SREDSTVA I INFRASTRUKTURA CESTOVNOG TRANSPORTNOG SISTEMA

Cesta se definira kao dio prostora, jasno omeđen i na poseban način, građevinskim radom, pripremljen za
kretanje cestovnih vozila.

Prve ceste javljaju se vrlo rano. Pojavile su se još u starom vijeku, u Babilonu, prije gotovo 5000 godina.
Stari zapisi kaţu da je ta babilonska cesta bila izvedena s kaldrmom.

Na Istoku su u to vrijeme postojale ceste s prvim oblicima asfaltnog kolovoza. Stari narodi su poznavali
sirovu naftu tako da je moguće da su gradili ceste s asfaltom.

Na dinamiku razvoja cestovnog prometa i cestovne infrastrukture, u 19. i 20. stoljeću, bitno je utjecao
razvoj automobila.

Automobil je cestovno vozilo koje se pokreće vlastitim motorom, a sluţi za prijevoz ljudi i robe.

Cestovni promet kao javni promet postoji od 19. stoljeća kad su se pojavile kočije, koje su se tada
nazivale omnibusi.

Osim kočija, pojavili su se i tramvaji, autobusi, trolejbusi i druga prijevozna sredstva.

U ovisnosti od privredne razvijenosti, energetskog bogatstva, jačine automobilske industrije i stanja

cestovne mreže povećavao se broj automobila u pojedinim zemljama.

Cestovna prijevozna sredstva su motorna vozila i priključna vozila (prikolice i poluprikolice) kojima se
obavlja prijevoz u putničkom i teretnom prometu.

Cestovna teretna prijevozna sredstva su motorna vozila namijenjena prijevozu dobara, odnosno tereta, a u
stručnoj literaturi se nazivaju gospodarskim, komercijalnim ili teretnim vozilima.

Motorno vozilo je, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, svako vozilo koje se pokreće snagom
vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po tračnicama i pomoćnih pješačkih sredstava.

Teretna cestovna vozila imaju neke tehničko – eksploatacijske karakteristike koje organizatori prijevoznih
procesa trebaju znati, a to su:

O trajnosti teretnih cestovnih vozila izravno ovisi vijek eksploatacije, troškoviodržavanja i stopa
amortizacije. U visokorazvijenim dravama takva se vozila amortiziraju 5 godina, u tranzicijskim
državama se eksploatiraju i do 20 godina, a u nerazvijenim i više od 20 godina

O stabilnosti vozila izravno ovisi sigurnost prijevoza i prema tome i stepen eksploatacije teretnih
cestovnih vozila

O vučnoj sposobnosti ovisi njihova prosječna brzina eksploatacije i to punih vozila, na svim prijevoznim
putovima i u svim prijevoznim uvjetima

Teretna cestovna vozila trebaju biti udobna za vozače i prikladna za teret

Teretna cestovna vozila (s ili bez prikolica), ovisno o njihovoj namjeni, trebaju zadovoljiti odgovarajuće
norme kao što su dimenzije, osovinski pritisak, manevarske sposobnosti, snaga motora i dr.
 SREDSTVA I INFRASTRUKTURA CESTOVNOG TRANSPORTNOG SISTEMA

Kamion bez prikolice ili teretno vozilo koriste se u klasičnom prijevozu. Uz modifikacije se često mogu
koristiti za prijevoz kontejnera, raznih ruda, naftnih derivata i drugo.

Kamioni s prikolicama imaju slične konstrukcijske karakteristike. Prednost kamiona s prikolicom je što
omogućuju prijevoz veće količine tereta.

Porast broja automobila inicirao je i ideju da se naprave prve benzinske pumpe.

Nacionalni auto klubovi prvi su organizirali mrežu opskrbnih stanica koje su nadzirali i preporučivali
članovima.

Put ka prvoj pravoj benzinskoj crpki utrli su amerikanci.

Kontrola maksimalnog nivoa goriva u spremniku obavlja se pomoću uređaja za sprečavanje

prepunjavanja spremnika, ugrađenog u cijevi za dovod goriva u spremnik.

Sustav se bazira na mehaničkom principu (bez korištenja električne energije) potpunog zatvaranja dotoka
goriva u spremnik. U radu je autonoman tj. u cijelosti se isključuje ljudski faktor.

Pod pojmom terminal (station, depot, terminus) u saobraćaju treba podrazumjevati, funkcionalno
struktuiranu izgrađenu prostornu celinu odnosno „stanicu-skladištepristupno mesto“ gde se obavljaju
primarne početno-završne ili operacije u toku procesa transporta u putničkom i teretnom saobraćaju
između različitih vozila istih ili razliĉitih vidova transporta, u kome se vrši konverzija tokova gde tereti ili
putnici dolaze i napuštaju transportno vozilo ili sistem, vrši se ukrupnjavanje i distribucija tereta,
snabdevanje pogonskim gorivom, tehniĉka eksploatacija vozila i/ili pruţ aju druge vrste usluga.

Terminali su: mesta, tačke, čvorovi transportnog sistema na kojima se zadovoljavaju transportno-
tehnološki zahtjevi putnika, robe ili transportnih sredstava.

U zavisnosti od vrste terminala imaju odgovarajuće infrastrukturne elemente sa specijalno namjenskom

opremom. Locirani su, na ili kraju linija (trasa) kretanja vozila odnosno na modalnoj mreži ili su pravilno
raspoređeni duž neke mreže.
SREDSTVA I INFRASTRUKTURA CESTOVNOG TRANSPORTNOG SISTEMA
SREDSTVA I INFRASTRUKTURA CESTOVNOG TRANSPORTNOG SISTEMA
SREDSTVA I INFRASTRUKTURA CESTOVNOG TRANSPORTNOG SISTEMA
SREDSTVA I INFRASTRUKTURA CESTOVNOG TRANSPORTNOG SISTEMA