4.

Digitalizacija

3. predavanje 1
Digitalizacija
= postupak pretvaranja grafičkih (analognih) izvornika u
digitalni oblik
Vrste digitalizacije s obzirom na vrstu digitalizatora:
ručna ili vektorska automatska ili rasterska

2
Ručna digitalizacija
= postupak pretvaranja grafičkih izvornika u digitalni
oblik pomoću ručnih digitalizatora

Ručnom digitalizacijom dobivaju se vektorski podaci.

3
Automatska digitalizacija (skeniranje)
= postupak pretvaranja analognih podataka, kao što su
fotografije, karte ili druge vidljive snimke u digitalni
(rasterski) format

Automatskom digitalizacijom tj. skeniranjem dobivaju se

rasterski podaci.

4
5. Obrada vektorskih podataka

5
5.1. Transformacija koordinata iz
lokalnog sustava digitalizatora u sustav
kartografske projekcije izvornika (1)

Koordinate u lokalnom sustavu digitalizatora dobivaju se

ručnom ili vektorskom digitalizacijom

Za dalju obradu tih podataka, npr. njihovo spajanje s

podacima dobivenim iz drugih izvornika, potrebno je
koordinate iz lokalnog sustava digitalizatora transformirati
u neki koordinatni sustav čiji su parametri poznati

Ako je poznato u kojoj je projekciji izrađen izvornik i svi

parametri te projekcije

koordinatni sustav kartografske projekcije izvornika

6
5.1. Transformacija koordinata iz
lokalnog sustava digitalizatora u sustav
kartografske projekcije izvornika (2)

Može se provesti

na osnovi određenog broja točaka čije su

koordinate poznate u oba sustava

identične, vezne ili oslone točke

Na listovima karata krupnih mjerila najbolje je za

vezne točke uzeti presjeke linija pravokutne
koordinatne mreže

Koordinate tih linija u danoj kartografskoj

projekciji ispisane su uz rubove karte
7
5.1. Transformacija koordinata iz
lokalnog sustava digitalizatora u sustav
kartografske projekcije izvornika (3)
92

Y=6420000, X=4791000

47 91

43°15' 64 19 20 21 22
17°00'

Pravokutna koordinatna mreža na topografskoj karti mjerila 1:25 000

8
5.1. Transformacija koordinata iz
lokalnog sustava digitalizatora u sustav
kartografske projekcije izvornika (4)

Digitalizacijom tih točaka dobivaju se njihove

koordinate u lokalnom sustavu digitalizatora

Na osnovi koordinata veznih točaka u oba

koordinatna sustava mogu se odrediti

parametri za transformaciju iz lokalnog

sustava digitalizatora u sustav kartografske
projekcije digitalizirane karte

9
Source control point
x, y = 8.4, 9.5 digitizer Displacement links
units
Destination control point
x, y = 470525.03, 3749885.77
UTM meters

10
5.1. Transformacija koordinata iz
lokalnog sustava digitalizatora u sustav
kartografske projekcije izvornika (5)

Za određivanje parametara transformacije najčešće

se primijenjuju:
Helmertova
afina
projektivna transformacija

y, x – koordinate u lokalnom sustavu digitalizatora

y′, x′ – koordinate u sustavu projekcije izvornika

11
5.1.1. Helmertova transformacija (1)

omogućuje transformaciju iz jednog koordinatnog

sustava u neki drugi u kojemu u odnosu na
ishodišni sustav postoji:

translacija ravnine, a time i ishodišta

rotacija sustava

promjena mjerila

kvadrat iz jednog sustava može se preslikati

na bilo kakav kvadrat drugog sustava

12
5.1.1. Helmertova transformacija (2)

y y′ 2’
3’
2 3

1’

