III deo

ZALJUBLJENE ZENE
 GL{VA DVADESET TRECA

IZLET
Sljodeieg dana Birlhin je potradiro Ursuil,u. Tqga je dana
nastava drZana sarmo prije podne. Pojavio se pod kraj radnog
dana i zamolio je da odu negdje kotrirna:ra izlet. Pristala je.
,{li je njeno lice bilo zatvoreno i,tuale pa se led podeo trwatati
oko njegovog snca,
Popod,ne je bilo lijepo, pro5arano iznaglicama. Orr je
upravljao kolinna, a ona je sjeditla do njega. Ali je njerxo lice
i sad b,ilo zatvoreno za njega i polpulrro bez Zivota. Uvije,tk
eru se ledilo dko sr,ca kad bi se kao danas polput zilda ilsprije-
di,la pred njim.
Zivot mu je i"gledao ,trko osirrotmaien da gotsvo vise rrlje
mario ni za 5to. Bi1,o je trenutafi<a kad mtr se drdrlo da ga sa-
vrieno ne za,ni,ma da l,i Unsula i Helm,iona postoje ili ne po-
stoje. Oernu sekiracija? ZaSto se boriti za srnialen, zadovoljava.
juci Zivot? Zasto se ne prepustiii Zivotnoj maticri da nas nolsi
kroz niz slu6ajnosti ka,lwe se zusreiu u pikarskom ro,manu?
Zas'to ne? Za,sto ,trljati gla"r.u metluljudtskim odnosLi,rna? Zasto ih
uzirnati ozbiljrno, pa birlo da se radi o mu3kar.cirna i,lt Zmarma?
Zasio zarsdliva,ti ozbi[jne i fvrrste veze? Zasto ne biti otpu,5,ten,
zaito rre p u;tati,riz matiou, zaiio s'vermu {t€ odroditi oijeou,po
zashtzi?
Ipatk, bio je tprdkiet i osuden da uloli sve napotr'e u ozbi-
ljarn nadlm iivota.
Pogilddaj je sarn ku,pio. Kolir su ju-
- relkao
rila -Sfu:dkirn trijelirn - Stajeseurjeg
putom izmetlu -
drveca.
Dao joj je ne5to zavijeno u papir. Uzela je i otvol'iia smc
tuljak.
Divni su * povika.
-t{azgleldala je poiklon.
Savrr5eni ,srtr porlqvo je vilknula. Ali, za5to ml itr
-
poklanjas? pitala -je uwil'etleno. -
-
- Ntiegovo je lice raadraierro podlrtr,tavafl,o.
ni,ma.
Slegao je rame-

retkao je hlaidmo.
- Zelio sarn
Ali zaSto? -Za5to bi?
- Zahttj'eva [i se od mEne da navedem razloge? pi-
-
tao je. -
Za\ dda:la je tiSi[ra, u kojoj je ona mzglddala prstenje koje
je bilo zavijeno u papir.

316
 Mitslirn da su lijepi rdkla je. Nar:ddito ovaj. Ovaj
je -
divan. - -
Imao je karmem od opalla, vatrenocrven, okruEen siiusniln
rubiairma.
ti se najvitie dopada? - pitao je.
- TajDa.
- volirn safine je.
- Ja Ovaj ? - rekao
- je dbXik rurZe, rditan saf,ir sa briljantirna.
.knao
Da rekJa je lijqp je. Okrenrula ga je prerna
-
svjeilu. -
Da, rnoida on- ,i ies, najt -
olji.
-
Plavi... rdkao je.
- Da, budesafl - je.
-Naglo je zaobil5ao z4pr&ra kola' A,urtomdbll se zarnese p{re-
ma janku. Bio je nernaran, ali spreta,n vozad. AIi Unsula se
uplasila. U njefnu je uvijetk bi,l,o ne6eg neod8ovornog, zastra-
Sujudeg. Odjedhorn joj je palo na pamet da bi je on mogao
uOlti u nato5 gr@noj au,tomdbilsikoj nesreoi, na primjer. Ska-
meni,la se za trenutalk.
Pr:irlidno ritskantno vtrzli, zat me? pit4la je.
- rNdilta
.._ rekao je. A onda,- poslije ga
- Zar
qpa,s,no pauze
ti,se iuti pinstEn nirrlalo - ne dopada? Bio je,to detl/rta$t to-
paz u delidnorm dkvirrr file izrade, -
.mi je. Arli, za5to si kqp o ovo
- Da, wida se - rekla -
prctenje?
sa,,rn ih imati. K'qpio sarn ih iz drruge ru,ke.
- Htio
Za selbe?
- lNe. Na rnojirn nr:lkama rpnst€nje lo5e stoji.
- si ih omda kwio?
- Zatlo
Da ti ih darn.
- Ali, zalto? MtsXirn da treba da ih dai Hermiord. Ti njoj
-
pripaidaS.
iNrije odrgovorio. Olsttala je sa drarguljitrna sti$rutim u Saci,
Htjela je vidjeti ralko joj stoje na rukaLma, ali ju je nesto
spnedavalo. Stavise, tlojala se da su joj rutke preve lke, Etras-
no ,se bojala da ih neie rmooi stavirti na prstenjak, nego sarno
na mali pist. Vo'zili su se u ti5ni opustjelih dhumova.
VoZnja autornobilorn ju je uzbutlivala, bila je poqpuno za-
boravi,la na sebe.
Gidje srno? pitala je iznenada.
- - Vorlasopa.
Nedaleko od
- A kuda idemo?
- Eilo kuda.
-
317
 Svidio joj se ,tjqgov odgovor.
Otvori,la je Saku i porr,ovo poderla razgledati pnstenje. f4-
fto irn se radoivala dok su leZafii ma njenorn dlam,u, tri ispreple-
tena kmrga sa utgratlenirm draguuima. Kolpkala ju je ielja da ih
ispr:oba, a ,liibila se. Pokusala je l<riiorn, da on ne virdi, l<alko
rle bi trnao da su joj prsti predebeli za njitr. Ipalk je vidio. ;IJvi-
jek je virdio ono $to je Zeljela da sah'ije od njega. I to je bila
jedna od njegov,ih neprijatnih dsot ina.
- Samo opai sa petljom od delidne iice mogao je na
njen prstetrrjatk. Postala je sujevjerna. Ne, ddsta je bilo 1o5ih
prodznatka, ona nede uzeti ovaj prstem od njega kao zalogu
vj ernosti.
je ispruEiv5i ruJku koja je bita po u-
- POgledaj
zattvorena, - ,rekh
i u?mica,la od njsga. mi ne odgovaraju.
- Drugi odsjajem
Fggledao je fini rkaimen sa owdnkasti,m na njerioj
preosjetl;iivoj koZi.
Da refl<ao je.
- Ali,-qpal donosi ndsredu, zar ne? _ re{<[a ie 6urd,liivo.
- smeta. Ja vi5e volim stvari ko.ie aonose ,"rik .
-,Ne
Sreca je prostadka. Ko ieli ono Sto bi mu" sreia aoi;Uaf fa
zaista ne.
Za,ito?
-Otbuzeta - srndjala se.
ieljorn da vidi katko bi jo,j drugo pistenje s,tajalo
na r.uci, stavitra ih je na rnall prst.
se malo pro$iriti
- Mogu
Da - relka.o je.
odgovoriJa je sumnjiEavo i uadahnuJa. Znala ie:
ako -pri,rn i - prirnila je i zavjet vjernosti. Sudbina "je
izgtreda, i1pak,-prs.tenje,
jada od nje. Ponovo se z,a4lodata u dragulie. Bili
su veo{ma lijepi za olko, ne kao ulkras i,l,i bqgatstvo, nqgo kao
cljefici kralsofe.
Mitlo rnri je sto si ih Jqpio
- rekla i oklijevajmii s:la-
je
vila -rlrlhu ,na njegovo rarne.
iNalsmljeBio se triijedo. [Irio je da joj se pri1btri6i. Ali u
du,bini du6e je bio gfijeraatrI i rawrodtrsa,n. Znao je da ga ona
stlasrllo voli, zailsrta. Ali, to nije;b,ilo ono Sto je njega zami,malo.
Postoje dalbine stmsti rkada se postaje bezliEa,n i rarrnoduBan i
bezosjeiajan. Urrrsrula je joi ilrila na ernotil.rnqm Lidnorn nivo,u,
"A.
uvijek tako odvraftro lidna. Shvattio ju je na nadin na koii 0Ir
nikad nije bio strVaden. Shvatio j'u je u korijenu njene tatrne
i srarnote, kao deu:non koji se srnije na zdencu m,irstidnog
rasqrada,nja, koje je ito jedan od izvora njenog bica, s,rnilietra,
uzrnicanja, pr,ih\/atatnja, kona.dnog pritrvatanja. A ona, kad bi

318
 o'na i6,1a tako daldko da prevazide rsebe i da ga priilrvati u sa-
moj srZi sunrti?
Sad je bila .poqluno sreuna. lKola su jurila, rdarn je bio blag
i pun izmagflice. Govorila je Zivahnro, ana,lizirala ljr.r'de i njiho
ve moti,ve, Guldxumu, Dieralda. Orr je neod,redeno odgovarao.
Njega v,ide nisu za,niunaLe Urbnosti i ljudi, Ijudi su razl,iditi, ali
svi su zatvoreni u jasno ornedone granice, govorio je, postoja,le
su samo dvije velike ideje, dva velitka toka djelatarosti, sa raz-
nim refldksiirna i reakcijama. Ti se reflerksi,i reakoije razlt-
dirio prelamajru u ra,:al,iditirn ljudi,ma, ali se ipak potkoravaju ve
likrim zakonirna, tatko da i nema suitimske razl,ike rnedu trjudi-
ma. Ljudi djeluju i reaguju rnimo svoje volje, u slkladu sa ve-
Iilkirn zarkomirma, a kad se jedlnom upoznajtu. zalkoni, velithi prin-
oipi, ljud,i viSe nisu irnteresamtni sa stanorrirs'ta mistdlke. U su-
stfuxi, s,vi su veoEra sliini, razlike se svode na plxko vari,ramje
teme. Ni,jedan od njih ne prevazilazi zadate us rove.
Ursurla se nije slagala, za nju su ljud,i joi uvijetk predlstav-
ljali avant'uru, prernda, rnoida, ne u omoj mjeri u kojoj je
pdkuiavala da sebe uibijedi. MoEda je biio neieg me&raniikog
u njenorn zanimanju za ljtrde. MoZda je, talkode, njeno zaa:ri-
manje trilo desrtnlktivno, njene analize su zaista predsrtaltjale
komadanr,je. Dr,ttrolko u njoj je postojao jedhn skriveni s,loj u
kome nije rnarila za lj,ude i niihove iutdi, pa ni za nj,i,hovo urni.
Etavaf{je. Cimilo se da za frenutak dodiruje taj dubdki sloj, bila
je nninna i trenu,filo se ohraiala samo Birkinu.
rlacg biti prdkasno kad se budemo trarali kuC,i po
mratku?
-- -Z1y
Mqgli trisrno svratiti negdje na daj prilidno kasno, i,ta
kaZes, pa da i prezalogajtuno? Zar to ne bi bilo zgodno?
Otreiao sam da iu doii u Sortla,ndz na voderu
kao -je. - re-
- Herrniona ie bitt tarnoiii.
Ne mari, rnozes sutra
rekao je sa zebnjorn u glaru.
-
Ordlazi za dva darna. Mirslirn- da bi ffebalo da se pozdrravim
-s njorn. Nilkatd je vi5e necu virdjeti.
Ursuila ruzmaEe i poqrnde se u 6dbe. Njsmu su ohrve bile
nabrane, iz odiju mu je varuridio gnjev.
Nema5 ni,Sta prortiv, je li?
- Ne, mi stalo. ZaSto bih iimala nebto protiv? Sta rne
se to - tide? nijeglars joj je bio uvrijetlen, a iton jeda,k.
-
I ja se pitam rekao je zailo bi te 6e to ticalo.
Ali, -6iini se, da te se j,pak
- tide. Otb,rve - su mu bi,l€ na{pregnu-
tc od iesdoke razdraienos ti. -
319
 lltjeravom te, ne 'tirEe me se. Ni najtrnanje rmi nije staflo.
Idi - gdje
ta,mo ti je mjesto. To je sve sto Zelinn da udiniB.
budalol ffI - ,,idi gdje ti je mjestoo !
- pov,ilkai mene.
- "Ah,
Svridno je izmecfi.r Hertrniome Atko iemo tjerati mak na
konac, ona zna6i mnogo stiie tebi nego meni. Jer ,ti moiei da
budes olgordena iz puJke realkcije na nju, a biti njena sulprot-
n,osrt:ie isto Sro i biti njen dvojnik.
ja trioje
- A,h, Ne
zuvrz,lxne.
,sqpro,t'nost!
dam se ja
povjlka Urrsula
- aram
- zavarati iavrtanjern rije6i. Teibi je
mjesto sa Hermioorou:n, u njenom mfivom pozori5tu. Pa, ako
pripadaii tarno, pripadaj ! Ne krivfun te uborg toga. Samo, u tffn
sludaju, nama.5 n'iSta zajodtn.idko sa mnom.
Zuustarrio je kola. Bio je pretjerano uzrujam i odlojeilen.
Sjedili su talko na otvoremom d,ru,mu da istjeraju stvari na- ii-
siac. Medu njirrna je do5lo do ra,tne krize, pa nisu b,i1i sposdbni
da vide kolifi<o je njitrov poloZaj smije$an.
Da nisi ilrtresava, o, da nisi blesava vikao je u gor-
kom- odajamju bi .da dovjek moZe-da bude pristojan
6ak - shvatila
i kad pogriljeii. Pogrijesio sarn sto sa,rn ,Sve te god,ine pro-
dendao sa Henmionorn, to je bilo ravno u,m,iranju. Ali, na kraju,
moierno imati rrnaikar ma,lo ljudlske pr,irstojnosti. AIi ne, ti si
sprem{ul da mi rastrga5 duBu svojom l,jiut}omoroim sarrno zbog
toga Slo sam pomsnuo Herm ioini'no ime.
Ja lj'Lrtrornorna! "Ia ljurborno,rrnal Ti se grrlno varalS ako
,tako-misli.S. Ni najmanje nitsam ljubomonna na Hermionm; oma
rui ne znadi arna ba5 niSta, ni ovoliko - ovdje ona pucmu
- Ne, tilasimrzim koji
ptstinna. mraj laZe. Ti se moras l.ratiti kao
pas rra izb,lijuvak. ono 5to Her'rnioma predstavlia. To
su laZi, to je i,zvjeitadenost, to je sjrmt. Ali, ti to votris, ti ne
moie! bez toga, ti tu nista ne rnoZe5. T'i prirpadas starom smr-
tonosnorn nadirnr Zivota, pa i,di, vrati im se, jer ja s tirn ne-
rnam nitkal<ve veze.
Ponese,na silimorn osjedamja, izaiiia je iz kola i,polil,a Pored
ZivLice ndsvjesno ber[rdi ruiidaste boibe kurikovine.
ti rsi stvaffro bldsava! vitkao je ogorderno, prezrivo.
- O,Jesa'm, pa Sta? Blurdala sam,- hvala bogu! Dovoljino satrn
-
velika budala da pq:oEu,tam svu tvoju paxnet, slava bogu! Idi
svojim Zenarma, od,lazi, idi svojoj sorti, uvijdk si ih imao, 6i-
tavu svitu si irmao za sobom, i irnaie5 ih. Idi svojirn prod,Lrhov-
ljenim nevjegtama, a1i,ne dolazi meni, jer ja nisarn jedna od
njih, hvaia. NiEi zadovoljar, Sta kaios? Tvoje produhovljene,
lvoje duho,\'rne nevjeste, ne mogu da ti daju to Sto t'razis, nisu
dovoljno dbidrne i putene za tobe, je Ii? Pa sd,rnetrri dosao, a

320
 njih dfzis u pozadini. Mene iei uzeti za svakodnewu u?otrebu,
a drZaie5 povelilki broj svojih dtr,ho"mih nevjesta u rezervi da
se nadu, zlu ne ffebalo. Dobro ja znam ;tvoju ma,lu prljann:
igru! se zapalila i podela da udara orogom po
- onIznenadno
drumtr; tse u,pla$io da ga ne napadne. ja, ja
voljno produtrovljsna, nisam produtrovljena - Akao ta nisaffr do-
Hermiona
su joj se bi,le nabrale, a odi sijevale kao u tirgrice. *
-Pa obrve
Sta ddlras, idi njoj, to ie sve Sto ima.m da ti kaEem, idi
njoj, idi! Ha, ona produ,hovljena, prorluhovlienq orral Ptfiawi
materijalirst, eto Sta je ona. Ona produhovljena? Za Sta to ona
mari, u demu se sastoji ta njona duho,r.most? Sta ie to?
Gnjev je prijetio da potpuno zapatri njeno lice. Malo je rastulk- -
nula. Kaflern ti, to je dubre, dubre i niita do alubre. A ni
ti ne -trazis ni5ta drugp inego drnhe, prosto ialudje za aluba:e-
tom. Prod'uhovljena! Njono zlostavljamje, njena uobraiemost,
njen i2rljavi materijafi,izarn, je li to produhovljenost? Ona je
prljava piljar,ica, piijarica je svetiaa kalkav je ona ma;ter,ijalirst.
Tako podla i nilsika. Sta to ona smjera, na Sta cilja s torn svo-
jom straBiu za drustvetrra pi,ianja, kakva je to njena stla]st?
PdkaLi mi je! U dernu se oma sas,toji? Oma hoCe sitnu n@o-
srednu eldsr, potrobm,a joj je iluzija da je velika Zema, i to je
sve. U dusi, orra je dernon'ski nevjeJ..,nirk, prosta kao smeie, Eto
ita je ona u su,itind. Sve d,rugo je pretvararnje i prenemaganje.
Ali ti to oboiavaS. Ti vo1i5 laZnu proctruhovljenost, to je tvoja
du5wna trrana. A lbog dqa? Z og rprtlda\/Stine koja se nalazi
istpod nje. Misli5 da mi nirs,u porznate gadosti tvog polotog Zivo-
ta, i njemrog! Znaan. Sve zrram. A ti q)ravo za tfun gadostima
deznes, lazove. Pa eto ti irh, izvoli, nasirti se. Ti si taiko grozart
laZov!
Olrrsnu,la se gr6evito kidajuii izdau:]ke d<urihe i trpala ih
drhtavfun lprstima u izxoz sr/og kaputa.
Stajao je i poffnatrao je, bez rijedi. Njeuxi drhtavi pflstj
poalstal(ose di"vmu njeinqst u njqgovoj dusi, r.lporedo sa gnje-
vom i podsrnij ehorn.
To je ponilavaju6a predstava je
- rekao
- Da, zaiista ponidavaj,uia. Ali, viie hrladno.
sarn lporrriZena ja ne-
-
go ti.
- rSama si izatbrala da se poniZavalS odirna
.;e pre5ao val rumeni prreko mjenqg J.ica, u -
rekao ie.
joj
-se
ponovo
prikup_
ljala Zuta svjetnost.
Ti! poyika oma. T.i! Ti isfirnoljqpde i ,trtgovrde disto_
tonr.- Bazdi,ta
- tvoja istfura-i 6istota. Bazd,i od izmeta ko i,im se
hrani5, pasja Zivino, strv.inr,oZderu jerdanl Ti si zao, zaa: i b
2r zaljublriene zenc 3Zl
 moras znati. Tvoja ojlstota, tvoja islkrenost, tvoja dobrota, ne,
hvala, vei srmo se posluZili. To 5to si ti nije drugo do gadrra,
smrtonosna, bsstidtrra mroirra, lo si ti: bes,tirda,n i ,izopaEen, per-
verzan. Ti i ljubav! MoZeS slobod:no reci da ti nije do ljubavi.
'Ne, rti hoiei sabe i gadosti i sm{'t, eto lta ti hoies. Ti si tako
perverza r, ti si obita(I leiihar. Osirn toga...
trde meko na bicirklu . . . povijajudi se pod te-
- glasnirh
retoira opturbi. - rede on
Foglodala je niz d,ruort.
-lpakBaijeme b,riga povilka orna.
presta,tra.-C,uvii glasnu svatlu, bioilkljlst je ljubop,it-
ljivo pogledao mn$karca pa Zenu, pa autdrnobil koji je stajao
na putu,
rc/kao .ie vese,lo.
- Dain
Dobar - dam odgovorio je Binkitr hladno.
-Cutal,i su ,ctrok -;bdrciklirs't se u daliirri.
nije zarmarkao iaguhivii
Birtkinovo l,ice je dorbilo .'tednji izraz. Znao je da je ora,
u,glar,tnom, u pravu. Znao je da je perverzan, veorna produhov-
ljen na jedlnoj strarr,i, a na nski nadin srozan, dqgrad,iran na
d,rygoj. Ali, je li ona i$ta bdl,ja? Je li iko bolji?
Mode biti da je sve to istina, laZi i smrald i ostarlo
- je. -
rrelkao
- AIi
,kvarenija od
Henmionina dutrovna irntfuffrcst niie
tvoje ljrxbomornGemotime intim,nosfi.
nista no.
-Covjek
mO-
2e
_da o6uva pristojnosrt i prema svojfun neprijateljirna,
-Zbqg sdbe
radi. Herrniona je moj nq)nijatelj d,o zadnjeg da,ha. toga
je moram sa pris.tojnim narklon<rm udaljiti ia popEista.-
. :- Ti! Ti i tvoji noprijatolji i tvoji nalkloni! Slika5 se lije-
pirn ibojama. AItri ta slitka ne moZe n(koga da prevari do teLe
sarnog. Ja liubomorna! Jal Oino sto ja govor,irn
ponovo rplarnu - qien
govorim dbog toga Sto je to istina,
glas
s}jr.uataE
li, zato Sto si -ti fi, gadmri i nevjerni laZov, obi,je[jeni kurrnir.
Eto zbog tega gwriorrim. Li to dujes , . .
... i budi zahvalan rekao je sa satiridnom grirna-
sqm,- -
Da
- povika ona - alko irnas mnru prjlstojmosti u sebi,
budri- zahva,lan.
Posto nernarm ni mrrrar pris,tojnosrii, medutfun . . .
vrati- on, - u*
rNe oma ti zailsta nemas nri rnrvu Erislojmo-
sti. -I zato -,povilka - svojirn putem, a ja idem svojrira.
,ti moZeS da idei
Ne vri,jed,i, ndrna nikalrvog srnisla. Sad me dstavi, ne zel:im da-
lje idi s toborn, ostavi me. . .
322
I
 ,Ne zna5 ni gdje se na,lazi5 rekao je.
- Ne brini, Uvje,ra\ram te da- iu se suraii, Imarn deset 5i-
-
Iinga u novdaniku i to je dovoljno da me vrati kuii bez ob2ira
gdje si me dbveo. Okrl,ijevarla je. ft:stertje joj je jo5 bilo na
-
rulkatrDa, dva na maloirn, jedan na pr.stenjafl<u. Joi se ko,lebala.
Vrlo dolbro rdkao je. Jedima beznad,efuIa lstvar je
-
hudala. - -
{Jpravo! rekla je.
- se kolebala.
Joti - A omda se na njenom licu pojav,i nrZan,
zao lraz, trgru pfstenje sa plstiju i ibaoi ith na njOga. Jedarn
ga je,pogodio u Iice, a d'va u kaPu't i pad,oie u blato.
Uzmi svoje pr1stErije rekla je pa za njih kupi Zen-
skru -na drugoj stra.ni, irna ih- u ogmmtrxim
- kolidinama koje ie
biti sasvirn sretne d,a s toborn podijerle duhomi bril,og . . . ne,
bolje f,izidki; neka Henrnioni ostame onaj dmhormi.
Rekavii to, besciljno je krenula cestom. Stajao je i posrna-
trao njen mrzovoljni, nlrirlidtrro n::bni hod. Mrzovolijmo je kidala
izdamlke sa Zivice lcuda je prolazila. Snnanj,ivala se, diqrilo se da
se guhi iz njegovog vittidkruga. Sunradilo rnu 6e u glavi. Sarno
.ie malla mehamridka mr[ja srtjdsti lebdjela u nrjegovoj blizini.
Bio je umoran i malaksao. Napustio je svoje raniie stano-
viSte. Otisao je i sjeo na dba,Iu. Nema surnnje, Ursula irna pra-
vo. Is,tinu je gorvorila. Zmao je da njegova d!.rrhovnost itde ruku
pod ruku sa njegovorn izqpaEeno5iu, da je, zapra,to, otna ndta
\tsta uEivamja u samouinistavanju. Bilo je zaista za njega, ne-
dog stifnulatir,rnog u samoumGtenju, narod]i,to kad se to prendse
na podrurdje duha. Ali on je to ztao, znao je i s tirn je svr.Se-
no. Nije Ii Ursulina etrnoti\,ina fuxifunndst, emoti[,ma i fizitrka,
podjedinalko opasna kao i Herrnionina apstraktno.duho\,ma in-
timnost? Spajanje, spaja,nje, spajaqie, grozro parenie dvajiu
biia na korne svaka Zena i vedina mu5karraca insirstrira, zar to
inije mubno i groano u svalkon pogledu, bez obzira da li se
radi o duhu ili tijelu. Herrniona je zarniSlja,la sebe kao distu
ideju kojoj se svi ljurdi mo,rajiu poklontti, a U,rsu,la je savriena
Utroiba, kupka rattamja pred kojom, talkode, svi muslkarci mo.
Iaju pasti nidice. Za$to ne bi mogle ostati jedixike odrettene
svojim sopstvetrim ,medarna? Cemu ta uzasma sveolburh'vainost,
ta qdrvra,tna tiramija? Za$to ne ostaviti drugo biie slobodfr,irn,
zaSto polcr-lsavati da urplju dnago bide, .da ga istope i pretq)e.
Covjek bi se mogao oqpuno prcdati tranucima, ali ne i ne
ko,m dr:r:gorn bid,u.
Nije mogao da gleda .pnstenje u blijedom blatu na pu,tu.
l'okupio ih je i nesvjesno dbritsao rukama. Oni sru bi,li ma,le
323
zarXqg€ stvarnoog po,stojarja ljeqote, stvamosti sreCe i toplog
stvaramja. Ali sard su rmr n.!ke bile sasvirn prljave i urmazzure
'blatom.
Svijest m{r se ponlradila. Uiasni 6vor svijesti koji se upor-
no odriavao kao opsesija puikao je, ras?ao se i njegov se Zi-
yot rasrplinjavao u tami koja je prdkrivala njegove u.dove i
tijelo. Ali sard ga je u srcu morila jed,na briga. Zelio je da rnu
se ona vrati. Disao je lako i pravilno kao beba koja dliiSe nevi-
no, izvan dometa odgovornost i.
I ona se vraiala. Vid,io ju je katko besciiljno luta pored
viisoke Zivice, polalko rnu se priiblUavajuci. On se nije micao,
nije ni pdgledao. Osjeiao se kao oovjek koj,i se opuStemo i
mirno uvodi u san.
Pri5la mu je i stala pred njega oborene glave.
kakav sam cvijet nasla za tebe rekla je i zaunis-
-,Gle
ljeno mu polkazala str'urdak p,u -
tpuflnocrvenog vrijeska. ViLdio
je cvarst dbojenih zvondiia i granidiou naJik na stalblo ndkog
drveta, i njone ruke, takoale, sa prefinjenom, preosjetljivorn
.koiom.
I-i,jep je rekao je sa smije,Skorn na licrr i u,zeo cvijet.
Sve-je opet postalo - jedtndstalmo, r,reoma jedndstamo; zbdlG
6e por/ulkla i raspli,nula kao pramem magle. Ali, osjedao je uias-
nu potrdbm da plade, lbqg tqga sto je bio tmoran i izmoddeh
razliditirn os jeiarrliirna.
Clnda se njegol,o snce ispuni,lo njefoio5cu prerna njoj. Ustao
je i poglodao je u lice. B,ilo je novo i, o, tako njeforo i ozare-
no fivtrjenjem i strahom. Obujrnio ju je rukama i ona je sld,o-
nila lice na njegovo rarne.
Vladao je mrir, divni jddrnostavni mir dok je stajao &'Zeci
je u naru,bju na otvorenom putu. Najzad mir. Stari odvrah
svijet napetosti je i$dezao, duba mu je b,ila sna,lma i rnirna.
Fogledao jru je. CuLddsna Zuta svjetlost u njenrirm odirma said
je bi,la mdka i pdprlstljiva, imnirili zu se. Ljuhio j,u je njelnitn
blagirn polliurpcirna, rnmogo puta. Osrnijeh se poiavio u ujeoirn
odirrna.
JesaEr lli te izruEila? pitaita je.
-I on se srdjeiio i -
uzeo je za ntlku koja je bila
'tdko mdka
i pddatna.
Ne srneta. I to nekad ireba. ju je lj,nbio
- mlrxogo p,uta.
ndezno, - Ponovo
Zar ne? je.
- rNaranno - rdkla
odgovorio je. Sarno polalko. I mi imarno
- za trke. -
korxja -
324
 Iznemard,no se nasmijala sa divlj,irn )rizurlkotrn u glasu i
obrgrliJa ga n:kama.
,- Ili si moj, ljuhavi moja, zx ne? povilka privlade6i
ga sebi. -
Da retao je njelno.
-GJas nru- je bio bflag i pouzdan i ona se umiri ltao da se
prcdaje suidbieai koja je tako htjela. Da, pdkrovala joj se, pr€rn-
da je to od,lurddno bez njenog pristainka. Ljutbio ju je mimo,
,mnqgo puta, s n:jednom mirln{}m sreiffn, od koje joj je srce
golovo potpu'no prds'talo da kuca.
moja je podidudi l,ice i pogledala
- Ljutrarviodtuna,
ga plaiijivirn - povika,la
punim blaienog divljenja. Je li ovo zbiflja?
Ali, njegove su odi bil'e lijerpe i njoZne, bez napetdsti i uzbu-
denrja, lijepe i nasrnrljane, $nijesio se s nrjorn. Stavila je lice na
njergovo rarne, skianjajuCi ga isprod njega, jer bi je mqgao vitd-
jeti talko potpuno. 7-nala je da je on voli i bojatra se, na,lazi[a
se u novorrn elErnentu, na neikom novorn ndbu, voliiela bi da je
stratstven, jer oma dobro pozna:ie strast. A ovo je bilo tatko
rnirno i rkrhlko, kao 5to iprdstor za$trasuje viSe od sile.
rPdnovo je ,podrigla .gial,'u.
Ii rne? pitala ga je ,brzo, nagomski.
- Votis
Da odgovmio- je ne obracajnrdi pah:rju na ,njene &net-
- -
nie, nego sa[ro na neptrnirnost.
Znala je da govori istinu. I odvojila se od njega.
rekrtra je dkr:eoruvii se da pogleda na dnuxr.
- IIi nalao -prstenje?
,treba
Jesi
- Da.
- Gdje su?
- U mom dlepu.
-Zarrukla je rurku u njegov drZerp i izvardila ih.
tsila je nernirma.
- Hoderno li idi? pitala je.
Da - je. Ponorno su se ipqpel,i u kola ,i osta-
ddgovori,o
- -
vili za sdborn slalho radboji,Ste. Jurili su kroz divije rano
pretlvederje u largarn<rm kretamju &oje je brirlo vesdlo i natEulno,
Dutr mu je biio potpuro miran, Zivot je strujao kroz njega kao
da lede iz novog izvora, bio je kao p,reporotlen.
Jdsi lii sxetan? ptala ga je na svoj dudesmo odu6w-
ljeni- naCin. -
je.
- DaI
rekao
ja- saln je sa iznenadnfun zamosorn i dbu-
- ga rurkom si,trovito
lwatila gu vukudi sebi do[< je on upravljao
vozirlorn.

325
 da vuiS jo5 m,nogo je.
- rNernoj
te uvijdk v'idirn zauzetqg nedim. - rekla - Ne Zolirn da
Naravno rgkao je. Zavl&i erno ovo malo putovatrrje
i -
onda iomo bi,ti-,slobodni. -
je
Hoiemo, tjuba\ri moja, hoderno
- ljubeci
ljeno, - povikala odu6ev-
ga dok se okretao p.rema mjoj.
tNalstavi,o je da vozi sa durdesBom novorn bt!dno56u, posto
je na{petqst njegove wijesti popu,stila. eiimtilo se da je svaki
njegov organ i svalki njegov dio tijela postao s,viestan, ditavo
njegovo lijelo se pretvorilo u varnidavr: svjetlost kao da se
tek pmrburclio, kao tid kad se iz jajeta ispili u novi svijet.
Durgo su se spu$tali niz padfuru trrijega u sumralk i Ufsu]a
dznenarda prq)ozna na dersnoj strani, dolje u du,bodoldld, torani
katedrale Sa,utvel Mimster.
Ii siigl,i? povitka zadovoljueo.
- Jesrrnonanrutgodena,
,Stroga, - luina lkatedmla je stajala ovijerm
taxnrom nastryajuie noii dok su omt u,lazili u uza,nri grad, u
izlozima su se pojavljivala zlatna svjetrla sli:6na plodarna otlkro
vedrja.
je
Otac ie dosaro s rnajkom ovarrno
- qpozlmu. O,n
se tek
- arekla
je vo1i, voli ovu cnkYu, ti? - kad su
Da. Izgleda kao krilstal,i rkvarca koji vire iz mradne 5u4>
-
ljine. Ovrdje ierno se dJr,rijepi,ti dajem i nekorn zakuslkorn, u
,Sa!:acenovoj g,Iavi(.
Sp,urstajuei se niz padinu, duli su zvona sa katedrale u
gest po podne, zvonila s'u hirnntr:
,)Slava tebi, Gospode rnoj, noii ove
za ndLldsl(qg svjetla blagorslove . . .(s
it Unsultlnom uhu hin:nna se to6ila i<ap po kap iz nevidlji-
vog neJba na grad u surnrarhu. Kao da nejasna prorlrtljala sto,
ljeda zvone. Sve je to bilo tako daleko. Staja,la je u stalEm
dvoni$tu krbme koje je mriritsa,lo na slarm,u i Stale i bemzin
Iznad glave su se vidjele prve zvijezde, S,ta je sve to? To niije
stvamf svijet, to je svijet snova iz djetirrjstva, velika ohilje-
Zena rernifl,iscencija. Svije,t je postao nesitvaran. Ona sarna je
bila neolbidina natrdulna stvanlost.
rsjedili su sarni u malorn salonu pored katrnina.
Je tri ovo zbilja? pitala je ne vjerujruii svojirn 6u{,irna.
- s,ta? -
- Ono Sto je najholje, zbriljsko je reikao je cero6i se
- njoj.
prerna -
a Himna. Rijedi biskupa Tomasa Kena (1637-1710).

