ASMIR R.

10:25 AM

Da li pod transfernim cijena podrazumjevamo i ugovore sa povezanim licima koje smo sa

povezanim licem zakljucili po osnovu postupka javne nabavke tj. ucesca na tenderu gdje su se
pojavili i drugi ponudaci.

Marko Dmitrovic 10:28 AM

Svaka transakcija s povezanim licima treba biti predmet analize kod poreznog obveznika. U
ovom slučaju rastu šanse da se vrijednost prihvati kao opravdana jer su se javljali i
nepovezani ponuđači. Bilo kako bilo, potrebno je kroz izvještaj o TC dokazati da povezanost
nije bila razlog za visoke rashode ili niske prihode.

ELVEDIN F. 10:30 AM

Postovani...firma A doo je investitor i prodaje nekretnine po cijeni 1000 KM/m. UIO je bila u
kontroli i utvrdila da je "realna" cijena na trzistu 1400KM/m. Pored toga je utvrdila je 20 kuca
prema njihovom mišljenju prodata a nije fakturisana, tako da je utvrđena dodatna obaveza za
porez cca 1mil KM...Na koji nacin sve ovo knjiziti obzirom da je sve trenutno na sudu?

Marko Dmitrovic 10:36 AM

Uvijek se knjiže stvarne vrijednosti, iako se za potrebe obračuna poreza ponekad moraju uzeti
drugačije vrijednosti. Za slučaj iz upita nije jasno zbog čega su inspektori UINO utvrđivali
"realnu cijenu". Osnovica za obračun PDV-a je stvarna cijena (kolika god da je), osim u
slučaju da su do niske cijene dovele posebne veze s drugom stranom. Prema tome, ako kupci
nisu bili povezana lica, "niska" cijena je opravdana osnovica za PDV. Ako su kupci povezana
lica, onda je UINO mogla utvrditi dodatnu obavezu za PDV. Naravno, ovo je pojednostavljeni
pogled na stvari. U stvarnosti je uvijek potrebno sagledati sve okolnosti slučaja.

Što se tiče besplatnog prometa, ako je zaista neka novosagrađena kuća stavljena na
raspolaganje drugom licu, a nije fakturisana, onda su imali pravo tražiti dodatni obračun
PDV-a.

Milan 10:47 AM

Što se tiče knjiženja, radi se o procjeni. Ako procijenjujete da ćete taj spor na sudu dobiti, ne
knjižite ništa. Ako procjenjujete da ćete dio dobiti a dio ipak morati platiti, za taj drugi dio
knjižite rashod po osnovu rezervisanja po započetim sudskim sporovima. Kad se spor završi,
znaće se i kona čna obaveza.

ERVIN T. 10:32 AM

Možete li navesti par primjera povezanih lica?

Milan 10:34 AM

Vrlo brzo ćemo ih navesti puno više nego "par"...

JASMINKA B. 10:45 AM

Koji obrazac podnosimo uz porezni bilans ukoliko je prodaja OS izmedju povezanih lica
izvrsena po trzisnoj cijeni, i nemamo korekcije porezne osnovice, a koji obrazac u suprotnom
slucaju?

Milan 11:00 AM

Ako je ta transakcija (sama po sebi ili zajedno sa svim drugim transakcijama sa povezanim
licima u toku godine) veća od 500.000 KM, podnosi se obrazac TP-902.
Ako nije, ne podnosi se nikakav obrazac nego se ta (i sve ostale transakcije sa povezanim
licima, ako je bilo jaoš takvih transakcija) ukjljučuje i analizira u Izvještaju o transfernim
cijenama, da bi se: A) ili dokazalo da je transakcija zaista izvršena po tržišnoj cijeni (u kom
slučaju nema ni korekcije u poreznom bilansu) - ili B) da bi se utvrdila razlika između stvarne
(niže) i tržišne (više) cijene, u kom slučaju se za iznos te razlike uvećava oporeziva dobit u
poreznom bilansu.

ELVEDIN F. 10:45 AM

Nisu povezana lica, ali i pored toga je već utvrđena dodatna obaveza. Moje pitanje je kako
knjižiti dodatnu obavezu za PDV kao razlike u cijeni od 400 KM/m, a kako knjižiti 20 kuca
koje takođe UINO tvrdi da su prodate...ponavljam sve je vec na sudu...

Marko Dmitrovic 10:56 AM

Dodatno obračunati PDV je obaveza i rashod za obveznika. Što se tiče kuća, ako su zaista
prepuštene drugim licima, onda je to rashod u vidu besplatnog davanja imovina. Ako kućama
još uvijek vi raspolažete, onda trebaju stajati "na stanju". Tu ne bi trebalo biti dilema jer vi
znate kakvo je stvarno stanje tih objekata. Tekući spor se tiče PDV-a pa se po tom osnovu
može izvršiti rezervacija za moguće buduće troškove PDV-a.