1 4 4’

x x′

Formule za transformaciju parametri a, b, c1 i c2

y ′=a y +b x +c1 četiri jednadžbe
x ′=a x - b y +c 2
koordinate dviju
točaka u oba sustava
13
5.1.2. Afina transformacija
omogućuje transformaciju iz jednog koordinatnog sustava
u neki drugi pri čemu se kvadrat iz jednog sustava može
preslikati na paralelogram u drugom sustavu
y y′
2’
2 3 3’

1’
4’
1 4

x x′
Formule za transformaciju parametari transformacije
y ′ = a1 y + b1 x + c 1 a1, b1, c1, a2, b2 i c2
x ′ = a2 y + b2 x + c 2 koordinate triju točaka u
oba sustava 14
5.1.3. Projektivna transformacija (1)

pruža veće mogućnosti od Helmertove i afine

transformacije

omogućuje da se kvadrat iz jednog sustava preslika

na bilo kakav četverokut u drugom sustavu

y y′
2’ 3’
2 3

1’
4’
1 4

x x′
15
5.1.3. Projektivna transformacija (2)

Formule za transformaciju

a 1 y + b1 x + c 1 a 2 y + b2 x + c 2
y ′= , x′=
a3 y + b3 x +1 a3 y + b3 x +1

parametari transformacije a1, b1, c1, a2, b2, c2, a3, b3

koordinate četiriju točaka u oba sustava

Da bi se omogućila procjena dobrote transformacije i

otkrile eventualne grube greške, potrebno je

parametre transformacije računati iz više od četiri

para pridruženih točaka
16
5.1.4. Mreža meridijana i paralela na izvorniku

Na kartama sitnijeg mjerila, npr. karti mjerila 1:500 000

nije prikazana pravokutna koordinatna mreža
već je prikazana mreža meridijana i paralela s upisanim
geografskim koordinatama duž okvirnih linija karte

Poznata kartografska projekcija izvornika i svi parametri

projekcije
⇒ izračunati pravokutne koordinate y i x iz
geografskih koordinata po osnovnim kartografskim
jednadžbama te projekcije
Daljnji postupak jednak je opisanom postupku pri
Helmertovoj, afinoj ili projektivnoj transformaciji
17
5.1.5. Izbor transformacije

ovisi prvenstveno o vrsti deformacije izvornika

ako je izvornik nedeformiran, tada će se zadovoljavajući

rezultati dobiti i Helmertovom transformacijom

ako je izvornik otisnuta karta, tada se može pretpostaviti,

a i mjerenjem provjeriti, da usuh po obje osi nije isti, u
tom slučaju se može primijeniti afina transformacija

pri još složenijim deformacijama bolji rezultati dobit će se

primjenom projektivne transformacije

18
5.2. Transformacija koordinata iz
lokalnog sustava digitalizatora u
sustav geografskih koordinata (1)

Pri digitalizaciji karte sitnijeg mjerila s prikazanom

mrežom meridijana i paralela ponekad nije poznato
u kojoj je kartografskoj projekciji karta izrađena

Poznata projekcija, ali nisu poznati svi njeni

parametri, npr. širina standardnih paralela u
konusnim projekcijama

Kao vezne točke mogu poslužiti presjeci mreže

meridijana i paralela, čije se geografske koordinate
mogu očitati s karte

19
5.2. Transformacija koordinata iz
lokalnog sustava digitalizatora u
sustav geografskih koordinata (2)

može se primijeniti transformacija pomoću polinoma

koordinate iz lokalnog sustava digitalizatora direktno

se transformiraju u geografske koordinate

ϕ = a 1 + a 2 x + a 3 y + a 4 x y + a 5 x 2 + a 6 y 2 + ...
λ = b 1 + b 2 x + b 3 y + b 4 x y + b 5 x + b 6 y + ...
2 2

Broj veznih točaka ovisi o broju nepoznatih

parametara
20
5.2. Transformacija koordinata iz
lokalnog sustava digitalizatora u
sustav geografskih koordinata (3)

Točnost transformacije ovisi o:

– kartografskoj projekciji
– veličini područja preslikavanja
– stupnju polinoma
– broju i rasporedu veznih točaka
– točnosti digitalizacije