326
I
 - Da li je? odlovorila je smijudi se, jos ndsilguna.
- Joi uvijek je bio tako izdvojen, apartan.
tPogledala ga je.
Nove odi su se otvorile u njonoj duSi. U njemu je vidjela 6urd-
no bide iz drnrgog svijeta. Kao da je zaiarana, kao da se s!€
.preobrazilo. Opet se sjetila stare magije iz Knjige stvarania,*
kad su sinovi BoZiji ugledaili kderi ljudi i vidjeli da su lijepe.
I on je bio jedan od onih dudtrdh srtvorenja s drurge strane
Sto gleda :la nj,u i vid,i da je ona lijepa.
rstajao je na 6ili,mu pred karni,nom i giledao je u lice koje
je bilo podigru,io pre(na njerrur, kao cvijet, kao wjeZ svijetao
ovijet 3.!o blista kaplj,icarEla xose na pn irm zralkarna j ltalnrjqg
su,rrca. On se tanarlo smijesio, kao da govor ne postoj,i na ovo-
me svi:jetu, no sajno nemusto u,shiienje cvjeto,va ko:ie su vidjc
li jedno u dnugorn. Osrnjehnuto su se odu5evljavatri, on njome,
a ona nji,rne, distfun risutstl'om o kojom se ne mirsli, nriti zna.
Ali u ajogouirn je odima birl,o neke blago ironfine napetosti.
Privukao ju je na 0urdesan nadirn, kao da je zadarama. K!1eft-
nula je na tspilr ,pred njega i obujrnrila ga rulkama oko s,lahfura
poloiiv5i lice na qiego,va bedra. O, rasiko5i! O, raslko5i! Bila je
sklhana osjeianjerm notrerske rasko5i i izobilja-
Mi se volirno rektra ie ustrriieno.
- ViSe od toga - odgovorio je glodajr.lci je svojirn sv,ijet-
lim, -prijatnim licem. -
.Nesvjesno, ona
je ndsyjesno prerlazila osjetljivifn vrscima
svojih pr.stiju straiarjorn stramorn njego\r'i,h bedari slijededi ne-
ki t4amstveni Zi'votnri tok. Ottri,la ie nesto, neito viS"
dudqng, dudosnije i od samog Zivota. Bil.a 5e to dudesna"ego rii-
sterija. kretamja njeg,ov,ih Zivoturih sokova, tu, na s,trEinjoj stra_
ni bulina,.niz slabine. Bila je to dudna stvafirost njegovbg bi_
ia, sami Stof od kojeg se bide pravi, tu u tom pravot tietr_
nju niz bodra. Tu,. u toj tadki, orkrila je da je i on jedan od
sinova BoZijih koji su bili na podetku stvaraaja svileta, n"
6ovjek, nego ne5to drurgo, nesto viSe.
Najzard je do5lo oslobodenje. I ra,nije je irnala ljuba.tmilke,
upoznala je strast. A,li, ovo nije bita ni l.iu6av ni strist. Bio ie
to povratak kieri ljurdskih sirnovi,ma Bo,Zijim, neo,bi6ni,rn sino
virna Boga koji su bili na Podetrku.
- .Njeqovo je lice sad biio disti sjaj oslollrotlene zlatrl€ svjet-
losti dok ga je gledala polaiuii nuke svom iirinffn na njegova
bed'ra, straga, kaki je stajao pred njom. pogledao iu je odoz-
go ozarena dela, koje je blirstalo pqput krune iznad o6iju. Bila

" Genezis, VI, 2

327
je lijspa kao nov dudesan cvijet kojii je iaastao iz njegouih
lioljena, bila je rajtski cvijet koji prevazilazi ZeDrstverrost, c\,,i-
jet ozarenosti. [pak, u njem'u je b,ih nedeg napetqg i {reslo-
bodnog-,Nije mu se dqpadailo ovo kleda,nje, nri ova ozarenost,
ne u poq)urolsti.
Sve je bilo otvoreno za nju. Na5la je jodnqga od sinova
Bcdijih s Podetka, a om je naSao jednu od prvih, najwjetliji,h
kderi dovi e&ovitr.
Prclaztia je osjetljtvim vr5cfuna pnstijnl po trhdjama njego.
vjh slabina i bokova i bedara, uz leala, i bi\a vatra je potekla
Lroz njerre i\le, prcl.az&i lz mjega na volseban, magijslki nadth.
Oslqbadala je iz njega ta{rrnu ptrfumt elektri6ne strasti u,vladeii
je u sebe. Utspdstavi,la je novo bogato stru;jno kolo, kojirn je
potekla rova struja s,trasne elsktrirdne energije izmed'u niih
dvoje, energije oslobodene iz najrnradnijih polova tijela, sto je
iekla kroz savrrseno strrujno kolo. Bila je to tamna elektnidna
vatra koja je kuljala iz njega u nju prelivajudi ih dt'o:ie ras-
ko5rniim mirom, zadovoljenj em.
L.:jrubavi moja po,vikala je dd,Zuii lice plema nijerrul
-
otvorerxlh odiju i usta, -u zamosu.
I-jurbavi moja odgovor,io je sagi rjudi se i ljulbeci je,
- je ljurbeci.
stalrno -
SkJopila je rulke dko nj%ovih zaob,ljenirh siahina dok je
stajao nad njom; dini{o joj se da dodiruje samu srz mirstedje
mrarka ko:ii je bio tjelesrno on. Cfililo joj se da gu,t i svijest i
da on gubi svijest naginj'u,Ci se nad njom. Bilo je to sa,r.Trielno
umtiranje za oiboje, ali i najne.pod,noslJiviji prilaz ka bidu, div-
noj punodli nqposrednqg zadovoijenja koja se prelivala prefi<o
ru:bova izvora najidluhlje Zivotne snage, najdr.rtblje, najrnradni-
je, najdudesurije Zivotre $nage ljudskog tijela, u kirdme,noj
rnohdini i u korijentr slab,ina.
Poslije perioda omamljffEsti, posto su rijdke durdnog m,rad-
nog, te.dmog izobilja predle proko nje potarpajudi je, zat\pava-
juci ujen wn i rastad,uii ga niz tijotro, niz kidmu, sve do kolje-
na i stopala, ta 6ud,na bujica rkoja je zbrisala sve,i o$tavirla je
kao saw5Eno novo i disto biie; sad je trila strobod,na, bila je
slob,odlna osjecajuci se savr5eno ugodno u svakffn kutku svog
biia. Ustala je ti,ha radosu:ra, smijeSeci mu se. Stajao je pred
njorm svijetao, tako'i stra\ri6no s,tvaran da joj je sIlce gotovo
stalo. Stajao je tu sa svojirn dudesnirn ditav,iLm tijelorn koje je
posjedovalo zadrivljujude izvore, psput tijela si,nova Boiijih kG
j,i su bili na Podetku. Poslojatri su dudesni izvori u njegovorn
tijelu, tajanolstvsrxiji i modniji od onog Sto je one ilkad za,mi6-
328
ljala ili upoznala, koji su potpunije zadovoljava-li, o, ko,natmo,
m,iisti6no{izi0ki zadov,ol:ia,vali. Mislila je da ne postoji duibljd
izvor od falurshqg. A sad, gle! Iz pogotlene stijene ,ljudrslkog tije-
la, iz duidersnih slabina i bedara, doSle siu bujice zabratrrjef,rog
mraka i aarbranjenrog izobi,lja koje je durblje ,i dalehosetorije od
falusnog izvora.
Eili siu rad,osni, rnogli savr5enro da zatrorave. Glasuro su se
s,mijali i cibjerdova,li. Izrnedu osta,log, bito je tu paitete od div-
lja6, pa S,irollifr tamkih koluio'va Sllnke, jaja, orxda potodar&e,
cvekle, mui$mula, kolada sa jalbukarna i arromati6nog fuja.
O, dorbre l[ zakuslke ona zadovolj,no. Kako je
sve - to prijatrno aratrfimtro! Hoiu - povika
Jri poslu,iiti daj ?
Bila je orbidno nervoznra i nesirgurma u obavlja.'nju jar,mih
obarveza domaiice, kao lto je,stl'trionje daja, na prirnjer. AIi,
danas je zabora.uila smotendst, b,ila je opustena, potpumo zabo-
ravirti svoje bojaarri. eaj je tdkao u ikrasa:rom mlazu iz Iijepo
obliikovanorg ndsca. Posl,uiila ga je dafem i m,ilirn osrnijehorn u
odima. Najzad je naurdiila 'da bude rnirna i savrisna. je
naie rekla rnu je. - Sre
- Sve odgov,ori,o je.
-I,sgmsti.la
- je kliktav, pobjedrn dki g,la,s.
Tako sarn radosna je
niem. - - rekla sa neizrecivim o1ak5a-
- I odsarn
ja je on. AIi misJim da trdba da p,c,
bjegnemo - rekao
obaveza sto prije. -
Kakvih o,ba,v€za? irtala je zadutlerro.
- I\4oramo otka.zati -sluibiu, odfinah.
-Larlanulo joj je; Iice joj,se razgali novirn razumijelunijem.
je.
- rNaravno
Moramo - rekla rekao
se izvts(i
To treba ,imati na umu.
- je.
zbriserno, Sto prije i sto - brze. - Ne oBtaje nista nqgo da
Gledala ga je surnmjidat"o preko stola.
,Ali, In'rda?
- rNe znarn rekao je. Pro$to iemo lunja,ti neko vl.i-
. - - -
Jerne.
qpot ga je urpiulo pogtedala.
bih bri,la savr5enro zadovoljna u Mlinu
- Ja je blizu starurn jadiu - rdkla
je.
je.
ns,uvi6e rerkao Daj da
rnalo- lutatrno. - -
_

Glas mru je mogao bifli talro njeiarn, ta]k,o bezbriia,n da ie

sva trqperila od u,shiieurja. Pa i,pak,,mastaJa je o dorlrirni, o div-
ljirm wtovima, o rninr:. I Zelj€ a je sjaj, ekstrarvagarntud ariisto-

329
 kmtsXd sjaj. Lutanje jdj je triEilo na uznsmbdrldst, nezadc
vo j$tr.o.
ies lutati? pitala ga je.
- Kuda
Ne ruram. Osjecam - se kao da sam se sad satstao s to-
-
bom i kreCemo, prqsto u daljiine.
,Aii, gdje se mode oti6i? pitala je zabxiiru.rto.
- ,postoji sarno
kraju, - Na
ovaj svijet,- nista nije d,ovoljno darldko.
je
Ipak
- rekao
Bi]o-tri io lutadje - htio bih s tobom otioi u tr$rgdinu.
Wravo u nigdinu. To,je nnjesto u koje trdba
slidi, nilgdje. 2e11rl] d.a od'Iurtamo ott ovozemaljskitr nergdje u
nade nigdje.
Ona je jo5 razraii6ljala.
Vjdi5, ljurbavi rnoja je. Poito srno sarno lju-
-
d,i, boji:m - rdlda dati- svijet, ier ne postroji
se da rnorarno pmihvatiti
nikakav drug,i.
rdkao je. Postoji negdje gdje moderno blti
- Postoji
slobqdni, - gdje
negd,je se mLe mora nositi mnogo odjece, dak
nimalo, grdje 6emo suisretati malobrojne ljude koji su kroz
mrlogo $ta pro5li i koji razr:rniju, gdje rnoZe5 biti ono Sto jesi
rie izjedaj,udi se. Postoje nrydje jedan ili drva dovjeka . . '
Ali gdje? je.
- lNegdje, - uzv.iknula
bilo gdje. Otidirno odavde. To je ono Sto treba
pod -hilrno uraditi. Odlutajmo orda\,lde.
Da je uabrutleura pomiislju fra putovanje. Aii, za
- refi<rla
nju -je to b,ilo sarno pulovanje.
je' Da budemo sldbodni
- Da budemo
'slobodhi
u sLlobodrnom - rekaoljudi.
rnjesitu sa joi nelcoliko
je nelrolirko ljudin s'u
je - Da
- rekla zamiSljeno' Onih "jo5
- buni,li.
r'ekao je.
Ne radi se ni o kakvorn ldkalitetu
-
je o usav,r5enom odtnosu izmedu tdbe i meme, i dmgih,- - oRijed
od'
itosir.r t<oj[ ie b,ini ta[<o savrien da Cerno biti po&umo slobodni
zaljedmo.
.._ Sl,obodaei smo, ljtrhavi moja, zar ne? je.
smo ti i ja, zar ne? - rdkla
ispruiila je ruke prema - Tg
njemu. Presao
je na ujenu stranu i -sagnuo se da je illolj,urbi. Njene su se ouike
poxro'!,ro slkloipi,le dko njega; dlanovri s,u joj se raiirili oko nje-
govitr rarrnema qporo se kre6uii preko tropatica niz leda sa ne-
obiBnorn strudom, ritrnidnirn a irpak sporirn ,kretanjem, da bi se
misteriozno st le oko slaibina i bokova. Osjeiaj strahote izo-
bi.lja lkoje se nikad ne rnoZe rastoditi preplavio je njenu svi
jest kao blaga nesvjestica, neka vrsta sruti u mistidno sigur-
norm posjedu. Potsjedova,la ga je tarko tr otprurno i ne4rod,noirljrivo

330

I
da je i sama ,pqtr)ubrtrila. Pa irpak, sairno je mirmo sjed,ila na st+
lici sa rukama sklqpltjenim oko .njega, izgu,t{jena.
qpet ju je njeT,no ljutbio.
je ,mffnljao. Ona
N,ikad se vi5e neierno rastati
nije -govorila, sarno 5to je rrr:,karrna dw56e - tiho
pritiska,la izvor mra-
ka u njemu.
Kad su do5li sebi od potpune ,newjdstice, odludili su da
nap,isu oflkaze na sl,uZbu u ovozema,ljskom svijetu. Oma je to
ieljela.
Pozvonio je i zamolio da se dornese papir bez memorzln-
,duma. Kondbar iie odlstio sto.
je. tvoj. Napid,i adresu
stana - iPa, da,krle
- rdkao
datu,m. Zatirn: - Najpnije
,lNadelniku Kormiteta za abrazovanje,
Gradlsfl<o vijeie. Gospodine . . ." Ne znam, zapravo, kako s,toje
stvari. Mislirn da bi se rndgla iz'l,u6i iz Skole za manje od rnje-
sec dana . . . U svdkorn s ruiaju: >Gospodine, molim tla prirnite
moj olkaz na mjesto razredne uditeljice u srednjoj dkoli u Vi-
li Grinu. Bidu vam zahvalma ako me 5to prije razrijeiite, prije
isleka otrkaapg roka od rnjesec dana.< To je dovoljno. Da vi-
diirn. ),Utrsuila Erengven<. Dotrro je. rsad Cu ja napirsati Bvoj
otkaz. Mora,rn im ostavi'ti otrka.md rok od tri mjeseca, al,i n:no-
gu se pozvati na zdra"ystveno stanje. Dd se to s,rediti.
Sjdo je i napiJsao woj zvamidni otkaz.
rekao je ikad su kovonte ibile za,peda.6eore ri
- A sad -hoiemo
adrosovarne
jedlrlo? Zrnam, - Dzdki oe ltredi;ih o'r,ld,je pirodati na po5tu, oba za-
>Evo fed,ne &oincidencije!< o<ad
ih lprrimi i vid,i da su savr5eno identiftri. HoCemo Ii mu dati pri-
Itiku da to kaZe?
Nije m,i stalo Sta ie reii.
- N,ije? pitao je razrni5ljajuii.
- To ni$ta - ne fnije[rja je.
- Da od,govorio je.na stvari - reklarmu dozvoliti Lda se
A,li oreierno
- rnasta
njegova - mije5a u nzuse - sudbine. Za svaki sludaj, tvoje
iu ruibacltti ru po5tu ovrdje, a rnoje rkasnije. iNec€ rnodi rda nas
dovedu u vezu ru svojim kornbimacijama.
Pogledao jru je isvojom durdmom neljuaXskom izuzetnoiiu.
je.
- Da - jenekb
,Podigla - trmai pravo.
lice prema niernu, lblirstavo i otvoreno. einilo
se da on rnoEe da ude pravo u izvor mjsne rbli,stavosti. [.ice
mu je bilo rnalo n:astr:-ojeno.
rekao je-
- Iderno Ii?
Ka.ko ti kaie5
- od,govorila je.
- -
331
 f]lstkoro s,u bi,l,i varr rmarlog gradtiia jurreii neravmrirn drr-
mo,vrirma urnuFa3njdsti. Ursula rse ugnijezdtila uz mjega, u hje-
govu Stalnu toplotu i posmatrala blijod,o osvijetlje,ne pnedje e
koji su junilli ilspred njih ru prozirnoj rnorii ibea nljeseEine. Po-
nekad je to bio Btari lput lsa tra,vnjacirrla na dbje s,trane &ojl
6u letjeii vi,li r,ski darobnri i zeloni, iili drveie tkoj€ se nejasno
dizalo ianald njirh, ili samogradi tlupine i gl,oga, dirdovi nekog
gradili5ta ,i,li ;u,gao nekog iitnog ambara.
,Lded li u ,Sortlarndz ma vederu.? pitala a je Unsula
-
nenadano. -
rBiagi bofu rede. Sortlandz! Niil<ad vi5e! Ne to.
-
Uos talorn, zarkasn ili -trilsrrno. -
Kuda ,ide5, u MlLirr?
- Aiko,ti ttelis. lsteta je iii tril,o fielda rpo ovoj t'laeoj mrrik-
- LBolja je od bilo tdoga
troj ,noii. 5to ie ikad hiti ovaj ddbni ne-
posredrni rnrak.
Sjedila je d,olk su joj rnlis[i hh:rdtle u ldaljinu. Automdbil
se nargirnjao i zajn sio. ZnaJa je da ga neie astaviti, rffak ih
je dbavijao dbdje d durvao, nije se mogao probiti ni prevaziCi.
Osfun toga, sve je znala o njegovim mekanim slatri,nama mra-
ka, ,mralkorn zaodjevene i mjeime, a u rtom znanju je ihilo i iz-
vjesne nemifro'wnosti i ljqpote sudblime, s,udbirne lkoja 6e priziva
i pirihvata hez ostatka.
Sjedio lje ne.pomidnro rpoput egipatskog faraoma i upravljao
voz,ilorn. OsijeCao se kao da je ustoliden na tmn isk<rnsrke moii,
poput \/ol,irkirh kamenitr tkipova Ergipta, stvaran i tilspiunjen rta-
jaostvenom snagonn lkao i oni 6to ,su, tsa uagjonetmirm osmijehom
ua ulsnarna. rZnao je rita dnarii kad ds:ieca svo 6udno rnagijrslko
strujarrje sna,ge krroz ki,6m,u i slabine i niz noge; bila je to talko
salriena sna,ga da ga je rudli,ntila mepomidninn i ostavi,la na nje-
govom il cm tnjelan ;i ,belbriZan osmijsh. Znao je 5ta maii ibitti
btrdarn i modan u tom drugom, osrlo$nqrr nelijudskom fizi6-
&om umu. Jz toga je izrrora dob,ijao dislu magijsku rkortrolu,
vol,Sebnu i mistidm,u silu mraka koja je hila slidna etrektrici-
tetu.
Bil,o je veoma tesko go,vori'ti, bito je,talko )savrssno 6jed,iti
u ovoj tistoj tir.,oj tisinri, njeznoj i pu,noj nqpojrnlrjivorg znanja
i rneshvatrlilve rnodi lkoja se od i,skona odriava u bervrernenoj
modi, pqput nspomidnih, vrhurnrski mo6nih Egipiama, zamvi-
jek ustolidsnih ru njihovoj iivoj taliarns venoj ti5imri.
Ne nno,ramo iii kuii relkao je. (J ovom automG.
bilu -sjedista 6e [Irogu rqpu,s,ti,ti- i pretvoniti -u lezaj, a rrnodEmo i
da podignerno kn:v.

332
 Eirla je radosna i u,plaSena. Sd.ucur.ila se uz qjega.
Ali, Bta 6e rnisliti kod kude? rr€ikla je.
- Poslalerno i'm telqgram. -
-NiSta vi5e nije re6eno. J,urili su 6ute6i. Orn je upnavljao
ko{,irna sa Erekotrn,vfstotrn druge Svirjesii, neka d.ruga svijest ga
je iusmjeravala pLrema odrodiStu. Jer, on je posjedovao intte-
ligenciju lloja je rnogla slobddno da odtruduje o njegovirn cillje-
vi,rna. lNjegove ruke d grudi i ,glava lb,ile isu zaob.ljone i dive [<ao
kod starih Gnka; nije i,mao rprave noprotrudene rurke EgiPda-
na, ni zarpedaiemr, pospauu glavu. Zivaillna t'nteligencija Ee
nallmadno raspla,rnsala iznad,njegove egiPartske lkoncerntrac{rje
na tatrnu.
Stigli s,u u nelro tr$oreno rsolo rkoje se protezalo durZ puta.
Vozio je pol'ako da irnu po5ta ne hi promakla. Otrtrda se za-
ue tavio.
iPoslaiu telqgram tvome ocu ,re{kao je. Dovoljtno
-
je redi: u gradu<, dta [<aieS? - -
"PrenoiiCu je.
Da reflda Nije ieljela tda se zarnara mislima.
- ga je lkarko
-Pos,rnatrala ru poitu. Bila je o I prodav-
'trlazi
nisa irslto\Temeno. eudan 'ie, da, r6udan. Cak i [<ad je urlaaio
u osvijefljenu jaynu ulstano't'u, ostao Je taman i 6a'rdbam; Ziva
tisina je, dinilo se, pxedstavlja,la stvamost u njemu, moCnu,
flddostLlpnu. To je on! Vidjela ga je 'u durdnorn zanosu ulshiie-
nja; on je bice Xloje ona njllaad nece ot[<riti, stra5no u svojoj
modnosti, m,lstibnro i stvarno, Ta njegova tamna, tajafxstvena
sfva,rBost, koju nilkatl neie moCi pnevesti rni iroturrla.diti, osloba-
<ta1a ju je rd,o s'a,r,r'5erls,tva, do njenog sar,'r$emog bida' tr oma
je, tarkode, ibila tarffia ii irsPumjera u tiSini.
Do$ao je i ubacio ne,ke paketide i &ese u ko1a.
saryI malo hlje,ba i tsira i groZdica ri jabuka i 6okolade - [{abavio
re-
kao je glaso,rn besprijekorrne nqpou:nitnosti i snage ikoja -je bi-
la nijegova unutra,Snja stvarnrost. rMoraie rga godiiruti. Govoriti,
biti, to nije nista. Gledati i.razr.rrmjeti tqga dovjeka 5to s,toji
tamo, to lbi ibila sprdfrja. Tarna i ti$irna moraju isavxseno parsti
na nju i tada ie moii da ga spozna vol,idbrno, kroz neolkriverd
dodir. Ona ,se mora spoljiti ts njirn largarno, bezumno, doii do
znamja koje je srnrt znanja, do stva,rnosii si[urmosti u ne.zna-
niu.
Uskoro su se ponovo na5li u ,rnorktroj pomr6,i,ni. Nije pita.Xa
&urda irdu, nije,rnarila. Sjodila ispurnjana distorm potemtinodctl
koja je bila rstritna a.,pa'tiji, {bezumna i nqpokretna. Sjedila iie
do njega u stanju .6istog po8inka, kao zvi,jezda sto lebdi ne.
poja,nnmo uravnoteien a. I[mik, u ala ,iskra isdekivanj a.
\ rI 333
 Dodirnuie ga savrserrirm vCscima prstiju, dod;imude stvarffrost
u njemu, njehlu, Cistu, nepfovodfljivu lstyarnost, Stvamnost trlje-
govitr sfialbina. Dodimuti bezumno u rnra]ku, distim dodfu.om dc.
dirnurti dis'tru strBr"nost u njernu, njegove niieZne, Bavnsene sla-
trine i ;bedra u mralcu, to je tbiia mra iskra fl$dekivamja 6to je
tinja,la u njoj.
Magitino p<rstojan i napet,derkao je da ga ona spozna
kako je on nju spmnao. $poznao ju je nesvjesrro, purlo.
6om tamflog znamja. Sad ie ona spofirati njep i on ie tall<o-
tle biti slobodaLn. Bide noi.no{l,obodan, kao Egirpiamin, pdsto-
jan u sav'r5emorj ravnotedi letrd,enja koja je rnisiidna upomiBru
,tadlra fiairdlkog biCa. Orni de dati jed,no drugom onu zvjezdantt
ravnoteru, jer sarno ona nrreitrstardja istins{u slobod,u.
Vircljela je da jure izmedu rdrveda, visdkih starih stajbala
ispdd kojih je umirala pa,prat. Bljerdmnjava tvorljiva stalbfia
izgitredala su sahlasno, a u trqperavoj daitjini dizala se paprat,
magidina i 'tajatrJsfvena firdput starih sve5teni]ka. Noi je htila bez
mjesedime, sa niskim oblacirna. Autornobil se sporo fl<retao
kroz gaj.
Gdje snno?- Sapmuila je.
- U Seru,drstkoj Eumi.
-
OEigledno, p@navao je mjesto. Vozio je mekano, posmat
lajuii. Omda su jza5li na zelenu $tazu izrnetlu td,rveia. Qprezno
je zaod<rentro i trrputio se zelsnom Etazom iffnedu hralstova. Sta"
za se pro6irila u f,nalo tramato pro5irenje u oblirku guvna. i'Iu
ie zautstavio kola. eirle su se ka{ri vode <oje rsu padale .dolje
nriz s.tr,mu obalu.
Ovdje 6srno orstati nekao je i ugasio svjetla. Zavla-
daia- je poq)ffra pornndina- rsa sjemrkama drveia koje su lidile
,na stvamost dr,ugog, rnodnog porstojarnja. Bacio je iebe na 6rap-
rat i sjeli su u bezurnmru nenromidnu ti5irru. euU su se slalbadki
glasovi ,u sffrxi, ali su ibifl,i takvi da nisu naru,Savali Eavnsenu
tiiinu; svijet se nalazio pod 6urdrnom zalb{'a]Ilom, zagtrt mov,im
tajarnsfvsnirn ve om. Zibaaili su odjecu sa sebe i on je naale i
priku,pi raa se, nade dirstu stvarDost njene za,uvijek ,nevidljive
puti koja je tturjala u n1joj. {Jgaseni i neljudjsl{i, njegovi prsti
na ,nje,noj neotrkrivemoj golot'inji ibiili su pnsti tGine na riirlini,
tijelo tajarnrsitverie nodi na tijel,u tajanstvene noii, muSke i Zen-
ske nodi kojru oko ndlkad neCe vLidjeti ili urm spo@nati, t(oja
de ,biti poanata s'amo lkao opirpljivo otkrovenie misteni ie dru-
gadi:ieg sv,ijeta.
eeznufia je za njirn, dordirivala ga, prirnala naj\,edu mogudu
rnjenu neizrecive kornw lkacije putem dddirra, taryxnqg, tajarn-

334
stvenog, tiihrog, vreliramrstvdDog dara i davala se potrlrovo; bi,lo je
to savrsetrlstvo uzirnanja i davanja, 0nistsrija, rstvafirost dr,oga
Sto se ni'kad ne mode qpoanati, mistid,na, dulna stvaffIost korja
se nitkard ne moze pretoiiti u sadfzaj duha, stvarnost koja os-
taje,izvan, Eivo tije[o tanne i tiBine i njedndsti, tijelo rrnistiCne
stvatrflosti. Njena je deinja bi{a ispurnjena i njeova je tetuja
t i,la ,irgpunjena. Jer ona je bila nljernu ono,5,to j€ ooa bio njoj,
iskonrslka velidanstrv€Dosrt,misti{ne opipljive onostrane stvannosti,
Preq)avali zu 4rrohladirm ,noc pod krovtrn njegovqg autG
rndbila, noi .negroreme6enog sna. Dan je vec bio davno svamuo
&ad Eru se pnoburd'iln. P{€[eda,l,i su se ,i nasrnijali, a omda se
okrenuli jedmo od dnrgoga ispu,njend tarnom i tajarnrstvom. ODda
6u ,se poljulbilii sjetili ,se velidarnstvene noii. Bila je tako ve
talwo isikustvo srvijeta tarmne stvartrIqsti da su se
lldarns,tvena,
plasili pokazati da se sjecaju. Satkril,i su sjedamje i svoju qpoz-
naj,u.

GI.AVA DVADESET CETVRTA

SMRT I LJUB,{V

Tomas Krid je u,nlirao ,polagano. Niko ne tr,i fnogao vjerovati

da se nit Livola i;rtoZe ispredati tako ,tarnrko a da se ne prekine.
Bolesmi iovjek je leZao neizrecivo slab i dkopnio, odrLavaju(i
se u Zivotu mor,$ijem i narpicinna. Bio je jedva polursivjestao;
veorna tamJ€ nit s'vijesti poveaivala je rnrak smrti sa wjetloS-
iu dana. Ali vorlrja mu je i dalje bila nesalornljiva, bio je cje-
trovit, potrpun, Sa,mo sio je rnorao Yladati savr3en nrir oko
nj ega.
Izuzw ,njegovatelji,ce, svako rprisustvo je preds,tavlja,l,o na-
qron za njega. Dierald je svaJo juh.o utlazio u ode,r.rr sobu nada-
juii se da je otac najzad izdahnuo. Ali da je svaki put dode'
,ldvalo isio provirdno lice, istm stravidna crura kosa na r"o5ta-
nqm delu ,i jezive tamme odi zametrla koje su se, ta,ko mu
se dirnilo, raspadafle u bezoblir&ru ,tamu duva'juii besfl<rajno ma-
1o vida u sebi.
Kad god bi se te tarxne odi zarnetka okren'ule prerne mje
mu, Dzeraldova u,troba se prevrttala od uZasa, *,oji se razlije
vao po cijelom njegovorn bi6u prijeteci da razori njqlov um
i da ga otjera r ludilo.
Svatko jrutro sin je stajao ,pred oc€m, uspravan i nabre'
kao od Zivota, zradeii svojom plavoCorn. Blistava piavoia nje.
335
 go1'og tllils{rog biia ibacala je oca u grozo,r,icu lj,ute razd,raZemo8ti.
lNije mogao da podnese susret sa Dier"aldovirn plavirn o6irna,
,koje su ga neobja5njivo gleda,le, nekako tpodruglji,vo. AU to bi
trajalo sa,mo trenutak. Zeleii da se Sto prije n:astarru, samo
bi se pogfiedali i rasta]i.
Dugo ie DZeratrd ddrZavao sang lroid i ostajao savrdeno
priibram. Arli, strah ga je najzad . oi.kopao, ,P aSio se nekog uZas-
nog slonna u sebi. Morao je ostati tu i pobrinuti se oko toga.
Neka izqpaiena volja tjerala ga je da gleda kako rnu otac biva
odvttEen prdko gramice iivota. Ali sad, svakog dana usijana
(ip,ka stra,ha prroburazi rnrjegov,u utmbu dovodedi ga do odaja-
nja.,Kretao se, obavljao poslove po vas'cijeli dan, osjeiajuii po-
trebu da se .pogrbi, kao da ga vrlajk DamokJovog rnada bocka u
potiliak.
Nije se irnalo kurda pobjeCi, bio je privezan za, oca, fitotrao
ga je ispmtiti do vja:cne k'uie. A,li odeva volja mikad nije zna-
la za predafr, niti se predavala smrti. PuCi ie tek kad je smrt
slomi, ako re ustraje i posliiie njegove,fizidke srnr:ti. Na isti
nadin, ni sinovljeva volja nije pqpuita,la. Bio ie dvrst i o@o-
rao:r, izvam te ,srnrti i umiranja.
Blo je to isljedivamje mmienje,m. fe li mogao gledati oca
f,<ako se polako raspada i rasrplinjuje u snxrt a da mu volja
nrijedmmn ine poklekne, da n'ikad ne poprusti pred svernor&lotrr
smrti. Pqput ameridkog Indijanca podyrgnutog mudemrj'u, DZe-
nald je bio riie5e,n da pod,nese odevo sporo umiranje okofir
ne trqpnuvli. StaviSe, i li[<ovao je. On je na neki nadin Zerio
da otac umre, dak je i pordsticao njegol,'iu smrt. Bilo je ;to
lkao da om sam zadaje smrt i onda tad je najvi3e uzmicao od
nje i uiasavao je se. Upnkos to,me, zadavao je smrt vjenruju,il
da ie ftroz nju likovati.
Ali rpod ipritiskorn ovog rnude.,nja i Dierald je izgulbio &on-
trolu nad vanjskirn, svakodmevnirn Zivotom. Ono Stornu je ne-
kad znadilo mnmgollostajalo je sad potpurno beznadajno. Rad,
zadovoljstvo, sve je to bilo pa prollo. NaEtavljao je sa obav-
$janjem posilor,a, manje-vi3e, rnehanibki, ali i ono Sto je radio
bilo je sarno puki privid. Njegova istinska djelatorost svodila
se, zapravo, na to grofiro rvanr,je sa smrdrr koje se odigravalo
u njegovoj du6i, u kojem ie njegova volja korna6no likovati.
Neka bude 3ta Ce biti, on se nsde pdkloniti, ni potEi,n'iti, ni
priwrati go,spodaxa. On nije priznavao srnrt za gdsfi]odara.
.AIi kako je bonba odrnicala, sve sto je ikad predstavljalo
I

njqga i rnjegov Lwot razarxto je i uniStavano, pa IIr,u Zivot

nije bio dnwo do prazna Skoljka koja odzvallja i tutnji pc
336
put budanja mora, buka u kojoj ie i sam izvaniski udestvovao,
dcik je utrl,utra$ljost ove prazne Skoljke bila ispunjena mrakotrn
i uZasrlirn prostorfuna smrti; mlao je da Ce morati traziti po-
jadanja, inaie Ce se sve u njomu survati u vEliku rnraEnu praz-
'kola
ninu je zjapila u vrtlogru njegove duSe. Voljom je odrZa-
vao svoji vamjrski um, svoje va,njsdro biie neslornljeno i n+
promijenjeno. Ali pritisak je bio pakleno tezak. Morade da pot-
iaZi nestb dirne ie o,tlrZavati ravnoteZu' Ne5to mora uii s
nji,rn u prazni prosto,r smrti u njegovoj duIi, is'puniti g-a i na
tii nafin izjednaEiti u,nutraSnji s vanjskirn pritiskom. Jer, on
se iz dana u- dam sve vise osjedao.kao mjehun i'sp{rnjen rnrako'm
oko koga se njegova svijest, pottr udarima i pritiskom vanjs&o'g
svijeta i Zivota, vrtjela nem,oino svjetlucajui'L .
ItJ toj krizi nagon ga je vodio Gu'drruni. Bio je sve zanema-
-ga -je
rio, jerlirna swar koja zanirnala bi,la je kako- rsrpostavih
od,nJs s njom. ISao je s njom u atelje da lbtrde blizu nje, da
razgovara. Muvao se'po prostoriji i nasumice uz. imao. pribor,
alalke, grr:,menje glin;, figurice koje je ?ratlivala; b.ile.-su .to
iu'd,ljive i grotes[me male fi,gure, gledao je u nJ 1, alr r-h. nlJe
vidio. Onale osjeiala da je on prati, u stopu,.kao su'dbina'
Driarla se po stram:i od njega, ialo je znala da joj se on sve
viSe pritrliiava, malogoma,lo.
i-,St*sujt" je jedne vederi, srnuieno i nesigurno
- ,uk^o
zar neteie ostati na vederi veEeras? BiIo rni bi drago da
-osta.nete.
-'
Or}u ," malo trgla. ovorrio je s njolm na nadin kalko se
liudi
- obraiaiu kad neslo 'rraze jedan od dn:goga'
Cskaie me kod kuCe rekla je'
- kaiete?
- .Nede se oni ljutiti, gta Bilo bi oni veo'ma milo
-
da dstamete.
Njeno dugo iutamje je znadilo prilstanafl<.
Da kazem Tomalsru da iete ostati?
- S da odimah pdslije ve6ere idern kuii relda ie.
-iVede tirn
je bilo mradmo i hladno. Nije bilo vatre- u dtrrewoj
sotri, pa su sjedili u bilblioteci. On je naivedi dio rremena
iutao, odsut01o. Ni Vinirfred nije mnogo govorila. Ali kad bi
se prenuo iz rasija,nosti, DZsmld se smjei,kao i bio prijatan
i piirodan prerna njoj. Ponovo bi ga spolpale d,lge pr:aznine,
kojih nije bio svjestarn.
On j;u je strahovito privladio. Bio je. tarko zanesen, a nje-
gove neot i6ne prazne pauze, ko,je nije mogla da deSifrruje, bile
su dirljive i tjerale su je da razmi5lja o njernu i da se prema
rrjomu odnosi sa postovamjem.
22 zaljubljene zene 337
 AIi, bio je veoma lju,bazarn. Sl,uZio ju je najbolji,rn stvari-
ma na vederi, otvoni,o je boou dolikatesnog vina boje ii,libara,
vjerujuii da ie joj vi5e prijati od burgumdca. Osjecala je da je
po$tovana, gotoivo neophodna.
Pili su kafu u biiblioteci kad se drulo blago kucanje na vra-
tirna. Trgao se reka\r5i Na,prijed. Boja njegovog glasa, kao
kad ne5to visoko treperi,- uzbudila- je Gudrrnu- Ubla je nje-
Eiovateljica u bijeiom, lebdjela je u vratfuna kao sjenka. B,i1a
je veoma zgod'na, ali pla5l,jiva i nesigurna u sebe.
Ljekar bi Zelio da govori s va,rna, gorspodine Krid
rekla- je tihim, diskretnirn glasom. -
Ljekar! rskao je trgav5i se. Gdje je?
- U trpezariji - je. -
- Reoite mm da dolazirn.
-Isqrio je kafu i po5ao za njegovateljicorm, koja je iSdezla
kao sjenka.
Koja je to njegovateljica? pitala je Gudruna.
- Gospottica Ingliz, njru najviSe - volirn je Vini-
fred.- - relda
Dderald se poslije izvjesnqg vremsna vratio; izgledao je
obuzet sqpstvenirn misld,rna i ispoljavao onu napetost i odsut-
nost koja se viala kod podmarpitih ljud,i. Nije rekao zbog dqga
ga je ljeka,r traLio, ostao :je porod kamina sa ru,karna na le-
dirna i otvorenrfun licem, kao da je u zanos'u. Ni o demu nije
irrislio, bio je prosto zaroblje,n neizvjesnodiu u sebi i misli
su rrru se vrzmale po g.lari bez ikakvog roda.
Moram otiii da vidim mamu reikla je Vinifred i
taiicu - prije nego zaspi. - -
Podeljela irn je laku noi i 2aSla.
Gurd'nu,na ta&ode ustade da ide.
LNe morate, valjda, jot idi? rekao je DZerrald pogle-
davii- brzo na sat. JoS je mno.-Iq)ratiiu vas kad podete.
-
Sjsdite, Sto varn se Zuri?
Gudm.ma je sjdla, .kao da je njegova vo1ja, ma ko iko da
je bio rasijan, irnala pu,ntu vlast nad njom. Osjeiala se gotovo
hipnotisarnorn. On joj je b,io dudan, nesto sasvjrm nE)ourato,
Sta je mirsl,io, Sta je osjecao dok je stajao tu. zarnesein, ne gc.
voredi ni5ta? Imao ju je u svojoj vlasli, osjecala je to. Nije
I
joj dao da ode. Posrnatrala ga je iponizno mu se pokoravajiuci.
pitala je najzad bla€p,
I
- Je li ljekar
saosjecajuii
rekao ista novo?
s njim, 5to ga je u srce -dirnulo. Podigao je obrve
sa nemamrirn, ra"nnodu5nirn izrazo,na na li.ou.