ERVIN T. 10:46 AM

Hvala Milane :-)

Dodatno, ako je 100%-tni vlasnik firme, ujedno i direktor iste, i firma koristi kancelarijske i
skladišne prostorije vlasnika, te mu firma isplaćuje najamninu po ugovoru od zakupu, da li tu
postoje transferni odnosi i da li je potrebna izrada izvještaja o transfernim cijenama?

Marko Dmitrovic 10:57 AM

Da, i to je transakcija s povezanim licem. Kroz izvještaj o transfernim cijenama će se pokazati

da li vam je povezani lice fakturisalo "previsoku" naknadu ili će se dokazati da nije bilo tako.

Milan 11:04 AM

Hvala Marko :-)

ERVIN T. 11:03 AM
Marko Dmitrovic 10:57 AM
Da, i to je transakcija s povezanim licem. Kroz izvještaj o transfernim cijenama će se pokazati
da li vam je povezani lice fakturisalo "previsoku" naknadu ili će se dokazati da nije bilo tako.

Da li ima neki obrazac za sačinjavanje tog izvještaja i da li se isti podnosi negdje ili se
ostavlja u prilogu poreznog bilansa? I koji su rokovi?

Marko Dmitrovic 11:06 AM

Izvještaj o tarnsfernim cijenama nema obrazac. To je dokument koji mora sadržavati određene
elemente (propisane u Pravilniku o transfernim cijenama). Nekad će imati par stranica, a
nekad stotine stranica, sve u zavisnosti od okolnosti. Izvještaj se ne podnosi u PUFBiH iz
prijavu poreza na dobit, nego se čuva u vlastitoj dokumentaciji. Zakon je propisao da se treba
dostaviti ako PUFBiH to zatraži. Puno je bitnije to da je izvještaj osnov za eventualnu
korekciju u poreznom bilansu, što znači da bi u vrijeme sačinjavanja poreznog bilansa trebalo
biti poznato kakav će biti nalaz u izvještaju.

AZER B. 11:06 AM

Na koji način inspekcija postupa kada utvrdi da pozajmnica između povezanih lica nije
vraćena u ugovorenom roku?

Milan 11:13 AM

Koliko znam, "na terenu" ima svašta... zavisno od toga kakav inspektor dođe u kontrolu...
Neki bi to okarakterisali tako kao da je ta pozajmica "oproštena", pa zaračunali i porez na
dobit (a ako je pozajmica data fizičkom licu i porez na dohodak...)
Objektivno, nevraćanje pozajmice u dogovorenom roku još uvijek ne znači ni da je to
potraživanje prestalo ni da ta pozajmica neće biti vraćena... pa zato ne bi ni trebalo biti
nikakvih poreznih posljedica, sve dotle dok ne bude sigurno i jasno da se ona neće vratiti.
Pri svemu tome, pozajmica se (sve dok se ne vrati) gleda i sa aspekta transfernih cijena, u
smislu da li se na nju naplaćuje tržišna ili niža ili nikakva kamata.
Uz sve to, ukoliko se radi o pozajmici koja je data zaposleniku, kamata koja se ne naplaćuje
(ili se naplaćuje kamata niža od tršišne) se tretira kao korist tog zaposlenika (na koju ide porez
na dohodak i puni doprinosi).

ANESA M. 11:11 AM

Pozajmice su date povezanom licu sa kamatnom stopom 1,5%, međutim po iznosu i dospjeću
na stranici Centralne banke nemamo podatke o kamatnim stopama za 2021. godinu (iznos
preko milion eur-a, dospjeće preko 5 godina). Koristimo se podacima o kamatnim stopama
nefinansijskim preduzećima u KM, te računamo medijanu koristeći se kamatnim stopama +/-
3 mjeseca od mjeseca isplate pozajmice. Koja je preporuka za ovaj slučaj kada podaci o
kamatnim stopama nisu dostupni?

Marko Dmitrovic 11:16 AM

Statistike CBBiH su praktične jer ne morate vršiti vlastito istraživanje, ali ako ih nema, onda
se treba pristupiti alternativnim koracima. Ako podaci za konkretne karakteristike nisu
dostupni na statistikama CBBiH, moguće je napraviti vlastito istraživanje (npr. traženjem
ponuda od nekoliko banaka i sl).

ERVIN T. 11:23 AM

Hvala Marko.

Ako možemo postavljati pitanja nevezana za temu, pitao bih da li se trošak kotizacije za
seminare, savjetovanja i sl. koji se knjiži na 5248, koji firma plaća za zaposlenika, smatra kao
korist zaposlenika na koju treba obračunati doprinose, ili je to "čist" trošak firme?