Ispitivanja koja su provedena pokazuju da polinomi

trećeg i četvrtog stupnja daju dobre rezultate i na
razmjerno velikim područjima.
21
5.3. Računanje površine lika na elipsoidu iz
digitaliziranih točaka (1)

Površina lika proizvoljnog y

3
oblika čije su granice 2

definirane koordinatama 4
1≡8 6
prelomnih točaka može se
odrediti iz sljedećih izraza: 5
7
i =n
x
P = 0.5 ∑ (x i +1 - x i ) (y i + y i +1)
i =1
ili
i =n
P = 0.5 ∑ (y i +1 - y i ) (x i + x i +1)
i =1
22
5.3. Računanje površine lika na elipsoidu iz
digitaliziranih točaka (2)
Površina izračunata iz digitaliziranih koordinata
opterećena je, u većini slučajeva, deformacijama
projekcije
Eliminacija deformacija projekcije, tj. računanje
površine na elipsoidu može se provesti na tri načina:

• računanje površine u lokalnom sustavu

digitalizatora i svođenje na elipsoid

• računanje površine u koordinatnom sustavu

projekcije izvornika i svođenje na elipsoid

• transformacija koordinata u neku ekvivalentnu

projekciju i računanje površine u toj projekciji 23
5.3.1. Računanje površine u lokalnom sustavu
digitalizatora i njeno svođenje na elipsoid (1)

točke 1, 2, 3 i 4 trapeza
čine okvir karte 2 3
ϕ2
njihove su geografske
koordinate poznate

treba odrediti površinu L

lika L čija je kontura
digitalizirana s lista
1 4 ϕ1
topografske karte
λ1 λ2

24
5.3.1. Računanje površine u lokalnom sustavu
digitalizatora i njeno svođenje na elipsoid (2)

Površina trapeza (PTD) na karti računa se iz

digitaliziranih koordinata vrhova lista

Površina trapeza na elipsoidu (PTE) dobije se po

formuli
ϕ
b
2
 sin ϕ 1 1 + e sin ϕ  2
P TE = (λ2 - λ1)  + ln |
 1 - e sin ϕ 2 e 1 - e sin ϕ  ϕ1
2 2
2

22
2 -
a b
gdje je e = 2
a
a i b – poluosi elipsoida
25
5.3.1. Računanje površine u lokalnom sustavu
digitalizatora i njeno svođenje na elipsoid (3)

Površina lika L na elipsoidu računa se po formuli

PE =P k′
P
gdje je k ′ = TE
P TD

Nedostatak:

k' se ne odnosi na lik L nego na čitav list karte

26
5.3.2. Računanje površine u koordinatnim sustavu
projekcije izvornika i svođenje na elipsoid (1)

koordinate dobivene digitalizacijom treba iz

lokalnog sustava digitalizatora transformirati u
sustav projekcije izvornika

Površina lika u projekciji izvornika dobije se

uvrštavanjem tako dobivenih koordinata u formulu

i =n
P = 0.5 ∑ (x i +1 - x i ) (y i + y i +1)
i =1
ili
i =n
P = 0.5 ∑ (y i +1 - y i ) (x i + x i +1)
i =1

27
5.3.2. Računanje površine u koordinatnim sustavu
projekcije izvornika i svođenje na elipsoid (2)

Površina lika se svodi na elipsoid po formuli

PE =P k
1
k se računa po formuli k =
p
p – mjerilo površina

Većina topografskih karata izrađuje se u konformnim

projekcijama u kojima je

p =m2

m – linearno mjerilo
28
5.3.2. Računanje površine u koordinatnim sustavu
projekcije izvornika i svođenje na elipsoid (3)
y2 y4
U Gauss-Krügerovoj projekciji je m =1+ 2 +
2R 24R 4
pa je y2 y4
p =1+ 2 + 4
R 3R