JJ6
 Ne, nista novo je, kao da se pitanje odmosi na
- trzgredno,
ne5to - rekao lKaie
beznadajno. da je puls veoma slab,
veoma isprekidan, ali to ne mora- da ztradi bogznaita.
Poglodao ju je. Odi su joj bile tarrme i njefuie, i otvorene, sa
izrazom poti$tenosti, ko:ii ga je uzbudio.
Ne promrrnljala je ja se u te styari nirnarlo ne
-
razr.umijem.- -
Botje vam je rekao je. hoiete li cigare-
ru? -Uzmitte! brzo je - SluSajte,
- donio tabatkeru i pripalio joj. Omda je
- pred njo,m.
stao (raj kamina,
Ne je nikad nitsmo imali rnnogo bolesti u
- rei<ao
kudi,- sve dok - razbolio. Oi,nilo se da raani5l:ja.
se otac nije
Onda je pogledao dudno izraZaj,nirn -plavirn odirrna, koje su je
ispu,nile jezom. To je nedto sa Eirn se ne raduma sve ddk
ne doale - je.
rekao A tada se shvati da je to, zaftravo,
- vrijorne, da
bilo tu cijelo - je uvijek bilo prisutno, znate dta hoiu
da kazem, ta mogudnosrt neiztrjedive bolesti, sporog umira,nja.
lNemirno se premjestio s noge na nogu na mramormoj
plodi ognjiSta i stavio cigareiu u usta gledajuii u ptrafom.
je Gudruma. To je uZasno.
- Znarn
Fuiio - rekla Onda
je odtsuttro. - cirgarelu iz usta, otkri-
je izvadio
vaj'udi zube, da bi tren kasnije stavio jerzik metlu zulbe i is-
p'lju,nuo mrvu duvana okreiudi se u stnanu, kao dovjek koji
ie sarn, koji je utoniuo u misli.
Ne znam kako to, zapravo, djeluje na Eovjel<a rekao
je i -ponovo spu,stio pog,led na nju. Odi su joj bile -tamare i
pogotlene tajanstvenim ma,njern dork su rnu uzwadale pogled.
Vidio je da je utonula u misli i skremu pogled na drugu stra-
n,u ja apsolutno nisam isti. NrGta nije ostalo, ako razu-
- A,l,i,
nrijete Sta hodu da kaZern. Cini mi se da pokusavam da se
uhvatim za praznimru i da se i ,saim pretvaram u praxfnu. I ta-
ko, dovjefi< prosto ne mta ita da radi.
prom:unljala je ona. Sna.bno r:zbutlonje prostruja
- Ne
njonim -
nervima, tesko, gotovo radosno, gotovo bolno. Srta se
mode? je. -
- dodala
Okronuo se i ooresao pepeo sa cigarete na veliki mermoflri
prijeklad kojri je ieiao go, bez re5etaLka ili ograde.
Ne mam, to je sve Sto mogu da kalsm od,govorio
je. - A,li, zaitsta ,rnislinn da se mora nadi neki nadin
- da
- ovo stanje, ne zbog toga sto se to Zoli, nego lto sesemora,
,rije5i
raz-

u protiwom je svrrieno sa rnrnom. Sve red<rm, ukl judujruoi i

sebe, samo sto se nije siur.va,lo, i ti to pro,sto, drZis ru,ka,rna.
To je, o6igledno, sta,nje koje ne moZe dugo da rtraje. Ne mo-

339
 Zed vjedno da stoj[E drZeci krov na ru]karrn. Tnai da (ei mo-
rati, prije ili ka,snije, da potpu$tis. Shvatate li Sta hodu d,a ka-
iem? Ne5to se, dakle, mora preduzeti, inade ie do6i do sveqp-
lteg sl,oma, bar Sto se tebe tide,
Poqjerio se nelagodmo ,ispred ognjista i zgazio potom je-
da,n ugdsemi Ujen. Pogledao ga je. Gud,runa je bila svjesna
prelijqpilh stanih mel"mernih ploda na kaminu koje su se, zna-
I labki izrezar:re, dizale oko i iznad njega. Osjeia.la se kao da je
sudlbdna konadno tr,gralbila, zatodila je u neku uZasnu, kobru
I k opku.
Ali, ita se uroZe? je mrmija{a. Mo,rate se
- na mene ako vam
osloniti - skrornrno
mogu bilo Sta pomoii,- prernda ne
znatm na rkoji birh vam nadin mogla pomoii.
On jru je kritidki od,mjerio pogled,om.
Ne tradi,m od vas da rni pomaEete rdkao je pornalo
-
r@zdi:aZeno - Pota:elxro mi je
jer se ni5ta ne moZe udimiti.
sa,rno vase -saosjedanje, razurnijete. Potreban mi je nelko s
ki,rn mogu razgovarati sa raztrmijevanjern. To olalkiava ,pritisalk.
A nerna nilkoga s ki,m bi se mogilo tazgc.vayat| ko bi razurnio.
To je 6uclno. N ema nil<oga, Postoji Rupert Bilkin. Ali, on nije
Spreman da razgoivara sa razr.lmijevanijem, on hoie da diktira.
A to ne poma2e,
rBila je uhvadena u 4reqbitnu za,mku. Pogleda.la je svoje
rrke.
Onda se 6u1o tiho orvaranje vrata. Dierald se trie. Bio
je ozlojetlen. Njdgova iznenatlenost i%renadi Gudnrmm. Po5ao
je pnema .!,rratiima sa brzom elegantnom namjeoinom ljubaz-
nogtu.
rO, mama! rdkao je. Kalko Iijepo od tdbe 5to si
-
si51a. Kalko si? - -
Starica, ndlnamo i trapavo u,motarna u grirrriani ogrtaE,
tiho potle naprijed, pomalo nozgrapno, kao i obidno. Sin je
tsao pordd nje. Privulkao je stolicu govoreii. T,i znas gospo-
cliou Brengverr, zar ne? -
Majka je ra\r'nodu5no pogled.aJa.
Da je. Onda je na sina podigla svoje di'r, re
- odi
ptrave - rekla
boje nezat:orav,ka dok je porlalko sjedala u stoli,ou
koju joj je donio.
sam da te pttarn za tvoga oca re},la je svojim
- Do$la
brzim, jedva eujnifin glasom. Nisa:rn zna.la- da imal druBtva.
-
Nisi? Zar ti nije Virni,fred relkla? Gospodica Brengvell
-
je ostala na vederi da nas malo razga,li.

340
 ,Gospocla Krii se ,polako okrsnula proma Gu,dru{ri i qp,uls-
tila na njru odi koje ne vide.
,Bojirm se da to za nju ne predlstavrlja nifl<alkr"u dast.
-
Omda se ponovo okrernu sinu. Vilrxifrod mi je nekla da ddk--
tox ima nesio da kaZe o tvom- oou. O dernu se radi?
Samo to da je pt s veoo:na slab, da je lslprdkidarn, ta,ko
-
da mo&da neie izaii 1z nodi ordgovorio je Dzerald.
Gospotla Krid je sjedila - po-tpuno pasivno, ftao da ni6ta
ni,je dula. A[i koda joj je bila bista i finra; ruke zu joj, dok
je sjeditra zaboraviv5i na njih, brile sklopljeue i sasvim lij€{pe,
pune potencijalne energije. Ci,ni,lo se da vel tka kolidima erergi-
ie propada u toj krupnoj starici.
Fogledatra je sirna, koji je stajao pored nje u staniju pune
\,lojnidke gotovosti. Njene su off bfle pred,ir,lno plave, pftavLje
od nezaboravJka. einilo se da gaji izvjesno povjerenje u Die-
ralda i da je materinski s rmnjidava prerna njemu.
Kako se ri osjeca,S prosaptala je neobidno tihim gla-
som,- kao da sarno on treba - da 6uje to pitanje. Nadaim se
da ne za4rada5 u statrrje... Ned,ei valjda dopustilti- da Posta,{rds
hlsteridan?
lNeobi'dmi izazov u ovirn posljednljirrn rijeEima zapanji Die-
ralda.
se da ne6u, majko odgovorio je pril,iino hlad-
- Nadeun
no, veseo. Nsko se mora za sve to - pobrinuti, maj[<o.
Mora? Mora? odtgovori maj,ka brzo.
- bi to ti morao -preuzeti na njegorva
Arli,
zaito - da
sebe? Sta bi to trebarlo
uradi5 da bi se pdbrinuo? To ie se srediti samo od setre. Ti
tu nisi potreban.
* Ne, pretpostavljarm da ne mogm udirrriti birtro Sta korismo
rerkao je. Rljed je o torme kako to mi doZivljava,mo.
- - da dolivljava$ stvari,
Ti voliS ,ne? Teti to godi. Ti
mora!- birti vaian. Nea:na potrerbe da zar se zadrZarvai kod kruie.
Za6to ne odel?
Ove rijeii, olito zreli plod mnogih dasova p,rovedenih u
rnraku, zaprqpastile stu DZera.lda.
M,islirn da ne bi bilo nikatkve horisti da sad odetrn od
kuie,- maj[<o, u za]dnji tren je hladno.
Pazi dobrc * ocLgovorila - rekao
je.rnajika. * Pdbri,ni se o sebi,
to je- tvoj posao. Pa:evile ojbaveza uzirna$ na sebe. prjjpazi na
sebe, inade ie5 se brzo oadi u Ctrdnoj u ici, eto 5ta ie ti se
desiti. Ti si histerriian, uvijek s,i trio.
Sasvirn se dolbro osjedam, majrko rekao ie. Nema
- da se brinei
potrebe za fltefle, vjeruj rni, - -
341
 Ndl(a mrtvi pokqpaju mrtve, ne dqzvoli da b,uded porko"
pam-s njirma, to hodu da ti reknern. Poznajem te dovcrljrro
dob.ro.
rNa olno niita nije odtgovorio, nije znao Sta da kaie. Ma{i
je sjoditra slklupdana u m m sa svoji.m divnim bijelian rukarma,
na kdjim nij'e bilo prstenja, na jatburdicama naisl,ona.
Ti to ne moZe5 izvesti. Nema5 Zivaca. Slatr si kao rnad-
-
ka, stvarmo; uvijdk si bio. Da li ova mlada Zena ostalje ordje?
Ne rerkao je Disrald. Ona vederas ide ku6i.
I - - bi bolje bilo da joj
- se dajru dvdkotrice. Ide li
-,Omda
d.aldko?
Samo do Betdovera.
- starica je nije je trila
- Ah!
njcnogg -
prisus,tva.
pogledala prerrxda svjesna

:Sklqn si da uzirrnas previBe na setre, Dzeratrde rekla

-
je mati trlstajruii s muktrn. -
ILdeS li, majko? pi,tao je, u6tivo-
- Da, pqpeiu se - odgovonila je. Onda je oteturala do
- -
r,rata kao da nije v,idna hodanjru. Na vrratima je podigla lice
prema njemu. On ju ie pol-jubio.
dalje da f,ne pratiS je jedva dujnim
- rNeraloj
glalsom. Dalje rni nisii potreha,n. - rekla
,Pozelio joj je laku noi i gledao za njom ddk nije zamakia
uz stepenLice. Onda je zatvorio vrata i vratio se Guralnuni. Gud-
rulna, taikode, rxstade da ide.
eurdno je st\,"orEnje moja majlka rekao je.
. - - Da odgovorila je. -
Ona- irna svoie mi.sli.
- Da rekla je Gurdrt.na.
-onda su- zaiuta,li.
trIo6ete da irdet€? pLitao je. Sarno dasak, re6i 6u
-
da upregnu konja . . . - -
Ne rekrla je Gudrruma,
-Bio je -obecao - Zolirn da irdern pje6ke-
da ie je ispratili ntz dugi usanr jend prila.mi
put do glavnog dtm:rma, i ona je ieljela da on ispuni to obe-
cauje.
M.ogli bi,srte se odvesti u dvokol'ici re&ao je.
*- ViSe bih voljela pjeike -
rekla je nagla5eno.
-
ZatrsLa? Onda iu vas igpratiti. Zmate b gdje su mm
-
stvairi? Na\rudl du diane.
,Stavio je kapu i navurkao kaput preko vederrnjeg odijela.
I

IzaSl,i su u noi.
342
 cirgarote relkao je zaDstavljajuoi se u za\,I-
jetdnu-,P,ripatritno
trijema. Hoiete -li i vi?
-
Tako su sa mirisorn drlvana u nodnom zra&u krenu[l niz
mrahru prilaamu stazu izmedu nisko pod5i5ae,ih iivica.
2e1io je da je obru,hvati rukom otko pasa. Kad bi mogao
staq/iiti Iuiku oho rxjeflog stnuka i privu6i je sebi i tako iii,
powatio bi poljuljarru ra,!ryrotdu. Mora powatiti kalkvu.ttalk"vu
ravnorteZu. Tu je bila oma i nada u savnsen povrata]k xavnoteze.
Potpuno slijep prema njoj, mitsleii sarno na sebe, njezno
je ovio ruku oko nljsno€ strurka i privu,kao je sdbi. Srce joj
ktrorru, osjecajuii da je ugrablljena. Osim toga, njegova je nuka
bila taho slnaina da je uzdrhta,la pod njom. Dodivjdla je malu
srni:t i bila pri\.udena tijasno uz njega dok s,u isli kroz vjetro-
vitu tamu. Cinitro se da je on savrieno uravnotezu,je prerna
seb,i ddk su isli udvoje. I tako, o'n je iznenada rlrostao slobodan
i savr5e,n, smaZam pqpul. hercja.
Sad je je
-Ushiienje bolje - rekaoglasuushi6eno.
u njegovorn je d:jelovalo na nju kao sla-
dBr-rjava otJ:ol,ma droga. Da li mu o,na stvaffrc zna.& tako mno.
go? Upijala je otrov.
pita[a ga je zannisljeno.
- Mueogofimri
Jeste sad srett]iLri?
je bolje -rekao je istim radosnirn glasom.
A-bio sam prilidro daldko - dotjerao.
- Privila se uz njega. Osjecao j,u je sviu med<anu i tqplu: trIa
's,u5tirrrra nj egovog bida. Toplrina i giba-
j e birla rasko5na, d,il,rna
nje nje,nog hoda di\Do su ga p,roiimali.
Veoma mi je drago ako mogu da vam pomognom
rdkla- je.
-
Da odgovorio je. Niko mi dru'gi ne bi mogao po-
rno6i- ako vi- ne birste. -
To je istfuia rdlcla je za sdbe uistrE)tala od dudmiqg
- zao:osa,
kotrrrog -
Dok su tdko i51i, dirriirlo se da je orr pdd:iie i prir,tiabi sve
yiBe setri, dok nije podela da hqda noiena evrstim dsloncem
njegovog tijela. Bio je talko snarZan, tako siguran oslonac
da nije mog.la da nru se plotivi. Kretala se u diivnomr prori-
rnanj'r-r fizidkog gibanja niz mrabnu vjehovitu paditrxu brijega'
Da,leko na dnxgoj stra,ni svjetlucale str Zute svjetiijrke Belrdo-
Yera, mrnogo $rjetlica g'ulsto razasutih po supfi'otnom tamnoor
brijegrr.r. A,Ii, on i ooea su i$li kroz savn6ono izdvojenu tamu,
izva,n svijota.

343
 Al,i, &ol,iko vam je mnogo s'talo do meme! doiao je
njen- glas, goiovo nezadovoljan. - znzllrl,
Znale, ja to ne ne
raa;mijem. -
Koliko! njegov glas je zvoario bolnirn zanosom
-
ne znajrn ni sam,- ali zna;rl da rni znadite sve. Bio je zapa- -
-
njan svojom sopstvsnom izjavorn. To je bilo istina' Tako je
on odrbacio svaki oprez; izjaviv$i ovo priznanje, ostao je pot-
pu.no neza5iiden pred njom. Stalo rnu je v,i5e nego i do dega,
ona mu znadi sve.
Ne mogu da vjemjem rekao je njen glals, zapartjeno,
- Trestra se od surmnje -i sreie. To je Zeljela eud, samo
drhteii.
to. Pa irpalk, sad kad je iula neobi6no podrhtavao:je isti,ne u
njegovom glasu, koji je izgova,mo te rijed.i, nije mogla da vje'
ruje. Nlle,rnogla, niti je vjer,ovala. Pa i,pak je vjerovala, likuju-
ii u koLlnom za.nosu.
Zaito ne? rekao je. Zaito ne vierujete. lstirna ie.
- je kao Sto je
Istina - dvoje sad u ovom dasu ovd'je
- istina da nas
stoj,imo slajali su mimo na Yjetru. I nije mi stalo ni
do dega -na zernlji ili na ndbu vain ove -tadke gdje se sad na-
Iazimo-. I nije mbje prisustvo ono do dega mi je sta'lo; stafio
mi ie iskljudivo do vaseg prisu,stva. Stotinu bih pu.ta prodao
svoju du5u, ali ne bih mogao da podnesem da vas sad nema
ovdje porod mene. Ne bih mogao da podnesem. da- ostanem
sam. Mozak bi mi se raqrao. To je isrina. Prhrrkao ju je
trliZe odluhnim pokretorn.
-
,Ne iap,utala ie uplai€no. Pa iipak, to je bilo ulpravo
ono -Sto je -ieljela. Zasto je tako gubila hrabrost?
Nastavili su svoj nooibi6ni hod. Bili su tako tudi, a opet
tako stravidno, nezamisl,ivo blisk,i. To je bilo kao ltlditro. Ali to
je bilo upi:avo ono Sto je orna Zeljela, to je Zeljela. Spustili su
se niz brijeg i sad su stigtri na mjesto gdje ispod detvrtaslog
mosta nrdarske Zeljeznice prolazi kolski put. Most je imao
zidove, Gudrun je znala, od detwtastih k;tmernih blokova, ob-
rasl,ih rnahovi,norn na mjestirna gdje voda cu,r,i, dok su na drlu-
gim mjestima bi,li suvi. Stajala je pod njim da Euje voz kako
tutnji i klopara preko pragova iznad glave. Z,nala je da su
pod o\dm mradmi,rn i usannljenrim mosto[rr mladi rudari stajali
sa svim svojirn draganama kad je kiiovito vrije,me. Zato je i
ona ZeJjela da se zaustavi ,pod mostom sa svojim dragirn i da
je on tu poljubi u mrklom mraku. Usporavala je hod kako suse
pribljzavali.
I lako su se pod rnostom zaustavili i on j,u je privio na
gmrdi. Tijelo mu je treperilo napeio i marno dok ju je grtrio

344
i s,tiskao bez daha, omarnlijenu umistenu, pritiskrujuii je na
i
svoje gnr'di. O, bilo je strasno i savrseno. Pod mostorn su
nudari p,ritilslkali svoje dragane na grudi. A sad gospodarr tih
rudara je pri.tri,gkao nju na svoje grrudi! O, koliko je si'loviti:ji
i stravitrniji njogov zagrljaj od njihovih, koliko je usredsre
tterlija i savrienija njegova ljubav od nj,ihove! OsjeCala je da
ie se onesvijestiti, umijeti od drhtavim, nadljudskirn pritis-
kom njegovih ruku i tije,la, da ie izdatr,nuti. Ornda je orro ne
zarnristrivo brzo treperenje popustilo postajru,6i valorvito i spoori-
je,.a nitam ju je pustio i blago privukao rukama dok se le-
tlirma oslanrjao na zid.
Bi'la je gotovo iaguhilla svijest. Tako su miadi. rtrdari sta-
jali sa letlirnra pristrdnjenim rza zid, drteli svoje dragane i lju-
bedi ih kao Sto je on lj,urbio nju. Ali, da li su nljdtrovi polj'r.r,pci
b.ili taiko slatki i ,modni kao poljurpci dvrsltih usana n:iihovog
gosgrordara? Ruda,ri nisu imali ni talko oStre kratko podrerzahe
brke.
"A d.r'agaxle rudara bi kao i ona
pr"s'tirle svoje glave da se
odmaraju na njihovirn ramenirna i gledale iz mradnog podvoZ-
njaka mrlje Z,utih syjetala na nevidljivotrtr brijegr u daljini
i)i nejasne kroitrije dn'e6a i zgrade rudarsl<e drvare na sup-
rotnoj stani.
Ruke su mu sad bi,le dvrsto sklopljene orko nje, di,nilo se
da je on uvladi u sebe, njenu tqp,liLnu, njanu mekoCu, njentr
boZanstvenu teZi r, upijao ju je pohlepno gaseii Zetl na vrelu
njenog raskoinog bida. Podigao ju je kao da hoie da je izl,ije
u se, poput virna u 6asu.
Ovo vrijedi vi5e od svega rekao je ilurdn'irn prodor'
nirn -glasom. -
Ona se najzad opusti,la, kao da se isxopila, da se pretodi
u njega, kao da je ona neki tq)ao i neizreoivo dragocjen na'
pitak koji se razliva nje,gov,i,rn krvotokom poput opojnog sred-
stva. Grlila ga je otko vrata dok j;u je on ljubio i drZao na
grudfuna, bila je sva mekarna u,pijajudi se u njega, a on je
bio taj dvrsti jalki petra,r koji je primao vi'no njenog iirnota.
T'ako je leiala ,prostrta po njomu, klonula, pririjena na n:iegove
grudi topeoi se pod njegovirn poljr:rpcima, slijevajuii se s nje
govim udovirna i kosti,ma njegova lijela koje je bi1o, sl,ldno
merkom gvoZdu, nabijeno elektricitetom njenog Zivota.
'Dok joj se dinilL,o da gurbi ,svije,st, postq)eno se gasio njen
um i ona je umrla; sva se istopila i pretvorila u fli.r,id, nepo
mi6no leZed,i, sadrZana u njemu, usrrutra u njsmu, kao S'to iskra
345
 spava u distoim i 6vrsiom kremernu. Tako je ona bila mrtva
i iz-zubljena u njemu 6ineii ga savrienirrn.
Kad je ponovo otvorila odi i vidjela mrlje iutih svjetiljki
u joj se 6udrnirm da svi:jet joS postoji, da ona
dal:iitrxi, dinitro
6toji pod mostorn odmarajuii glavu na DZeraldovim gudirna.
Dieratrd, ko je orn? On je izuzel,na avantura, oro poieljuo ne-
tnzD'ato za kojirn je deznula.
. tPodigla je odi i ugledatla njegovo l,ice u mrafiu iznad ssbe,
njegovo naodifo muZevno lice. einilo se da ernituje b,l,ijedu
svjetlost, bijeli oreol, kao da je posjetilac iz nevi&emog.- po-
digla je ruke, pop,ut Eve kad je posegla za jabukom sa Jrveta
potju,rbila ga, p."-,iu le Jtrasrt blla zapravo
^urj?, .istrah od njega kakav iest
nat6ulni u"-;*ra
svojoj suitiari; dodiiivala
j9 rrjegovo lice svojiul beskrajno njeinim, osvajadtkirn, zadiv-
ljeninn prstlma. Njeni su prsti prelazili preko -obLika i crta
njegovqg lica pamte6i ih. Kako je bio savr5en i tutM, kako
qpasan! DuSa joj je bitla pofesena savrlenim anaarjom. Bila
je to ona bli,stava zabnanjena jalruka, to rrruzevDo [c;. Ljubila
ga je prelazec,i prstirma preko njegovog lica, od.iju, rrora,
i.eko
obrva i u5rnih Srkoljki, preko vrata, da ga utpoznaj,u, da ga
dodirorn pokurpi i ima. Bio je tako ,Svrnst i naodit, si tarto rre-
zamislivo zadovoljavajuiim sfl<ladom, a ipal( tako neizrecivo
j1sa,n. Uio je ta;ko neizreciv neprijatelj, a bl,istao je tajarnstve-
nim bijelim.2arom. Htjela je da ga dodiruje i da-ga dbdiruje
I da ga dodlinuJe sve dok ga ne brude i,ma{a d,itavog ,u wscima
svoji,tr prstiju, sve dotk ga ne utisme u svoje znaqje. O, kad bi
g1 mogla savrseno znati, bila bi ispunjema i nista je viBe ne
bi moglo lisiti toga znanja. Jor, on je bio tajko nesigrtrra,n, tako
rizidan u dbidnom, dnevnom svijotu,
je grleno.
-OnTako s,i Iijerp
- proBaptala
se div,io neodludno se kolebijuii. AIi, osjedala je da
on drhti i nehotldno mu se pnimakla. Bila je neodo,ljiva. Njeni
Plsti su ga irmali u svojoj vlasti. Du;boka, neizmjenna iudnja
koju su pdkrernuli u njernu bila je dublja od smr:ti i on nije
imao drugog izbor.a.
Ali sad je zlrlala i to je bilo dovolino. U to,m dasu duia
joj je bila uniStena izvaa:,rednim udarcern ,tetme munje. Znala
je. A to znarnje je bilo snnnt od koje se morala oporaviti. Ko-
liko ga je joS ostalo da se upozna? O, m,nogo, mnqgo; ostali
su joS mnogi dani Zdtve za njene vetiike ali savrseno $lptLilne i
in'teli8entne r,r:tke na polji,ma nje,govog Zivog, radrioalktivnog ti-
jela. O, njene rruke su bile l.eljne, Zedne znanja. AIi sad je
d,osta, jer joj je dtrda bila r:ezasiiena. JoS sa.rno mafio i qjena

346
bi se duSa skntrala, napunlla bi fimu posn:rdicu svoje d,ude irsu-
vl5e bxzo i onda bi se ona raspala. Dosta je bilo, dos,ta. O,stalo
je jo5 rrxn@o darna kad ie njene nxke, poput ptiia, xnodi da
se hna,ne na poljima njegovog mirstidnOg, lijqpo obli,kovanog ti
jela, do tada dosta.
I njernu je da,k bilo drago da burde zaustavljen, u,koren,
ukroden. Jer, bolje je Zeljeti nego posjedovati; kona&rost kra-
ja je nes,lo Sto dovjek ie\i, ali Ee4a se u irstoj mje,ri i plaii.
ISli su prema gnadu gdje pru usarnl:1jene wjetil,jke ,na velikim
razmaoirna oiriljeZavale glavni dr:um kroz dolfum. Najzad su
stigli na rasrkrd6e gdje se pri;lazni put odvajao prema Gud{'u-
ninoj kLrii.
Nema ,potrebe idei da,lje ,rokla je.
- ViSe bi voljela dada ne idem? - pitao je sa olak5arnjem.
Nije-Zelio da se vida na jaarrfun mjesiifuna
- s njom, tako razgoli-
iene i zapaljene duBe.
Da, molim te. Larku noi. PruZila mu ie m,ku. Om iu
-
je Zuddro uzeo i onda dodinnuo- vrhove njerih modnih porgi-
beljniir prsfiju s'voji,m UsmaEra.
Lakit.r noi je. Do sutra.
Vraiio se -kuCi pur snage
-Rastali sru se.-rekao i modi prokrenute
i:ivom ieljorn.
Al,i, sutradan ona nije dodla, poslala je pisamce da je mo-
rala osrtati kod kude zbog nazerba. E,to patrnje! Al,i, irnao je
vlas,t nad duSom zatrvarljrujuii nekoj vrsti strpljenja, napisao
:jo je k'ratalk odrgovor rekav5i d,a mu je iao 5to je nije vidio.
Dan rhasnije ostao je kod ktrie, nrije irnalo nlkakvog srnisla
iii na posao. Otac ne6e :uldri,atl fi sedrnisu dana. A Ze,Iio je
da se nade lrord kuie, i,SEekujuii najgore.
DZerald je sjed,io na stolioi pored prozora u odwoj sobi.
Vani je bio pravi zirnsld dan. Otac je leiao siv i pepe[jast na
krevelu, njegovatelj,ica se ti,ho kretala po sobi, u bijolorn, ured-
na i elegantna, rpa i 1,ijepa. OsjeCao se rniris kolonjslke vode u
sobi. Njegovateljica je neki,m postrom iza5,la van; DZeraird je
bio sam sa prema ziirnstkom predJelu.
saaD.'ilr, okremru,t
trma li joS mnogo vode u Der iju? dotle slabadki
glas,- od,ludan ,i nezadovoljam, iz kreveta. Bolesa1i
- iovjek je pi-
tao za prodiranje vode iz iezera u iadnu od Iudanstri,h iama.
I viSe nego je bilo. Mora6erno da isprazninno jezeurc
rede-Dieraird. -
* Zar hodete? slabi g,Las se cijedio sporo dork nije sa-
- je mrtva ti5ina. Bolesni,k sivog ltica je
sv.im iscunio. Za\rladdla.
lezao sa zatvorenitn o6itrna, mrtv,iji od smrti. Dzerald je gledao

347
kroz prozor. Osjecao je da mu je srr€ uvelo, srwo i da ie pre-
gorjeti ako ovalko d:urze potEje.
Odjeclnom ga je prentlo neki newakildadtrrji z!,urk. Oikrenuo
se i vidio odeve si,rom otvorene o6i: kolutale $r napregnute u
nadljudlstkoj borbi. DZeranrd slkodi na n<;ge, utkoden od strala.
doile uZasni trrqpac iz grla njegovog oca.
- Vu,aaaa
Stravi6ne o&i su- mahmito koluta,le, uzaiudno traiedi pornod.
Siijepo sm preletjele pre,ko DZera,lda, a onda je pokulljala cuma
krv i nelka ns6ist na usta mzlivajuoi se po licu unezv,ijerernog
sarnffnika; natpeto tijolo se qpu,sti, glava ldonrru na stranu, niz
jas'tuk.
DZeraId je stajao ujkodeno, uZas m,u se razlijegao po du(i.
Zelio se pnkrontrti, ali nije mogao. Nije mogao da pomakne
udove. U mozgu su rnu odjekivali dekici bila.
lNjegovateljica u bijelorn je tiho r:,51a. Pogleda,la je Dleral-
da, a onrda krevet.
Oh! nj en cvi,ledi jecaj cloh j e trdala prema rrnrtva-
cu. - A-aaah! - dotleisipustila je slatbi kri[< izazvan bolom dok se
-
naginjala -
nad trevetom. Onrda se prib,rala i izaSla tla uzme pe6-
kir i srpufuu. PaZljivo je brisala mrtvo lice i gotovo iapatom
govorila. Jadni gospodin lirid, jadni gospodin Kl'id, jadni
gospod,in -Kri6, o, jadnd gospodin Kr,id!
'li mrtav? zvonio je tDZeraldov oS,tri glas.
- Je - je odgovori rrjegovateljdcin tihi g1as.
- O, da,
Poglodala
preminu.ro
je Dieratrda iu lice. - Birla je rnlada i lijqpa, uzd,nhtala.
DZeraldcrvo lice ihkrivi 6udan urkodEn osrnlijeh, u uZasu lzaBao
je iz Bdbe. Otisao je da kade orrajoi. Na rstepenlicama Je sr.lsreo
brata tsejsila.
je, tsejsile je gotovo nssposoban da
- Fremilnuo
obuzda - rdkao
gla,s, da ne ilspusii neartitkulisarn, stravidan [<rik hola.
sta? reEe tsejsil pu'eblijedLivsi.
-
DZerald -je klirruruo g,lavom, a omda oti5ao u rnajkinu soibl.r.
,Sjedila je u svorn grinniznonn qgrta6u i Sila, veoma s,poro
je S,irla, ;bod po bod. Podigla je svoje nennirne plave odi pa'erna
DZeraldu.
- Otac ie prernimuo - rerkao je.
Je tri mrtav? Ko kaie?
- O, kad ga vidil, zraie5,
-Sprustila je 5r"olo I polako ustala.
IdeI Ii da ga v,id,iS
- Da r'e[<,la je. - pi,tao ie.
-
,Pored -firreveta,su vei sitajala djeca oplaftuju.dli oca.
- O, majko - rpovikaBe [<ieni,
gotovo hirstenidno, kruz pla6.

348
 .{li, mati je i6la napu,i,jed. Mrtvac je,podivao lkao ida je
zaspao rtarko iblago, talko rnirno, kao mrladii koji rspava snom
pravedrnirka. JoE je lb[o tqpao. Sta:jala je gleda:juii ga duroibno,
teSko duteci.
Eh, da rekla je najzad gorko, kao rda ,se obrada ne-
-
vid{j,i'vitn -
wjedroci,rna u urakm. M,rtav lsi dvori{a je neko-
liko rmirruta iute6i, olborena rpogleda.- - rn'rtvac rekla
Lijep
je potvndno -
lijop kao da te Zivot nikad - Daij
nije dodirnuo.
-
boie rda ja ,izgledam dru,ga6lje. rNadaln se da ie se ha me:rl
vidjeti godine lkad, urnrem. [-ijep, lijep Sa,ptala je nad lrjirn.
MoZete vidjeti kalko je izgledao kao- rnladii qd osarnnaest,
-sa lprvofln bradom,na liou. Lijopa, dirma d.usa nesto:ioj
je prepulklo u g asu kald je rejkla PobniDilte-,ali
se da niko od
vas m,e iz,gleda ovako kad umre! lNe- dop'uls,tite da ise to ponov,i!
ibila je to dudna, divlja zapovijed koja je dlolazirla iz nenroz-
-natog. Njena idjeca su se nesvjosno kretala zajedno, ru zbiije-
noj grurpi, na kornarnd,u ,njenog stravjra,nog glasa. Obrazi su ioj
bi[,i iar rocrvemi, izledatra 'ie i 'stra.vidno i tdivno. MoZete da
me okr ,ljujete alko hoidte sto on IeZi tu kao rnladiC - od osarn-
naest, sa rpnavom rnladidkom tbradom na [,icu. Oikrivljujte rne
ako hoiete. Ali, nr1ko od vas ne zna, bila je tiha u napotoj
ti$ini. Orrlcla se duo dlulbok natpregnut glas- da sarn mislirla da
6e djeca rkoju sa]In rodlirla leZati ovako izgledaj- rii rnrtva, lsva,ko
bih svoj:i[n dkanna zadavifia dok su bila odojdad, da . . .
Ne, rnajko! '_ dode iz pozadine neottiini DZeral'dov
gtas,- pnodoran i jasaln pqpurt zrtlka tnrbe ,mi rsmo drukeij'i,
rni te rxe op t'uiuj erno. -
,Okneourla se i pogleda{a ga ra,uno u odi. Ooda je pod.igla
rulke m tnelkoj ts[omljenoj gesti trezr:,mnrog oEaja.
Molite se rdkla j e ostro. Molite se iborgu tra 6pas
svoje- tdu,Se, rno,llite- tse za sebe, jer varm
- mema rpomodi od vaiih
roditelja.
O, rnajrko . . . za,rirdla5e njene kceiri gor[<o.
- -
.Ali, ona se ofl<rdoula i iza5la, i Brvi lsu se uskoro raatrjeZa,li,
nliedje nije bilo dvoje za,jedno,
Kad je Gudr'ffla C,ula da je gospddin tKrld trmro, osjecala
se lrao rkrrivac. O6ta1a je kod kuie da Dlerald ne Lri pomisiio da
je ona ritsu,r.,tiBe 1ak rplijen. A sad je sarn ibio u srediS'tu nesrede
dok je ona ostala hladra.
Idtrieg lie dama kao ri obiEno otisrla kod V'inified koja se
obradovala kad ju f e ugledaLla, isrctna 5to se rnode por.udi u

349
atelje, Djevojdica se iqplakala a onda se, pretjerano upla3sna,
po'r,nlkla da lse rsktroni od mogudih drugih tragidflih potresa. Na-
stavila je da radi sa Gudlu,rnom rkao ,i obidno u li$ini ateljea,
Sto je pnodstavljalo neianjerrr:u sre6u, svijet diiste 6lobode, po-
slije iubitadtne besaifljnosiii i Zalosti u kuoi. Gudru:na je ostaia
do voderi. N:iih dvije {su ryoberale u atoljeu, daleko od oZaloSie-
ne porod,ice,
DEerald je doSao posJlije vederc. Prdstrani visoki atelje {:Lio
je purn a,jonki i rnirrisa ka,fe. Gudruna i Vinifred s{r 'imale rnali
s'to potred vatre na udaljenom rkraju ateljea sa bijelom iarrn-
pom dija svjetfiost nije rda,leko dopira,la. tBile su siiuSni svijet
za sebe, dvije 'd,jevojike okxuEene lijepirn rsjenkama, sa sjenovi-
tfun greda{na i rcrZnicrirna iznad glave i zasjenjeni,m tr<luparna
i priborrorn iu ateljeu.
Onadje vatrn ije dosta ugodno rede DZeratrd prilazedi.
-
U ateljou je bio mis ri karnin od opeke - u tkome je vatra veselo
plarnrsala, stani turski drilirn, rnali sto od hrastovine sa larqporn
i bijelopfiavi siol,njak i sladki5i; Gudruna je skuhala kafti ]u sta-
roj mjedenoj d%wv\ a VLinifred mlije,ko u troniidu Ea dugom
rudkom.
Jeste ,l,i pili kafu? pitala je Gudrura.
- Jssam, - popijem joS jodrnu
alfl mogu da s vama od-
- je.
govonio -
Oncla mora5 piti iz da{e; irnamo samo dvije Bolje rede
-
Vini,f,red. -
mi je rdkao je norsoii stoliou u za,darani
djevojaka. Ka,ko sm-ibile aretne, 'karko je bilo ,lijepo i rurgod-
krug-,Svejerdno
mo i veselo s ujdrna u svrijetu uzvi5enitrr sjenki! Vanjski svijet
u kojam je,pmveo rda,n obavljajuii rarztre poslove trio j'e potpu-
no ,izbrisan. Za trenutak se nadao u svijetu sjaja i nnagije.
6ve siu irrn Btvari bile ukume i prijatne; dvije 6udne ljupke
Soljice, girniznocnvene i pnx,ladene, pa mali crni krtag sa gri-
rnianinn krr:govinna, zaLirrl nedbiini prrirmius za rkiuhanje kafe
diji i'e plarnen bio gotovo nwid,ljirv. Sve je to orstavljalo uiisark
nske zakuriasite ras&oIi,u kojoj je Diera,ld odrma,h nasao u,tG
di5te.
rSjed,ili su ipored kamina i G,udruna je .sluiila kaf,u.
Hodete li rnlil1'eka? pitala je rninrlo, 6rrernda je ne,r:-
vozno- drdala rnal,i crrri krtag
- sa velikim ga.,irniznim ko[utirna.
Uvijek je savlSeno v,ladala sobom, iarko.je bila veo1na norvozlla.
Ispoljavajru,ii dudnu poniztost, mjernu je datra kafu u 6o.
ljici, a sama je pila iz neke nezgrapne staklene da5e sa drS-
kom. Cinilo se da lel da ga sfluZi.

