1.

Predsteajna nagodba
Za poetak da prvo pojasnimo postupak predsteajne nagodbe. To je dobrovoljni postupak
koji se provodi s ciljem uspostavljanja likvidnosti i solventnosti dunika te je navedenim
Zakonom (Zakon o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi) propisana obveza
pokretanja postupka predsteajne nagodbe za dunike koji su nelikvidni ili insolventni i stekli
su uvjete za pokretanje postupka propisane Zakonom. Ona ima dva cilja: 1) da se duniku
koji je postao nelikvidan i/ili insolventan omogudi financijsko restrukturiranje na temelju
kojeg de postati likvidan i solventan; 2) da se vjerovnicima omogude povoljniji uvjeti
namirenja njihovih trabina od uvjeta koje bi vjerovnik ostvario da je protiv dunika
pokrenut steajni postupak.
Stoga je postupak predsteajne nagodbe, postupak u kojem de dunik pokuati povratiti
stanje lividnosti i solventnosti, bez prestanka poslovanja i bez promjene osoba ovlatenih za
zastupanje dunika. U sluaju negativnog ishoda postupka predsteajne nagodbe, po
slubenoj dunosti pokrenuti de se steajni postupak, a koji de biti usmjeren iskljuivo ka
konanoj i potpunoj likvidaciji i prestanku postojanja dunika, odnosno brisanju iz
odgovarajudeg registra. Uvoenjem postupka predsteajne nagodbe, steaj postaje
posljednja stanica dunika, na kojoj de se dunik nadi tek nakon to su iscrpljene sve
mogudnosti kojima bi dunik mogao postidi gospodarski oporavak.

2. Primjer
Nadalje, da sve ovo bude jasnije, objasnit demo predsteajnu nadodbu na jednom
dugotrajnom ali uspjenom primjeru. Radi se o poduzedu Dalekovod d.d. Ono je prvo veliko
poduzede koje je zapoelo predsteajnu nagodbu prema Zakonu o financijskom poslovanju i
predsteajnoj nagodbi. Nakon zastoja u postupku i nakon ta je cijeli zakon i proces poslan
na ocjenu ustavnosti od strane sudca M. Kolakuida, Visoki trgovaki sud u Zagrebu uvaio je
albu Dalekovoda na to i postupak je nastavljen. Time je otvoren put nagodbi/dogovoru sa
vjerovnicima te nastavak normalnog poslovanja. Predsteajnim postupkom djelomino ili
potpuno je namireno 967 vjerovnika sa neto vie od 3 mrld kuna trabina. Isto tako otvoren
je put dokapitalizaciji od 150 milijuna kuna tvrtke Konstruktor, ime su postali vedinski
vlasnik. Za kraj, bilo bi dobro naglasiti da je Dalekovod d.d. vrlo renomirano poduzede na
domadem i inozemnom tritu, te ved unaprijed ugovorenim poslovina u vrijednosti do ak
150 milijuna eura (110 milijuna eura dalekovod u Poljskoj; 35 milijuna eura dalekovod na
Kosovu, i 35 milijuna eura ugovorenih poslova u Ukrajini), te bi bila prava teta da je ovakvo
poduzede u steaju, tonije da je likvidirano.

3. Steaj
Najblae reeno, steaj je stanje kada dunik nije u stanju isplatiti svoje dugove. to se tie
samog steaja tu se isto kao i kod predsteajne nagodbe nastoji postidi dogovor vjerovnika i

dunika. Ako se ne moe postidi sporazum, drutvo nema drugog izbora nego da objavi
steaj. Tada se imovina drutva likvidira tj. prodaje, a primici se koriste za pladanje
vjerovnicima. Postoji redoslijed kojim neosigurani vjerovnici napladuju svoja potraivanja.
Prva su na redu potraivanja za trokove proizale iz objave steaja, kao to su naknade
odvjetnicima ili plade koje su zaposleni zaradili nakon objave. Da takva potraivanja nakon
objave steaja ne dobiju prvenstvo, nijedno drutvo u steajnom postupku ne bi moglo
nastaviti s poslovanjem. Zatim su na redu potraivanja za plade i povlastice zaraene
neposredno prije objave steaja. Potom dolaze porezi zajedno s obvezama prema dravnim
institucijama. Na kraju se podmiruju neosigurana potraivanja kao to su izdane obveznice ili
neosigurana potraivanja za kupnju uz odgodu pladanja.