Marko Dmitrovic 11:29 AM

Može biti oporeziva korist zaposlenika ako se ta edukacija ne može povezati sa obavljanjem
djelatnosti poslodavca. Npr. korist je ako zaposlenik iz računovodstva firme sluša edukaciju o
prodajnim tehnikama ili o jačanju samopouzdanja. Međutim, ako sluša seminar ili drugu
edukaciju mogu povezati s poslovima koji se rade za poslodavca, kao npr. seminar o
transfernim cijenama, onda to nije oporeziva korist.

DANIJELA R. 11:28 AM

Pa i po sadašnjem ZOO smatra se da kada je u pitanju zajam sa pravnim licem smatra se da je

kamata ugovorena čak i ako nije navedena

Milan 11:32 AM

Tačno, ali ta odredba znači samo to da onaj ko je dao zajam MOŽE zahtijevati i kamatu (čak i
kad ona nije ugovorena), ali ne znači da se ta kamata mora plaćati i onda kad je zajmodavac
ne traži.

ADENA C. 11:28 AM

Na prezentaciji o TC koju imam od prosle godine pomenute su korektivne mjere? Ko je

propisao te korektivne mjere, cija je prekoruka da se one uvrstavaju prilikom izrade studije?
Gdje mogu vise procitati o njima i nacinu primjene?
Hvala.

Amra 11:31 AM

Korektivne mjere su bile nužnost u godini pandemiji (i još uvijek su). Praktično znače da se
koriguje tržina marža koja se računa kao petogodišnji prosjek koriguje za uticaj pandemije u
određnom sektoru. To je u korist poreznih obveznika. Revicon je radio analizu i za potrebe
svojih klijenata vršio korekcije ove vrste.

EDIN K. 11:36 AM
Poštovani molim vas za pomoć, Naime do 5. mjeseca je naša firma je bila u jednoj grupaciji i
gdje smo imali određene transakcije sa povezanim firmama iz te grupacije. Od 5.mjeseca
zbog promjene vlasništva većinskog paketa dionica postali smo dio druge grupacije i sada
imamo transakcije sa povezanom firmom iz ove druge grupacije u kojoj smo trenutnom
vlasništvu. Moje pitanje je da li moramo raditi 2 izvještaja o transfernim cijenama sa obje
grupe pojedinačno ili samo sa jednom ( ovom trenutnom u kojoj smo sada) ?

Milan 11:43 AM

Radi se jedan izvještaj o TC, s tim da u njemu treba obuhvatiti (i objasniti... i analizirati...)
SVE transakcije sa SMIM livima sa kojima ste bili povezani u toku CIJELE godine. Dakle: i
sa onima iz ranije i sa onima iz nove grupe.

LEJLA S. (You) 11:50 AM

Poštovani, firma A prodaje motorno ulje firmi B koja je povezano pravno lice (firma A je
100% vlasnik) međutim to isto ulje dajemo i drugim firmama po toj nekoj manjoj cijeni istoj
kao što je i cijena prema povezanom pravnom licu. U tom slučaju da li nam je tržišna cijena
bez ikakvog odobrenog popusta mjerilo tržišne cijene ili se ipak može uzeti neki srednji
popust koji se daje i ostalim preduzećima?

Marko Dmitrovic 11:57 AM

Prilikom utvrđivanja postoje li određene razlike, potebno je uzeti u obzir sve okolnosti. To
uključuje cjelokupnu poslovnu praksu. Ako i drugim licima koja zadovoljavaju određene
kriterije dajete određene popuste, prihvatljiv je i popust povezanom licu (ako je zadovoljilo
iste kriterije). Suština je u tome da povezano lice nije dovedeno u povlašteniji položaj u
odnosu na ono što imaju nepovezani kupci. Prema tome, ne uzima se ni tržišna cijena bez
popusta ni neki prosječni popust, nego baš ta konkretna situacija, tj. da li bi nepovezano lice u
istom takvom slučaju imalo istu takvu cijenu.

LEJLA S. (You) 12:02 PM

U redu, razumijem. Da li je onda potrebno napraviti za svaku takvu transakciju izvještaj ili za
sve transakcije zajedno koje su se desile u toku izvještajnog perioda?

Marko Dmitrovic 12:04 PM

Ako su transakcije identične, mogu se pratiti i zajedno.

ANA PEJ. 12:05 PM

Poštovani, da li u studiju transfernih cijena ove godine trebamo uključiti transakcije sa

povezanim koje smo imali i ranijih godina za koje nije bilo korekcije poreznog bilansa, cijena
(tržišna) je ostala ista između povezanih, samo se obim transakcije mijenjao, ali ne značajno?
Trebaju li se uključiti sve transakcije sa povezanim bez obzira na obim, učestalost i
značajnost?

