NAJTEZI SLUCAJ tivni ugovor i u njega ugradio obvezu da se sva- I konzultant ieljko Perie misli da je privatizacija

kome od 13,5 tisuea zaposlenih u kolovozu isplati
I-12-u konkuriraju
`samo' moderne ceste
Najtdi je stuaaj bez sumnje mastodont H2, koji
se restrukturira valjda od raspada bivge driave.
H2 Infrastruktura gradnju i obnovu infrastruk-
ture financira yeaim dijelom sredstvima fondova
EU, oija se namjenska uporaba nadzire, kdu u
Vladi. Ostala su sredstva osigurana u proraounu,
namijenjena su odr2avanju ieljeznioke infra-
strukture, a u to ulaze i trogkovi radne snage.
Programom restrukturiranja Uprava mora sma-
njiti troSkove posloyanja.
H2 Putnioki prijevoz takoder provodi svoj pro-
gram restrukturiranja, ali i modernizacije drug-
tva. Proraaunsku potporu dobiva za prijevoz
putnika na ekonomski neisplativim prugama.
Potpora se yea realizira putem posebnog raauna
otvorenog za tu namjenu i tako se kontrolira. Dio
tih troNova odnosi se i na radnu snagu. Jamstva
driave ili krediti namijenjeni su iskljuoivo re-
strukturiranju i modernizaciji drukva.
HZ Cargo u najnezavidnijem je poldaju, prizna-
ju u Wadi. Iako je jedini 2eijezniaki prijevoznik,
konkurencija mu je i cestovni prijevoz. Zbog mo-
dernih autocesta i logeg stanja 2eljeznioke infra-
strukture, H2 Cargo je nekonkurentan. Program
restrukturiranja usmjeren je smanjenju trogkova
i pronaldenju strategkog partnera. Iz Vlade
poruauju da se novim investicijama ieli postai
bolja konkurentnost 2eljezniakog sustava, a re-
strukturiranjem usmjeriti drukva na triiste, pri
demu se za obayljanje usluga od opeeg interesa i
dalje izdvajati sredstva, ali u manjem obujmu.
je novae iz driavnog proraCuna, Cak i kada je bio
namijenjen investicijama i subvencijama poje-
dinih neisplativih linija, pomagao da isplate
place. UbuduCe & se novae koji je driava nami-
rjegenje, ali iz drugih razloga.
tri i pol tisuee kuna nagrade. Ito je jedan od ra-
zloga za:sto Zeljko Lovrine'evie sa zagrebaeloga
Ekonomskog instituta ne vjeruje u `nedodirlii-
vost' proraeuna kada su plaCe u pitanju. Poslovi
veeine driavnih poduzeea i ustanova (poput Hr-
vatskih voda) dio su normativnog okvira koji pro-
pisuje obvezu da se njihove usluge moraju ispo-
rueiti. Recimo obveza je HEP-a da osigura op-
skrbu strujom. Toga nema bez zaposlenih, pa ako
HEP-ovi zaposlenici potraiuju negto od prora-
euna nema "sane da im se to odbije, uvjeren je
Lovrineevie. S druge strane slaie se da monopo-
listi poput HEP-a mogu zaraditi na triigtu, samo
je pitanje uz kakve uvjete. Te uvjete ponekad
odreduje Vlada, ponekad pravilnici, a Cesto i re-
sorna ministarstva, dakle rezultat ne ovisi isklju-
eivo o `menadiersldm' vjegtinama uprava. No is-
hodigte svih problema, tvrdi, svodi se samo na
jednu stvar - kolektivne ugovore!
- Kada smo Vladi predoeili rezultate 'Clean starta',
nebrojeno smo puta naglasili da su prva i temeljna
stvar koju moraju rijegiti kolektivni ugovori.
smo i naCine kako ih rijegiti, oblikovati, ujed-
naCiti. Nitko nije ni mrdnuo prstom. Niti neee sve
dok se ne poenu podnositi individualne kaznene
prijave protiv odredenog Clana uprave iii nad-
zornog odbora koji je nano gtetu kompaniji. Tek
kada se svaki od tih instaliranih C'elnika suoCi s
individualnom odgovornogeu, crno na bijelo, s
imenom i prezimenom u kaznenoj prijavi, tek
tada to stvari poCeti sjedati na svoje mjesto - ka-
tegoriCan je Lovrineevie.
Menadierski ugovori Problem su, ka'Ze,
i menadZerski ugovori. Ne postoji evidencija tih
ugovora, ne zna se na gto koji menadier ima pravo,
ne postoje standardi onoga gto ulazi u takve ugo-
vore, gto ne. I to je odraz opeega
kaosa, koji pokazuje da uprav-
ljanje kao politika kategorija
- Osim u financijskim tvrtkama poput HPB-a, Cro-
atia osiguranja, Fine, HBOR-a ne vidim menadiere
koji imaju vjegtine i znanja da zarade na triigtu.
Ako ih i nademo, driava ih plata nekoliko puta
manje od privatnog sektora, dakle biramo ih ne-
gativnom selekcijom. I trete, tko jamei da politika
neee stalno gurati svoje prste u njihovo poslo-
vanje? Kada svega toga ne bi bilo, bib bi i manje
potrebe za proraeunskim novcem. U svakom slu-
Caju, tvrtke nisu sposobne same zaradivati odmah,
restrukturiranje je proces, ne mogu se oeekivati
rezultati preko noei, samo je pitanje tko je od njih
uopee napravio pripreme - misli Perk.
Politi6ka kadroviranja Clan NO-a
jedne driavne tvrtke koji je ielio ostati ano-
niman kale da bi sve sjelo na svoje mjesto kada
bi prestala politika kadroviranja. Kada bi se
uprava kompanije birala prema menadierskim
vjegtinama, onda se nitko ne bi pitao u Cijerti
interesu to uprava treba postupati, u interesu
kompanije iii vlasnika, dakle driave. Kad
pravnik kale da je takvo pitanje izligno, interes
je kompanije na prvome mjestu, pa ako je taj
interes pogtovanje kolektivnih ugovora, onda
je jasno da predsjednik uprave nese slugati ni
Limit& ni Vrdoljaka ni Jakovinu, u "eijoj je do-
meni \Tana javnih poduzeea. Drugo je pitanje
sadriaj takvib. ugovora.
Novotny uvaiava sve to argumente, ali istke da
je temeljni problem driavnih tvrtki nedostatak
kapitala, koji im driava ne moie osigurati jer se
isama bori s deficitom. Praksa je zemalja EU, po-
gotovo NjemaCke i Austrije, privatizacija ne samo
driavnih kompanija nego i usluga poput zdrav-
stva i obrazovanja, jednostavno zato gto je pri-
vatni sektor efikasniji. Kome mogu konkurirati
HZ, Croatia Airlines ili Ja-
dranska plovidba, pita se.
No Lovrideevie je uvjeren da