4. Razlike steaja i predsteajne nagodbe

Prije svega vano je naglasiti da predsteajna nagodba nije steaj, niti mogu ulazit u
zajedniki ko. Iako se radi o sinonimima (vedini ljudi koji nisu upudeni u tematiku), razlika
izmeu steaja i predsteajne nagodbe postoji. Ona se ogleda u tome da nakon to se
pokrene steaj, poduzede praktiki vie ne postoji, a vjerovnici se napladuju iz steajne
imovine. S druge strane u predsteajnoj nagodbi poduzede dalje postoji, a vjerovnici i sam
dunik se pred Visokim trgovakim sudom dogovaraju o namirenju trabina vjerovnika.
Nadalje tvrtka u predsteajnoj nagodbi zadrava pravnu osobnost, dok je u steaju gubi. to
se tie trabina one su u steaju tono utvrene, a kod predsteajnih nagodbi se ne zna ni
kolike su niti je li uistinu postoje. Za iznoenje krivih podataka nema nikakvih sankcija tako da
se dunik i vjerovnik mogu dogovoriti kako ele i na to nitko ne moe utjecati. Prema
Dragutinu Kovaidu iz Fine, posoji problem, a on se odnosi na to da dio kompanija ulazi u
proces predsteajne nagodbe s ciljem da preko njega doe do steaja koji je znatno jeftiniji u
ovom sluaju nego kada tvrtka ide u steaj redovno. U javnosti smo vidjeli primjere mnogih
istaknutih ekonomista i politiara koji vide dosta manjkavosti u samom Zakonu o
financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi. Ipak s druge strane branedi model
predsteajnih nagodbi vodede figure dravnih institucija kao glavni prioritet navode ouvanje
radnih mjesta. Ouvanje radnih mjesta moe biti u vrhu dravnih ekonomskih prioriteta, ali
ne treba biti cilj broj jedan. Glavni cilj kojemu drava treba teiti jest stvaranje pozitivnog
poduzetnikog ambijenta, zdrave gospodarske klime u kojoj postoji povjerenje. Nadalje treba
naglasiti da se u predsteajnoj nagodbi esto se nasilno oprataju dugovi, a uprave koje su ih
stvorile i dalje zadravaju svoje pozicije. Premda nisu ispotovali obedanja svojim vjerovnicima, zbog
injenice da zapoljavaju odreen broj ljudi oprata im se nemoralno ponaanje. S druge strane,

tijekom restrukturiranja u steaju uvia se da je poduzede kao poslovni model sa svojim

radnicima, opremom, kupcima, dobavljaima odrivo, i da je razboritije da poduzede
opstane nego da ga se raskomada i u steaju rasproda po bagatelnim cijenama. No, u steaju
bivoj upravi i vlasnicima daje se crveni karton, i oni bivaju udaljeni. Biva uprava i bivi
vlasnici imali su svoju priliku, ali su izigrali povjerenje svojih poslovnih partnera (primjer
Peveca), i stoga se u steajnom postupku zadrava poduzede (i radna mjesta), ali se ujedno

postavlja i nova uprava. Ovdje postoji temelj za ponovno stvaranje povjerenja izmeu
poduzeda i ostalih aktera.
Ipak za kraj, treba redi da predsteajne nagodbe u nekoj mjeri ispunjavaju svoju svrhu. U
dosadanjim dovrenim postupcima spaena su 21.159 radna mjesta, te je omoguden
nastavak redovnog poslovanja za 21,6% poduzetnika za koje su uspjeno okonani postupci
predsteajnih nagodbi. Isto tako smanjena je insolventnost u RH u ukupnom iznosu od 8,3
milijarde kuna i to u periodu od 01.12.2012 do 30.11.2013. g. dok je za 48,9% subjekata
predloeno pokretanje steajnog postupka ime se dodatno utjee na poboljavanje stanja u
gospodarstvu.