Ako se na srednjem meridijanu uvede umanjeno mjerilo

m 0 tada koordinate treba pomnožiti tim mjerilom, tj.
y = y ⋅ m0 x = x ⋅ m0
y2 y4
Mjerilo m izračunato po formuli m = 1 + 2
+
2R 24R 4
treba pomnožiti s m 0 , a p izračunato po formuli
y 2 y 4 s m2
p =1+ 2 + 4 0
R 3R
y se može izračunati kao aritmetička sredina iz svih
točaka konture 29
5.3.2. Računanje površine u koordinatnim sustavu
projekcije izvornika i svođenje na elipsoid (4)

Površina će se znatno točnije dobiti ako se utjecaj

deformacija projekcije računa sukcesivno za svaki
trapez
i =n
P E = 0.5 ∑ (y i +1 - y i ) (x i + x i +1) / p i
i =1

y2 y4
pi se računa po formuli p = 1 + 2 +
R 3R 4
2
kad se radi o Gauss-Krügerovoj projekciji množi se s m 0

za svaki trapez y se može izračunati po formuli

y i + y i +1
y=
2
30
5.3.3. Površina Hrvatske (1)

Nakon priznanja Hrvatske kao samostalne države

površina kopnenog dijela bila je poznata

površina hrvatskog mora nije bila poznata

Bilo je potrebno odrediti površine:

unutarnjeg mora

teritorijalnog mora i

epikontinentalnog područja

31
Granice Hrvatske na kopnu i moru 32
5.3.3. Površina Hrvatske (2)

Površina države obično se određuje mjerenjem s karata

krupnog mjerila, npr. mjerila 1:25 000

Dugotrajan i skup posao – zbog velikog broja listova

Istraživanja koja su provedena u Zavodu za kartografiju

pokazala su da se takva mjerenja mogu s visokom
točnošću provesti i na kartama sitnijeg mjerila

33
5.3.3. Površina Hrvatske (3)
Granice Hrvatske digitalizirane su:
s karte mjerila 1:1 000 000 izrađene u Gauss-Krügerovoj
projekciji
sa srednjim meridijanom duljine λ0=16°30’
linearno mjerilo na srednjem meridijanu iznosi
m0=0.9997
površine su računate po formuli
i =n
P E = 0.5 ∑ (y i +1 - y i ) (x i + x i +1) / p i
i =1

mjerilo površina po formuli

y2 y4
p =1+ 2 + 4
R 3R
34
5.3.3. Površina Hrvatske (4)

Površina kopnenog dijela Hrvatske

= 56488 km2

Službeni podatak za površinu kopnenog dijela Hrvatske

= 56538 km2

Razlika

= 50 km2 , tj. 0,1%

35
5.3.3. Površina Hrvatske (5)

Površina Hrvatskog kopna i mora

Površina Srednja
Republika Hrvatska
[km2] pogr. [km2]

Kopno 56488 20

Obalno more (bez otoka) 31479 38

Unutrašnje more (bez otoka) 12498 25

More između državne granice i

23870 40
granice epikontinentalnog pojasa

36
5.3.3. Površina Hrvatske (6)

Površina otoka Cresa i Krka

Površina u km2
Mjerilo karte
Cres Krk
1:5 000 405,78
1:20 000 405,78
1:25 000 405,24
1:50 000 406,63 406,27
1:100 000 405,26
1:200 000 407,07 406,13
1:1 000 000 407,5 405,2

37
5.3.3. Površina Hrvatske (7)
U zadnjem retku tablice dane su površine koje su dobivene s karte
mjerila 1:1 000 000

Usporedba podataka pokazuje da je površina otoka Krka određena

s karte mjerila 1:25 000 i 1:1 000 000 praktično ista

Površine otoka Cresa i Krka izračunane kao aritmetičke sredine iz

podataka dobivenih s karata krupnih mjerila do mjerila 1:200 000

Cres = 406,49 km2, Krk = 405,73 km2

Razlika te površine od površine dobivene s karte mjerila

1:1 000 000

– za Cres = 1 km2 ili 0,25%

– za Krk = 0,5 km2 ili približno 0,1%

38
5.3.3. Površina Hrvatske (8)