350
 Zasto meni ne date krriglu, tako je,nezgra4rna u vaSirn
-
rukama rekao je. Orn b,i radije ,pio iz daie rda ona bude prr:i-
-
stojmo posluiena. Ali, oma je 6rntar1a, zadovoljna neljedmakodiu i
svoj iim sa,mqponiZenj eur.
Ovdje slte sawim en mdnageer rekao je.
- Da.U stvari nismo rkod kuie-za posjete rede Vimi-
-
fred. -
Niste?
Onrda sam ja
uliez?
-U tom dasu je osjeiao da je hjegovo svedano odijelo ne
umjesno i osjeiao se kao nezvan gost.
Gudmna je bila veorrna ,tiha. ,Nije osje6ala rpotreibu da raz-
govora s njfun. U ovoj fazi iutanje je najtrolje, ili obidno iaska-
nje. NajLbolje je ozb,iljne ,sttari orstayiti po strani. Tako su
bezb,riino iaskali, sve dok nisu d,ul,i dovjeka i,spod njih kako
izvodi konja vi6udi rNatmg! Natrag!" dok ga je qprezao u
dvokolicu kojorn ie se Gudruna odvesti kuii. ObuklJ se i ru-
kovala sa Dieraldorn a da irm se odi nijednom nisu susrele.
OtiBla je.
Srprovod je bio odvratan. Kasnije, na daj,tr, kierJ<e su se
vajrka,le >Bio nam je dorbar otac, rnajhol,ji otac na svijetu.(
ili "TeSko da ierno ikad naii dovjeka koji bi bio tako dobar
kao na5 otac.(
DZarald je to preiutno odoLrravao. Bilo je to u sklad,u sa
druitrrenrirn konwencijarna, a kad je 'u pitanju ovozernaljski svi-
jet, on je pristalica konvencija. On je to uaimao kao neito
ito se samo po sebi rraztlrnije. "Ali, Virnifrod je rnrzi,la sve 1 6ikl&
njla se u atelje gdje je plakala do tresvijes,ti moleci Boga da
joi se Gudrruna vrati.
Si'e6om,6vi su se razi5li. Kridevi ini,kad rrirs.u d:ugo ostajali
kod kuce. Do vedere, Dieraid je ostao sasvim sam. Cak je i
Vini,fred, odr,reur.ljena m Lonrdon na nekoliko dana sa ses.trom
Laurom.
Ali kad ,je ostao sarn, za Diera\d,a je postalo neizdrZljivo.
Proiao je jedam dam, pa jo5 jedan. Sve vrijeme se osjedao kao
dovjok u lancirna na ivici provalije. Ma 'koliko da se bo,rio,
nije mogao lda s€ dokopa ev,rstog tla, nije imao uporista. Visia
je na ru.bu rporrora, g.rrdedi se od bola kao orv. Ma dega da se
sjetio, sve je bitro amhis,,pa bili to prijatelji ili stra,r:ci, rad ili
igna, sve je bilo ista prova,lija ibez dna u kojoj se nrjegorvo
rsrce gnr,Silo. Nije rnu bilo spasa, nije bilo ni6og za S.ta bi mo-
I' En mdnage (traucuski) kod kuCe.
-
351
gao da se uhvati. Morao je da se gni.i na ,rubu arrnbisa, obje5en
u lajncima nevirdljivog fizidkog Zivota.
U podeil<u je bio rniran, bio je tih otdlcujudi da Ce ono
ndjgore rnirruti, odetr<ujuCi da de bdti osloboden i pusten u svi-
jet iivih poslije ove porkore. Al,i njegova se odekivanja rrisu
ilspmLnila i zapao je 'u te5ku krizu.
Kard se spustilo veEe rheieg darna, snce mu je podelo da
lupa od straha. Nije rnogao podnijeti joS jednu nod. A dola-
zila je jo5 jedna noi, jo5 jeilnu n:lod Ce morati da virsli u oko-
vima fizitrkog Zivota nad jamom berzdankom ljuidlskog nistavila
koje je zinulo da ga proguta. On to nije ,rnogao podnijeti. Pla-
Sio se duboko i hladno, rprestravljen u dru5i. ViSe n'ije vjerovao
u so,p,slvemu su:agu. Nije mogao pasti u ovaj ponor bez drna i
ponovo iza6i iz njega, r,{.ko padne, zauv,ijek ie propasti. Mora
tse izvuii, mora traiiti pojadanja. ViSe nije vjemvao u sebe
sarmog, tu je bio kraj.
Posiije vedere, suoden sa dotivljajem svog po@utrrog pada
rr mista,virlo, izabrao je drugi put. Navukao je drizme, obu,kao
ka,rpu t i rkrenuo u nodnu Setnju.
'Bilo je m,ra6no i maglovito- ISao je kroz Sumu posrduCi
i pipajui,i put do M[,ina. Birkin je ibio odsutan. Dobro, gotovo
se dbradovao. Krenuo je uz brijeg i teturao prefi(o divljih bos-
pufidh padina, po$to je izgubio put u pomrdini. Bi{o mu je
dosadno. Iftnda to on ide? Ne mari. Teturao je dolc ponovo
nije izbio na srtazu. Onda je nastavio &roz joS iednu $urnu. U
glavi m,u se srnratilo, i5ao je nasurnice. Bez misli i osjeianja
teturao je da,lje, a onda je ponovo izalao na distinu, pipajuCi
traLio prelaze preko ograda, gu,bio put, i5ao du-Z Zivice i nj,iva
we dok nije stigao do izlaza.
Najzad je iza5ao na glarmi put. Izmrutio se teturrarjudi kroz
lavirint rmaka. Ali sad Ce odabrati pravac- Nista Ee ne moZe
postiii puki,m hodanjern i udaljavamjem. Mora, mora da oda-
bere neki smjer.
Stajao je na glar.mom drumu u mrkloj n:rodi ,i nije znao
gdje se nailazi. Imao je tsudan osjedai, srce mu ie lupalo I zvo,
nilo u pokuno nepoznatom mra,ku. Stajao je talko neiko r.ri-
jeme.
je duo koralke i vidio malu lelujavu svjetlost. Uputio
Orlda
se prrema svjetlonosi.Bio je to rudar.
Moiete li mi reci rekao je kuda ovaj drurn vodi?
- Drurn? O, da, u Votmor.
- -
- Votmor! O, hvala va.rn, u redu je. M,islio sam da sam
-
pogrije5io. La[<a noC.

352
 noi je ,r;urdar dubokim glasorn.
- Laka je
Diorald - odgovorio
poku$ao da odredi gdje se nalazi. U svakom
sin:d.ajru, kad doile u Votmor, zna(e. Bilo m,u je drago sto se
r,dlazi na glaworn drtrrnu. ISao je naprijed kao u snu.
To je Votmor? Da, kr.bma )rKraljeva glavau i ulaz u mjesnu
kancelariju. Stputstio se niz str.mi brijeg go'tovo trkom. Krivuda-
juoi kroz uLdolirm, proiao je porod srednje Srkole i stigao do
orkve ru V,il.i Grinru. Crlkvena iporta. Stao je.
U sljedeiern trenu se popoo uza zid i hodao izrnedu gro-
bova. eak i u mraku se vidjela blijeda gornila uvelog bijelog
wijeca pred nogama. To je, dakle, grob. CvijeCe je bi,lo hladno
i v,lazno. Osjeiao je ostar mi,ris hrizartema i tuheroza. Opipao
ie ilovaiu isrpod cv.ijeia i sledio se: bila je, takode, hladna i
liepljiva. Izmakao se i stao osjeiajtrii mudni,nu u stornatr{u. To
je, dak{e, bilo sredi5te svega ru ovorne mtklom mraku pored
nevidliive svieZe humke. Ali, tu nije trilo nidega za njega. Ne,
nije bilo ni,kakvog razloga da ostaf,re'tu. Osjeiao se kao a mu
se h,ladna i nedista glina lijqpi oko srca. Ne, ne, dosta je toga
bilo.
Iiuda, da:kle? Kudi? Nilkad! Nije imalo nikavog smisla lra-
titi se kudi. Tamo se nije moglo. IIna jos mjesta na svijetu
gdje se moie otidli. Ali, kuda? Gdje?
Orpasna odlu,ka se zg,rusa i stvrrd,nu u njeg'ovorn srcu, po-
put firksirdeje, Postojala je Gudruna, sigiumo je sad kod kude'
Mogao bi, htio bi, Ze,lio bi do nje. Nodas nema povrratka dok
ie ne vidi, makatr'ga to Zivota kostalo. Sve Sto je imao stavio
je na tu kocku.
Uputio se pravo preko njiva i livada put Bdldovera. Bio
je taikarv rnrak da ga nriko nije mogao vidjeti' Noge su mu bile
mokre i hladne, i teske od gline. Ati uporno je isao, kao vje-
tar, pira\ro naprijed, kao da ga $ldbina,tjera. U njogovoj svijesti
su se javljatre veli,ke bjeline. Eio je svjestarr da se nalazi u
zaseoiku Vintolp, arli kako je tamo ddsiPio, to nikako n'ije znao.
A on cla, kao u snu, na5ao se u dugoj ulici Baldovera sa uIiF-
nim wjeti{jkarna.
Cula se noka galama, negd,je su se zatrr:,pila vrata, negtdje
su ljudi glasno pridali u noCi. To se krdrna "Lond Nelson( up-
ravo zatvarala i pijanrci su se lraiali k'uiarna. Najbolje bi bilo
da upita rekolga ord njih ,gdje ona stanuje, jer u@dte nije poz-
navao srpored-ne ulice.
- Mozete li rrli reCi gdje se nalazi ul,ica Somerset Drajv?
pitao je jed,nog od nakresanih.
- Gdje se IJalazl Eta? odrgov,ori pijani rudarev g1as.
- -
t3 ziljubliene ,ene 353
 Somerset Drajv.
- isomerset Drajv! etro sarn za tu trlicu, ali grdje je prem,
- oba oka na
da mi SiiJa,k izvadis, ne bi ti znao kazat. A koga
pnem tra.iris ?
Gospodiha Breflgvena, V,iljema Brenigvena.
- Viljema Errengvena... ?
- Kojti predaje u srednjoj ikol,i, u Vili Grinu, i njegova
-
kdi tarno predaje.
O... o.,. o.., o Bremgven! Sad sam te svatio, buraze-
- Sta,
ru. Ja Viljem Brengven! Ja, ja. Irna d,vije oure, narstaryhice
s,u i one. Ja, ja, njega ti, bmrazeru, tra115. E, pa svaka da6t,
znqm gdje Vil tivii. A je I'i, ka{<o rede da se ona ulica zove?
So0:ns,set Drajv ponovio je Dzoradd sttplji{o. Znao
je - -
orn doibro svoje rudare,
Someriset Drajv, ja sta rede rudar mas,uii ruikadna
kao -da nelto hvata. - zna.m
Ja sta da je Somer,set Drajv.
- mogao sjetifli da dje
A malo,prije se nisarrn mi oba oka izvadiS. A
stotinu satrn rputa tarno bio. Ka,ko ne znam. Sad du ja tebi red.
,Nesigu,nno se okremuo i pokazao mradnu ulic,u opustjelu
u nooi.
- jesIdinagori
rui<u,
pa ie5 na ,pntroj raskrs,nici skrenruti
ljerar, iza Vitmasove slastidare...
na ljerar
je
- Razumio sarm
- rekao Dierald.
- Jakudu
led[ijinu
Sta da ies mzurtrjet. Onda icti ,rnaio do'tri, prodi ske-
i odanrde ti puca Somerset Drajv, Srto veliS, rad-
va se na desru nrku, a u torn sokadetu i nema no tri kuie,
cigle tri, i sverni se dini, goiovo zasirg,urno, da je nje,gova
poS,ljednja od te tri.
Ntrnogo vam hvala rede DZerald. Laka noi.
-Otiiao je ostavljaj,udi- -
na&rosanog dovjeka da stoji kao
uhopan.
DZeraltd je pro5ao pored zam,rad,enih rad,rrji i kuda koje s r
vecinorn sad bile zaspale, onda je skrenuo u slijepo sorkade
koje se zavriavalo mrakom. Usporavao je hod sa pri;bl,iZavanjern
cilju, ne znajuCi kako da nasta\ri. Sta ako kuia bude zatvorena
i svjetla poga5ena?
Ali nisu bila. Vidio je veliki osvijetljenri prozor i duo gLa-
sove, a onda se kapija zalupila. Njegove napregnute u3i pire-
poznaie Biirikinov glas, njegove o5he odi ugledade Birkina sa
Utrs'ulorn, koja je stajaia u izblijedjeloj haljini na stepeDicarna
&oje su 'r.oditre u ibastu. Onda je Ursula si'sla i upuiila se sta-
I

zcxt dfieii Birtkina za r.uku.

354
!
 DZerald se sklonio u rnrak i oni su pro5li porod njega vese-
Io davrljaju6i; Birkinov je gtas b,io d,ubok, Ursulirn visok i ja-
sam. DZe,rald je bnzo stigao do kr.r,ie.
Roletna je bila spu,Stena na velikorn trpezarijskorrn prozo.
ntr koji je bio osvijetijen. Pogledavii Ez stztt, vidio je da su
ulazna wata dstala otvorena toieii blagu obojenu s,ujetlorst iz
Iamlpe u hodnr,ikLr. Od5kninuo je virata i pogledao u hodnik.
Na zidor;irna su bile slike i rogovi jednog jelena; stepenice su
se dizale na jedm,u strarru, a \,'rata od tnpezarije su bila na
dnugoj strani.
Obuzdavajuii srce, DZerald je stu,pio u hodnik sa podom
od ,rnozaika u bojama, a onda zavirio u velitku prijatnu solru.
U stolici pored vatre spavao je otac sa glavom zabadenom rat-
rag i nas,lonjemom na vetriki hxas,tov dkvir kamina; njegovo
c,rvedro Iice je iz tog ug,la izgledalo kraie, nosnice su bile radirre-
ne, u,sta malo otvorena. I najmanji tri ga Surn mogao pro-
buditi.
Dze,r'a,ld se dasak no{ebao. Pogledao je niz hodnik, iza setre.
Bio je rnradam. Opet je oklijevao. Onda se brzo popeo uz s,te-
penice. eula su mu bi,la tako salrsena, gotovo nalprfuDidtrro iz-
o6trena, talno da se dini o da je na,metnuo svoju soplstverur vo-
lju pol urusnu,loj kuCi.
Iza5ao je na vrtr stqtr)enica. Tu je zastao zauslavljajudi dah.
I oldje su, ianad trpezarijsloiih vrata, bi a vrata, to je rodi'teflj-
ska soba. euo je kako se kreie po sobi osvijetljenoj svije-
Com. Vjerovatno teka muia da ioj dode. Poglodao je niz rnraE-
ni hodnik.
Omrtla triho, boskonabno opreznirn korakorn, kxefluo je hod-
nikorm pipajrudi zid vrscirna pr:stiju. Narpirpao je vlata. Sta jao
je i stusao. Cuo je dirsanje
"
dvijru dusa. Nije to. Pri (I'ada'o se
na,pnijed. Napipao je jo5 jed,ni vrata, malo odikrinuta. Solba
jebila mradna. I prauna. Onrda je bilo kryatirlo, osjeiao je mi-
.ir sr,plr,na i toplotu. Na kaju je bi;la jo6 jodna soiba, jedino
tiho disanje. To je oma. Gotovo darobnjadki qprezno okreruo
je kvarku i malo odskrinuo vrata- Skripnula su jedva d'ujno.
bdsk.i"uo ih je joS prst iIi alva. Srrce mu je lupalo, ali dinilo
se da on Siri tiginu oko sebe, neku vrstu zaboramosti.
Bio je u sobi. Spavadica je jo5 tiho disala. Bilo je veoma
mradno. fdao je pirpajruii santimetar po sarntimetar, stopu po
stqpu, oprezno pipajudi i nogama i nulkarna. Dod,irrluo je kre-
vet. euo je disamje. P,rikrao se blizu, nadnose6i se kao da ie
njegove odi i u mraku vidjeti ko je u krevetu. I zaista, veoma

355
blizu svorn liou, urgledao je, na svoj uZas, okruglu, tamnu glaviu
djedaka.
Oporavio se. Okrefluo se i ugledao vrata kroz koja je do-
lazio tradall( stlabe wjetXosti. Brzo je izasao i prifvorio vrata
ne zatvorivii ih kva&orn, a onda je brzo, a i oprezno, krenuo
ho&rikorn. Na whu stepeni5ta se kolebao nekoliko trenutaka.
.IoS je bilo vreirnena da poibjegne.
Ati, to je bi,lo nezarrrsil,ivo. On rnora ustrajati u svojoj vo-
lji. Zaobilao je roditeljrsku sdbu kao sjenka i krenuo uz ste-
penrice sto su vod,ile na drugi sprat. Skrirpale su od tezfuIom
njegovog tijela, to ga je raad,ra,livalo. O, nesreie, ako se o!!ro-
re vrata i n;'ena mati aa.de na hodnik, pravo ilspod njega! O,
nesrede, ako ga vidil
Arko se desi, neka se desi. JoS je sar'rBeno v'ladao solboral.
Nije se bi,o sdsrr'im popeo kad su ga premuli koraci u pri-
zem1trju, ndko je tr6ao varljEka vrata su zatvorena i zakljudana,
&ro se Uffiulin glas, orda odev posrpami uavjk. Brzo se popeo
uz gorr{e s tetpe[rice.
Opet su jefuia l'rata bila odl$lffirmrta, soba je bila prazna.
Piirajuii brzo je .iSao napnijed Pqpu,t slijspca, iz straha da
Unsula ne krene uz stqpemice. Napipao je jo5 jodna wata. Ttr
ie svojim natprirodno izostrenim 6ulirna osrhlEfi<ivao. euo je
kalko se ndko prevrde u krevEiu' To Ce bflti ona.
Erzo, kao neko ko irna samo jedno 6ulo, dulo dodira okre-
nuo je kvalau. Skljocnutla je. DrZao je kvaku. Posteljno rublje
je SruBtalo. Srce mu se slddilo. Onda je polratio kvaku i veorna
opreuno gu,nnuo vrata. Cviljela su sve vnijeme dbk su se otva-
rala.
,Ut'sula! Gudlwra uprlaEeno.
- povLilka
-Brzo je otvoFio l.nata i zatvorio ih za soborn.
Jesi li to ti, Unsulla? 6u Gudnunin prerplar$drxi g1ars.
Cuo-je kdlso sjeda u krevetu.- U sijededem trenu Ce vrisnilti.
Ne, to sam ja je
sarn-ja, DZerald. - rekao pipajnrdi p,rema njoj. - To
S jedrila je nepofni&ro u krevetu, slkannenjena. Bila je isu-
viSe zarpanjena i iznehatlena, nije i'mala vremena ni da se up-
{aii.
ponorrila je zalpanjeno.
- Dierald -
Napipao je put do kreveta i njegova ispruZena nu,ka srli-
jepo dod,ifmu njene vre[e grr.rldi. Otna se trZe uzrniduCi.
re,kla je utstaj,udi sa kroveta.
Stajao - Da upaliurr svjetlo
je nqpornirdEro, kao- ldp. euo je ka,ko uzi,ma iihic,u, duo
356
je Suikanje nJemih prstiju. Omda ju je ugledao na svjetlosti
Sibice koju je drZala da upali svijedu. Svjetlost se radi po
sobi, onda s6rlasnu i postade mutna prdlazeii na svijedu pa
opet iiYn,u.
Pogledala ga je do& je stajao blizu kreveta. Kapa rnm je
lrila narudena nisko na obrve, crr, kaPut je bio za,kopEan do
kragne. Lice mu je bilo neobiddro, svijetlo. Bio je neminovalr,
kao- neko natpdrodro b,iie. Kad ga je ugledala, zn.zla ie. T,r:ala
je da postoji nesto kobno u poretku stvari, znala je da to sta'
nje mora prihvatiti. Ipak je osjeiala da ga mora izazvati.
Kako si doSao? pitala je.
*- Izasao sam uz -steponice; vrata su bi'la otvorerxa.
Gledala ga je.
I moja su rrata ostala otkljr:rdana - rekia je' Bt"zo.je
-
prella preko
- Bi6 je divna sobe i okrenula kljud u bravi. Onda se- watila.
sa iznenadenirn odirna i zaZarem,im obrazima,
sa pletenicom priliEno kratkom, niz leda, i finorn b,ijelom spa-
vaiicom koja je padala do stopala.
Vidjela- je'di su rnu dizme sasvim blatnjave, dalk str mu i
pantalone bile umazane ilovadom; pitala se 41 li.je za sobom
ostavio trag sv'uda kuda je po kudi prolao. Bio je zaista- neo-
biftra pojava, dok je stajao u njenoj sob'i, pored razvaljenog
kreveta.
pitala ga je gotovo nabusito.
- Z^lto si dosao?
Zalo ito sam Zelio- doii odgovonio je.
-To je vidjela i na njegovorn- licu. To je kob.
- fato ii
prizw]om gadenja, ali
njetno.
run:rzalr
- rekla ie sa
Fo,glodao je Eizlme.
Pje5adio sam po mraku je. A,li bi,o je Zi
-
vahmo - odgovorio
ushiien. Zavladala je tiSina. S,tajao je s jed,ne stxdle
lastursnog kxeveta oor, s dnuge ona. N,ije 6a& ni kapu s.klonio
sa obrva.
.._ Sta trarii5 od meme? ga je.
- izaztrvala
Otkremuo je pogled u stranu i nije odgovorio. Da rlije bilo
njegove izuzdtne ljepote i tajanst\.,eme privladnosti ndsgov'oE jds-
nog, neo,biinog lica, otjerala bi ga. AIi, njegovo je lice tlilo isu-
vi5e dudesno i neotkriveno za njru. Opdinjavatlo j,u je distorn
ljepdtom, odaravalo ju je poput nostalgije, pqput bo a u dufi.
Sta traZi5 od meme? ponavljala je otuderni,rn gla6om'
-rSkinuo - oslobadarrja
je l(apu polkf,etffn u snovfuna, i pridao
joj. Ali, nije mogao da je dodinne, jer je stajala bosonoga u
spavacioi, a on je bio umaaafl i vladan. Njene odi, Sir'oko otve

357
rene i veli[<e, zadude"no su ga posmat]rale postavljaju,ii mu
pos[jsturje pitaaje.
Doiao sam jer rnoram rekao je. Za$io pita6?
-G,ladala ga je sruimnjajudti i-d,iveii mu se.-
Moram pilati je.
-Blago je d&nahmuo - rekla
glavom.
re,kao je Etttdno praza,n.
-B,i1oNerna cldgo\,,ora
je u njemu neike - neobirtrne, gotovo boZanske jedinostav-
nosli i Daivne nellosrednosti. PordlsjeCao ju je na prividenje, na
mladog Her,rndsa.
zaito si rnemi dosao? je
- A,l,i, - bila Kadu,porna.
Zatfi... Sto tako rnora bi!i... terbe ne bi bilo na
- suijetu, mi mene me bi. bilo.
o1,orn
Stajala je gledajudi ga volikirn, Sirdko otr"oreinirn orna-
ttijanim odima. Njegove su obi sve vrijeme gledale u njene;
e$ist je kao stijena u dudnoj natpr,irodnoj nepol<olebljivos,ti.
tJzdafunmla je. Sard je bita izgrurbljena. Nije se i.malo kud.
Zar ne6e5 slkimuti dizme? rdkla je. Mora da su
-
mdkre. - -
Sprastio je kapu ria stolicu, otkopdao karput podiiuCi bradu
da otkop6a pod grlom. Njegova kratka ostra kosa je sffSila
u nerddu. Bio je tatko divno plavokos, popLlt zrelog Zila. Ski
nuo je kaput.
Onda je brzo skinuo sako, popustio kravatu i skinuo bi-
serne kopCe sa manietna. Sl,u5ao je, gledao, nadajuCi se da
niko nede Euti 5u$kanje uitirkanog rublia. Gnilo mlu se te
kopde pu,caju kao revolvers,ki hici.
Do5ao je da se porvrdi. Dqpustila mu je da je drZi u na-
rudju, da je dvrsto pri jubi uza se. U njoj je na5ao beskrajnro
olak$anje. U nju je izlio sav nagprnilam,i mrak i jetrku smrt i
pmrovo je bio cjelovit, Bilo je dudesno dirmo, bilo je to fudo
na zemlji. To je omo durdo njegova Zivota 5to se neprekidino po'
nar.4ja, u dijoj se spoznajti gubio u ekstazi olalksanja i divote.
A ona, po$injerra, prirnala ga je kao posuda isgrunjena do
gov,im goilnfun otrovom smrti. Nije imala srtrage da se odurpre
u ovoj krizi. Grozno nmiilno trenje smrti ispunjava,lo ju je i
ona ga je prirnala u zanosu potdirnjavanja, u rnukarna oltrog
iestog uzbrudenja.
Privladec.i je sve blile, bacao se sve dublje u njenLl m€ll(u,
sveoibuhvatnu toplinu, dudesnu stvaraladku toplinu koja je
pl,odirala u njegov krvotok i vrafala mu Zivot. Osjeiao je da
se rastvara i tone u kupku odmora njene Zivotne snage. Izgle-
dalo je kao da su njemo srce i grud,i drugo nepobjed,ivo. sunre

358
u 6ije je zra enje i stvaraladku snagu sve dublje ronio. Svi
njegovi darnar,i, koji su tril,i usm,rieni i razoreni, zagnijava[i su
si UtaZeno kalko se Zivot u nijih vraiao pulsirajuii, nev,irdljivo,
kni$om, prodi-rudi u njaga kao svernodni zraci sunca. Nje-
gova krv, koja se, izgledalo je, povukla u smrt, vrada,la se u va'
Iovirna, sigurno, diYno, moino'
Osje6ao je kako mu se vra6a Zivot u udove, njegovo tije'
Io je dobijalo ne,poanatu snagu. Ponovo je bio dovjek,. snaZan
i zaokruZe.n. I bio je novorotten'de, ta'ko utje5no i okriijepljeno
i zahvalno.
A. ona, ona je bila velika kupka Zivota, on ju je oboiavao'
Mati i s'ustina s\redkupnorg Zivota je bila. A on, novorodeni sir
i dovjdk, primao je od nje i postajao cjelovit. Njegovo disto
tijelo-je bilo gotovo utrijeno. Arl,i dudesno zradenje nje, rih-grtld'i
gi ;" p-Zi-.to, njegov usahli i o5teceni mozak je oirvljav-ao
luo aj j" preliven- Zivotlrim sokovirna i ponovo je bio savrSe-
no cjelovit, kao da se pmrovo oku,pao u materimoj utrobi.
Mozak mu je brio usa,hnuo, o3teCen, sparu5en, moZdaln- o ilni-
vo mu je bilo iazorsno. N,ije ni znao ko[rko je bio povrijetlen,
kolirko je njegovo
-p6plavomtkivo, tkivo njegovog rnozga bilo-. o(Jeieno
korozivnom srnfli. Sada, dok je ljekovita- Iirnfa- tdk-
la kroz njega, znao koli,ko je razoren, slidno biljci [ije je
je
tkivo iznutra sqrrZio mraz.
Zario je svoju malu tvrrdu glavu meitru njene grud,i i ru-
kama pr,iiiskao njene g,rudi na svoje lice. A ona je drhtavirn
pr,stiima pritiskala njegovu glav'u na svoju dok je lezao potpuno
mafia,ksao; ona je bila sawSeno svjesna. Kroz njega je tekla
'divna stvaraladka toplina kao san plodrnos,ti u materinoj utro-
bi. O, kad bi mu sarno darovala taj tok Zitlotnih sokova, okx,i-
jepio bi se, ponovo bi bio ditav. Bojao se da ie ga odbiti
prije nego se ta iscjeljrujuia kttp,ka zavr5i. Kao dijete na gnu-
di,ma, snaZno se pripijao uz nju i ona ga nije mogrla odvoj,iti
od sdbe. A spartrsena i urnistena mohd,ana opDa se op'us1a]a,
omek5avala, omo 6to je biio sprZeno i otvrrdlo i ispucatro, po-
novo je popuitalo, postajalo meko i gipko piulsirajuCi novirn
Zivotom. Bio je neizmrjerno bilagodaran, kao Bogu, kao dto je
novorodende zatrvalno grudima svoje majke' Bio je rados'tan
i blagodaran kao u delirijrLlmu dok je dsjeiao kako mu se vra-
ia cjelovitost, kao 5to je osjeiao i neizrecivi san koji ga je
ob;uzi,mao, satrr potpurne malaksalosti i okrqprljenja.
Gudnuma je, metlutirn, leZaia S,iroko otvorEnih odiju, rastu'
rena do savrsene svijesti. LeZaIa je nepomidno, ukodeno zuredi

359
 alrom otvorcnih odiju, dok je on spavao sa rrrkarma oko nije-
nqg struka.
einilo joj se da duje valove koji su se razbijali o ne\dd-
ljilu oba{u, du,ge, spore, turobne talase koji su se mzbijali u
rilmu strdrbine, tako monotono da se dinilo da su vje6ni. To
beskrajno razbijanje sporih, ruzovoljnih valova s,udbjne drZarlo
ju je kao svoj posjed dork je leZala gledajuii tadffxirm, Sirom
ot'lrorenitrn odirma u tamu. Vidjela je dalako, daleko, sve do
vje6nosti, prernda, zapravo, nije vldjela nista. Lebdje,la je u
struji savrSene svijest,i, ali dega je b,ila svjesna?
Dok je lezala zaglodarna u vje6nost, u stan:iu potprume ne-
izvjesnosti, lxermda svjesma svega do krajnjih granica, minulo
je ovo raspoloZenje osjecanja kraj,nosti i ona se osjeiaia nela-
godno. Di.rgo je nsporrotidno leZala, a htjela je da ga g1eda, da
ga vidi.
Ati nije se rlsualivala u,pa{iri svijedu, jer je znala da bd se
on odmah probr.r:dio, a nije ieljela da remeti njegov blaZeni
sarn koji mu je ona darovala.
Polalko je os[obod,ila iz njcgovog naiudja i podigla se na
lakat da ga gleda. Soiba je, di,nilo se, hila osvijeiljena nekorr
tajaflstvenqm, jedva vid.ljivom svjettroSdu. Mogla je tak razaz-
nati njergove crte dok je spavao savrsem'i,m snom. U mra[(r,
dirnilo joj se da ga vidi sasvirm jasno. Arli, on je bio daleko,
u drugadijem svijetu. O, mogla je vrisnuti od jada, bio je tako
daleko i ,talko savxien, u dn.rgom svijetu. einilo joj se da ga
gleda kao olblu,tak dulrdko pod bistrom tamnom vodom. A ona
je bila tu, ostavljenra na milost i nemilost patmjama savjesti,
dork ie o.n utornuo u drugi elemerrt ;bezurure, daleke, Zive sjenke
radosti. Bio je lijerp, dalek, savrien. Nikad neie biti zajedno.
O, ta uZas,na, neljtridts,ka urdaljonost koja ce se uvijek ubacivati
izmettru nje i drryog :bi6a.
N,ista joj nije ostajalo n o da lezi nepotrnif[]o i ftfpi. Osje-
I

I
iala je katko je ob'uzima njeznost prena nje.rnu, iispod koje se
I pohrerr'urla IrIIa$na ljubornorna m,rzmja, abag toga lto on lezi
talko sa]/r,Sen i zadrtiien dru'gi,m svijetom dok se ona previja u
I mukanna nerrrilosrdmog sta,nja bufurosni, lzbaEqta napolje u
m,mk.
L&ala je intenzd,'!'no, Zivo svjesna, u stanju iscqrljujude su-
pensyijesti. Crkveni dasomik je izbijao sate, dinilo joj se, isu-
vi5e bruo. Jasro ih je 6ula u napetosti njene hldne svijesti.
A oin je spavao kao da je vrijerne trenutall(, noprormjenljiv i
nqpokreta,n.