Marko Dmitrovic 12:12 PM

Transakcije iz ranijih godina su trebale biti "pokrivene" izvještajima za te ranije godine. U
izvještaj o transfernim cijenama za 2021. se trebaju uključiti nabavke i isporuke koje su se
dešavale u toj godini. Ako su to neki ponavljajući poslovi, koji su se dešavali i u ranijim
godinama, to bi vam moglo olakšati analizu jer se možete voditi principima iz ranijih godina,
ali generalno se treba napraviti izvještaj kao da ništa prije nije bilo. Svaka godina je godina za
sebe. Također, propisi nisu predvidjeli razlike u pogledu obima, učestalosti i značajnosti.
Pravila jednako vrijede za svaku pojedinačnu transakciju, a od tolerancije inspektora zavisi je
li mu zanimljivo nešto što ima veoma nisku vrijednost.

DENIS B. 12:13 PM

strane kompanije se većinom baziraju na neto traskcijskim maržama iako imaju dostupnost
AMADEUS bazi nemogu doći di uporedivog podatka

This question has been answered live

NERMINKO A. 12:14 PM

Direktor društva koji je ujedno i vlasnik, donio je odluku o korištenju privatnog vozila u
poslovne svrhe. Koristi sistem 15% od cijene litre goriva po pređenom kilometru. Mjesečno
dostavlja putni nalog sa pređenim kilometrima i relacijama koje su vezane za relaciju van
grada, tj u druga mjesta. Postoji li u ovom slučaju obaveza izrade izvještaja o TC?

Milan 12:19 PM

Da, jer se i u ovom slučaju radi o transakciji sa povezanim licem, pa to treba navesti i u
Izvještaju o TC.
Ako je to ujedno i jedina transakcija sa povezanim lice, taj Izvještaj može biti vrlo kratak i
jednostavan: navestisve to što ste već naveli u pitanju, uz konstataciju da mu je plaćena
naknada u skladu sa propisima o porezu na dohodak, iz čega slijedi zaključak da nema
transfernih razlika za koje bi se uvećavao porezni bilans.

ERVIN T. 12:15 PM

Samo još jedno nepovezano pitanje :-)

Po novom kontnom okviru, kako sam shvatio na prošlom seminaru o primjeni NKO, knjižna
odobrenja (lojalnost, količinski rabat i sl.) koja naknadno dobijemo od dobavljača u toku iste
godine, ne knjiže se više na +P 669, nego na -D konta 501x. Kako napraviti raspodjelu tog
iznosa ako imamo razdvojena konta 5010 i 5011 troška nabavke robe prodane na malo i
veliko? I da li ostala odobrenja nevezana za nabavku robe, npr. KO za gorivo za transportna
sredstva, idu na 6691? Unaprijed hvala!

Milan 12:27 PM

Suština je u sljedećem: kad god je to moguće i izvodljivo, naknadno primljeni popust na robu
koja je još "na stanju" bi trebalo knjižiti kao umanjenje nabavne vrijednosti te robe (jer ti
popusti ustvari umanjuju tu nabavnu vrijednost).
Međutim, naravno da to nije ni moguće ni izvodljivo ako je ta roba npr. već prodata, pa taj
popust ide u prihode.
Isto tako, čak i ukoliko je ta roba ili neki dio te robe možda još uvijek "na stanju", ali bi bilo
"preteško" i prekomplicirano utvrditi kako je, koliko, za koju robu, prodatu-neprodatu, u malo
ili veleprodaji... u ovoj ili onoj prodavnici ili skladištu.... itd... taj popust (pogotovo ako se ne
radi o materijalno značajnim iznosima) se "mirne duše" može iskazati kao prihod na 669.

MUHAREM B. 12:17 PM

(1) Porez na imovinu plaćaju fizičko i pravno lice koji su vlasnici slijedeće imovine:
a) poslovnog prostora koji se izdaje pod zakup,
b) stambene zgrade ili stana koji se izdaju pod zakup,
c) zgrade ili stana za odmor i rekreaciju,
d) garaže koja se izdaje pod zakup,
e) putničkog vozila, osim taksi vozila,
f) motocikla,
g) autobusa i teretnih motornih vozila s prikolicom i bez prikolice,
h) plovnog objekta preko 7 m dužine.
(2) Obveznik poreza na imovinu je fizičko lice kojem je rješenjem nadležnog organa
odobreno pružanje smještaja u domaćinstvu.
(3) Ako je imovina u vlasništvu više lica, svako od njih je obveznik poreza srazmjerno dijelu
vlasništva. DALJE: Nije jasno ukoliko se pravno lice bavi turizmom i iznajmljuje za turiste
apartmane, sobe, i slično, dali bi on bio u obavezi da prijavi porez na imovinu ukoliko je
vlasnik te imovine? TAkođer, ako neki od apartmana izda na duži period, dali bi bilo u
obavezi podnijeti prijavu poreza na imovinu za najam apartmana na duži period (stanovanje)?

Marko Dmitrovic 12:22 PM

Finalnu riječ bi trebao dati kantonalni ured PU. U suštini, u ostalim dijelovima FBiH je
uobičajeno da se porez na imovinu plaća za "višak" prostora koji se iznajmljuje.
Iznajmljivanje smještajnih jedinica koje vrše hoteli, moteli i pravna lica sličnog profila je
njihova osnovna djelatnost, a ne "višak" prostora tako da oni stoga ne plaćaju porez na
imovinu. Ipak, kao što smo naveli na početku, konačnu riječ treba dati kantonalni ured PU, a
u vezi tog konkretnog kantonalnog zakona.