jenila obnovi ieljezniCke infrastrukture iii na-
bavi opreme moei upotrijebiti iskljueivo za to, a
svaka Ce se kuna morati provesti kroz poseban
raeun - tuma& u Vladi dodajuei da se novae na-
mijenjen nekim projektima neee kao dosad moei
preusmjeriti na place, regres iii isplatu boiie-
nice. Driava se jog jednom biti jamac HZ-u za
kredit, ali nakon prvog srpnja Infrastruktura,
Putnieki prijevoz i Cargo morat ee pia& ispla-
Civati iz onoga gto zarade. Takva je situacija i s
Croatia Airlinesom. Stovige, AZTN je yea vratio
program restrukturiranja CA-a iz predsteCajne
nagodbe.
(Ne)dodirljivost proraouna Vlada
dakle oeelcuje da sve driavne tvrtke poenu same
funkcionirati na triistu. DoduSe, ne onako kako
su zamisliliu HEP-u kada je predsjednik Uprave
na odlasku Zlatko Korgevie izmijenio kolek-
62
uopee ne postoji! ne bi bib potrebe za privati-
No ekonomist Damir Novotny zacijom samo kada bi posto-
nije uvjeren da bi ugtede (i) preko jala praksa kaznenog prijavlii-
kolektivnih ugovora igta promije- vanja i individualne odgovor-
nile na stvari. Tri do eetiri puta milijarde kuna nosti. Efikasnost bi tada naglo
niu produktivnost od bib kojega iznose uk upne obveze porasla, uvjeren je. Ekonomist
konkurenta u EU neee podiei re- driavnih t vrtki
koji je ielio ostati anoniman u
vizija kolektivnih ugovora: - Uz- naeelu se slaie s Lovrinee-
mite recimo Hrvatsku pogtu. viCem, ali s ponegto drukeijom
Njima treba stotinjak milijuna eura da se moder- tezom. Sve dok nitko iiv ne zna koji je cilj svake
niziraju kako bi mogli konkurirati austrijskoj pogti pojedine driavne kompanije, one nese znati po-
koja je vet tu. Ako ste nedavno bill u HEP-u, mogli slovati na triigtu. Sto je cilj HEP-a? Koja je za-
ste se uvjeriti da je vrijeme tamo stab negdje u daea F12-a? Sto hoCemo od Hrvatskih guma? To
60-ima. Kada su sustavi tako zastarjeli, ne pomaiu bi trebao znati onaj tko upravlja driavnom imo-
izmjene kolektivnih ugovora niti to moie sanirati vinom. Pri tome je kljuena rijee `upravljanjel Ako
bib koji sposobni menadier. Naravno da nisam to ne znamo, onda bez obzira na to imamo
za zadriavanje Zakona o radu ni na koji niacin, ali nemamo kapitala za moderniziranje zapugtenih
to neee pomoei da tvrtke opstanu na triistu. Je- mastodonata ne postoji drugo rjegenje osim
dino je rjegenje privatizacija - uvjeren je Novotny. stranih vlasnika.

Lider www.liderpress.hr 15