360
 Bila je isorprljema, izmo{rona. A morala je ostati u tom sta-
nju Zenske, aktiwre supersvjesnosti- Bila je svjesna svega, svog
djetinjatva, djevojastva, sYih zaboravljenih neprijatnostti, svih
neostvarenih uticaja i svih dogaitaja kojirrna nije razumjela
zna.iaj i smisao u vezi sa sobom, porodticom, prijateljirua, liju-
bavnicima, poznanicima, svakim. 'Kao da izvladi bljeStavi lanac
znatja u mora tame; r.ukla je i v,r.rkla, iz neizmjereoaih dubina
proSlosti, a ni,kako da mu dode ltraj. Mo,rala je da teglri i da
tsgli lanac bljeStave svijesti, da je izvlabi fosforerscentnu iz
neizmjennih dubina nesvjesnog, sve dok se nije zamorila, bol'
no iznu,rena, na nrbu slon:a, a irpak nije sti,gla do kraja.
Bila je isorpljena, izmorona. A rnorala je ostati u to(Ir
stanju Zenrstr<e, aktivne su,per svjesnosti. B,ila je svjes,na svega,
s'vog djetturjLstva, djet ojBtva, svi,h zaboravljenih ne.Prijatnostl,
svfir neosrtvarenih uticaja i svih dogadaja kojtima nije razutrnJe-
1a zrr,ataj i srnisao u vezi sa sobom, porodicom, pnijatelji,ma,
ljuibar.m'icima, pozna;nicirna, svalkiim. Kao da izttlati bljeitavi la-
nac znanja iz mora tame, lu,kla je i I'ukla, iz neizmjenrih
dutrina pro5lositi,a nikako da mu dode kraj. Morala je da tergli
i da teElri lanac bljeBtava svijesti, da je izr,ladi fosforescenitrrrrr
iz neizrnjernih du,bima nesvjesnog, sve dok se nije zamorila,
bolno izrrurona, na ru,bu slorna, a lpak nije stigla do [<raja.
0, kad bi ga samo mogla proburd,iti! Nelagodmo se namjes
tila. Kad bi trebalo da ga pmbtadi i poialje kudi? Kad bi mog'
la da ga uanerniri? I ponovo je urpala u aktivnosti automatcke
svijesti kojoj nerma kraja.
A.li, pribliZava,lo se vrijome kad ga je tre,balo buditi. Biie
to kao osio'boden ie. Sat ie izbio deti,ri, napotju, u noii. Hvala
bogu, noi je gotovo proSla. U pet mora da ide i tada ie ona
biti slobofuia. Tada ie mo6i da se opusti i da ispurd svoje
mjqsto. Sad je bila p,:."iljublje,na uz njegovo savre5no gi,banje u
sru, kao nod doveden do bijelog usijanrja na tocilu. Bilo je
nedeg mtrrstnuoznog u njemu, u nadfuru na koj,i je bio protiv-
poloZen prema njoj.
Pos'ljednji je sat bio najdlrti. Medutim, i on je najzad pro-
Sao. Srce joj je lkucalo sa olak5anr,jom, da, 6u.li sru se spori snaZ.
ni udarci crkvenog sata, najzad, poslije ove nodi vjednosti. Ce
kala je da uhvati svaki kobni otllucaj tri... detiri...
pet! Eto, i to je proSlo. -... sa srca.
Pao joj je katrnetr
Polalko je ustala, nagla- se nad njega i njeino ga poljuttila.
Bilo joj ga je Zao probudi,ti. Poo:rovo ga ie polj,ulbi,la pos,trije
nekoliko trenultaka. Ali, on se nije micao. DuBa njena, tako je
duboko spavaol Bas je ru.ino Sto ga mora t urditi. Pusti,la ga je

361
joS malo da s4rava. At1i, orn rnora da ide, on stvamo mora
da ide.
Sa pretjeranom njeinoS6u je uzela njegovo lice ,rned.u svo-
;e ruke i poljubila ga u od.i. Odi su se otvox.ile, ali je om ostao
nepomidan, zurio je u nju. S,rce joj je sta,lo. Da sa&rije lice od
njegovih groznitr otvorsni,h odiju, u mraku, sagnula se i po
lju,bila ga Sapduoi:
Mora5 ioi, ljubavi.
-Ali, bilo joj je muka, od straha joj se rnu.dilo.
Oibuhvatio ju je rnrrkarna. Srce joj se sledilo.
Ali, moraS da ideS, Ijubavi.
- Koliko je sati? upitao je.
-
cudan, -
taj njegov rnu$ki glas. Drhta,la je. Bio je to neizdr-
iiv pribisak za nju.
je pet rekla je.
-Ali,Pro5lo
on je sanno-jos jednom sklqpio rutke o[<o nije. Srce
joj je cviljelo od muke. Energitmo se oslobodila.
arno mora6 idi je.
- SttPiusii me jos mirmiu - rekla
rekao je on.
-Leiala je mirno, gnijezdeii - se uz njega.
JoS samo min'u,t{r ponovio je privladedi je dvrs'to.
- Da rek a je me popustajuoi.
- je
ne.I -
i minutu - duZe. - Stra,h me arko osta-
Bito je izvjesre hlladnoie u njeno,m glasu &oja ga je prl-
nud,ila da je oslobodi ri ona se odvoj,ila od njega, ustala i upa-
lila svijedu. Tu je, dakle. bio kraj.
U6tao je. Bio je opao i ptur Zivota i Ze1je. Ipak se osje-
Cao rnalo pdsramljen i pomiien dok se ob,la6io pred njorn na
sryjetlosti svijeie. Jer, hio je otkrivern, izloien njenom poglodu
u tretrrutku kad je na neki nadin bila protiv njoga. Bilo je to
veoma teSko razumjeti. Brzo se obukao, nije stavio kragnu ni
mainu. Bez o,bzira na to, dsjecao je da je potplrm i cjelovit, sa-
vr5en. Za orjtr je bilo poniZavajude gledati dovjeka kako se
obladi: srnije5na ko5ulja, smdje$ne pantalone, tregeri. No, jedna
ideja ju je spasila.
To je kao kad radnik ustaje da ide na posao, rnislila je
Giudruna. A ja sam kao ,radni,kova iena. Ali, neki grd, slidan
rnudni,ni, osjecala je u stomaku. Bila je to rnudnina zbog rnjega.
Guffruo je kragnu i kravatu u d,Zep zirnskog kaputa, ornda
je sjeo i ,navukao dizme. Bile su blatnjave, kao i dararpe i man-
Zetne pantalona. AIi, on sam je bio hitar i Eio.
I\4oZda bi bolje bilo da dizme naluEe5 u prizemlju
rekla- je. -
362
 On ih je bez djedi skinuo, a o,nda brzo ustao d,rieii itr u
ruci. Obula je papu,6e i nemainno navu,lda ogrtad. Bila je sprem-
na. Gledala ga je.dok je stajao dokajuoi u orrrom ka4,utu za-
kqpdanonn do b,rade, sa kapom navudenoo:n na delo sve do obr-
va sa dizmama u rukama. A strasna opdinjenost, koja je gra-
ni&irla sa mrZnjorn, ponovo oiivje u njoj za trc,nutak. Nije bila
s\ra potrosena. Lioe rnu je zradilo toplinorm, odi su m,tr bile 5i-
rorn otvorene, pune novine, tako sawsene. Cinilo joj se da je
stara, sta,ra. Pa:i5la rnu je teSko da je poljubi. Brzo je polju-
bio. O, kad je sarmo ne bi njegova tryla, b izrazna ljepoita ta-
ko kobno ordaravala i prifunoiravala da m;u se potdirxi. Bio je to
teret koje,m se ona protivila, ali nije mog;la da mu odoli. ,N{e-
dutim, kard je pogledala njegove prave miuZevne obrve i njegov
prilidno ,ma[i, lijepi nos, njegove plave ravnod'tr5ne odi, mala je
da njona strast prerna njemu jos nije zadovoljona, moZda ni-
had neie ni tliti zadovoljema. Samo 5to je sad biia iscrpljena,
sa bolorn u utrobi slidninn mtldimi. Zeljela je da Sto prije ode.
B,rzo su siSli niz stqpenice. eimilo joj se da sill digli pakte-
nu butku. ISao je za njom, a ona, uElotana u ogrtad Zive zelene
boje, sa svijeCorn, pred njim. Uiasno se plalila da ne uzbuutri
porodicu. On nirnalo nije mario. Sad ga nije briga ko ana.
I ona je mrzita tu njsgpvu osobinu. Moras paziti na sebe.
Vodila ga je do ku,himje. Birla je dista i tfedrna, karko ju je
spremadica ostavila. Pogledao je na sat: pet i dvadeset! Sjeo
je na stoliou i navukao dizrne. Ceka,la je posmatrajuii nj o\re
pokxete. Htjela je da se to svrtsi, bio je io strasan rlapot za
nj ene nerve.
'Ustao je. Ona je otlcljr.rdala zatdmja vrata, pog;ledala je na-
polje. Hladrrra, svjeia noC, jos nije bila zora, sa pa,rdetom rnie.
seca na nebu. Brilo joj je d,rago sto ne rnora napolje.
Do v.idenja pros4puLao je.
- Ispratiiu ,te-do kaEije rekla je.
-
,Opet je potrdala nalpr,ijed- da ga qpozori da ne h.lpa diz-
urama. Na kraju je opet stajala na stqpeni,ku, dok je om stajao
is'pod nje.
Do videnja pro6aputala je.
-rPolj'ubio jru je- posiudno i orkrem,uo se. Mtr,ke su je spopa-
le do,k je sluiala njegov dvrsti hod koji je odmricao sokarkorn.
O, neosjettrjivosti toga Svrstog hodal
Za&wrila je kapiju i uvukla se bmo i nedujrno natrag ,u
krevet. Kad se naSla u sobi i zatvorila vra,ta, i v,idjela da je
sve pro5lo bez posljedica, odalmula je kao da joj je kamen
pao sa srca. Ugnijezdila se u krevetu u udnb,ljenje koje je nje-

363
govo tijelo napravilo, u toplinu koju ie on ostav.io za sobom.
f, uzbudona, malai<rsarla, ali i zadovolj,na, blzo je utonula u du-
bok, tezak san.
Dierarld je brzo koraCao kroz rnrak prasrkozorja. Nikoga ni-
- sreo.
je Duh mu je bio p,rijatno miran i bez misl,i, popui rnir-
nog jezalceta, a tijelo \puno i toplo i raskoino. Brzo je odmicao
prqma Sortlandzu sa b,lagodar.Tnoliu i samqpouzdanjem.

GLAVA DVADESET PETA

,BRAK: DA ILI NE?

Porod,ica Brengven se spremala za pneseljenje iz Beldo,ve.

ra. Otac je moxao biti u grad,u.
Bi,rkirr je brio izvadio dozvolu za vjendanje, a1i Ursula je
odlgadala iz dana u dan. Nije h,tjela da ugovo{ri dr,rfst tenm'ir!
jot se kolebala. Njen jed,nomjesedni otkaz je vei u5ao u tre6u
sedmicu. BoZiC je bio na pr:agu.
DZeratrd je nestrpljivo odetkivao vjendanje Ursu e i Birki-
na; bio je to izuzetrno znaiajwn dagadaj za tiega.
da jedni,rn hicern urbijermo dva zeca - t&e
- Sta kaZe}
on Bdrikirru jod,noga darna.
ie biti drurgi? pitao je Biirkin,
- Ko
C.arrdfl,urla i ja - je DZera,lrd narnigrurvsi odva,ilro.
-Birkin ga je uporno - reikao
fi&sirao pogledom, iznenaden.
Zbilja, ili se Salid? pitao je.
- Ne Salirn se. Sta ti- kaZe5, da li da varn se Gudruna
i ja -.P,ridruZirrno ?
Bi6e rni veoma d,rago je Birkin.
- rekao
- vals dvoje stigli tarko darleko.
da ste - Nijsam znao
pitao je Dteral.d i gtrodao sagovorni-
- Koliko datle'ko?
- dodao je do sarDqg
ka srmijudi
kraja.
se.
- O da
- - stigli srno
Ostaje samo da se postavi na Sroku drustvenu osnol'u
i da-se pqstigne vitsdka rnora.trna sv.rtrra - rsde B,fulkfui.
ne5to: na Sirolqu i dugu i visoku osmorm
- Tako
Dlerald smij,LrCi se.
- rede
o, da rcde Binkh - to je divan ko,ra:k u Zivotu,
dini -mi se. -
DZeratrd ga je pornmo gledao.

364
 Zalto nlsi odu5evljen? pitao je. Misl,io sam da
si -
poq)uno poBaradrcao za -
bradnirr Zivotom. -
Bi,nkin sleZe rafinenifip.
Mogtro bi se isto talko posa,nd,rcati za nosevilrna. Postoje
- vilste
razne Jxoseva, {xtasti, odovski, svakojalki.
Dierald se srnijao.
I taane \,irste bmlkova, prdasti& i sva,kojaikilh?
-
re'
kao -je.
- IUpravo. ako se odenim, da ie moj brak biti p,r6asrt? -
- je misiiS
pi{tao Dzerald sa glavom nagnutom na jodlnu stranu.
Binkiin se brzo rrasrnija.
Kalko bih mqgao znatti kzrlkav ie biti? rekao je.
-
,Ne tucl me rno:iim oJ'uZjffn.
- -
se rnalo zarnilslri'
- DZerald
.{.1i, hnio bih da c,ujern tvoje rniSljenje prec.izirao ie.
- O tvtrn trral(u? . . . ili zenidibd? sta ie-ti rnoje mislie-
nje?-Nomarn rniSljenja' Zalkodti brak me ni najmarlje ne za-
nima. To je pulka komvencija'
Dierald ga je i da{je paiuivo gledao'
;d ioga, mlslirn - rekao je ozbilijno. - Medutirn,
- Vrir5e
bradni rnora;I moie biti dosadam, pa irpaitr(, kad dovje,lr lidno
sturpa u brak, to je nesto krltidno, ikonadno . . .
da ima nodeg konadnog u to,rne $to se rqgisffujes
- A4islis
sa nekom lenorn?
nAko se waiai s njom kuoi, da, misiirn
rald.- To je na ndkd naiin neopozivo. - reEe DEe
-
- Da, slaiem se reOe Binkin.
obzira na -to kako ko gleda na zalkotrxiti brak, lpa&,
funa -,Bez
tu nedsg kona(mog . . .

Iu. ..-
Vjenu,jern da irrna
- rede Birtkin
- u izvjesnorn s,rnis-
Ostaje, dakle, pitanje, da li dovjek da predunne tal kG
rak?-
- rede Dierald.
Eir'kin ga je sa zardrnanjern glledao, pornalo podrugl,jivo.
- T[ si kao Lo[d Bajrool, DZeralde on re'
zmruje - rede
kao pram,ik ili kao ooro Harnletorno - oovjetk Da
>bi,titlioerbiti..'
saffi na tvotrn rnjdsrtu, ja se ne bih lenio, ali, pitaj Gtrdrurm, a
ne mene. Ne uzima6 m*rc za lelrnt, je li talko?
DZera,ld je preduo drugi dio njegove izjave.
Da rdkao je dovjek o tome mora hladno raizmis-
- eovjek
liti. -To je -nedto k!:itid:no. sti,Ze do tadlke kad mora da

365
predflrurne korak u ovorn ili u onom pra\rcu. A bra,k preds,tay-
lja jedan od poravaca . . ,
je
- Koji gadrugi?
DZeratrrd - Bifkrin
odmjerri
bruo qpita.
zaZan enim, noobidno svjesnim oddrna
koje njegov sagovofi1nik nije razurnio.
je.
- .Ne
znao..
mogu da katem
- odgovorio
Ndlalgodho se premjesitio s noge na nogu- Kad bih to
ne zaarlivBi
rnisao,
Itroie5 da kaieS, ,kad bih anao a[tennativun ? pirtao
-
je Bidkin. A ,po5to je ne znaS, brak je pis aller.n -
-
DEeraId ga je gledao zadarqnm, napregnutim oiima.
._ Covjek ima utisak da je brark pis aller pr,iznao je.
. - u Birkin.
- ti -
nastavi
Onrda
or1
ne stupaj njega rede
- KaZffn
- rekao, brak starog
ilsto ito s,am i prije kova mi
-
se dini odwatnim. Egoisme a deux.e3 je nri5ta u poreden:i,u s
nj,irn. To je ndka v,r,sta prdutnog lova u parovi,rna: svijet rals-
poo'eale{n u parove, svaki u svojoj maloj ku6ioi brine bnigu o
svojirn malim privahirn interesirna, prep,uriten svojoj maldj
osarni, to je za mene najodl4rahija stvar na svijetu.
nedeg poni
- Polpurlo
Zar,ajtrdeg
se slaZem
u svemu tome. Ali, - rede DZerald.
- Irna
kao Sto kazefn, koja je alterna-
tliva?
Trebalo b,i izbjegavati taj nagon za posjadovanjom do-
ma. -To, zaprar.to, i nije nagon nego naviika iz kukavittlulka. Ni-
kad ne bi trebalo imati sv<>j d.om.
Sasvfun rsam saglalsan, za1sta rede Dreratrd. Ali, ne-
-
ma alteffiiative. - -
iMora[no je naii. Ja zaista vjeruJem u trajan savez iz-
-- 6ovje{ka
mettu i Zene. Slobordan lov je hajka koja zarnara. Ali
trajarr savez izmedu dovjdka i Zene nije pos{jednja rijed, si-
gurno nrije.
Sasvitn Dterald.
- U stvari
- rede
rele Birrkin zbog toga Sto je odrnos iz-
mettu- dovjeka i -Zene pretvoren-u najvisi i najjtskljudivdi od-
nos, dolaui do ove tieskorbe i niskosti i nedostatnosti.
Da, vjemjerr ti
- Trdba - rede
skinuti ideal
Dzeraflld.
ljubavi i braka sa prijedestala. Fo-
- Dam je nesto Sire. Ja vjenujern ! d-od.atnu savrsemr
trdbtrro

" Pis aller (franc.) od dva zla ono manje.

'3 Egoisme a deux -(franc.) sebidno u diroje.
-
366
vezu izmedu dovjeka i 6ovjetka, u vezu koja bi dqpiunjavala
brak.
mi niie iasno kako te veze mogru bi,ti iste -
- jeNikarko
rekao Diera,l.d.
Ne irste, nego jednako vaZne, jodnako stvarala6,ke, jed'
-
nako svete, ako hoieS.
DZera.ld se nelagodino pomjeri. Ja ne glodarn na tu stvar
tako - da
rede..* Sasvi,rn sarn s,i,gurarr nlkakav odrnos izrneitu
- i Eovjdka ne moZe biti tako ja& kao Sto je polna lju-
dovje,ka
bav ixnedu covjdka i Zene. Priroda ne daje osnovu za to.
Pa, ja rnislim da daje. I nrisl'im da nikad necemo biti
- dok
sretrni se ne organizujemo na toj osnovi. Morarno se osl+
boditi iskjur&ivosti bradne ljutbavi. I ne sarrlo to. Morarmo p'riz-
nati neprizntu lj,uibav iz,mettru dovjeka i dovjerka. To doPrinobi
veioj slobod,i za svakoga, vedoj snazi fuidivirdi.ra nosli kako kod
lj,udl, tako i kod zena.
Znam Ti u ne$to vjerujeS. Sarno
- to
Sto ja - rcdedaDzerald.
ne tnogu osietim,-shvati me. Stavio je nuk
na Birtkinovu s nerkorn wstom naklonosti. I -
nas;mijeSo se goto
vo likujuci.
Bio je gp,reman da se preda sudbini. Brak mu je lidio na
sutdbinu. Bio je qpreman da os'udi sebe na brajk, da postan€
kao robija5 osuden da kopa u rudnici,rna podzefixnog svijeta i
da ne tzlazi na bijeli dan, nego da Avot provodi rirrtaju6i u
podzemu'u. Sprerna'n je da to prihvati. A brarl< je bio pedat na
njegol"oj presudri. Bio je srpremarn da brude tako zatpedaden u
podzemrnom svijetu kao duSa prokleta da vjedi,to iivi u p,rok-
lelstvu. Ali, on nije bio sprermarn da uspostavi bilo kakav 6ist
odrnos sa bilo kojorn dflrgom dusom. Ne bi mogao. Bra& za
qjega nije znardio qpredjeljenje za odmos sa Grld,runom. Bilo
je to za njoga opredJeljenje da prihvati posttojedi svijet i uB-
postavljeni poredafl( u koji nije irskreno vjenovao, a onda Ce
se porn:r'i u podzemlje da tamo prqvede os,tatark Livota, To
ie on udiniti.
Drugi na6irn je brio da prilwati Binkinov,u ponudu ljulba,vd,
da ucle u savez distog povjerenja i ljrtr,bavi sa drugirn iovje
kom, a omda i sa ienom. Ako bi se za',4etwao sa tim dovjc
kom, kasnije bi mogao da se zavjotuje i sa torn Zenom ne
p,roslo u zakomltom bra,ku, nogo u apsoluinom, mistifmom
braku.
pornndu. Obuzela ga je neka
"Ali, on nije htio da prihvati
obamrlost, oba, rrlost zbog po,marnjd<arnja volje,,itli zbog njene
zarkrZlialosti. Moida se irpak radilo o pamanljkanju volje. Jer,

367
bio je neobidno ushiien Rupertovom ponudom. lNo, ipak je
vise vol,io da je odh,ije, kako ne bi bio prirnrutleo da se orba-
vezrje.

GLAVA DVADESET SESTA

STOLICA

Svaikog potredjeljka u pqpodnevnim sartima na starorm

sajmi$tu se odrZavala rasprodaja sv,ih v,r'srta polovne roibe. Ta-
ko su se Ursula i Birtr<i,n ied,nog ponedjeljka naili tamo. Raz-
govara i su o namjestaju pa su htjeli da vide ne bi li se na-
Eao nerki lomad koji bi im se svidi,o u gorailama izloZere s"ta-
rudije.
rStano sajmi6te je birto nevelik detvrtast prostor polraldrrm-
ljen gra,nitnim kockama. Ob,i6no je uza zid bilo nekorlitko tezgi
za prodaju voia. Na,lazilo se u sirotinjskoj detur'ti. S jedne st-
rane su se nalazile sirotinjske udzerice i fabrika trikotaze, ve-
lirki prazni zid sa bezbroj izd,uienih prozora, i na kraju uiidice
sa sirctirrjskirn d,uianima, i kao knrna svega, jal'Elo ku,patirlo
od nove opeke sa sat-d5u-lom. Sviiet koji se x'uda mul"ao bio
je zdepast i pohaban, vazduh je bio ispunjen dosta neprijat-
nim minisima, i sticao se utirsak da na taj trg vode ili se iz
njega graLnaj'u brcjne pnljave ulice. Povremeno bi protutnjao
vtti'ki tokotaanozuli tramvaj koji je dizao zaglutsuj'ud,u buku
savladujuii dosta o6tru kr:iv'i,nu oko fabrike trikotaie.
Ursula je bila povrSno uzbutlena kad se naSla metXu prors-
tim pukom na buvljoj pijaci sa gomllama stare postelji'ne, za-
rdarlog gvoZtla, jevtine gnndarije u blijed.im gomilama, smotu-
ljaka nezarnislivitr odje'lmih prednneta. Ona i Birkirt su se mr-
zovoljmo kreta.li ianedu gomila izloZene robe' On ie pos'matrao
robu, ona ljude.
Uzbudeno je posmafirala jedru.r mladu Zerrxu u drugo{rn sta-
njttr koja je p{'etrl,rala neke rnadrace i tjerarla jednog potiStenog
i mrzovoljnog mtradiia da joj u tom poslu pomafu. M{ada Zena
je bi,la talko priljeina i hitra i zabrinuta, a mladii tako koleb-
ljiv, i tako pokunjen. Om ie se oZenili njome zato Sto je u
drurgom staf,riu.
tKad su dobro pregledali i prerpitpali madrac, mlada je iena
pitala starca, koji je sjedio na stolici medu izloZemom roborn,
koliko kosta. Ovaj joj je rel<ao i mra se obratila mladidu koji
je bio postiden i pla$ljriv. Po:emda je fizioki joS bio tu, okrenuo

358
ie lice u strrarnu i mffnljao,nesto sebri u bratdu. Mlada Zena je
ponovo prqpipala rmadrac, nekoliko dluta, presabirala se i cjenj-
lkala sa musaldrrn sta,rcem. Mladii je sve wijame stajao po-
stiden i smola,v; pqpustao je,
elrro tanno lijepe slolice.
Gle
- Divna - jerede Binkin
povika -Ursula. Bai je zgodha. Bila je
-
to naslonjada od - punog - -
drveta, vjerovatno brezovog, izrattena
tako naladki i sa ukusorn; stajala je na prljavoj kaldrrni ta-
ko da je gotovo tjemla suze na odi. Bila je udobna, distih,
vltkirh linija sa deti,ni kratke dr-vene predke u naslonu, Sto Ur-
sulu podsjeti na str,une harfe.
Nekad je bila rede Birrkin pozladena i i,mala sje-
diste- od Eslke. Neko je - naloradno -
pritkovao daske umjesto ,trs-
ke. Gle, wo uralo osnromne crvene boje koja se nalazila ilspoi
pozlate. Os,ta,tro je sve crno osi,m na mjestirna gdje se drvo izil-
zal.o i ragladalo. Atli, f;ino jedirxsrvofinija je ono 3to privladi i
plijeni. Fogledaj kako te linije idu, kako se sastaju i uravno-
teZuju. Ali, nara\tlo, drveno sjedi5te odudara, uniStava salr5e-
nu laho6u i jedins,tvo u napelosti koj,u joj je davalo trBEano
sjsdiste. Svida mi se, premda.. .
- O da rede U,nsula
Kol.irko- koita? - i jemeni
Bir&,in
se dtpada.
pitao dovjeka.
- Deset ilinga. -
- I vi 6ete je ispoonrditi?
-Kurpio ju je.
Tako fijepa, talko dilsta reEe Birkin. Pft)sto srce
-
da ti pukne prolazili su pored- gomila -
star'udije. .-Moj1.vo
ljerra iemlja-je- innala nedto da iztazi i kad je prav'i1a ob,idnu
s!olisu.
- Zx tqIla sad? - pitala je Urs'trla. Uvijek se ljutila kad
zaPodoe u tom stilu.
Kad vidirn tu divnu stolicu jasnih linija i po.
- Nema.
misliql na Englesku, pa i na Eanglesku DZejn Os,tin, jasno je
da je i tada imala Zive misl,i i da ih je iskazivala distom ra-
do5du. Sad moZemo samo da pabi,rdimo po gomilama stamdije
u potrazi za ostaofuna njihovog sl tag izra,za, Sad u nas nerra
proizvodnje, vei samo odvratne i zlokobne trnehanizovanosrti.
To nije istina
- povika
lost -na radurn sada5rnjosti?
Ursula. Zasto uvijek hvalis proS-
Stvarno, ja nernam tak\ro rniilje,nje
o Enrg,leskoj DZejn Ostin. Bila je is'r.rviSe materijalistiEka, ako
iemo pravo...
je sebi dozvo,liti da bude materijallstidka reie
- Mogla
Birkin zbog toga Sto je imala snage da bude neito-drrugo,
-
24 zaljBbljeue tln€ 369
 a mi te ffrage nernamo. Mi s,mo materijalis,ti zbog toga sto ne-
matrno snage da burdomo bilo ita drurgo; bez. obzrra koliko po-
kiusavamo, ne mozsmo da ostvar,irmo niSta do rnaterijalizam,
Ursula je trila uiutka,na, ali gnjevna. Nije obradala paZnju
na to sta je govorio, ona se bunila protiv nedeg drwog.
Mrzirn !u tvoju pros ost, mlrka me od nje hvata po-
I rlii<a- oma. Vjerujern dah da mrzim i ttl staru stol,icu, -prem-
da je lijepa.- Ali, to nije moia v$ta ljepote. Ka,mo srece da je
sm,rvijena u pairampardad kad je njano wijeme problo da nam
ne d,rZi pridike o voljonoj proslosti. Sita sam voljene proslosti.
I

Ne toliko koliko sam ja sit ove proklete sadainjosti

- on.
rede
- Da, isto toliko. Mrzim sada5urjost, a,Ii ne Zelinn da prn5-
krst -zauzme njenro mjesto. Ja ne Zelim ru starB stolicu!
Bio je priiidno gnjevan u torn dusu, Orda je pogledao u
nebo koje je zradilo iza satrkule javnog kqpatila i dinilo se
da ga je gnjev rni,ntro. Nasrnijao se.
,U rekao je, je neierrro irnati. I tako
mi je- vecred,u
svoga - Onda
- do$ta. U svakom sludaju, ne moZe se Zivjeti
od kostiju bivse ljep,ote.
povika @ra.
- Ne rnoZe!
- - Ne Zetriim stareodgovqrio
I,stina je da ne leli,mo nikakve stvari
s,tvari,
je
on. - I sama pomisao na ku6u i namje5taj rni - je rnr5ka.
-
Ova izjava je za ffemq-rtak u:pladi. A oinda odgovori:
rneni je. Ali, negdje
- 'INe negdje, bilo gdje se rele Zivjeti.
mora
on. Covjek bi tre,balo
- bilo gdje, a ne na nekom
da Zivi - -
odredenom mjestu. Ja ne
ialim odnetlemo rnjeslto. eim jmas sobu i dim b,urde n&mjeitena,
,icrvjek Zeli.pobje6i iz nje. Moje sote u Mli,nu su sad potpuno
rlamjeitene i ja bih ih bacio na drro mora. Uzas,na je tiranija
strogo ornealenqg prostora gdje je sva,l<i kornad namjestaja
boiija zapovijod urezama u stijeflu.
Oina se dwsto pripila uz njegolxr ruftu dok su odlazili sa
buvliarha.
Ani, ita sad da radi,Ero? rede dra. Nekako mora-
mo -Zivjefii. la zaTsta Zelim da budem
- - lijepi,m stvari-
orkruiena
rna a,ko je to mogu6no. Zapravo Zel,im neku vrstu prirod,nog
sjaja, iak i divote.
Njrkad je neies dobiiti sa kuiama i namjeitaje,rn, pa
ni sa- odje6om. I(ude i narmjestaj i odjeca, to su sve nazivi
jedrnog starog niskog svtjeta, ljudskog druitva koje je dostojno

-i70
prezira. Ako irna6 ,kudu iz wemqna dlnastije Tjudorea i stafi
prekrarsrli namjedtaj, to je samo proSlost koja se or/jekovje"
duje na tebi, uZas. A,ko pak imaS savr5enu rnodemu kuiu koju
je po,tvojoj narudZbi projektovao .?oarees, to je opet nesto 5to
se ovjekovjeduje na tvojoj $baei. Sve je to uZasno. Sve se
svodi na posjed koji te zlostavlja i pxetvara u ruinu uopSte-
nost. Mora5 biti kao Rodens ili Mikelandeloq i iskilosati sr"oj
kip na komadu sirovog, nedovrlenog karnena. Mora5 ostaviti
okolinu u ovla5nim naznakama, ona treba da ostane nedovt.Se
na, nedoredena, kako ni,kad ne bi bila sadriana i ornedena,
nidem ne $nijes dopustiti da tobom ldada izva,Da.
Stala je nasred ulice zamisljeno.

<trom?- I pitala
nikad nedemo irnati potpuno namjelten stanr svoi
je.
-tslava bogu, ne na ovom mjestu odgovorio je on.
- Ali, sarno ovaj svijet postoji protivila - se.
-
-Raiirio je ruke sa gostmn xavnoduft),osti.
tom slrudaju, u ureah.rv,remenu Cerno izbjegavati da
imamo - U svoje vla.s,tite srvari rekao je.
,{li, upravo si malodas - ku.pio
- Mogu redi staxcu da mi orije s,tolicu. je.
potrebrna
-Qpet je,razmiSljala. Onda preko njenog fica - odgovorio
preletje neo
bidan mali trzai .koji isrkrivi njeno lice.
je nije nam potrebna. Si'ta sam starih
stvari.- Ne - rekla -
I novih, ta,kotle - rede m.
-Vratili su se tratrag.
Na sajmiSttr su opet vidjeli onaj mladi par, Zenu koja od+
kuje prinovu i mladiCa uskog, rnrzovoljnog lica, stajali su pred
gomilom narnje5taja. Ona je bila svijetle pu,ti, prilid,no rnalog
rasta, zdqpas,ta. On je bio srednjog rasta, lijepo gratten. Nj+
gova tatrnna kosa je padala na straou, iznad ob,rve, ispod kape,
stajao je neorbjrdnxo dalsk, kao prokletni]k.
Dadsmo je njima
raju-zajednidki dorn. - Sapmu Unsula. - Gledaj, oni stva-
- Nedu ni da irn pomaZem, ni da ih pod,stidem u tom
poslu rede Birikrin sumonno, iznenardno saosjecaju,6i sa odsut-
-
q Tudor,
engleska feudalna porodica (15. i 16. vijek) koja je
dala pet kraljeva.
't* Poare (Paul Poiret), francuski arhitekt (1879-1943). Prev.
Roden (Augusle Rodi:a) francuski kipar (I&10-1917). Prev.
' Mikelantlelo (Michelangelo Buonarroti), italijanski kipar, sli-
kar i graditelj (1475-1564).
371
 I

rim, potulljeminn mlatdiiem, u borbi sa ovour iulsitro{rn, rsidnrorn

Zerkorm.
za ujitr je salsvim dqbra; kao
- O,jedaza-n:jih.
stvordna
r€de Uxs,ula
-
rede Biikin. je.
- Ponudi im Ja du
U redt-r pdsmat-
rati.- -
Ursula je lxilidno nervo,zno pri5la mtadorn panu koji je
raspravlj ao o meta,lnotrn stalku za umivaonilk; taanij e, rr adii
je gledao poluljerno i nesi,gu,rno, kao zarobljenik, u odv,rafiei
6talak, dok se Zena ojenj,kala.
I(upili srrao jodou stol,icu koja ,narn nije potrebna
rede- Ursrula. Da -
li biste je vi uzdli? Bilo b,i nam drago da
vam je damo.-
Mtladi par je pogleda ne vjeruju6i da se qjima Obra6a.
Da 1i biste je r.r,zeli? je Urrsula. U stvari,
veoma- je lijepa, a,li ... ali...- ponovita - zbumrjeno.
srnrije5i,la se priljduro
-
Mlad,i par je samo zurio u nrju, a ourrda su znadajho izmi-
jenjali poglede, kako bi znali kako da se pornasaju. Mladi dov-
jek izbdsa sobe, kao dh je bio sposobam da postaDe nevidljiv,
kao 5to moie pacov.
srmo varm je dati
njena- iHtjeli - objasniSvitiao
uplabena ajihovilrn pona5anjem.
Ursuta, poq)lrirro zbu-
ioj se mladii.
Bilo je to neponnidrro, bezumrno sfi/orenje, gotovo da i nije bio
dovjdk, pnoizvoid, grada, neobidrro distdkrvan pri,mjeraik, pre-
fimjen na s'voj nadiln, trurkav, hitar, sprotan. T,rqravice su mu
bile tam,ne i duge da salkriju odi u kojiima nije bilo ni d,UBe
ni pameti, nEgo samo neka stravlifra \,,rsta potd,furjene unurtra$
nje svijesti, tamho gledosame. Njegove tamne obrve i sve c.rte
lica bile su fino izvedeme. Mogao bi da burde uZasan, ali i di
van ljrutravniik ndkoj Zemi, iaruban dodatalk. Noge su mu du-
desno njeZne i Zive irspod beaoblidnrih pantarloma; irnao je u
sebi firnoie i n pornidndsti i wilenosti tammootog pacova.
Urlsula ga je proniiknurla sa finom lrrssoz privladnosti. Zde-
pasta iena ju je gledala uvred{jilo. UrsuJ.a ga je ponovo za-
boravila.
Zar l:ecele uze8i stolicu? pi,tala -ie.
-
Mladi
-
dovjek je pogleda ispod dka, procjenjuju6i je, ali
nekaiko nemarno, gatovo uvxedlji,vo. Zena se pribra. Li6ila je
I
'na
bogatu pilljaricu. Nije razunnjela karkve su Ursuline namje,
I
,re, al,i je zauzela gard, potp,uno nqprijateljslki ralpolozetrIa. Bir-
kin je pri5ao srnijeSedi se zlobno, po,Srto je vidio da se Urrsula
zbunitla i uplasi{a.
I
372
l
 O demu se radi? rede on smije5oci se
sa Elubtenfun
- -
I u njegovo,rn dnZarnju
kaipoijma. je bilo iste ome tajanstve.ndsti
koja se osjeiala u drianju ova dva gradska stvorenja. Mladi
dovjek malo trulu u s,trarmu prema Unsurli i reie sa neobidno
prijatno".n i pod,rugl jivom topl,inorn:
S,ta hode ova? dudaln dsmijeh islnrivi njegove usne.
-Birdd,n ga pogledh -podrurgljivo irspod svojih opu6tenih tre-
Pa"tdrca.
Da da stolisu. Onu sa etiketorn rede potkazujudi.
-eovjdkvarn -
1x)gleda pokazani mu predmet. Iz,metlu dva mu5-
kaloa dotte do nekog neobirdnog nepriznatog mruslkog razurni-
jevalrlja svojstvffrog sldbodunfun zidaniuna.
Sto hoie da je da naLrna, Sefe? odgo'uori on glasorn
- prirsndsti
d,xske -
koja je povrijedi,la Umsuitru.
Mislila je da ie varrn se svidjeti. To je lijepa stodica.
- srno je, a poslije snno se predom,isliii. Ne mo,rate je
Ku,p,ili
uzsti, ne bojte se rede Birlkrin sa osrnijehwn koj mru iskrivi
Iice. -
&l,ladi dovjok ga pogleda i D prijateljsiki i sa razuLmijeva-
njem,
Zagto je vi ne uamete za sdbe dko ste je netorl ku-
pili?- pitala je iena uvredljivo. Sad vi se ne svitla poito
ste je- bolje pogrlodali. Stra vas da - u njoj modda ima neito,
kladirn se.
Gledala je Urtsuihr sa ud,ivljonje,m, al,i i sa nijarnsorn p,re-
zlra.
lNikard na to n'isatrn ni pornislio rere Bfu:kin. Ali,
- se, drvo je svuda veoma itanko. -
e boiie
-
Virdite rede Unsutra ozarena i zador"ol:ina
-
se qllremamo - se
da - u]prravo
vjerniamo pa srmo rrlislili da krup.irno neke
stvari. Onda smo nalknadlno odtrudili da ne natbavljaroo namje5-
taj nego da umjesto toga crt{puiujemo u imostranrstl,^o.
Punadka gradska Zena ponovo baci pogled na lijqpo lice
druge Zene, dive6i joj se. One str oijeni'le jedLna drugru. Mladid
je stajao po stfa]ni, beazrazma i bezvnermena lica, sa taEkofn
linijorn crniir neob,i6tro sugestir.mih br&ova ianad pnil.idno ve-
lilkih zat!,orenih usta. Bio je ramodusan, oidsutan, pqput ne-
kog rnradnog prividsniia koje je izaSlo iz sahta.
Lijepo je biti neko rede gnadska Zena obraiajudi se
svorn - dovjet<u. On je nije ni- pogledao, samo se nasrnije5io do.
njirm dijelom l,ica naginj,trcti glaul u strarnu sa 6udnorn gestom
odobravanja. Odi mu se nis,u mijenja,le, bile su gletlosane ta-
morl.

373
 Kdsita to kaid se dovjdk predoErisl,i rede on nevjero-
- dmtbokfun ttrrom.
vatmo -
deset si'l,iniga ovaj put Birkin.
- Sanno
iMladi - rede smijeska,
dovjek ga poglerda sa grjfnaso,m potuljemo,
nds rgt!fino.
Jevtino ste plod i, Sefe
- rede on. - Jevtirnrije nego
I

kad -se dovjok razvodri.

JoS nitsrno vjenEafd Bir&in.
- NIi - rede
-
subotu.
mi
- rede mlada Zsna glasmo.
- Ali ierno biti u
Qpet je gledlala nrladiia odluErttun, zalrritmidkirn poglddom,
koji je bio istovreuremo i ohol i njedam. Our se bolesnro isceo:i
odrrradajtrdi glavu. Dod palla se njegove rnur5kosti, ali, zaboga,
sta ga se to tide! IErao je neki &rdan sursfirrsgrnut pono6 i po-
tuijenu izdvoj enost.
- trlNeka
vama
bude sa sreio{m xe6e Binkih.
- Zerna.
rede rnlatda Onrda pomalo ilspitivaldd
a-kalda je -
vade?
- Birlkin pogloda Urs'ulu.
dani je .da ka,Ee rede on.
- Na
ra ornog -
dasa kad ona b,ude qPremna. - Iderno
pned matida-

*U rUrtsu:la se nasrnija /b,turJeno i smu5eno.

INdje hice rede mladii iscer,iyii se sugesti"vno.
- rO, - polomirti
nornoj,te vratove ftdedi prod matidara
rede-rnXada Zena. To je kao kad si rnrrta,v: dutgo si v,jenidan. -
Mladi dovjdk-dkremu glav,u u siranu, kao da ga je ova
izjava pqgodila.
Slo duflje, to bdlje, nadajmo se
- Ta,Ico je, Sofe rede mladri dovjek - rede Bi,r:1kin.
sa d,ivljenjern.
- ddk traje. Nikad- ne biiuj mrtvql rnagarca.
Udivaj -
Ositn kad se pravi da je crko rede mlada Zema gle-
- svog
dajudi dedka sa urni,lnom njeduroidu - autoriteta.
ima razliike
- O,Da, u red,u - rq6e
rete
orr satririEno.
2ena.
-
iKrenuili - db prodarrca, ali se mladi lukavi dovjdk
,su oorda
drtao po strani.
Ho6ete l,i je trzetd sa
- Evo
soborm,
te stdlice
- rede
ili 6emo ,proudjeniti
Birikin.
adrestr? -
O, Fred je rnoZe poo:ijeti. ltreba ga natjerati da rardi
- ,moze
koliko za ddbri stari do,m.
Upotxijdbi je rede Frod turdbrrc uzirnaju.di stoliou od
-
prodavca. Krefurje su-rnu bile elegantne, prennrda pomalo mrzo-
voljne, pdtulj eme, lrrJkarve.