RUZICA O. 12:19 PM

Ako matica iz inozemstva napravi studiju o transfernim cijenama, da li se ista može primjeniti
i u BiH u dijelu koji se odnosi na lokalnu firmu , ako domaće društvo nema transakcija s
nekim drugim povezanim društvom osim s maticom.

Marko Dmitrovic 12:24 PM

Domaća firma mora imati svoj izvještaj o transfernim cijenama. Naravno, budući da se radi o
istim transakcijama, moguće je da se u njihovoj analizi koriste isti podaci koje je koristila
matica, s tim da ih domaća firma treba posmatrati iz suprotne perspektive u odnosu na
povezanog partnera.
ADNAN M. 12:19 PM

Molim vas, još uvijek nije ova tema došla na red „Obrazac CBC 901“, interesuje me da li naša
firma, koja je u vlasniku ino firme, ima obavezu predaje Obrasca CBC 901 ?
Mi kao d.o.o. registrovan u BiH nemamo u svom vlasništvu nikakvu drugu firmu niti u zemlji
niti u inostranstvu, ali je naš vlasnik inostrano pravno lice i koje je dio međunarodne grupe.
Ako nismo obveznici predaje „Obrasca CBC 901“, da li možda imamo neku drugu obavezu
predaje Poreznoj upravi: informacije ili neke notifikacije ?

Marko Dmitrovic 12:29 PM

Kasnije će biti riječi o tome, no CBC-901 je obrazac koji se veže za slučajeve u kojima
domaća matica ima povezane kćerke firme u inostranstvu, a vrijednost bruto konsolidovanog
prihoda je minimalni 1,5 milijardi KM.

SANELA SA. 12:27 PM

Poštovanje, povezano lice doo osnovano kako bi se obavljale spoljno trgovinske djelatnosti za
obrtnika 70% transakcija se odnose na proizvode koji se uvoze i primjenjuje se marža od
20%. Isto tako dio robe (materijal za proizvodnju obrtnika) se nabavlja u zemlji, ne postoji
druga firma osim ove od koje doo nabavlja i koju metodu ovdje primjeniti? Primjenjuje se
stopa od 20% marže. Razlog zašto obrt nije direktno nabavljao je da bi doo bio ekonomski
održiv do momenta dok nije zakonom omogućeno obrtnicima spoljno trgovinsko poslovanje.
Da li ova marža od lokalnog dobavljača u cijelosti ili djelimično može biti priznata u
obračunu poreza na dohodak, ali isto tako Poreznog bilansa doo. Hvala za odgovor.

Marko Dmitrovic 12:51 PM

D.o.o mora napraviti izvještaj o transfernim cijenama kroz koji će utvrditi da li je ostvarena
marža bila dovoljna. U suštini bi vjerovatno najprimjerenija metoda bila metoda cijene
koštanja uvećana za uobičajenu zaradu, a ako ona nije moguća, onda metoda transakcijske
neto marže. S druge strane, za obrt je priznati rashod ono što je plaćeno dobavljaču, a ako je
dobavljač bio povezano lice, onda je prihvatljivo samo u mjeri u kojoj bi bilo plaćeno
nepovezanom licu. Stoga bi i na strani obrta trebala postojati neka analiza koja bi pokazivala
koliko bi bilo plaćeno za iste usluge nepovezanim dobavljačima.

ADENA C. 12:28 PM

Da li je ispravno kod racunanja TNM iz poslovnih rashoda iskljuciti dio troskova amortizacije
npr. amortizacija za poslovni prostor braneci taj stav da se poslovni prostor ne moze direktno
vezati za povezano lice?

Amra 01:20 PM

Primjena TNMM podrazumijeva utvrđivanje neto poslovne dobiti, tako da ne treba

isključivati tr. amortizacije. Isključivanje tr. amortizacije ne bi bilo ispravno.

DENIS B. 12:30 PM
pošto nevidim vaš pregled na ekranu..u praksi uzima se: FCMU (Operating Profit/Operating
Expenses) od konkretne transakcije koja je predmet analize tj.operativna dobit tj.dobit priej
poreza na dobit i stavljaja se u odnos sa nabavnom vrijednošću transakcije ili ako
pojednostavljeno stavlja ili oduzima nabavnu vrijednost od prodajne i dijeli tu operat.dobit sa
nabavnom.Ako ona padne u medijan kvantila korekcija se neradi..

Amra 01:22 PM

Poznato nam je da se kod izračuna neto marže koriste različiti podaci (oa i onaj o dobiti prije
poreza). To može biti prihvatljivo (zavisno od okolnosti slučaja).
Što se tiče upoređivanja sa medijanom, može, mada je dovoljno uporediti sa maržom prvom
kvartila.