Točnost mjerenja površina

Točnost Pogreška u %

vrlo točna 0,2 – 0,4

srednje točna 1–2

približno 3–4

grubo približno 6–8

Pogreške mjerenja površina s karte svrstane su, prema

postignutoj točnosti, u četiri grupe

Točnost s kojom su određene površine hrvatskog mora

svrstava ta mjerenja u grupu vrlo točnih mjerenja
39
5.4. Točka unutar poligona ili izvan njega

Problem automatiziranog odlučivanja o položaju točke s

obzirom na zadani jednostavni poligon pripada području
računalne geometrije.
Primjena u raznim područjima:
geodeziji
kartografiji
GIS-u, …

U literaturi i na internetu mogu se naći različiti algoritmi

za rješavanje tog problema.

40
Primjer primjene u geodeziji

Određivanje da li neka točka pripada sjevernom ili južnom području

transformacijskih parametara
41
Primjer primjene u geodeziji
puni prekoprofil puni podprofil

prekoprofil i podprofil

Određivanje položaja točaka izmjerenoga profila u odnosu na

projektirani profil tunela
42
Primjer primjene u kartografiji

Crtanje granica država i mreže do zadanih

rubova područja preslikavanja
43
Crtanje granica država i mreže do zadanoga okvira karte

44
Primjer primjene u GIS-u

Izrezivanje karte svijeta

Geosemantic, http://chl.geosemantica.net/collections/

45
Primjer primjene u GIS-u

Izrezivanje karte svijeta

Geosemantic, http://chl.geosemantica.net/collections/

46
Primjer primjene u GIS-u

geodetske točke

čvorovi na
presjecima i
krajevima svake
veze u mrežnoj
topologiji

centroidi u
poligonskoj
topologiji

preklapanje čvorne
i poligonske
topologije

Preklapanje čvorne i poligonske topologije

47
 Točka unutar poligona ili izvan njega

y
P7 poligon s vrhovima Pi (i = 1…, n)
zadan koordinatama xi , yi

P6
P1 ≡ P8 T (xT , yT) u poligonu?
P4
P2 T t t || x

P5
P3

48
 t1 , t2, t3 i t4 || x

Izdvajanje stranica koje sijeku

y pravci t pomoću relacija:
P7
T3 t3 yi ≤ yT < yi+1
T1 t1 ili
P6 yi+1 ≤ yT < yi
P1 ≡ P8
i = 1, 2, ..., n
(yn+1 = y1)
P2 P4 t2
T2
Broj presjeka desno od točke
P5
P3 koja se ispituje:
t4
neparan broj presjeka
T4
⇒ točka je unutar poligona
x
paran broj ili nula
⇒ točka je izvan poligona
49
y
P7 Utvrditi da li točka leži lijevo
T3 t3 ili desno od stranice.
T1 t1
x6 P6
P1 ≡ P8 T’
Iz jednadžbe pravca kroz
xT
T t2 dvije točke
T2 P4 x6 – x5
P2 xT – x5 = (yT – y5)
y6 y6 – y5
x5 yT
P5 slijedi
P3 t4
y5 x6 – x5
T4 xT = x5 + (yT – y5)
y6 – y5
x

x6 – x5 točka se nalazi lijevo

Ako je zadovoljeno xT < x5 + (yT – y5) od stranice.
y6 – y5

50
 Točka na rubu poligona

y R (xR , yR)
P7
Nužni uvjet (kolinearnost):
F (Pi , Pi+1 , R) = 0
P6
P1 ≡ P8

P4 R Uvjeti da je točka R zaista

P2 na rubu poligona:

(xR – xi ) (xR – xi+1) ≤ 0

P5 i
(yR – yi ) (yR – yi+1) ≤ 0
P3
i = 1, 2, ..., n (Pn+1 = P1)
x

51