374
fali- iEvo naslonja6e za majku rede.
- JoS samo
postavi stoliou na kaldrmu- sajmi5ta.
jertstr:lk

- me mislite da je lijepa?
- Zar
0 da rede mlada iena. - srnijala se Uxsurla.
- rsjedite
- u nju. ZaZaliiete 5to ste je da,li rede mladi
-
dovjek. -
')rsula sp'remino sjode nas,red sajxniSta.
,StmSno je udobna Ali, pril,idno twda.
rede oma.
-
Prdbajte - -
pozvala je anlaldida da sljedine.
Ali, on se prostadki
-
mEzgfarpino okrenru baoivii na nju brz pogled, poput brzog, Li-
vahrnog pac"ova,
ga maziti
- nede nllad,a iena. - Nije oh na-
lNemoJte
-
rd]kao na fotelje.

- Mlad,i dovjel< se orkrenu u stranu i

rede ceredi se nekud
,u da,ljinu:
.Samo da na njoj odrmara nqge.
-Niih detvorro se rastatro. Mlada Zeria irn je zahvatrila.
Hvala vam za stoliou. Trajade dok se ne razvali.
- e,uvaj je za urlcras rede mladi dovjdk.
- Zivieli, do vitlenja - rdko$e Unsu,la i Birkin.
- -
rede mladii
-DvaSretno - idbjdgavaju6i Binkirnov porgled.
para su se ratstala; Uisu1a se prirpijala uz Birkinovu
n'L!tu. Kad s,u se rnalo r.rdaijitri, okrenula se i vidjela mladog
dovjelka kalko ide pored pune, lagane, m ade iene. Panta,lome
su mu padale preko peta, kretao se sa nel(om v$tom pctu.
ljerorog bjskstva, jo5 viSe smo,iden pdsramljenoidu }to rnora
da nosi vitku stolicu; ru,kom je drZao za naslomjad ddk su se
detiri fino izraalene noge qpasno klati;le irzlad neraure kald!'me.
Pa ipa1k, u neiern je bio nedostqparn i izdvojen, pqput hitrqg,
ZivahLnog pacova. Irnao je durdmu skrivenu ljepotu koja je, ta-
kotte, djelova,la odtroj[ro.
- Kako su 6udni!
Oovjdkova djeca-
rede Ur,sula.
-
na lfujlsta; - re6e
,E,laZeni krotrki
Birrlcin.
- Onizernlju.u
jer ie naslijed,iti
me pddfsjedajru
Ali, oillli nisu krotki
- Da. - rede
Ne zr:mr\ zallo, atli jesu
Ursula.
-eekali su ffa,rnvaj. Ursula se popela- redenaoor.gornj,i sprat i pds-
rnalrala grad. Suton je tek zatamnjivao otvoxe prreo.aseljerdh
lruda.
je
- Hode I.i nasl,ijedttti zemlju?
Da, oni. - pitala ona.
- A sta ie biti s naima? pltala ga je. Mi ne lidimo
- -
na njih, Sta kaZes? Mi nisrno krotki. -
375
 Ne. M,i iemo Zftljeti u putkotirnarna koje nam omi ostave.
- To je ulai;no
-
ko,ti,nama. - povika Ursula. - Ne Zelim.Zivjeti u pu-
su djeca 1iudi. &li najvi5e
,Ne brini
- rede
vole- trtgove i u,glove
on.
- Gd dakile,
utrica. Ostaje, ddsta pul(otina.
eitav svijet rede oina.
- O, ne, ali ostaje
- ne$to malo prdstora,
-T!:amvaj se polaganro penJao uz b,rijeg, gdje su zinrski slve
mase kuda liEile na viziju pakta koji je hladan i uglas't. Sjediii
su i gledali. U ddljini se vidjola ljuta crrven zalaslka. Bio je hla-
dan i ,nekako mali, preirpa,n, slifan kraju sivijeta.
U tffir sludaju, nennam rl5ta p,rotiv gleda-
juci -u od1,1raftm pimorarmu. Ne lide me pe.- rede Urrsulla
od,govori-on drleci je za rurktr. Ne trdba
- Ne
vidjeti.
vi5e
Trdba idi - svojim putem. U rnorn svijetu je-prqstrarno i
sr.uldano . , ,
povika ona pdvi'jajuc,i se
Jeste, ljubavi moja, zar ne?
- na spratu tramvaja tako da
uz njoga - siu na sebe skrsnuli paz-
nju osta.li,h putni,ka.
I mi i€lmo hrtali po iou zemlje - rode orn - i vildjeti
kako- izgleda sivijet van ovog kutka gdje se sad nalazimo.
IJrsl,ijedila je duga pauza. Njeno lioe je b,ilo zradno, kao
zlatno, dok je sjedi,la razmiSljajuii.
- Ja ne
uaslijediti
Zelim naslijed,iti zemlju
bilo Sta. - ,reEe otrr. - Ne Zelim
,Sklorpio je rutku pneko njene.
Ni ja. Zelim da burdem irsklj'u,6ena iz nasljedstva'
-Snafoio je stegla njegove Prste.
rNedemo se trrinuti ni za sto
-
,Sjedio je m,irmo i srnijao se. - rede ona.
se i svrsiti s njirna - dodade ona-
- Vjem6aierno
On se ponovo nasoxrija.
To je jedfuri nadin da se dovjek otarasi svega, vendati
se -
- rede I
ona,
jedini nadin da se prihvati cijeli svijet
- Cijeli dmugi svijet, da rere ona sretno. - doidade on.
- -
postoje DZerraltrd... i Guidru,na
- Moida
llko po,srtoje, neka postoje, znai
- rede on.Ne vri-
rede ona.
jedii -se sekirati. Ne mozemo ih rpromijeniti, - je I' da ne-rnoZeo:no?
lNe mozefno. Nemamo prava ni da poikusamo, dak i sa
-
najlboljim namjera,rra na sv,ijetu.
Poku,Savai li da ih p::isili5? pirtala je.
- -
376
 MoZda rede o0:r. * ZaEtD bi on bio s,lobodan ako to
nije -za niega? -
Cutala je neho vrijerne.
Mi ga, u svaJ<om sltrdajn, ne moiemo usre6lti reEe
ola.- Morao bi to on sarm postiii. -
- Znam rede on. AI,i, mi Zslilmo da btrdermo i sa d,ru-
gim -ljr.rd,iura, zar
- ne? -
ZaiLo bisrrno? pitala je ona.
- Ne znam rede - on nelalgodno. eoviek bez]ae i za
- -
jeftIorn dhugadijom vrstom druienja. -
zbog dega? insistimla je. Zabto bi deaiuo za
- "A.li,
drugiLrn - su ti potrebni?-
,ljudi,ma, zbog dega
Ovo ga je pogodilo u nerv. Nabra$e mu se orbrve.
Da 1i se sve svodi na nas dvoje? pitao je napeto.
- Da, Bta hodei? Ako ne&o Zeli da -najm se pridnu,Zi, neiha
-
se pnid,ru.ii. A1i, zbog dega bi ti tllao za nokim?
Njegovo je lioe bilo napeto i nezadovoljoo.
Vidii reie on uvijek zamiSljam na$u sfvarmr su:edu
- nekoliko
sa jod - ljud,i, malo
- slobode sa liurdima.
Ona se martro zamisli.
Da, to se iel,i. A,li, to se samro po sebi rnona desiti. Tu se
ni5ta- ne moZe postidi naporom v,Iastite volje. eini se da ti uvi-
jek mis1i5 da moZei natjerati cvijet da se razvije. Ljudi nas
rnoraj,u voirjeti zatro s,to nas vole; ne rnoZei ih pa'isi'1iti da nas
vole,
Znaru, re6e on. A1,i, za,r dovjek ue iadba nista da
-
prcduuima? -
Morarm -
li da Zivirn kao da sam sarn na svijetu, je'
dini Zivi stvor ua svijetu?
ImaS merre rede o,na. Sta 6e ti drugi? Zaito ne
- biti izdvojerr -za sebe, kao Sto
rnoraS - uvijek govoriS? Poku5avaS
'da kinjii Dieralda hao sto si pokusavao da kitrljig Hermiomr.
Moras nauditi da budes sa,m. To je talko stlastrro s tvoje strane.
ImaS mene. Ali, ,ti mora5 da prisiljava5 d,ru,ge ljurde da te joS i
vole. Ti pokru$avaI da ih zlosttavljanjern natjeras da te vo1e. Pa
ni tada ti, zapravo, ne Ze{iS njiho'nr ljubav.
Lice mu se ukodilo od zaparnjenosti.
- Ne iel,irn 1i? rede on. To je jedan od problema
lroji -ne mogu da rijesirn.
- Znam d,a - ZeliE savrien i cjelovit od-
nos s tobom i gotovo smo ga ostvaxili, zaista jesmo. AIi vise
od toga. Da li ja ielfun s,tvaran, koinadam odfros sa DZera,]dom?
Da li Zeli,rn kcmada[r, gotoro vanrljudski odnos s nj,irn, odttos
rkoji izvire iz najdrubljih dijelova moga i njegova bi,ia, ili ne
Leltrm?

377
 rDugo ga je glddala neobidno svijetlirn odima, ali ni5ta n]ije
odgovo,rila.

GLAVA DVADESET SEDMA

,FOBJEGUTTIA

Te vederi U,rsula se vratiLla sa veoma izrazitima sjajern u

odima i vesela, 5to je razdnaiivalo porodiou. Otac je dosao ku6,i
s posla terk u doba ve6ere, urmoran poslije nastave i putova.nja
kui)i. Gtrdruna je ditafla, ma,ti je sjedila i 6utala.
Ob,racajuii se svima, Unsrula nenadano rede veseJilm tomorn:
i ja 6erro se sutra vjemEati.
- Rqpext
Njsn otac se okrenu urkodeno.
Vi iete sutra ita? rede.
- -
pomovi Gudq'una.
- Surtra! - plukomentarisa mati.
-A1i,E,U,rsu,la
pu, sfvamo!
se sarno- blazeno smjestka,la.
Sutra vjenda,nje!
to ti- govoriB? - ,pov,ika njen
otarc gr't-tbo
- o demu
Da re6e Ursrda. Zaillo ne? Odtuvijeik s'u ga do
- -
ludila dovodile t€ dvije -
rijeei. Sve -
je sredono, lderno kod
rnatiEara.
-
Zax,Tatdao je kratak tajac aalkom Unsultime b,laiene nejashoie'
rNe, arli stvartro, U,rsrlla! povika Gttd,rura.
- Da li bis,mo mogli da p.itamo - demu tolika tajamstvendst?
-
.rede njena rrnati prirlidno vefiiajno.
- Niie bitlo taiarnrstvenosti Znali ste.
- lKo
....- je znao? - rede
pov,ika njeor
Unsrula.
otac. iKo -je mao? S,ta ho-
ie$ time da kaZe5? - -
Savfladao ga je njegov glturpi gnrjev i ora se automauski za-
tvonila prerna njemu,
lNararmo da ste analli rdkla je hlad.no. Znali site da
- se vjeoedati.
6erno - -
Nalsl'upio je opasan tajac.
ZnaJ,i sEno da dete se vjemjdaiti, je ]i? Znali! Ko iSta o
tebi -aE, ti, preYt'tljiva kudko!
I
,OEe! povika Gtrrdrutna protestujudi i orvenedi. A orida
- ali -njeZrnim glaJso0ar,
hlaidtrrfun, lkao da i.di da podsjeti sestru da
bnrde pqpus'tljiva, ali, Unsu.la, zar to nrije stravi|no nag{a od-
lu,ka? -
378
 lNe, zaista nije odgovori llnsula sa istom izludu:juiom
-
veseloN6u. -
Ssdmi,ca,ma je tekao rnoj pristanatk, vec je irnao
-
izvadenu dozvolu za vjendanje, sarro Sto ja jo5 nlsarn bila sa
sobom satsvinn rasdisttila. Sad sam ra$dis,tila vjendajemo se.i
Sta tu irma zbog dega biste se {norali nervirati?
Nararrno da netrna rede Gud,ruina tonom hladnog prrigo-
- -
vora. Savr5eno si slobodna da sama odludujeS o svojirn pos.tup-
cima-
Ona mtje trila sa soborn ruSdistilau ! 7i, to je jedim
stvar- koja ima znfraja, zar nel ,rNisam bi,la sa sdbom raid,isii-
la<! pod,rugljivo je opoma5ao n;jeme rijefi. Ti i tvoja litnost!
Ti pridajeS sebi ndki zna'Eaj, zt ne? Ko- sam, ja sa:rn!
Ona se prikupi i us,pravi na stoltci dok su joj odi sijevatre
opalsnorn Zu,lom svj etloSdu.
jesarn za sebe
- JadrUgi ne p,ridaje
rni niko nitharkav
ona u,r,"rijetleno.
- redeznaEaj. Satrno ste -
Zn@fi da
htjeli da me
zlostarljate. Nlitkad vam nije bilo stailo do rnoje srede.
Om se rnginjao naprijed posmartrajudi je; lice nr,u je bilo
napregnu,io poput Yalmise.
Ursuila, ita to govorils?! Ieztk za zuhel
-
povika njena
ma'ti.-
UrsuXa se okrenu siievaiu6i ordirna.
Necu! pov,ika o,na. drZirn jeztrk za zrtbtrna!
Neiu- da dqpulstfui
- - Nedu da Kalkvog
da me zlo,s,tavijate! to irna zradaja
koga du se dana rqgistrovati? Je Ii to vaino? To se ne ,tide ni-
koga neigo meree.
lNjon otac je bio napregnut i zapet Boflrut madka spremnog
za skok.
Da li? poviika on p.rimiduii joj se. Ona ustulrtru.
- rNe tide- se ni,koga, ka&o vas se moZe ticati? odgovori
-
uzrnSduCi, a,1i prlkosno.
-
Ne tide se, dalldle, mene $ta ti radis i Sta de s tobom
.'..-
biti?
- povilka on dudrnirn glasom, koji je bio sliian kri,ku.
Mati i Gurd$uma ustadoie i utna,kose, kao ornanrljene.
rNe nurrcala je Uris{.r:la. Otac joj je bio sawjrn blizu.
Tri - rneore
hoies - da . . . -
znala je Cla je q)as[ro, pa je zastala. On se bio nadnio nad
njm, svaiki rnisii rnJL je bio napregnu,t.
Sta [o ja hoc,u? je.
- Da me 2lostavijas
- izazivao
prornucala je. I dok je jos izBova-
rala-te rijddi, njogova rulka- joj je qpafila takav 5amarr da je
odtleljala do vrata i radarila u njih.

379
 tode! povil<a GuJalruha visdkim glasom. * To je nerno-
gBie.- -
Stajao ie nqpoml&ro. Unsutra se ustpravila i stavila ruku na
kr,ahr. Pdl'ako se pridiza,la. Otac se dvoumio
Istina je sa sjajnirn suzama u oefuna i gla-
- rede ana
vom- p,rrkosno zatbadsnom razad. Sta tvoja ljubav znad,i, 5ta
je ikad znadila? ZtrosrtavJjanje i -odrbacfi/anje, eto sta!
Ptrrovo je podeo da joj se prirnti,de sa &rtdrnim nap(egnutitn
po'hretima, Sake s,u ,rnru blle stisnute, Lmao je trice ulbice. Ali, orla
je kao mr-urja s,inrila kroz v,rata i 6urll su je kalko trdi uz stepe-
nice.
Staiao ie dasalk glddaju,Ci u vrata. A onda se, kao pobijede-
na Zivoti,nja, dkrenuo i vratio na svoju stolicu pored vatre.
Gudrrma je bila blijedh kao knpa. Iz napete tilifle duo se
materin gllals, hladan i gnjevan:
Pa nije trdbalo da tome ptridajds tollko znadaja.
-Po,novo je zani.adala tlSirna. Svarko je rnistri,o svoj{r m,ilsao i
slijedio svoja osjeianja.
Vrata su se izoeemada ponovo otvorila. Bila je to U,rsula od-
jevena u krano, sa Seii,roim na glavi i sa malorn putnorn torbof,n
u ruci.
Zhogom! rekla je svojdm izludujrudirn, vedrirn, gotovo
-
podrru,gljivfun -
glasom. VeC s,ljedeieg trena vrata slr se zatvodla,
onda su duli vaniiska vrata, onda brze korake xa stazi kroz r,'rt,
onrda se kaipija zall,utpila i njen laga,ni hod je i$deza'o. U kuci je
vladala tidina nalik na snnrrt.
i[J,rs.u1a je oti5la p!:avo na stamLior, nesvjesno iureci na tcri-
laiirn nogafna. Nije bilo voza. Morarla je pjesaditi do srtaja,lis,ta
na ras[lr'5iu. Iduii kroz mrak poddla je da plade, riLdarla je goriko
cijel,irm putem, i u vozu, s,lornljema s,rca, sa tLpom djetinliom
tjeskobcrm. Vmijeme je neosjetno pr.olaailo, nije znala gdje se
nalazi, nri Sta se de5ava. Samo je plakala iz neizmjernitr duibina
bespomod,tlorg bola, uzalsnorg djetmjeg bola koji ne zra za utjehu.
tl.{o glas joj je zddriao irstu odbramlbem,u vednimr dok je
razgovarala sa B irlkifrovom gazdaricom.
Ddbrb vede! Je li gospodin Bir&irn kod kude? Mogu li ga
-
vidjeti?
lDa, kod kude je, u radloj sobi.
-Uisula hiti:o Smugou umrutra porod Zene. Njegova vrata se
orvorise, &ro je njen glas.
Zd,ravol uzviknu Bi'rkim iznenatleno dok ju je g edao
prdd- soborn sa piutnffn
- torbom u ruci i tragovi,rna suza na licu.

380
Spadala je mettu one Zene koje pladu na djodij,i naEi,tr, bea duho-
kih tragova.
Izgledam 1i grozno? ona uzm,id)rrii.
- Ne, za6io? Udi Uzeo - rede
je torbu iz njerne nulke i zajedno
- iu radnu sobu. -
sru u51i
Tamo su joj odmah podele dthtati ulsne, kao u djetota koje
se sjetilo i suze joj sa,me pdteLose niz lice.
Sta se desilo? pitao je uzirmajuii je u narudje. Groz-
no je- jecarla na njqgovom
- ramenu, dok ju je oo: drZao mineo
d€lkaju,ii.
Sta se desilo? pono4/'io je pitanje kad se umirrijla, Arli,
ona -je samo tvrSde pritlskivala
- lice na ojegovo rame, u bolu,
kao dijete koje ne mode da kaie.
Sta ,ti je? pitao je.
-
,Odjedrrrom se -odvoji,la qd njega, dbrjrsala odi, povratila sna-
gu i sjela na stolicu.
Otac me osamario izjavila je sjedaj,u6i, sklutptavaj,ufi
-
6e, slidna razbariu]Semoj ptioi,- veoma sjajnitr od'iiju.
pitao je on.
- Zibog dega?
,Oidvratila - u rstranu i nije odgiovorilla. Oko nozdrva
je pog{ed
i usama koje su se ndkotrtrolisano prcile bilo se pojav,ilo bolrno
crvenilo.
Zaito? pono"uio je dudnirm, blagine glasom, koji je pno-
- u njelu -dnlSu.
dirrao
Porgledala ga je izclkolla, priiidno izazovno.
Zbog toga 5to sam rnu retkla da sutra idem na vjenEa-
nje, -ztrostavtlj ao me je.
Za6,to te je zlo,staltjao?
-
it/lsne joj se ponovo opustide; opet se sjetila scehe i suze
joj u odima.
se zaiskr,i,Be
Zato sto sam rokla da mm nije stalo, i nije mu sltalo,
samo - Sto je povri;jedena njegova zapcrvjedrnidka sflrjeta, eto Sta
je , . . Njela usna se naprdi i izvrmu ne dajtrci joj da govoni;
on se-gotovo rasrnijao, bila je to tako djeti[rjasta osobina. A
nisu b,ile u pitarrju djetinjaste stva,ri, nego moralni sukob,
d,uboka, bol,na rana.
To nije cijela ilstjna
- cla to kazes. - rode on. Pa i da jdste, nije
treba,lo -
Istha je, istina je govori[a je kroz
p,lad i
-
dopulstiti -
da me mudi pnetvaraj,udi - ne neiu
se da me voli, a voJi,
njemu nije stalo, kad<o mryZe, ne, ne,rnode...
,Sjodio je bez rijedi. Dinnula ga je prdko svake mjerre.

381
 I

OrJda nlje trdbalo da ga uznrjavats, ako mu nije stalo

- Bir&in mi,nno.
rede
- voljela sam ga, da, jdsam. Od,uvije& sam ga votjela,
a om-.4
mi uvijek ovako vraia, uvitiek . . .
jrj to sujetna ljtlbav
- Onda
ie opet
rede our.
doci na svoje ,mjesto. Nije- stra5no. -
Nenna veze, sve

Najzad se umi.rila. Omda ga je pogleda,la Sirom otvorrenitn,

uplaienim odinna.
Zar rne ne Zelis? pitala je.
- Tebe? njegove- zata,rxnjene ugrome o6i su je z.buni[e
i -
niisu joj -
dozvoljavale da se igra.
Da li bi viSe volio da nisarl do5la? pitatla je zalri-
nuto,- strah,ujuii da je moEda ov.dje suvi5rra. -
ViSe ,bih volio da nije bilo nalsiilja, ta-
- Ne bih
ko mmogo - rsie.
ruznoga, ali,- modda je to bilo nemfuiorrro.
'Ona ga je tiho posrnatrala. Iz@edala je utudeno.
Aii krxd du sad? pi ala je osjecajudi se poniZerrom.
-Zarnislio se za das. -
Osta,ni ol4dje sa mnom
dafri-koliko iemo biti rsutra. -
rekao je.
- I danas smo vjeJx-
Ali...
- ReCi
- je icupogledao
Sjeo
gdspoili Varli rede orn. Ne bnimi.
je. Sve- wijerne je-dsjeiaia njogove za-
tgnrnjeme qp,onme odi na sebi. Nervozlo je zabacl,ta kosiLr sa
6ela.
Iagledarn 1{ ru.Zno? rede ona.
-Glasno se usetkniula.
-
MaIi osmijeh se pojavi oko njenitr Odij,tr.
je
- Ne -jojrekao
'Pni3ao - sfeiofir.
je i poktlpi,o je kao svoje vlatstril5tvo u nanudje.
Bitla je ldko njeino l,ijepa da se nije usualivao pqglodati u nju,
mogao je sarmo da je sakrije u svoje nartrdje. Oku4rana u suza-
ma, .sad je bila nova i krhka pqput tdk irazyijeoog cvijeta, potr)ut
cvijota koji je tal<o nov, tai<o njeZan, tako ozarem urrutraSnjom
wjetlosiu da se nije usuttivao pog{edati u nju, moEa je satlriti
u svoje narudje, zatvodti odi na njenom tijelu. Imala je savnse-
nu dednost stvatranja, nesto prozinno i jedmostar,nro pqpurt bljei-
I
tavog cvijeta koji se istom razcvjetao u blaZenstr,,u proljeda.
Birla je tako nova, tako nepomuiena, tako divina.
ko star, ta,ko za,ronjen u teSke urspornene. Njena "\ on je je
bio ta-
I d,uda bi.la
nova, nedefirnisana, srvjethrcala je nevidenim. A njegova je duia
bila tairnna i ft,rot na, irmala je samo jedno zmce Zive nade, po-
382
put zrrra gotu5ice. A[i, to jedro iiyo zrv\o u njernu bi,lo je u
sa1,I:se,noj ravnoteA sa savnsenom m,ladodiu u njoj.
Volim te S.aptao je do[< ju je lrjubio d,rtr1teii dlstorm
- kao dovjdk
nadom, - ponovo roalen za dir,.nu nadru koja prevaai-
Iazi granice simnti.
Nije morgla znatt koldko rflu je to znadilo, korliko je htio reii
sa tih ,nekolirko rijedri. Gotovo djetinjasto je tlaiila d,okaz i iz-
ja"r"u, dak i pxetjerarnu, jer joj je sve izglodalo neizvjesno, neut-
vrdeno.
AIi, o(Ia nikad ne6e razumjoti slrast zairvalnostl s kojorn
ju je prrirnio u svojru duSu, krajnju nezarnislivu radost Sto zna
da je Ziv i prifl<,lada,n da se sjodini s njom, on, kojd je bio go
tovo rnrrtav, koji je bio talko gotov da se srmovrati sa svojhn
prijatoljima niz strmu ravan mehanidke srrnrti. Obolavao ju je
kao 5to staros,t oboZava mfladost, likovao je u svom jedinorn
zrnu vjere, jer je bio mla.d kao ona, bio je njen pravi mud.
Vjendanje s n:iom bilo je za njega ravno vaskrsenj r, ponovnryn
rode,nju.
iNii'ta od svsga toga ona nije rnorgla znati. Zeljela je da joj
se pr.idaje ve,liki znadaj, da b,urde oboZavana. Postojale su bes"
krajne daljine ti5ine izmedu nj,ih. Kako bi joj orn mogao govG
a:iti o imarnerntnosti njene ljepote koja se nije sastojala u ob-
llku, ni u masi, ili boji, nego u nedom Sto je bilo sli6no dud-
noj zlatnoj svjetrlos,ti! Ka&o bi mogao sam znari u iemu je nje-
a ljq)ota, za sebe? Rekao je:
Tvoj je lijep, brada ti je boZamstvena. Ali to je
- kao nos
zvuEalo -
lad i ona je bi,la razodarana, povrijetlena. ea[< i
kad je rekao Sapatom isti,nu Volirn te, voliur te nije
-
lo bLila stvarna islina. Bilo je -to ne5to s onu stranu ljubard,
neizreoiva radogt prcvaziladenja sebe, nadilaZenja svoje stare
egzistencije. Kako b,i mogao reci "Ja<, kad je bio nesto novo
i nqpoznato, potrptmo razliEito od nje,ga. To )ja", ta stara for-
,rnula spohe, bilo je rru'tyo slovo.
U novorm, najdr.rdes:nijern blaZdnstlru, u miru koji je na.drna-
Sivao znanje, rxije posto,jalo ni >ja<, ni >ti<<, postojalo je samo
ne5to fiede, neviedno 6udo, dudo kad dovjek ne postoji sarn za
sebe, n o u staparnju:nog biia i njenog bida u novu, raj6&u
jed,inlhu nastalu iz dva biia. Ne rnogu ni da kaism ,Vdlim te(,
kad sa,rn prestao biti i ti si p,restala bitri, oboje smo u,lovljeni
i p.reobrraieni u nor.,'u jedninu gdje je sve tiho, jer nema ni ko,
ni 5ta 'da odgovara, sve je salnieno i jefuiordu&no. Govor puiuje
izrnedu razl,iditih dijelova. A u savriernom Jedfiom vlada sa-
vxiena tisina blaZenrstva.

383
 Sudski sru se vjendali idudeg da,na i oma je u6indla kako joj
je on rekao, pisa,la je oou i majci. Odgor.orila je mati, a ne
otac.
watila narlrrag u $ko{u. Ostala je sa Binki,norn u nje.
lN,ije se
go.rnoffr stanu, itri su boravili u Mtri'nu, p,ratila ga je. Atli, nije
vidaLla nikoga dsirn G,udrunu i Dieratrda. B[la je 6udna i za6u'
dena, kao i ramije,. ali i ispur\iena olak5anjem, kao kad zora
6var:1e,
,DZerald je sjsdio jedjnoga popodneva i razgovarao s njom
u toploj rafuroj sobi u Mlinu. Ruport se joi nije bio vratlo kuCi.
- Jesi li sretna? pitao ju je DZera,trd sa smije5Lom.
Veoma sretna - rode Ursr:rla st'relmuY5i ma,lo od njego'
vog -pirtaEja. -
Da, to se vidi.
- Da On ju je
- i linasurijeSio
pogledao
se stvarno vid,i?
- izne,nadri se U$ula.
se sa razunnijevanjem.
- O,joj
.Bl1o
da, lkao dam.
je drago. Zanristila se za trenutak.
Vidi li se na RuPerhr da je sretan? je.
-
Srpursaio je karpke i pogledao je iskosa. -.rekrla
O, da re-ce.
- Za-tsta?-
-
-BioO,jeda.
veorna tih, kao da je to neito o dernu on ne bi ire-
balo da govoni. Izgledao je tufoio.
Ona je bila veoma sugestibihra, postavila je pitanje koje
je on tulio postaviti njoj.
Zalto i vi ne budete sretrei?
- re"ce ona.
- I vi bilste
-
mogli biti na isti naiin.
On nije iu,ri,o sa od,govorom.
Sa Gudrruaom? pritao je.
- Da, - zaiarenih ddiju. Al,i u nje,norn glatsu
pov,ilka ona
- napetorsti,
je bilo - naglaska, kao da govore o ioljarna koje ne
maju veze sa istinorn.
Mislite da bi me Gudnrrna htjdla i da bismo nas dvoje
biJi -sretoi? pitao je,
-
- Da, sigurna sarn -
povitka oma.
Odi m,u se zadkrugli e od radosti. D:ibciko u sebji, ona je
b,iia svjesma svoje nametlj ivos,ti.
mi je tlrago
-On0,se veorna
je.
srnije5io.
- dodala
Sta vam je drago? rekao je.
- -
384
 Dtrago mi je nje odgwori ona. Sigurna safir
- vi pravi dovjekzbog
da sfie za nju. - -
qn. mislite da li i ona talko
-
misli.
Za\sta?
- reEe - A Sta
O, da! povilka ona hritro. A ornda, osto je raznislila,
- nelagod,no
veo,ma - rede Mada C,L.ldrruna nije nirnatlo jsdnosta\'-
na, Sta vi nkai.ete? Ne -rnoZe je dovjek prodirtati za pet rr}inuta.
Ona je u tom pogled,u ctrrurgardija od mene. Nasrni;jala se
-
svoji,m neollridnti,m, orvoremirn, zasjenjenirn licem.
Mistite da se ona mnogo razlikuje od vas? pi,tao je
-
Dierald. -
Ona nabra obr,r,ne.
O, u mrrogo dernu smo slidne. A1i, nikad nisam zna,la ka-
ko ie- se o,na ponasati kad iskrsne neito novo.
Ne? rede Dierrald. Cuitao je noko vrijeme. A onda op-
nezno- rede. - Irmao sa.rn namjeru da je zovom da ide sa mnom
na put preko - boEi6nih praznika rete sirtnim, veoma qprez-
nim glasom. -
Da ide s varma? Na neko ynijeme, mislite?
- Katko god ieli rede on uz jodan pokret ikao da se
-
izvitnj ava. -
Oboje s,u Cutarli ndioliko mrinuta.
Naranno rede Ursula najzdd olrra je moZda raqx:-
- da stutpri u- brak. To se vidi.
loiena -
Da nasnnijeii se Dierald. To se vidi. Ali, u sl,udaju
-
da odlbtje, -
da li Erislite da bi podla -sa mlrlorn u inostrramtsitvo na
nekollilko dana, i moida, dvije sedmice?
O, da rEde U,rsula. Ja b,ih je pitala.
-
- Sta rnislite da Ii bismo- rnogli svi zajedno?
- Sve dertvoro? Unsulimo itrice se qpet razvedri. To bi
- za,r ne?
bitro -prilidno za,nitrnljivo, -
Veorna zanirnJjivo rede on.
- Tada b,iste mogli da- vdrdite.
- Sta?
- se sfvari rarvijaju. MlsliLm da je naijbolje provesti
- Katko
medeni mjasec prije vjemEanja, Sta vi kaZete?
Bila je zadovdljrna ov,om dosjdtkorn. On se srnijao.
U ndkirn srludajevirna rede. Bilo bi mi drago kard
bi i -u mqm sludajtr tarko bilo.- -
pitaLla je Urs,uila. A ontda sunnnjfital.o
- S,fi/arno?
Da, ,rnoida -
s'te u rprarru. Trebalo bi sdtd ugadati. -
Birtkirn je dosao nesto J<atsnije i Urr.stuia rnru je utkratiko Jtspni-
dala o dsm,u su razgovara,li.