ERVIN T. 12:33 PM

Slažem se u potpunosti, skoro nemoguće je utvrditi, kad se 31.12. dobije količinski rabat za
cijelu godinu, šta od nabavljene robe je na stanju, šta je već prodano, u malo ili veleprodaji
itd. No, u konkretnoj situaciji imamo cifre u rasponu od 5% do 10% prema ugovoru sa
dobavljačem, u zavisnosti od ostvarenog prometa, pa sad nisam siguran je li to materijalno
značajan iznos ili se može bez problema iskazati kao prihod na 669...

Milan 12:38 PM

Prag "materijalne značajnosti" utvrđujete sami... međutim, čak i kad bi taj popust mogao biti
smatran materijalno značajnim u tom smislu, "raspoređivanje" tog popusta na pojedinačne
stavke bi bilo ili prezahtijevno ili nemoguće... Dakle: knjiži se u prihod.

LEJLA S. (You) 12:36 PM

Hoćete li nam ove primjere uvrstiti u materijal ili mozete li eventualno poslati uz materijal za
seminar?

Milan 12:39 PM

Biće uvršteni u seminarski materijal koji ćete dobiti na mail.

JASMINKA V.A. 12:39 PM

100 % vlasniku društva isplaćeno 500.000,00 KM po osnovu dobiti.Po osnovu operativnog

najma poslovnog prostora u vlasništvu istog lica isplaćeno mu je ukupno 42.000,00 KM.

Milan 12:43 PM

Šta je pitanje? Ako mislite treba li podnositi TP-902. odgovor je NE, jer isplata dobiti (sama
po sebi) ne spada u povezane transakcije u ovom smislu.
Plaćanje najma tom licu svakako treba obuhvatiti u Izvještaju o TC (ali nema obaveze
prijavljivanja tog najma kroz TP-902, ako je to jedina transakcija sa povezanim licima, jer je
ukupan iznos najamnine manji od 500.000 KM).
ERVIN T. 12:39 PM

Jasno i precizno, hvala Vam Milane.

Milan 12:40 PM

Pozdrav!

JASMINKA V.A. 12:42 PM

Nastavak pitanja :drugih transakcija s vlasnikom ,povezanim licem nije bilo.Mogu li za ovaj
slučaj primijeniti skraćeni izvještaj o transfernim cijenama i koje obrasce šaljem poreznoj
upravi uz porezni bilans ?? Zahvaljujem na odgovoru

Milan 12:46 PM

Aha :)
U tom slučaju može skraćeni Izvještaj - i to je to.
Ako nema transfernih razlika (tj. ako je najamnina jednaka ili manja od tržišne) - nema ni
posljedica po porezni bilans.
Uz porezni bilans se ne dostavlja ništa sa aspekta transfernih cijena, nego se taj Izvještaj o TC
čuva i prezentira Poreznoj upravi onda kada ona to i ako zatraži.

ELVEDIN F. 12:50 PM

Zaposlenik firme je ujedno i vlasnik firme. On izdaje poslovni prostor u kojem se nalazi firma
po vecoj cijeni nego sto je trzisna, ali svakako placa 10 posto poreza na dohodak od najma. To
radi jer je dugo cekati do god obracuna...Da li treba raditi studiju TC i kako na ovo gleda
porezna uprava obzirom da u konacnici nije ostecena?

Milan 12:57 PM

Dakle: porez na dohodak je obaveza koja se uvijek obračunava na stvarni prihod tj. dohodak
tog lica i tu nema diskusije.
E, sad... Kažete "dugo mu čekai do godišnjeg obračuna", što ja čitam ovako: umjesto da čeka
god. obračun i sebi isplati dobit, on do toga dolazi tako da od te svoje firme svaki mjesec
naplaćuje kiriju koja je veća od tržišne.
Ne branim, ali propisi o transfernim cijenama razmišljaju ovako: on upravo time umanjuje
dobit te svoje firme, pa se upravo zato ta dobit mora uvećati u poreznom bilansu za razliku
između te stvarne (više) i tržišne (niže) kirije.
Dakle: svakako treba sačiniti izvješta o transfernim cijenama, utvrditi za koliko je ta kirija na
teret firme bila veća od tržišne kirije i za tu razliku uvećati oporezivu dobit u poreznom
bilansu.

ELVEDIN F. 01:08 PM

Novouposleni radnik ujedno koristi automobil firme u vlastite svrhe. Da li bruto osnovica
koja je uvecana za iznos koristi se moze koristiti kao porezna olaksica za porez na dobit ili se
mora izbiti iz bruto plate taj dio koji je uvecan za korist?
Marko Dmitrovic 01:10 PM

Porezni podsticaj u vidu duplog priznavanja bruto plaće se priznaje samo za plaću, a ne za sva
oporeziva primanja zaposlenika. Dakle, priznati rashod po osnovu novozaposlenog radnika je
bruto plaća x 2 + oporeziva korist x 1.

ALMEDINA DZ. 01:08 PM

Da li postoji zakonska obaveza izrade skraćenog izvještaja o transfernim cijenama kod

poreskog obveznika koji obavlja transakcije sa povezanim licima dobavljačima, odnosno koji
prima usluge i robu u nisko značajnim iznosima na godišnjem nivou do 5.000,00? Unaprijed
se zahvaljujem na odgovoru.

Marko Dmitrovic 01:09 PM

Skraćeni izvještaj se može praviti u slučajevima koji su navedeni u članu 83. Pravilnika o
transfernim cijenama. To je (1) kada obveznik obavlja transakcije s povezanim licem u FBiH i
primjenjuje član 95. Pravilnika o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u FBiH, (2) kada je ta
transakcija između
povezanih lica pozajmica, (3) kada se radi o tzv.uslugama podrške iz člana 54. stav 2. istog
Pravilnika i (4) kada obveznik ima samo jednu jednostavnu (jednokratnu) transakciju sa
povezanim licem (pri čemu se to ne odnosi na robu, nego npr. na nekretninu, automobil,
mašinu i sl). Sâma vrijednost nije dovoljan kriterij za mogućnost pravljenja skraćenog
izvještaja.

VEHAB M. 01:16 PM

Kolika je visina kamatne stope CB na kratkoročne pozajmice prema povezanim pravnim

licima ua 2021 govinu?

Marko Dmitrovic 01:18 PM

Posjetite internetsku stranicu:

http://statistics.cbbh.ba/Panorama/novaview/SimpleLogin_bs_html.aspx i odaberite "Kamatne
stope banaka"

SAMER K. 01:19 PM

poštovani, koja lica ulaze u konsolidaciju? Da li samo ona nad kojima imamo kontrolu (50%
vlasništva)/moć upravljanja ili ulaze i društva u kojima imamo manji procenat vlasništva
(npr.17%)?

Marko Dmitrovic 01:22 PM

Obaveza konsolidacije proističe iz kontrole nad drugim pravnim licima. Postotak vlasništva
može biti jedan od pokazatelja, ali je moguće da kontrola nad nekim pravnim licem postoji i s
postotkom koji je niži od 50%. Dakle, gleda se šira slika, tj. da li možete utjecati na donošenje
njihovih odluka (što je moguće ako imate npr. kontrolu nad upravljačkim tijelima). Ta
tematika je detaljnije uređena u MSFI 10.
SAMER K. 01:28 PM

OK. Ali ako imamo 17%, 20% ili 40% vlasništva i nemamo bilo kakvu kontrolu,
konsolidujemo li ta lica?

Marko Dmitrovic 01:47 PM

Ako nemate kontrolu nad nekim licem, ne uključujete ih u konsolidaciju (a ako su vam to
jedine veze s drugim licima, onda ni ne pravite konsolidovane finansijske izvještaje).

AZER B. 02:14 PM

Vlasnik je fizičko lice i objekta i hotela u tom objektu, da li je i ova situaciju u TC?

Milan 02:21 PM

Da, naravno.
Nesporno se radi o povezanim licima: to fizičko lice i taj njegov doo (hotel). Pitanje je samo
da li taj doo plaća kiriju tom fizičkom licu za korištenje tog objekta i da li je ta kirija veća od
one koja bi se za isti taj objekat plaćala pod tržišnim uslovima? A to se utvrđuje analitom,
odnosno izvještajem o TC.
Mada, kod nas ima tj. može biti svašta...
Kao što smo već više puta naglasili, svaka situacija treba biti sagledan iz svih relevantnih
aspekata...

JASMINKA V.A. 02:18 PM

Izdajemo stanove po osnovu ugovora o zakupu fizičkim licima (stanovi su investicijske

nekretnine) ,nije nam to osnovna djelatnost.Naplatu zakupnina vršimo gotovinski i odmah
sutradan polažemo sredstva na transakcijski račun.Nedavno smo prodali putničko vozilo
fizičkom licu i sredstva od prodaje primili u gotovini,te uredno položili na transakcijski
račun.Banka nam osporava polog takvih sredstava na račun i sugeriše da naplatu vršimo
bezgotovinski uz napomenu da nam ubuduće neće primati takve uplate odnosno polog na
transakcijski račun.Šta Vi mislite o tome?

Milan 02:26 PM

Zamolite banku da vam objasni na čemu zasnivaju to što kažu...

Ako ostavimo po strani različite poslovne politike banaka, osnovana razloga mogu biti samo
dva: 1) propisi o unutrašnjem platnom prometu (a oni NE zabranjuju naplatu u gotovini od
fizičkih lica) i 2) propisi o sprečavanju pranja novca (a ne vidim da se ovdje radi o nečemu što
bi izazvalo sumnju u pranje novca...).
Ako vam ta banka ne kaže nešto drugačije - promijenite banku.