25 ZaJiubljene ,eie 385

 Gudruna? Birlkin. je rodena ijuhavrfca
- pordlka
isto -kao sto je i DZerand - Ona amant
mdeni ljrr.rha'tmrik, en titre.% Ako
su, kao Sto je neko rekao, sve Zene $lpruge ili ljtr,bavnice, Gud-
ru,na j e ljtrbarmica.
,A srai lj,udi ljulbav,nioi iii rnutevi? povika U sufla.
AIi, -za5to ne oboje? - -
Jedao iskljutuje d.rugo s,rnijao se.
- U torn sluiaju, ja ieiim-ljubavnika povilka Ursula.
- NJe -
- Ali, ie1i5
Zelirn!- rede mr.
cviljela je.
-On je poljubi -i nasrnija se.
Dva da:na posXije ovoga {'azgovora treballo je da Ufsula ode
do Betrdovera po svoje stvari. Porodica se odselila u grad, Gurd-
ru,na je ,iznajrnila namjesten stan u Vili Go::inu.
Urs,ula nije yidjela roditelje od vliendanja. Plalkala je zbog
radkida, al,i kaikva bi korist bila od toga da se sad iromiri? Dob.
ro i1i ne, nije mogla oliii d,o njih. Tako sru njer:re stva,ri ostale
u kucri pa je dogovo,reno da ona i Gtdruna odru po njih po
podne.
rB,itl,,o je zirnsko po podme sa crvsnim ndbom kad su sti€le
u kuiu. P,rozori su bili tamni i cnni i kuda je veC djelovala
zastraiujuie. A kad sru ugledale ogoljen i prazan hol, led irn se
uhvatio olko srca,
lNe vjer,ujem da bih se utsuldila u6i da sarn sarna
Un$- a. Ta pustos zas'trasuiie. - rede
-
Ufsu'la povika Gudruna zan nije zapamjujuie? Mo-
-
ZeS li vjerovati
- db si ovdje fivje,la -i da to ni,kad prije nisi osje-
lila? Kalko sam i jedan dam rnogla ovdje iiYieti a da ne umrem,
to nika,ko ne mogu da sbvatim.
Pcrvirile su u tnpezadju. Bila je to prostrrana soba, ali sad
bi zatvorsika iel,ija bila p,rijatf ja. Velika zastakljena veranda
je bila gola, pod ogdljen, dok su dijelovd koji su bili nezas,trti
bili tamfli i ug1a6ani, onaj srediEnji Sto je bio pod tqrihom se
bijel,io. Na izb,lijedjelirn tapetama vidjeli sru se tamlr.i okviri :ra
rnjestima gdje je trio pnigrlonjen Damje5taj i gdje sru visile sli[<e'
Ti suvi ta,nki zidovi, taj olimjali pod, bijel sa tamno izlizan m
pervazorn, sve to je prosto urmrtlrljivalo njihov duth; sve je bilo
uni5teno za du1a, ostao je samo prazam p[ostor bez sad,rZaja,
I
jer i zidovi su bili isu5enri i nokako papimati. Jdsu li stajale na
iernlji, ili str modda lebdjele u neko,j kutiji od kartona? U kalx '
I
nu je bila spaljena hartija ,i kornadi po0,resagorjelih listova'
m AmaD,t en titre (francuski) - priznati ljubavnik.
386
 - Zatrnisli, rxi smto ovrdje provddile svoje dane! - rede Ua..
sul,a.
Zman povirka Gurdrruma. je isru,vise zastraBt-r,jrr.rde.
- smo
Katkve - To
mi- ako stIro b,iie sad,rZaj ovog zinrtdama?
Ogavno! povika Zaiista odvratno.
-Prq>oznala - nagorjeleUrsu.la.
je konice- iatsopisa >,Moda", nagorjele
slike maa:rdkena u haljinama ispod resetke za pepeo.
Uile su u dne'\mu sobu. Joi jedna pedina isnrunjerra ursla-
jalim vazd,uhom bez teiiine i sadrZaja, samo osjeiaj neizdrZrljri-
r'og papiflnato,g zdtolerrtja u nlstaviflo. Ku,hineja je izgleda:1a ne5to
stvarnije dbog poda od crvene cigfle i Spordta, ali je i ona bila
hladna i grozna.
Koraci drjevojaka su odjdkivarli pr:aano dok su se penjale
uz stepenice. Sva&i koratk im je odzvamjao u srcu. Njihovi ko-
raci ni na hodrni,ku nisu bili nilta mainje budni. U Urrsulindj
sobi bi,le su njene stvari nahacalne uaa zid, kofe,r, korpa za nud-
ni rad, nekoliko hrjiga, kuini og,rtad, kutija za Sesrire, sve je to
stajatlo napru:steno u neqplitsivoj praanini suto[ra.
Vsseo prizor pnuiaju te rnoje d,ramg,ulije, nema Sta
rede-Uisula gledajuii svoje napuitenro Vlasni,Stvo- -
- Veotrnasuvesm!
Djevojlke - rede
se dale
Gud,runa.
n:r pdsao i snrijele sve do ialaznih vra.
ta. Ndkolilko puta su p,r:oSle knrz prazninu koja je zloslutno
odjekivala. Citava je kuia, dinilo se, odjokivala Suplje, bukom
prazne uzalddnosti. Nevidljive sobe su iz dubine isprudtaie go
iovo beStirdrne treptaje pa su dje!"ojlke, tako reii, bjeEale sa
posljednjirn stvari,ma da se Sto pr,ije nattu napoljtr.
A,Li, napolju je bilo hladno, a one su 6ekaie Bidkina koji
je treballo da naitte s koli,ma. Pomovo su uSle unutra i popele
se uz stqperioe u neprozradenu sobu njihovih rcdite,lja, diji su
plozori gledali na p,ut i na panorarru za,laska sumca sa zasta-
vom od cffiiih i crveo:ih oblaka.
Sjele su na prozorrsku dalslku i ddkale. Obje su gledale pre-
ko sobe. B[la je prazna i besmislena od uZasa.
Zai:s.Ia reie Unsiu,la ova sdba nije mogla bitti sveta,
Sta ti- kaze$? - -
Gudruma je 'srporo prelauilla potClledom preko sobe.
* Nomoguie rede.
-
Kard pornlstrirn na nliihove ,ivote, oEev i majkin, na nji-
- ljubav, na njihov brak i na nats, djec,u, i na natS odrgoi,
hor,ru
da l,i bi ti Zeljdla takav iivot, Pnuno?
tNe bih, Urstrla.
-
387
I

Sve to ,izgleda talko besmisleno, njihova dva Zt\dta, bw

- zna0aja.
ika,kvog Stvarno, da se zisz sre1i, da se nisu vjendali,
ue bi br1tro nilka.l<ve ltete, Srta kaZe6?
lNa,ravno, to
tse ite znarede Gudrru[ra.
- U rod,u, ne zna se. Ali,- kad bih znala da ie moj Zivot
tako- i4glodati, Fruno * ona uhvati G,ud'rurnu za nulku porb-
jeg:la bitr. -
Gudr-una je iutala
ndkoli&o trremutaile.
- U stvani rede ona
- i planira -oblir6nd Zivot;najzad - dovjok ne mdZe da
pro-
rniBlja orbirdrni iivqt se opi,re konterqpla-
cijii. S toborn st'vari drutkditje Stoje. Ti ies biti izvan obidnog
Zivoia sa Bil'loitrrom. On je posdban slru6aj.,\tri, sa obi.dnirrn to-
vjekom koji prikuje svoj iivot za jedno mjesto, b,rak je prosto
nemogui. Mozda postoje, sigr.l::na sarn da poStoje, h,i,ljarde Z€trra
,koje to Zele i ne rnogu da zam,isle nilta d ugo. Ali, mene i
6ar1a pomisao na lo dovodi do ludila. eovjek mora biti s[obo-
den. On rnoZe da izgr.rtbi w€ ostaio, ali mqra da orsltarre slo-
bodan; dovjeik ne s,rnije postati Pindbdk broj 7, ilti Sqmerset
.Drajv, ili Sorda'ndz. NLikalkav muskarac ne moZe nadoknadiiti
taj guhitak, xirLo. Da tr.i se moglo Ziv,jeti u braku, trebal,o bi
inati vitoza ldtdlircu, ili nriSta, nekqg sE$bfl'ata po oruCju, nekog
Gliickstri.tterae. eovjeik sa polo/zajem na drruslveroj skali, pa,
to ie nemogrde, nemogruie!
dirma nije6, Gliickstritter rete Ufsrulla. Z\xuEI
- Kafl(o
rnnogo l,iqp5e od >vojnika sa:eien. - -
Da, zdr ne? rede Gud,ruura. O, sviJet bih dkremrla
-
giavaElre - dom, us'ta[lqva! {Jrsu-
sa jedtnirn -Gl ckstritterom! Atri,
la, piomiisni sta bi t-o znaEilo, pornisli!
Zm m rede Uu.sula. Irnalle srno d;om, to je za ne-
-
ne dosta. - -
Sasvim dovot[no rede Grudq:{rna.
- Mali sivi doim ,na-zarpadtulm ci,trinalla je G,udrurna, pod-
ruglrj- vo. -
Zar ne zsudi sivo? rreie Gudruna turobno.
-Fa:dkinuo itr je -
zvr.rlk aJutorndbjlsflrog motora. Bio je 6o
Eirlkin. Urrsrula se izremadlla tome Sto se odjednom tako raz-
galiia i potpurno zaboravila sivi. dom na zapadu.
erule su dobovande njegovih peta po goIom podu u hdtru.
Hej ! dqri[,:rruo im je i njegov se glas raZli i pote
-
odjekivatri - pratrru
koz kudu.
e Gliichstritter (niemadki) pustolov, lovac na sreiu.
'@'Mala kuia na zapaduo, -popularni song oko 1911.
388
 IJrsu,la se osarrjetlnu za sebe: i njega je ova pc'azna beda-
iina u,plaSila.
- doviknu,la oua dolije. I 6utre su
je
- Hej!
ga kako
Ovarno smo!
se bzo penje.
Ovo je kao poruteno za .duhove
- tU ovim kuiartra ne0na duhova; oine - rele on.
nikad nlsru irnale
svojtr- fizionomiju, a sarna ku6a sa so6rstveuom f,iziomomijom
rnoze irnati dtrhove Gudruna.
- rede
Biie da je talko, Opilakujete li zajEdno proildst?
- Oplakujemo li? rede Gudriu,rra rnrgodno.
-Ursula se nasmija. -
Ne oplakujemo Sto j€ pro$la, nego s'to je lkad. postoia-
lq - r&e.
- Sjeo je na tronutaik. Bilo je neteg u njegovom priBustvu,
milslila je Urstrla, aedog plarnsavog, iivc4,; dak je i napadna od-
l,iratnost ove kuie i5dezla pod uticaje,m tih prop{amsaja.
kaie da ne b,i rnogla podnijeti da bude uJda.ta
- Gud,rr.rma
,i zatvo[ena u kucu rede Ursu,la znadajno; znaJ.i su da se to
odnosi na DZe,ralda. -
tsinkin je iurtao neikoniko trenuta&a.
Pa
- rete -redekoon.unalpr,ijed zta da ae rnotre da izdr2l,
nije -u opa$rosti
-
- Sasvim tako
Za5to svaka Zena - rede Gudnrha.
misli da joj je jedi,ni cirlj u. Zivotu da
ima-svog mui,iia i malu sivu kuiu na za,pad,u? Zalto je ta
-
iivotDli saJl? Zalto bi tako moralo biti? rede Ursula_
Il -
avoir respect de ses b,tisestor
- Ali,faut - rede Bir,kin.
ore rnoZeS imati po5tova:r,ja pnema td betisest@ Ettje
nego- si je napravio.
Onda grrerna iles bAtises du papa. . .t@
-
- Et de mdmmat@ dodade Gudnuna,
Et des yoisinsr6 - rede Ursula.
-Svi su se srnijaii, a-onda su us,tali. Sm,rkavatro se. Odtrdjefli
su stvari u kol,a. Gudnura je zakljudala vrata prazne Lude.
Bitkh je,1kljudio farove. Sve troje su izgledali sretni kao da
krredu na da,Ieki put.

'' Il faut avoir... (francuski) - treba imati poitovanja prema

svojim glupostima-
'@ Betise (francuski) - glupost.
'6 Des b6tises du papa (franc.) odevim glupostima.
* -
Et de mamma (franc.)
'6 Et des voisins (franc.)
- ii (glupostima)
maminim.
susjeda.
-
389
I

0{emzlte nista proitiv da zaulstavite kod Koulsonovih. lte-

ba da- ostavirn klju{ ,kod nj,ih neEe Gud,runa.
iNi najmaorje
-
Birkfu i krenu5e.
-Zausrtavili su se-narede
glavueoj ulici. Radrnje su tdk bi{e osvi-
I jetljene, pos jedrnji rudani sm prolaziii kuiri poput poluvidljivih
sjenki u sivoj jarnsJ<dj prtrjavs,tini koje se kreiu kroz vazduh,
pa:emda su po plodnicirna gruibo dobovale njihove potlkovane
cdkule.
I O, lrako je Gudrurni bilo drago rkad je izaila iz radnrlje i
trSla u automdbill lkoji ce je sa Ursulom i Birki,nom odnijeti
,niz padinu qpipljivoe surtona! Kalko joj je Zivot lidio na pusto-
lovinu u tom trem ftu! Kako je duboko i nenadano zayidiia
Untsiuli! Zivot je za nju proticao tal(o b,rzo, lidio joj je na otva
rena vrata, talko bezbnizan, pa ne samo ovaj svijdt, nego i
onaj koji je minuo, kao i onaj koji ie tek doii, za nju nije pred-
stavljao ui$ta. O, kad bi mogla b,lt'i upravo takva, bilo bi to
Eallrseno.
Jer uvijdk, iEuzev tu€mrtke udbudehja, ona je osjeiala ne-
rdnistatak i.r ssbi, b,ila je nesigutna. Osjeiala je sad, naj-
zad, u DZera,ldor"oj smafoIoj i silovito,j ljubavi Zivi cjelovito i
kona6no. Ali, kad bi po'ku$a{a da se u4roredi sa Ursulorn, nje-
na bi tldSa odina,h postala lju]bomoma, nezadovoljna. Nije bila,
nitji ie itkad bi,ti zadovoljna.
,Sta joj je sad nedostajalo? Bran<, divna stabilmost bral<a.
Ona ga nije Zeljela, pa neka pa'ida $ta hode. Lagala je. Starirsfi<i
brdk je i sad sasvi,m u redu, bra.k i dffn. Pa ipak, r.lsta su joj
se maldice krivila dok bi izgovana[a te rijedi. M,islila je na Dle-
nalda i Softlaodiz, bralk i donn! O, malo sutra! Z,nabio joj je
mnqgo, no ipak! Moida ona ne spada u one koje se udaju.
Ona je jedma od zgnaLnica Zivota, jedan od onih plultajudih
wota bez konijena. Ne, ne, ne rnode tako bi)ti. Odj€rdrrodn je
dodara.la nu-Zidas,tu sobu u korjoj se nalazi ona u divrroj haljirri
i zgodarr mu5lkarac u vodennjem odijelu koji je drii u na,rrdj'u
d ljulbi na muhoj svjetloati vatre iz kami,na. Toj slici je dafla
ndslov 'iDomr(. Mogla bi da protle i u Kraljevskoj alkaderniji.
s narna na idj, molim te rele Ursu,la kad su
- Hajdenjenoj
se pribliZili kuirioi u Vili Grirur. -
Mrrogp vaLrn hvala, ali moram kuii rcte Gurdruna. Za-
ista -joj se islo sa Ursulom i Bi'nloinonn.-Nj.ihov brak joj je
zaista 1i6io na Zivot. Upr.kos tome, neke muiice su je sgrrediva-
le dla pode s njirna.
390
 s narma, kard te motim, b,iio bi tako lijepo
- jutrIajde
zva,la je Unsiula. -
- ,StraBno mi Zao, i bih voljela, ali ne mogu, zaisita.
je ja
Zurno je izaila lz kola drhte6i.
- Zar zaista ne moieS? rede Uisdla sa Zaljenjem u
-
g1asu. -
Ne, zaista ne mogu odgovori Gtrdruna patetirtno oia-
-
demdrn nijed,ima iz sutona. -
Kako se osjeCa5, jesi Ii dobro? doviiloeu Bir&in.
- Sasvirn rede Gudrurna. I-aka- noi.
- Docli kad -
- gord burdes raspotroZona, biie naorr dra€ro -
- Birkin.
doviflo:u
Mnogo lwa{a ,uzv,rati Gtrdrr,rma 6utdrlirn reskim gla-
som-usarmljene ozlojedenos,ti
- koji ga je veoma zbunjivao. Ona
se oknerlrtr prerria kapiji sl"oje kudice i zarrra(,e unutra. Ali, od-
rnah je sta[a da ih pdsffiratra doilc su se 'kola gubila u da,ljini.
I dok je i5la vrtnorn stazom prema ulaznirn ltatirna svoje ne-
o,bid,ne kuiice, srce joj je bilo isplrnjeno neizrecivom gordinom.
U njenoj dnevnoj sobi aalazio se zidni sa,t u dugom or-
rnariiu sa b,rojdani,kom u dij,u je sredinu bilo ugradeno dkrurg-
lo, rumeno, vsselo lice sa zlikav,irn odima; sa svalkirn otkucajem
sata, lice se kla'tirlo narnigujuii joj sad na jedno, sad na dru-
go oko, ito mu je davalo besnniislono smijela,n, ali i veseo
izraz. Sve vnijerne ju je nametljivo gledalo to apsund,no glatko,
smetlEn-rmeno lice i narnigiva,lo. Stajala je m,imutfuna i posma-
trala ga, sve dok je ne bi obuzela neka \'nsta ljutitog gaalenja,
i tada b,i se smijala sama sebi Suplj,irn, prazmiun srmijehorn. A
ono se i dalje klati,lo narnig,uijruii joj jedni,rn pa d,r,ugim okorn,
i sve talko do u best<,raj. Usred najZivlje srede kaho je bila
nesretna! Baoila je pogled na sto na kome je bila tegla sa dZe-
mom od ribizla i domadi kdlad u koji je po ob'idaju bilo stav-
ljeno previSe kvasca! No, irpak, dZeon od ribdda je bio dobau',
tako se rijetko rnoze nasi u radrnjarna.
eitavo vede joj se iS[o u Mlin. Ali, htradno je odbila da
sebi priuitt to zadovo,ljstvo. Otisla je tek sutradarn. Bi[o joj je
drago kad je zatekla Urlsulu samu. U njenom domu je vladala
divna intirnna, skrovi,ta atmosfera. Beskrajno su i veselo Cas-
kale.
- Zar je
pogledavSi
nisi ovdje straSno so:etna?
- rsde
veselo u oglodatru. Oduvijek
Gudruna seski
je zavidjela Ursurli,
gotovo gnjevno, na dudnoj potvndaloj punoii koja je okruTivala
niu i Binkirna.

391
 Kalko je ova soba u'kusno narrnjeStena! g[asfro je urs-
-
klLi,knula. KaLko su div,no sloZene boje na toj- t\lrdo pletenoj
as.[i, to - boje hladrne svjetlosti!
su
Cini o joj je ta asura sa\t5ena.
se da
Uasu,la rsde ona nakooe kradeg prdkida, glasom upit-
nim-i dtaboklm- jesi li zaala da je Dierald Knid predloi:io
-
da iderno svi u inostramistyo preko boiidrri,h praznika?
Jesam, razgovarao je sa Birkinorn.
-Du,boka r,umen orbli njeno 1ice. Zastala je za trenu,talk (ao
da je iznenadena, kao .da je os;tarla bez rije6i.
,Ali, zar ne nlisti5 rekla je najzad je
-
ga zapanjujute drsko? - - da to o<1 nje-
Ursu{a se [asmija.

-Gudnr,nasejeto odr njega dopada je.

Menti
6urtala. Bilo je -,rekla
odi,gledrno da je bila gotovo
uwijettena dto se DZeral,d ,r.tsrudiro da to prerdlozi Binkin:u, pr.em-
da joj se ideja ,sama po 'sebi dopadala.
Ima nodeg dilno je&rdstaynog u Dreiraldu rede Ur-
su{a- Sio je islowernsno na ndki {radin ohoIo. O,- mistim da
je - d.rag.
tre<Nna
Gud,nuna nije odrnah odlgovonila. Trebalo joj je vrexnena
'da savlada osjedaj uvrede zbog taga Sto se neko drz,nuo da se
poigrava njenom slotrodo,m.
Sta je na
- Rekao je datobi to bilordkao, znas li?
Rrqpert pitala je.
jako zgodno - reee UIS{rla.
-,IJrzula je qpst urr lkla oboriv5i pogled. -
Zat yE misliS da bi bilo zgodmo? reie Ursula qrez-
-
no. Nikad - irna odbranrbernilt
niie bila sigurna kol,i&o Gudrr.r,na
pojaseva dko sebe.
G,udtru,rra 6 naporom podiiZe lice koje i dalje ostade okre-
nuto u stranru.
Mlstrim da bi m@lo blti strasno zgodno, katko ti katel
-
odgovori ona. Ali, zar iti se ne dini da je to neorprostiva
-drskosf ra,zgovaraDi- o takvim stvarfuna sa Rurpertom, koji ipak,
6lr/aii me Sta ho6u da kaZern, U{'siu(a, olrri bi mogli biti prosto
dva 6orvjeka koji se dogovaraju o putovanju sa nekifn bezvez-
nim Zenskim type-omt$ koju su sasvim uagred pokupitri. Mislim
da je to neqprositivo, zalsta u,potrijebilla je franou,sku rijed
type. -
1e Type (francuski) Zenska, cura, cica
-
392
l
 joj sijeva.le, n:ieno mekanro lice je bito zajapureno
Odi su
i jno. Ursula je poglodala pril,idno qplaBena, upla5erna
rnjmo"fidl
jer je mislila da je &rdrrun prilidno oibi6na, zaista kao neka
mala type. AJi nije ,imala dovoljno hrrabrcsli da tarko mi,sl,i, ne
sais:v,i,m,
O, ne povika ona zamudkujuoi. O, ne, uoip5te ne
- nadin,
na taj - ne. Misl,im
o da je to prrilidno- li:,spo, !o prijateli
stvo izmettu Rqpenta i DZerald.a. Oni su sa.rno jefuEstalmi; orni
sve kalu jeda.,n drugome, kao braia.
Gudruna poru,mernje joB jade. Nije mogla da poidnese to
dto je Dierald odao, makal i Btrkinu.
Ali, zar misi,i5 da i trraia ianaju prava da razmjenju[u
tajne- ove vrsl.e? pitala je gnjer.uro.
Naral.,no - rede Ursula- Nikad niista ne govore sto
lnije-potp,irno iskreno.
- Ne, stvar -koja me je najvi5e zapanjila
Lkod DZera,lda je to kalko moie biiti sa!.rseno jed,nostavan i ne-
posreda,n. I, da znas, za to sru,srposobni sanro velil<i ljudi. Vedi-
na ih tnora okoli5iti i zavijati u hudrirne, to su najobtda je ku-
kavice.
Ali Gudruna jos nije od gnjeva biia srporsobna da govori.
Zeljela je da se iajrre lezane za njena knetanja strogo 6uvaju.
- narn neiei
Zar iCi? rede U.r.sula. Hajrde, molim te, mo
g1,o rbi biti veoma- lijepo. I,ma u Diera.ldu
- nedog 5to mi se
dopada, lnuaogo je sirupatitan, dalelro viSe nego sam oierkivala.
O,n je srlobodan, G,uLdrruro, zailsta joste.
Gudru,nhra usta su jo6 bila zatvorena, mrzovoljma i rrufina.
Najzatd ih je o,tvorila.
* Zrna5 li gdje rpredtaZe da idemo? pila{a je.
Da. Tinol, gdje je od{azio kad je-bio u NjErnaiflroj, div-
-
no rnjoslo {(oje studenti posjecuj,u, rnalo i grubo i kao s4t,ore
no za zirnske qportove.
tKroz Gudnuninu glavu sitlu srdita rxisao: orxi sve znaju!
Da reie oma g,Iasno oko detrndeset kitronne,tara od
- - ne?
zar
Iir.rz,lbrutka, -
Ne znarn tadno gdje, a1i bilo bi lijepo, zar ne. U vilsi-
na,ma- djwidanski bijelog snijega.
P,re[ijepo, prelijepo!
-ULrsula izgubi stnplienie. - rede G,udruna ,pod,Fugliivo.
Nararmo re6e. Dzerald je govorio sa Rupertom
-
na natdin iz koga-se nipoito - nije mqgao ,stedi utilsark da se rad,i
o izletu sa llekolJf, type.
Zllrarr:, naralmo
- ta&vom sortom. - rede Gltdruma - da se on deslto upu"
ita sa
393
 rede Ufsula.
Zdista?
- Zlearn - jod,nu
za - Kajko
f;trfu koja
znas?
pozira lcao m,odel u Celziju
- Gudrtrna hladno.
re,je
- je Ursula umukla.
Sad
a&e Dajzad. sufiuljitavo se srnijudi
Pa
- provolcli
- dqb,ro
da se s njom - nadarn
na 5ta se Gtrdm:na
se
joS viSe
naiu$ti. -

GI.{VA DVADESET OSMA

GUDRTINA U K,AFA-NI *PoMP,ADUR.<

rBozii se primicao, sve detvoro se qpremalo za putovanje.

Ufsula i Bi,nkin su pakoval,i neke lidne stvar'i da posarlju pos-
tom u biio koju zemtju ri u bilo koje mjesto za koje se napo-
sl jettr{u odlude. Gudrrurna je bi,la vooma uzbutlena. Ona je vo-
Ijela da se osjeia kao na k'rilirna.
rOna i Dierarl.d, poSto sru se prvi sprornili, krenuli str preflro
Londona i Pariza u Inzba'uk, gdje ce se sastati sa U'nsulom I
Eirkirrom. U I-ondonu su pnenoiil,i. Bili str na 'kqncerlu, a po
slije str narrat i u kafa,nu Pompadur.
Gudrnuna je m,rzila tu ,ka,fan'u, alt joj se stalho vraiala, kao
i vecirra ,umjetrni,ka i poznaniika. P'rezirala je atmdsferu sitnog
po,oka i sitne ljrxbornore i sifire urnjetnosti. UnatoE tome, kad
god je bila u [.ondonu, tam,o je svratila- Bilo je to kao da je
rnorala da se vrati u mali, spoiri, sred,i$nji vrrtlog ra:q)adanja i
rastakamja: samo da baci poglod.
Sjodila je sa Dieratldorn pijudi neki s'ladrunjavi liker i zu-
redi zatafirxnjeni]m, m,rzovoljnirn odirna u rame grqpe ljudi za
stolovi,ma. Odlrudrila je da se ni s kim ne pozdravlja, ali su joj
se mladi ljudi desto klamjali s ndkom vrstom podruglj,ive fami-
lijannosti. Pravila se da itr ne vidi. Bilo joj je prijatno da sjedi
tu zaZarernih obraz a, tam,nih i mrrzovoljmih o6iju i da ih sve
gleda nerpriistrasno, kao odvojene od sebe, kao kreature u me
nadZerij,i majrnunslki degracliranih d'uia. Gospode, kakva od-
watna rulja! Kw u njenim venarna se zgtlinja,va i tanmi od
gnjeva i prezira. Upikos lorne, ,sjedila je tu I gledala, gledala.
Jedan ili dvolj'ica su pri5li da porazgova,raju s njom. Iz svakog
n<utka kafane olkretale'su se odi, polurPri,kriveno, polu,indsrnjeS-
lljivo, m,uikarci prelo ramsna, Zene ispod SeSrira.
,Staro dfusrvo je bilo tarno, Karlajon u svom uglm sa svo-
jirn udenicinna'i gertrorn, Halidej, I-.;ibidni,korv i Mimeta, svi su
394
hili tu. Gudruna je posrnatra.la D .*a\da. Gledala je kako mu
se odi zadrZavaju treryutak na Halideja i njegovorn dru6trr,u.
Buduii da su rpommo motltili 5ta se oko njih deSava, odnnah su
ga primijetili i klirnrmrli mu glavom. rPonovo im se naklonio i
oriri su se ki,kotal,i i sa,SaPtavali. Dierald ih je gledao sa postG.
janirn srrjetilucanjern u odirna. iNagovaq'ali su Mineiu da neSto
udrini.
Najzad je ustafa. Bila je obu6ema u neolbidnu halj,inu od
rtamme svile, koja je bi,la poprskana i ulrnaza,na raznim bojama,
5to je davalo neobidan Sareni efekt. BiIa je mriavija, odi su
joj rnoida bile ne5to ort\rorsnije i rastrojenije, Irrade je bila
i:sta. DZeraltrd ju je poffratrao,sa istim postojantn wjetluca-
njem u o6i,ma dok irn je pr:ilazi{a. IsrprruZila je tamlku smedu
rulcu lnema njernu:
Kako ste? rokla je.
-Ruikcvvao -
se s njom, a.li nije ustao, i ostav,io ju je da stoji
pored njega, kod stola. I\dradno se narkloni,la Gu:druni, s kojo,rn
se nije poznavala dovdljmo da bi ra4govarale, pnernda ju je
znda iz videnja i po 6uvenju.
Dobro sam DZeratrd a vi?
- O, pa i ja sarn- reioe
dobro. Sta je -sa Vupevto,m?
- Sa Rupertorrn? I on je dobro.
- Da. mislirla to. S a je sa njegovorn ierlildborn?
- O, da-N,isamOZemrio se.
-Mi,netirne odi su bljesmuie.
o,n je to stvaffro uvadi,o, je Ii? Kad se vjenEao?
- O, Frije sedtrniou dana.
- Stvanno? Nikad nije pisao.
- Nije.
- misldte da je to st5/aino lose?
-iovoZavje nebilo izgovoreno tornm izazova. Mineta je fonobt
stavila do znanja da je sviesna da je Gudnuna slusa-.
Vjercvaitno m,u se nije dalo
- ,A,li, zbog dega? - odgovori
Mineta je bdla u,po.rna.
DZeraid.
- -
DZerald je umuknuo. Bilo je rurne podrugljive upornosrti
u rnaloj zgod,noj prilici kratko 6rddliSane djevojke kDja je Bta-
jala pored njqga.
li dtugo u gvadu? pita.Xa je.
- Ostajete
Sa,sro noias,
-
- O, samo no6ats. Hodete li pve6i za nas sto da vazgova-
vate-sa Dzulijusom?
Ne vede,ras.
-
395
 Vlllo dobvo. Veci 6u mu. O[rrda je st'tripila na scenu njjc
- vragolija.
na mala efui,i rni se da ste u stvaBnoj fou:Lmi.
Da. Tako se- i osjocam. Disratrd je bio mirah i op,u-
iten-sa is0crorn podrrugljive veselosti
- u odima.
P,rornod,is se ddlwno?
-Ovaj i]darac je bio qpuien direlktno G,urdruni; rljeiLi je iz-
go\,arala j edrndlidnfun glasom, r:utirnski.
Da rede on sasvim bezbojno.
- rni je Zao Slo neiete doii u nai sta.n. Nilsi rnoo-
- Sfvaitno
-
go vjevan svojrim stavirn p,rijate{jima.
* Ne rDrnogo rede ql.
-
PoZeljela je oboma lalku noi i potratko se vratila svotrn d!'1-
!tr,,u. Gudruna je posmatrala njen neobitaei trod: ukoden ii vrc-
,kav u l<,ukorvima. Jasno se 6uo rrjen jed,nolidn'i bezbojrni glas:
Neie do6i, zauzsr ie. duo se srnijeh i saialptavanje i
-
izrugir/ainj e za stolom.
Je l,i qna 'tvoja prijatel'jica? rede Gutdtt'una gledajuii
mirno- Dieratlda. -
Bio isa,rn u Hallidejel"om sta,no sa Bitki,norm rede i
o6i -mm se sursrolote sa njffri'm gporim, mirni.m pogiledoirn.
- I
zmada je.da je Mineta birla jedtna od njegovitr ljribalrnica, i on
ie r/l.ao da dna Era,
Okrenurla se i pozvdla konrobara. Od svih pi6a, ponaiiila je
koktel sa ledorn. To je zabavljal'o DZeralda, strvatio je da se
resto spretrna.
Halidejevo drursitvo Lie u-ilo ,podnap,ito i zlobno. Govorilli su
o Britrjkfuru i rugatri ,mm se, nar,odito njegovoj Zenidbi.
A, ne tieraite me da rnisfl'inn na Birikina cvitlio je tHa-
Iidej.- Od njega rne nnul<a hvata. Taj nije ni5ta - bolji od Isu-
-
sa: >Gospode, itq mi :e einiti da lss ,spasirn?< kikortao se
pijano. -
Sjeiate ]i se dlro se Rursov Zustri glas pisarna ko
ja je- 'po cftidaj,u slao?- ;Zelja je sx/eta...< -
- 'O,padaja- imam jed,fio
povika [Ialirdej. O, kako sa"vrrSeno sjajbo.
Partdon, - Sig,uram
u dzqpiu. sam. Izvadio je
razne strran-i iz svog diqprnog notesa. Sliguran sarn. Eikl O,
boZe! ftnarn. Evo ga- -
DEerald i G,udnuna su pafljix/o pratili.
I O, da, lkdko sjaj,no! ,IIi&/ Sjajno! svi su. se kikota[i.
- O demu pi5e u tome? pitala je- Mineta narginjuci se
-
na{prijod; nljena tanrna mskana- kosa je pala i odbitla se od nje-
m,og l,ica. Bilo je rnederg dud,no nepristojnog i s&aredrpg u nje
noj rna;loj izduZernoj ioba.nji, nar,.odilo kad joil se vide ur5i.
396
 .._ edkaj, rn.rlifl re, tekaj. Neee, neiu ,ti ga dati. Ja iu ga
narglas prodrtati. eitaou vaJm sdabmllle pa$r,se . . . IIlk! O, boze!
Sta mislite hode 1l rne ,prodi orro Sturcanje ako po4rijem rna,lo vo-
Ce? Hilk! O, potrpqiho sa}In neuaoian . . .
Za,r to n{je ono pi,srno o urjodi,njavamju tame i svjetlosti
i o -Fluks,u Truljenja? pirtao je Marksirm svojirn hrzi,m pre
ciznirn glaso,rn. -
M,is[im da jesite rede Mfure,ta.
- O, da li je? Bio -sam zaboravio. .. hik! . .. da je to ono
plsmo- nede Hali:dej otvarajiuii ga. H,ik! O, da. O, kako
savrieno- dirmo! Ovo je jedmo od naj;boljih. - )rPostoji faza u sva-
koj rasri,, ditao je jasnirn pjer.irfitm glasoun tsveSteaiJka kojl
dita Sveto -pilsrno >1kad Zolja razata{n:a pt:evazilazi svaiku dru-
eu ielju. Kod -
pojedinca, ova Zelja je u rknajnjem izvo&r Zelja
za ,samoumi5tenjem . . .. hilk! on napiravi pauzu i pogleda oko
sebe. -
tNad,a[n se da iete nastavlti sa svoiirn sannorazaxai:riem
- Rulsov Zustri glas. Hatlidej se l('ikotao zabac,ujuii glavn
nei.e
-na'tnag,
lNema ,rnnogo Sta da se unisti u n5'emu rede Mhreta.
- je bio toliko mr,Sav da se moZe pc (ur5ati,sarno
Vei - sa osrta-
-cima-.-
Zar ntje divno? Voll,irn to da tdtalln! VjeFujerrr da su te
- rijerdi izlijediltre rnoju Stucar.dcu
njogcve wilio je Hartirdej.
Dozvolite da nastavfun. /To je Zelja da se - nas,tavi procqs re-
du,kcije u dovjelku, da se redukuje na sam podetak, da se sa
Flulcsorn Rarqpadiir,nja lpo,vrati &a prvorbilne ruldirnetrltamre us ove
bica . . "!* O, zlista milstrirn da je ovo irzvanredno. Go,tovo da
prevarilaziBibliju...
* Da Flnlks Ralspadaqja u:eie Rus. Sjedarn se toga
iz,rrua . . . - -
On je uvijek govonio o vaspadan'u r,ede Mineta.
Mora- da je iznu,tra ,po@uno sagnjio lrad mru -je vaiwadamje uda- -
ri[o na rnozak.
Upravo! ,rede Rus.
-
Dozr',olite, -
rnolim vas da nasta.dim- 0, ovaj odrl,omalk je pra-
vi biiser. ,Atri, kad vas rnolimr, samo da dujete ovo: ,{J vetril<orn
nazadovanj,u, u svoderrtj,u cjelohupnog ft.rrog ,svijeta, fu.eba miJs-
tidnitn zrranjem ddlje od znania ruii u fosforescentnu ekstazu
snalilrih ernooija." O, zalsrta misljtrn da su o,vi izraZi apsurdrro
lzvan :ddni. A,li, molrirn vas, zar i vi ne nrisl.ite da sa, pi oori snr
gotovo xa,vrni Irsursovirn. >Arko ti, Ddulijuse, ieliS o!,,u einstazu
sa Mfuretom, moral da nastavid sve dok je ne doiivil. A,li sa-

397
 svim rsri,gwtro u vaqna dvotrna pdstoji negdje Zwa iAtja za pozi-
dvrnirn stvaranjem, za odnds'irna koj,i se zas,uivaju na komalnoj
vjeri, kad sav taj proces alkti\rinog raspada8ja, lsa lsvim svojim
cvjetovfuna b[ata briva nadma5en i rnanje-viSe zawien . . .< Fi-
rtam se sta su cvjetovi lblata? \'Iindta, jesi li ti cvijet blata?
a Sta bi ti?
- trIvarla,
O, jedam ord njrih, sigur'no, s,udedi po ovorn pitsrnu. Svi
,srno-rni cvjetovi blata... Fleurs... hik! .., du mal. To'je sa'
w5eno dlv,no! Haraj,r.r,ii po Paklu, Bjriki[I hajra po Fompadu-
ru... H k!
- rerde Ma[<sim. - Sta dalje
Ndstavi, nastavi pise? Za-
ista -je furteresantno.
Mis'li,m da je uzasllo bezobvazno talko p,iEaiti rede
-
Mirneta,
-
ja je
- Da,Toda,je{db{'ik relirgioznog
- rete
misl,ikn Rnns. On megalo,rnaq
narav,no. - misli da je Spasi-
'lurtri'la. On
teli iiiurdi... nastavi.
nargldsi Elafidej
- >Zaista varm kaEern" vanc
kaizem, - stqpama
dobrota i milost ida,hu - "zaista
rmojirm svakoga dama u
rnorne Zivotu" preklde se on glasmo rse kikoiudri. ... Za-
ista varn kaZem, - doii ie kraj ovoj Zelji u narna... -za ne.pre
sitanixn raza.ranjem, ltoj strasti za ko,rnadanjem svega, nas sa-
mih, za svode,njerm putern kidanja dijela od dijela katko bdsmo
prismo iezlg,ovarli salno na razaranie ko,rilsteii pokri alkt kao ve-
liki razaraj,udi faiktotr' p,utem t:enja izrnedu dva vetrifl<a eflemerr-
ta m,ulkoig i iffislkog, ,iz dqga se postiie ddtirijum durtrnog zado-
voljstva, redulkovanjem staritr ideja, waiajudi se u stadij d,iv-
ljaitva raldi i-a:ltrog doiivljaja, uvijek nas,tdjedi da se izgubimo
u mokoj krajmjoj, omoj d'ulndsti, rbezurn'r,noj i besltrajnoj, gor€di
valtraima sarnoutrd,Stem:ia i nalstavlia:iruai tako u fladi da 6erno
po'trprlno iugonjeti. .."
se ide ddavde rede G'utdruna Die,raldu dok ie
- Meni
davala znak konobaa:,u. Odi su - joj sijevale, dbrazi su joj gorje-
[i. eudrni uticaj Biikilrovqg pisrma, koje je proditaaro naglas sa-
vr5enitrn pjslrxim glasom sver5tenika, jas[lirn i nudnim, rijeE po
rijod, natjerao je krv u rnje,rru g,lar.',u, kao da je poludjela.
Ilstala je dok je Dierald plaiao radurn i pre$la za Halitde-
jev,siio. S!'ri su je odimjerili ipogledffn.
Je ii to zalsta Birlkin pisao?
- Izrdnite
O, 'da -reienede ona.
Halirdej. - G avom i brado,rn.
- Mogu -fi vi.djeti? -
-Btlesavo se smijeieci dao joj ga je, kao da je brio oipdi-
rjen.
398
I
 je.
- trIvala -ser€ftla
Okrenula i iza5la iz kafarne: sa plsu.nom zguZvanirn u
ruCi prolazila je izmetlu strrlova svojim odmiererlim korakom.
FroSlo je ndkolitko txenu,tarka prije,nego je riko od njih strvatio
Sta se desilo.
A onda iza Haliidejevog storla poEose neatrnilkul,isahi kripi
za njom, neko je podeo vikati ,,ua!( ornda su svi iz r:daljenog
dijela sale vikaii >ua!< za G,udrunrorn koja je odlazitra. Bila je
odjev€,na po moidi u haJjinu mrrke, zelene i sreb,rne Lroje, Selin
joj je bio sjajnozelen, pqput sjaja na oklopu neldh inseka,ta,
ali obod je bio parstelnoze,lee, a oboreni rub boje srebr.a. Irria-
1a je tarnnozelenri ogr.tald sa visoko,rn kragnom od kra:a, kao i
na ruikavima; haljina joj je bi,la porubljena srdbmlasti'm ri m,r-
X<i,m barSunorn, dok je na nqama imala srebarnastosive danape
i cirpertre. Kreta,la se prema vratirna srporim hodom elegarntne
rarmodusnos,ti. Por,tir joj je snrremno otvorio i na njen znak
hiitro odjutr-io napolje da pozove talktsi. Farovi vozi:la gotorro
+stog trena skrenuse prema njoj, gotollo kao od.l.
Dlerald je u 6udu i5ao za njom kroa porugu ne s'hlvatajudi
o demu se radi. euo je Mi,netin glals [<a])ro dovikuje:
Irdi i uzrrxi ga od nje. To je neduveno. Idi i otuni ga od
qje. -Veci DZevai:d,u Kvidu, eno ga irde, idi i na,tjevaj ga da ti
ga vrati.
Gtrrd:rrurrra je stajala na vratima koja joj je vozaE otvorio.