AZER B. 02:26 PM

Hotel je otvoren prije pola godine i ugovor o zakupu je napravljen bez naknade, šta u ovom
slučaju sa TC?
Milan 02:31 PM

Formalno - ništa. Hotel (doo) nema ni plaćanja ni troška iznajmljivanja, pa (makar formalno)
nema ni posljedica po osnovu transfernih cijena.
Ipak: pošto baš i nije "normalno" da se toliki prostor/objekat nekome ustupa bez naknade,
inspektori bi eventualno mogli utvrditi da se ta naknada "izvlači" na neki drugi način...?

JASMINKA V.A. 02:30 PM

Hvala Vam puno na odgovoru .Srdačan pozdrav

Milan 02:32 PM

I Vama!

SAMIRA B. 02:32 PM

U postupku kontrole inspekcijskih organa osporeni su troskovi za managament fee usluge

koje je fakturisala matica iz inostranstva. Navedene usluge tretirali su kao intelektualne usluge
i obracunali porez po odbitku 7% (preracunatom stopom). Nakon inspekcijske kontrole,
odluka uprave je da buduce troskove mang.fee knjizimo kao nepriznate rashode cime
uvecamo poresku osnovicu u poreskom bilansu i da ne placamo porez po odbitku na
intelektualne usluge. Da li je to uredu?

Milan 02:40 PM

Nije u redu. Ne može se birati.

Ako na te usluge ima poreza po odbitku, onda ga ima bez obzira na to kako ćete vi te usluge
tretirati u poreznom bilansu.
S druge strane, ako vi sami te usluge budete tretirali kao porezno nepriznate i za sve to
uvećate svoj porezni bilans, onda ni analiza transfernih cijena gubi svaki smisao, jer analiza
tih usluga po pravilima o transfernim cijenama ima smisla samo da bi pokazala da se porezni
bilans uvećao samo za neki dio cijene tih usluga. A ako porezni bilans uvećate za ukupnu
cijenu tih usluga - Porezna uprava neće imati nikakvog interesa da išta analizira...

Marko Dmitrovic 02:44 PM

Također, ne postoji stopa od 7%. Ona je moguća ponekad kod autorskih naknada (kada je
tako uređeno međudržavnim ugovorom s nekom državom). Naknada za usluge (pa i za
intelektualne usluge) je nešto drugo i ona može biti oporeziva sa 10% ili potpuno oslobođena
od oporezivanja, a nikad nije 7%.

Bilo kako bilo, porez po odbitku je jedna priča. On se plaća ili ne plaća nevezano za
transferne cijene. Transferne cijene su druga priča pa se rashod nastao u odnosu s povezanim
licima "mjerka" da bi se utvrdilo da li je i u kojem obimu je priznat u poreznom bilansu.

DENIS B. 02:46 PM
kod nas pošto analizu rade u sjedištu kompanije mi samo moramo obezbijediti sve detalje
ulaza i izlaze koje su značajni sa svim detaljima količina cijena materijal,ili usluga ko su
učesnici itd.i Oni na osnovu toga urade TC koji mi još pregeldamo da li je u skladu sa
Pravilnikom,metodama adekvatnosti analiza itd

This question has been answered live

DENIS B. 03:04 PM

oni imaju jednu fakturu kojom pokrivaju consaltin usluge tipa navodeći: u (%) od ostvarenih
mjesečnih prihoda da 15% ide na marketig ili prodaju,30% na kadrov.usl.,40% na održavanje
IT npr SAP- itd

Marko Dmitrovic 03:10 PM

To samo po sebi nije sporno ako se nečim može dokazati da su zaista postojale te aktivnosti
(da su vaša robe i usluge bile promovisane, da su njihovi kadrovi zaista radili nešto za
dobrobit domaće firme, da oni plaćaju korištenje i održavaje softvera koji koristite i sl). Ako
postoji samo faktura, onda je to samo nekonkretna isprava koju i ja mogu napraviti za
nekoliko minuta.

ADISA KE. 03:13 PM

Dobit ćemo u januaru od matice Odobrenje za transferne cijene, pa nas zanima koji je PDV
tretman istog? Hvala unaprijed

Amra would like to answer this question live.

Marko Dmitrovic 03:17 PM

Ako je riječ o ino matici, onda to nema utjecaj na PDV, tj. ne morate ništa mijenjati.
Međutim, ako se radi o domaćem licu, a odobrenje ste dobili za neke oporezive nabavke,
UINO će očekivati da izvršite ispravku odbitka ulaznog poreza (na osnovu člana 32. stav 2.
Zakona o PDV-u), dok bi dobavljač na osnovu vaše obavijesti da ste to učinili mogao umanjiti
svoj izlazni PDV (po članu 20. stav 12. Zakona o PDV-u).