- U hotel? - pitao je dok je Dieratrd Zunno izlazio iz

kafane.
Gdje god hodele odgovorio je on.
- je u redu -
-,Sad ulica Barton.
tJ Vagstaf, -;rede ona, A onda se obrati vozadu -
Vozad se pokloni i spusti zasrtaviou.
Grud,runa Je uSla u taksi odunjerenirn hladnim marr,irorn
dobro odjwene iene sa prerzironn u dl.rSi. Uprrkos tome, sledJiia
se qd plime osjecanlja. Dziera.Id je triao za njorn.

- Vipdk{'etom
znatnfun
slte zaboravil,i na bovjeka
- rete
Selira. Dierald dade
ooea llladno sa ne-
vozai:u Siling. Ovaj se
p'oklfff. Bili su u pokretu.
dega se stvori trla guUva? je
- Oko
rujamo zatutlen. - piitao Dlerald uz-
lza,6la Eam Dapolje sa Birikinovirn pis[nom
i orr-vidje zgulvarni papir u njenoj ruci. - I€de dna
Otri rnu zasjaSe od zadovoljstva.
Jq.! nede. Sjajuo. Copor magaraEa.
- - -
399
 sam ih ubiti!
s'u - M@la
psi! -
poviha ona s,trrasrno.
- Psil OfIi
. . . Zasrto je Rupert toiika hirdala da irn plse takva pi-
sma? To je nepodnoiljitto.
DZsrald se 6udio njenoj neobianoj strasti.
tOna vise nije mogla ostati u Londonu. Polaze jutarnjim
vozorn sa sta'nice eering l(r'os' Dok sru pT elazlli prelko mosita' u
vozu, i gtrodali rijeku,izmeal'u vglikrih Zeljeznih nosaia, ona nro-
vika:
Osjeia,rn da nitkad vi$e ne ibih rnogla nogom stupi'ti u
ovaj- pokvarend ga'ad, re bih mogla podniieti da se ovatrno
vratirn.

GLAVA DVADESET DEVETA

KIONTINENTALNA

lJnsuna je posljedndih sedimica prod otllazak livjda 'u nekoj

I/irstri neizvjesnos,ti. ViSe ,nije ,bila rprisebna,
nije lbila ni"Sta. Bila
je neito 5to ie tok biii.. . r,lslkoro.. - us[<oro. .. veoma uskoro.
Ali sad je o'ila sva u i5detkivanju onoga $to ie doii.
I
ISla je u posjetu roditdljfuna. Bila [e llo prifii&ro krulta,
tuina posjerta, {coja je znadila ivi5e odl"ojenosf ne,go pornireqje.
Birlt su tako nreiasai i neodredeni u rnedusobni,m odnosi,ma,
srputani sudbitnom koja ih je raadvoji[a.
N,if e doitla sebi sve ddk se nije na$la na ibrrodu iz Dovera
za Osterld. Nejasno, 0<ao kroz rnag,u, zna da je s Bi,rtkinorn
do5la u London; Lomdon je, fakode, bio imaglovit kao i putG,
vanie vozorn do Dovora. Sve joi lie ,to lidito Era sa,n.
Sad je najzad stajala na Iorni u rnrkloj noii, prilidino vje
Eovinoj; osjedala je gibanje nnora i @edala Zmirkanje rna,lih,
prillidno pustih svjotirljki na obarlarna Engleske, kao na kraju
svljeta; posrrlajtra{a je kako posrtaju sve rnanje u dubokoj, Zivoj
tami, osjeia,la je ka,ko jorj se drurda rnide i br:rtli riz omarnljenosti
snorm.
Htio je da bu'du u
-
samolji
trIajdemo napr,ijerd
- rede Birkin.
ilpici njiho'vog prurtelesh,ija. Tako su napustili ne jasne
isflffiae Slto su svjotll,r:catle Liz niigdinre u dafljini koja se zove En-
gleska i dkrenuli lica neizmjennqj noii ispred sebe.
I OtiSrli su na p,rarnac kojl je das ponirao a das se podizao.
Ei,rkin je u taff)i nasao prdfiicno slkrovit .lcutak gdje je bilo
smotano veliko uie. Bilo je to sasrvilm btizu najisturenije taE-

400
ke ibroda, bJ:izu crnog, ,nqprobojinog prbstora ispred njih. Tu su
sjetli umoltani u islti igul\i ri pribijatli se bliZe jedno uz drugo,
sve dok se nisu taX<o priljurb,irli da se dinilo da su se unuikli
jedm,o u drugo i porstaili jedno biCe. Eilo je veooaa htradno,
rnralk je b,io gLlst kao itijesrto. Jeda,n od dlanova posade broda
iSao je duZ parlujbe, tama,n popurt ,mraka oko njega, nevidljiv.
Onda su veoma nejasno razaqfiali. blljedilo njegovog l,ica. Osje-
tio je nj,i,Ilovo lp,risustvo i zastao, mesirguran, a onda se nagnuo
naprrijed. Kad irn se njegovo lioe pnibliZilo, i orn je ra,spoznao
nejasno bljeditlo nlj,ihovih ,Iica. Onda je iSdezao kao fantom. Po-
smatrall 6u ga ne dajuci ord sebe ,g[asa.
Toruuli ,su, dinitlo im se, u dutboku tarmu. Ntje brill,o ni neba,
ni zemlje, samo nqprekidni rnrak u koji su, merkirrt polkreti.ma
sna, tonuili kao jedino zrurce Zivota lkoje ,pada [<roz neizm,jernri
tarffxi tpno,stor.
Zalbroraviil,i su gdje se nalaze, zarboravili su $ve,3to je i,kad
billo, svjesni saJmo svog 6,rca, i u rnjernu, wjesni,samo ove iisrte
piu,taqie kroz weoibuhvatrlu tarnu, P,m,mac je go'tovo besumno
u,rezilvao braEdu u mrlkrtro1j noii, ne videii je, ne znaiimii za
nil'u'
Iznad.svsga, u Ursufiinoj du5i je likovao osijeda;i za neos-
tvarenri svijot lkoji je stajao pred njoim. Usred duboke tame,
di]Ililo se da na nje,nom s,rcu bljes]ti sjaj jednog nepoznatog
raia ,kqjl tdk ,treba da rse ostvari. Njeno je sr€e bilo poput
najdivnije svjetlosti koja je b,i[a zlatna ]kao mod tarne i pri-
jatna tkao 6op ota dana; sM:jettostri koja se nlje to6i,la na svijet,
nego salno na ,nepoznati raj pne,ma kojom se kretala, na bG
raviite di,!'ute i radoslti Zivljerrja, nepoznate ali zasigurno njene.
U zanos,u 1je pod,irgla lice X]rema njernu i oar ga je dodirnuo
usnama. Tako je bilo tlladno njeno lice, rtatko svjeZe i b,is,tro
poput mora; dinillo m,u se da ljubi o\iijet izrastao iz morske
pjsne.
rAli, on niSta nije znao o eikstazi blaZenlstva u predznanjnr
koje je sarno njoj birlo dostulpno. Potpuno ga .ie zbunirlo 6udo
ovog njemu nspozrratog zanosa. Fadao je troz provarltju bes-
kornadnog rmraka, ?opu,t rnefeol-itta koji p,reskade jaz koji nz.
dvaja dva wijeta. Svijet j,e bio pocijqpan na dvoje ,i on se
bacao poput neurpaljene zvijezde kroz neizrecivi iudbonos,ni
procijep, jo6 ,rnu nrije bi o sudeno da zna Sta ga 6oka s onu
sffarur. Bio je poQ)uno opdinjen purtovamjem.
l-eLao :e u zanosiu opalsujuc.i ,Ursulu. Nljegovo ie lice bi,to
na nj€noj njeZrnoj, kr.hrkoj &osi; urdisao je njern rniris sa miri.
som mona i dtlborke noii. I duda rnu je ,biLla mirna; predana
26 zaliubljeae,ene 401
 'dok je pada,la u nqpoznato. Ovo je trirlo prvi put da mu ,rrria: is
punjava kad je konadno odtlazio tz ii\rta.
sa.ce, sad,
P,renr:t1i su se kad se na ,pailu,bi ne$to podelo komesati.
Ustalli su. O, kako su se bili ulkodili i utr&ulri ,u Nadnoj dubo-
rkoj noii! Uprkos tome, rajski je sjaj ispunjarrao njeno srrce,
a rne,izreoi,vi nnin 4iqg,ovo; ,to je trilo sve i wja.
Usta,li su i pogleda,li napnijed. K,ioz rtarElu su se vidjela
niska wjeltfla. Pornovo se ulkazivao svijet. Nije ,io bio sjaj nje-
no'g srtra, ni mrir njogovog. ,Bio je to po'llriinski, neslfvarni svi-
jeit dinjenica. Pa ipak, ne sasvim onaj. stani. Jer sru mir i sjaj
u njihonni,m srrcima i dalje rtrajali.
Oudno je i ,nadasve turort no ,bLi[,o njihovo iskrrcavaniie u
noii, p,qput rp.relaska sa rijen<e Stiks ,u podzernni had. Obrdli
su se u prim,itil,llro slilepanoj porl\rosvijetljemorj, patknivenoj pro-
storiji sa podom od darnorvine koljri je 'sqplj,e ordzva,tjao pod
nogama; billa je to pros oriija u l<ojoj je carox/afla pusrtos. Ursu-
Ita ie ugledala vdlika izhiig'edjdla tajanstvena slova OSTEND u
fa,mi. Svi su neflr,ud juriti sa stlijepoim rijeSenoidu, pop'rrlt inse-
kata, krorz tamnosivi vazdru,h; nosadi su izviikivati nd neem€les-
[<orm enplesko,m i sfljalli sa tesflrirn koferirna: iagledalli su sa-
b{asno dok su u svorjrirn ,sivitrn hluzama aarnicalli u rnrak; Ursu-
sula se na5ila na dugoi, niskoj, pocindanoj ogradi sa sto{tina-
ma ostad.ih ljudskih prilhaza; citieldm putem trrroz ogro,muau, ;rro
hladnu tarmu nalazi,o se taj niski pojas otvorerdh kofera i ljud-
s,krih prividenja, dolk siu se sa &,uge straxre orgrad€ narlaziili blje-
'd,urnjavri stLu%benici sa Sitljati,rn kapama i trrkovirna; ond su pom-
no p,rovritallri rrutr{lje po koferima, d,a bi, kad zavnte, zaSarali
ndke tajanstvene znalke kredom.
Tru s,rno re6e Birkin. Na svoj,oj s,trani je vidjela
-
ELZAS Lorern- Luksffnbu,rg Mec BAZEL.
-
To
-
na5, za Bazel.
- -
-Do5ao fe
je nosad.
A Bdle, deuxiBme classe? Voiltrlo i on se pqpe na vi-
- sm vei bili zauzeli,
soki-voz. Oni su ga slijedili. Neki od kqpea
I
a i mnogi su bili tam,rri i praani. Snnjestiii s,u prt'irja1g i dalli r!o-
sadu napojnicu.
Nous avrvns emcorelu? rede Bi kin pogletdav5i p'l'vo na
- na nosada.
sat pa -

' A Bale. (francuski) - Za BazEl, druga klasa, izvolite ov-

tje. Pr.
'n' Nous avons... (fuancuski) Imamo jo$?
-
402
I
 Encore une d,sn:iiheurer@. Rei;av5i to, o r se u s-vojoj
- bluzi
pialcj izguibi. Bio je ruZan i- bezobtazvn.
Dodi rede Bin1loin. Hladno je. Hajde da stogod
-
pojedermo. - -
Na poronu su se nallaz ila kolica sa Jrafom. Pitli su welu
vod,njilkavu kafu i jeili duge sendvide sa Sunkorn; bio je to tako
vellilk zalogaj da UrcuIa zama[o nije iSda$i,la vi,Iicu. Onda sru 5e.
tali porod visokih koqalpozicija. Sr.e je izgledalo tarko d,r:dno,
taflro besil ajro pulsto, kao pakao: siva, sira prljavStina, pusta
napuStena nigdina, siva, sumonna ,nigdrina.
Najzad sru podeli da se llnredu kroz noi. U rtami, Ursula je
raqpoz,naila ral,?na po[ja, v[a,inu, surmornu tarnu Korfin€njta. Za:
ustavilt su se za,panjuj,uie brzo: Brrdl A onda oipert napri jed
rkrroz jedmollidnu
tamu sa nijetkirn, jedva vi,tl,lj,ivirn svjd i,ma us-
nr ih seoskih doma.i,i,nstava i famnih tiablanova du-t pustih d,ru'
mova. SjediLla je prestravljeno drZedi se za aarke sa Birrkino,rn.
On ibilijed, rre6romidan, nalik na prritkazu; pomelkad bi porglodao
kroz prozor, rponekad bi opet siiedio zatvo,renih odiiu. Oinda bi
se njelgorlae od,i pomorno otivorile, tarmre pqput Ltame korja je v,la-
dala na,po{ju.
Nelkolifl<o srijarlica u tarni: Gan! JoB ndkoniko p,r,ivide,nja koja
su se dnretaia napolju po peronru, ornda zvono i p,otrnret kroz
jednolidnnr {tamu. ULrsula je vidjela dovjeka sa feqiero,rn koji je
izr'Sao iz kuie p,ored priuge, vidjela ga je halko prclazi prcma
itamnifn italanna. Sjetila se wog djetinjstva u Ma,rsu, sta-rog
pr.isnog Livota u Koseteju. Goqpode, rkol,iko se urdalj,ila od svog
djeti4i6rtva, koliko joj je JoS ostarlo da prede? u tljudskom se
iivdt'u kn:orz eone lprotlazi. Vdlilki jaz tkoji ,je dijelio njeno dje-
tinjstvo u prirsnoj seos,koj atmosferi Korseteja i nj ihova farma
u Marsu; sjetifla se Eluiavke Tilije, koja joj je davala hJljeb i
puJter sa smeilitrn dleierorn u rstarcj dlnevnoj sobi, rgdje je stajao
stari djodov zidmi sat sa nasnrika,ne dnije nuZe u &orpri iznad
bnojdanika; jaz koji dijeli to vrijeme od sadalnje{g drenrutika
kad putuje u nepouDato sa Bit'kinom, popuninn tudinoem, tako
je bio vel,iki da joj se 6,inilo da je iagurbila svoj identiEet, da
lje ono ditj,ete koje je bilo ona dolk ae igrala u cnkvenoj porti
Kosetejla zalpravo rl lko isto,rijsko biie a ne ona rlidno.
U Bristru su ostali pdla sata za 'doruda[<. .Iza5[i su iz voza.
Na vetli <orn sltanidtrrotrn satu hilo je lBest dasova. Jeii su kiffle sa
aredorm i pili kafu u prorsfi'anorn i p;ustoo:n stamibnom res toranu
lkoji je djelotvab taJko surmorno, uvijdk tako $xmoflro i pnljavo
16 Encore une . .. (francuski)
- Jo! pola sata.
403
 i ,pnos6rano, o, kaikvog tli naspadanj a pr0sltora. Ali, u,rni{a se i
opralla irurke tq)Iom vodom i pode5$ala se, Slto ju je saslvfun
osvjefi[o.
Uskoro str ponovo ibili u vozu. Poddlo se ulkazi,va,tri sivilo
zore. tsilo je neko,litko lpultnika u kupeu, lkrurpni, gizdavi :belgij-
ski pos[ovni lijud,i, sa dmrgifn srnedim bnkovi'ma, s,to su nep're
kidno razgovara,li na ruino,m ,Irancuskom, arli ona od urmora
nije rnorgtla da prati o 6ernu govore.
Cinilo joji se da voz postepeno 'tlLazi iz ttane uilazedi u os-
l<udntr wjdttrost, a onda, veoma spoxo, u dan. O, [<a]ko je to
billo zamomo. Ka,o ,kroz rnagrl,u, utkazivatlo se d,rveie, nalilk na
sjedke- A onda kuia, ibrijdla, walka se pojodinost na njoj jasno
vidjeLla. Kalko je to rnorgueno? Onda je ugledala selo, kude su u
nedogled promicatre.
Putovajla je ilooz jadan stari rs\ri{ien u &ome je vladala t€dka,
sulno ra zirna. Vidjrde su se oranice i pa$njaci i 6esta.ri gorlog
drveda i ,gustiSi Zb,unja i rmailih, gortorro za,rnrrlih irnanja. Noye
zelallje niLgdje nije hilo na pomolu.
Pogledala je Birkinovo lice. Bi o je brijelo i nqporrnidno i
vje6no. Moledivo je p,rerplitala prste s njegovim i,spod rgr:,nja.
Nqgold joj se pn:sti javise, qiegove je di pogfledase. O kako
I
su, poirut no6i, tbitle,ta.f,nne, kao da se iza nj,ih natlazi io5 jedan
svijet! O, ikad bi i on bio svijet, kad bi sanno on preds,tavljao
svijet! Kad ibi samo on rnogao da oii*d ne&i svi;iet koji bi bio
nlj,ihov r'flastlti!
Bdlgijanci su izaSli, voz je nastavio kroz Lulksemlbr.ng, kroz
Alzas-,Jt,oren, kroz Mec. Ali, ona ;je hi.la slijepa, v,ise ni6ta nije
vidjela. Njena du5a nije gledala natpoflje.
Najzad su slugli u Bazdl, u hotefi. Sve je to bio zanos pu-
,tovanja iz koga se nije trijeznila. Ujutnu su izaSli napoJje, pred
polazak voza. Vidjerla ie ul,icu, rijeku, staia:la ie ina rnos u. A,li,
sve je,to ibirlo [,i6eno svatr<og zna.demja. Sjeiaia se nekitr radnj,i,
jedaa je trirla rpuna slika, d,ruga narandZasrtog vdlura i herme-
lina. Ali, sta to znadi?... Nista.
Ndlatgodno se osjeCarla srve dok se,pornovo nisu popelti iu
"rrc2. Onda joj je laknulo. I(rotanje naprijed ju je rispunjavallo
zadovoiljstv,om. Dosli su ,u Cirih, a zatim ruskom kretalli su se
duZ ib.rda lkolja su bi,la pod durbdkfun sni,jegom. Najzad se pr!
rnicala odredisrtu. To je sad vec bio drugi .svijet.
InCbu:uk je ib,io diva;n, utorxuo u dubok snijeg ri u vEde. Vo
zi[i su se u oivorenim sao,nica,ma po snijegu; ru vozu je bilo
nr,revi5e vruie i zaguSljivo. A hortel, sa tilje$tavom zlatno,m svjetr
[o56u u svod,u iznad u]aznih vrata: tio ju je pods:ietilo na ku.6u.

404
 Zado"t oljno su se sndjali kad su se na5di u ho1u. Iirgledalo
je da g'e pnrn i pxomotan.
Li da li 1je go$podin Krid, Englez, dopu,tovao iz
- Zllale
Patriza? pritao je Birrlkin na njema6,kom.
- na recepciji se rnalo zarmisli i r.r6rranro tkad se spre-
Covjidls
lroao da odgorv,ori, Ursurla je r:rgledalla Gurdruntr kako opu5teno
silazi niz steperuice u sMorm sjajnom tairnnoom kapltllt,u sa sivixn
krznom.
...... Gud,mna, Gudiruna! z ,ala ie rnaSudi joj iz prizemflja.
Ju-trru! -
- Gudnura porlleda preko ograde i odrmatr i4ubi svoj leh{i"
ni, odsuttni izraz. O,6i joj bfljesnuSe.
Stvaruro, Uursufla! povika ona. I potl,e niz stepenice,
dok -joj je Unsula tr.6ala -u sus:et. Sastatre sru se na odmoriitrr
i pofljubi[e cerekajudi se i ispuLltajudi neaftil<ull,isane glasove od
urzltvudenj a.
poviha
A,l,i!
- tek
iazite - Ilttjeli Gnrdruna
sutra.
zblanu$o.
- Mislili smro da do-
s]lno izaii na s,tandcu.
Ne, stirgtli s,mo danas! grovika Ursula. Zal nije ov-
-
dtje dirmo? - -
BtiZanStveno! xete Gurdt'ua:n. DZerald lie u,p,ravo ,izi-
Sao -da neSto uzme. Urrsrula,
- -
zar nisi stralridno lumonra?
ne tako ja&o.
- Ne, .A,l,i dqgileda,m odvratno plljaiva, zan ne?
Ne, nimalo. r4g[edaS goto,vo sa\rrseno svjeZe. SrtraBro
mi se - dqpada ta kr,zm,ena kapa otxutwatifla je porglledorn Ur.
si.rlu, koja je Da sebi irrnatla veliki - rndki fl<aput sa ftragnom od
rasikolnog rnekog svijetllog lkrzna, od kakvog je napravljena i
njona ihapa.
A ti! 4ovirka Uisula. katko ti izgledai?
-Gudrruna - Sta misliS
napravi nezai,nteresovano, bezizrazno lice.
Dopa.da [i ti se? rreie.
*- Veotna ,povika - Unsufla, rrnoida sa neznatnim priz!"u-
kotl rurganja u -,gilasu.
gore, ,ili sri<litte do[je rete Bii,rkin, jor su sestre
- Idite
stajale na ordrlnoriitu, Gud'rura sa-nukom na Ursulinoj .podrlak-
tici, na pola p,uta irynedu pruqg qprata i prizernlja; zalkldile su
prolaz prineduljufir zabattu za puno ,predvorje, od recepoionista
do zdqpastog Jearejina u crnom o ijelu.
Miade Zene su se polagaro pde, a za nli,ima Birl<in i
por-tir.
* P,rvi sprat? pitala je Gudxwla Eledajrudi ih preko ra-
mena. -
;1t15
 Drugr, gosLpotlo . . . rl-iftom! odlgovoni portir i iun'no
- prama liftu da inn ,otvori. Ali,
kronu - one se nisu abazlrale,
prod,uiile su iaskajuii pjdsike na dfugi sprat.
Nedbidno su se ob,radovatle j,edna drragoj. Kao da su se su-
$e]le u prorgonstft'u i ujodinrile pro'tijv cijelqga svijeta. Birkin ih
je g,ledao s nqpovjerenjem i tuttenjam.
DZeraLd je doBao kad su se ord dkqpali i presrruldti. Btristao
I
je kao sunce na rmazu.
I'di i pqpu5i Jednu sa DZeranrdorn rede Unsuna Birki
nu. - Osta\7ite nas da razlgovaratrno, -
-Sestre su osta[e u Gudruniinoj. sob,i, gdje su iaskade o garr-
deroibi i o 'dozivljajirma. Gudruna je ispridala Ursuli scenu sa
Birkirnov,im pisrnorm u kafani, slto ovu zaprepasti i qplasi.
Gdje je to p,ismo? pi,tala je"
- Sadu'va,la sam ga - rede Gudnura.
- Da6eS ,nri ga, zalne?
- rede.
-A,li, G rdruna je Cutala -nekofli{no tu:eru1taka prije nego ie
o clgovorila.
Da li ga zaista Zelii, Ursrula?
- titje a t,ih ga prodita'ti U.rsutla.
- Naravno reie Gudruna. -,rede
-eak ni sad nije
- rnorgtla da prizna Ursu[i da Zel,i da ga 6urva,
kao uspomen,u, ili siirnibol. Ali, Ursu,la je zua,la i u.ije bila zado-
voli,na. Tako su proSIIe na drrugu terrtru.
Sta si nadila u Farrizu? pitala je Ursuila.
- O rrede G ldruna lakonski - obidne stvari' Jedne
- Fani Bat.
- lijepo zabav{jali u atdlrjeu
smo- se vedori
* Zatsta? Oboie s,te bili tarno? Ko je joS ibio? :PriEaj rni o
toinr.
Pa reEe ona. Nernaim tri Ita posebno 6riEati. Zna!
da je - Fani- slraitxo po,Sarrrdxcala
- za oni,rn sflikarorn Bili Mekfer-
lenom. I on je,bio tu, zbog rtoga Fani nista nije lttedirla, izda$
no se razmetala svirn i sva6irrn. O, irlo je izvanredino. Nas:a Io,
svi s r se poiznapiiali, ali ua nelki zaniriljiv naCin, a ne kao
ona Xrrljava londonska bagra. Stva,r je ,u rtome Sto su lto tsve
bili litldi od znada.ia,6rto rnljenja dirtaau sfvar. Tru je bio jodan
Rumum, zgodan mo,mak. Portpuno je bio pijan i iporpeo se na
veli,ke rnerdevi'ne u atoljgu i odrzao ,izvarLrednru besjedu, stvax-
no, Ursu[a, b,ilo je prekrasno. Podeo je na frrancuskorn, ,tra vie,
c'est in qslqire d'dmes intperiate5lto', 5avrienim glasom, trio je

"' f-r ',ri.... (francuski) - Zivot je stvoren za Lraljevske du6e.

406
naodit, ali je,uskoro presao na rumunski i niko ga iiv nije ra.
zurnio. Ali, Donaltrd Gilkrrajst se do lud,ila nazgoropadio. Bacio
je ia:Su na pod,i izjavio da rnu je, tako rnu lboga, drrago 5to se
rodio, faiko mu ibqga, dudo je bri]ti Ziv. I, da znaE, Ursurla, i
jeste Gudruna se nasrnija prrilibno Suplje.
- .Aii, kako se Dierald poura5ao meclu svinna nji:rna?
-
pita.{a je Lbsufla. -
DZemjld! O, na dasnu nijet, rascvjettao se kao mastladalk
na -
suirlrou.On je samr za sebe ditav urnsbes X(ad se rasparli, Ne
b,ih rumjda da tr<aZem olko dijeg se srr'e srtruka njegova r.uJka niiie
orbavi{.a. lzaigta [i kaiorn, Ursula, on prosEo kosi Zenre; oije ibilo
nij.ednerkoja b,i rnrl rrno,gla odofljeti, To je ibilo ptrosto zapamjb-
j'trde. MoZeS [i to shvatitti?
Ursula je razmiSLljada i njelllre se o6i ispunise treperavotrn
ls1rjptlosiu.
Da o:ede ona. Mogu. Taj s€ ldlkad ne zausta.dja na
-
nroda pulta.
-
povika- Nikad se ne zaustarvllja na po{a pulta, dobro si i:ekla
istinu ti govrofl'irn, ,Unsula, svaka je od -
Glrdruna.
tih Zena birla sprennina - Ali, da tkapitulira prsd nj,irn. Nije ,ri jed o
nrrurslk'oj, rtaittiinli, tdalk ni o Fani Bart, koja se do udiju zacqpala u
Bili Makferlsna. U Zivotu nisam bila vi5e zapanjena. I, znai li,
dinilo rni se, lmsn'ije, da sam se pretvorita u punu sobu Zilra,
Za njega ja ni5arn bila vi5e nego fl<raljioa Vilktori:ja. Biila
sam ,p,una soba Zena o,djedoorrn. Eilo je ito z"Fanljujnrrie. Zivota
mri, i4pecala sam sultana . . .
Gudrunine su od.i bi{e sjajne, obrazi zajapureni, iagledala
je 6udno, ,neobEno, podrqgljiffu. [Jrsula [e ,istowemeno ibirla d
oEarana i dburjena.
Sprernale su se za vsderu. Gmdmna ,je si5la u smjeloj ha-
ljini od jarkozdtrene svLile i zlatnog lbrofi€ta, dok je gornji dio
bio od zeleme kadife; kosa joj je bila por/ezarna neobiirnorn
crno-bijerlom vlpcom. Bi,la je blisrtavo lijopa i svi su je nrrimi
ioti{ri. Dtsrald je lbio u onom grunokrr"no,m stanju ozarenosti
lrad je najvideniji. Binl{in ih je gledao svojj,m pa.'rnetninn, nars,nli-
jan'im, pornalo zlobnirm odima, a U6ula je ,potpuno izgubila gla-
r.u. Cinirtro se da je njitrov sto bio zadarrafl nekom golovo zasje-
fljuju6om magijorm, da je osvjedl.jeniji od ostalih stdlova u res-
toramu.
zar vam mije drrago 6[0 se ovdje nalazite? piLtala je
-
Gudrru,na. - tri karko
Zar s,nijeg nije prekrasan? Pd,tr{ie6ujete
-
407
naa sMe ushidqje? To je jednostavnao iudesno! Zaistta se osjeCaB
iibcrmenschliclttt t . . . nardljudrski.
Ja se upra,vo ta&o osjedam r:d6e Ursula.
to ne- dcilazi dijelom i /bog toga Bto- nisrmo ru Engleskoj?- Atli, zar
povilka Gtdru,na.
- O,osjecati - Nikad
narar.no se [,ako ne
bi rnopla u- Engfleskotj. iz prostog razlloga $to tamo
nikad me lllloZed dqpustiti sebi da se otkaCis. Zais.ta dovjek sebi
ne rnoZe dati odu5l<a u Engleskoj, u to nelma nika,kve sumnje.
rPonovo se prodala slastiana oibjeda. Sva je h.eperila &ao
naip€]ta Str0na.
To j," savrseno tadno
-
n*&ad rdje sasvim ovako, MoZda - reCe Dterarltl.
- U En$es;koj
tto rnr,i i ne ielirno; molda bi
to bitro isto 3to i priii tsa plamenomr isuvi5e b,lizu magacinru
ba"ruta, ako ibismo se sasvi,rn o[}ustirli u Engileskoj. Pritam se
5ta bi se mogfio desiti katl bi se odjednom s?, op,u6rtili.
,to ne bi bilo
- Moj,
dr.rdesno
boZe! rede Gudnuna.
- Ali, zar
,karl bi se -odjednom oi;iela Engleska otrkad.ila d bljes-
nula u ne,bu roput varrometa?
ne ti rrno,glo da se desi
- Toibarrut
su vflaAi; je u ntjirna ,oltaien. -
rdde U['suXa.
- IsnlviEe
u to s.irguran rede Dierald,
- Nisarm
Ni ja reie Birki,n. - Kad se Englezi otkade i po-
Iete, -en masse,tt2
- rnonajru,se zadopiti
- i.!di i bjeZani.
Ali, oni nikad nece potletjeti rede U,nsu[a.
- Vi{eiemo odgovori on. -
- - neEe Gudiruna. 0, &ako sarn zahvaX.-
- seZ^rnalazirn
na 5to
nije di,vno?
izvan-svoje zsmjlJ'e. Ne mogu sama sebi da
vjerujem, tako se zanesem onog {asa kad sprustirn nogu na
strano tle. Tada s€ibi kaZeo:n, ,,Evo, jedno novo lbide stnrpa u
i:tyotl"
Ne budite isuviBe strogi,Ixema sirofioj staroj Bngtres-
koj - rede Dieraftd. Prorrda je proklirljemo, ,mi je, zarpravo,
-
volirrno. -
udini da su ove ni,jedi ibirle proiote cinizmorm.
Ursrulli se
je vraSki nourgodna
- redeprema
Mo,Zda
- ipqpuit ljuhavi
djubav,
Bi,rkin
- ali to,roditelju
ositarjellom kojri boluje
od .brojnih neialj e6writr bolesti.
Gud,runa ga pogfleda Si,rom otrvorenil:n otfuna.
Misli3 .da nerna nade? pita,la je na svoj p,nikladan
nadin-- -
,r, iibcrmenschlich (njcmacki) oadljudski.
It? en ma.sc (trancuski) -
maso!,Tro.
-
408
 Binkiur se, medutjrm, pov,u6e. Nije htio da odgovori ua
talio postaviljeno pitanje.
ii rnade da ie Erntglesfl<a postalti stvarna? Bog zna.
U ovom- Irma
dasru ona je slvarrno jedna velika ne-stvarnotst, gomila
neswsrrlog. Mogla bi positati stvarrna tkad ne ibi bilo Engleza.
da ie Englui o:norati da i5deznru?
- M,is0,ir5
je biJla - Gudruna
uporna. Oudna je \bila ,rijeBenost dene Ze{je da 6uje
njegov odgovor m.a njeno pitanje. Kao da se ,raspdtuje za svojtr
sqpsrtvenu sud,binu. Njene Sirom di'vorene tarnne oei sm poii.
va,le na Birkinu, lkao da vjeruje da kroz njoga imoZe pronik-
rruti trrududnost, tkao (kroz nold medij za iat(avanje b'u,ttru6nosiri.
B,irkin je bio ;blijed. Onda je, oklijevailu,ii, odgovorio:
Pa, sta im dflrgo preostaje nego da iEdeznu? Oni na
ndki- nadin rnoraS',u ,iagruhiti obiljeZje engfieske izuzetnosti.
Gudruna ga je gledala kao hitpnotisana, sa Si,rorn otvor€-
nim odima koje su poiivale na njernru.
n{ i na [<oji nadin de, po wom rnisfijarj,u, ,izgt]ibirti to
-
dbirljezje? uporno iie d,nsistirala.
Da,- da li misliS na promjenu iu s.rcu? rtl,orneltnru Dle-
-
rarLd.
-
lbih? Ja sarn
- iNeplatio
rnisliirrn nista, zagto rede Biffikin.
Englez sam cijenru lroja se -za to traZi. Ne- ,nogu d,a
go.vordrn o Englesko,j , . . mogu da govori,rn samo o sebi.
Da rede Gmdruna sporo. Ti neiuocivo voliS En-
- RLWente,
,glesku, - neizr ecAt o. -
I narpiuBtarm je odgovoni on.
- VratiieS
Ne zarlvijdk. joj se rede DZerald rn rdro
-
,klirrnnuvSi glarom. -
da u5i bjeZe sa bolljeka koji unnire
- Kaiugortine.
sa izrazorn - rede Bi, kitrr
Tako i ja mapu5tam Engflesku.
-
- O, arli, ti deB se vratti,ti - rede Gudnrra sa
jetkim
smiieiko'm.
To-nt pis pour rnoitr3
- Zar - odrgovori on.
se rtije pnopis,no raugoropadio nad sMojom otatlZbi-
nom?- nasrrnija se Dierald zadovoljno.
-O, rodorljub! rede Gudruna sa
Lprizvulkom podsmfu'eha
-
,u glasu. -
B'LnLrin vise nije od,govarao.
Gud,n:na ,ga j€ posmarballa ;ios ndkoliko tfenutarka. Onda
se okreourla. Ravpala se darolija proroeans,kog rrnedija u njemu.
Postala je sasvirn oinitma prerrna Birkim,u. 'Pogtledala je DZeral-

'' Tart pis pour moi (francuski) gore po mcne.

- U toliko
409
 da. On je za nju bio 6udesan, poqru,t gnnntrena radijurna. Osje.
dala je da;bi se mogla sasvim uni,irtirii i sye saznalti potrnoiu
ovoga $Llldibollrds{lo,g Zivog rnetala, Osmjehnula se u serbi na
cvr-r poimiisao. A 5[a bi udinila sa soborm kad bi se uniltitla?
Jer, ako je duh, alko je i,ntegrallno bi6e uni5tivo, matorija je
n,euni 3tiva.
llzgledao je veseo i odsu,tan, ztrunjen za lretnutak. Ona
je iqpmZila woju boZarns,tvenu noku sa papeu'jem od zelenog
filla ,i dodinrnila njogovru bradu deinirrn vricirna prstiju umjet-
nika.
Kuda blude m,isrli tvoje? reie ona sa .6udnirn smijeS-
kbm- gu,nrim i'azumij,Evanj a. -
Moii,rn?
- Tvoje misli?
- Dierratld je iiqgfi,edao kao doqjek koji se trucl,i.
- ifn da ih uopite nisam irnao reie.
- Mis
Stvafiio? - podsrnij.eha u glasu.
nede ona sa grrniar.ruJkom
- bi[o jkao da je tirn dodirom uibi a DZora,lda.
- B,irlkinu je [o
O, ulatod rede Gudnuna hajde da nazdra'
- B,ri,taniji, iqpijrno daie u o1jenu iast. -
viirmo
ei,nirlo se da osjeca silno odaianje u njernorn @asu. DZerald
se nasrnija i napuni ia5e.
Mislim da Rupert hoie da kaie da svi Englezi rnoraju
- kao nacija, ,kako bi rnoglli da posfoie kao jed,inlke i...
umrijeti
Super-nacija domeinu G,udrruna sa btlago ironi,tnom
-
grimasou:n, -
podii,u,6i glas.
Iduieg daera si5i1i su na rnalu Zeljeznidku stanisu rHohe,n-
hauzen na kraj'u ,m,irnijaltuffre Zdljeznice,kroz dolinu. Svuda
uokolo je bio snijeg,;bijel, djevidanski dtst, nov i smrzlurt na
orni,m iliticama koje su se dizale sa obje strane pre,rna nebu,
polflrivene t l,jeitavirm sllojern srob,ra.
Kad siu iza5li na pxazal peron sa snijogo,rn slrrda uokoflo
i ianad rljih, Gudruna se srmanji kao da joj se srce s,ledilo.
Moj boie, Dz,eri ,rede ofllredud,i se prrema DZeraldu sa
-
iznenadnom -
pnovalom ,imfiifimosrti sad ti je po'sllo za rukorn.
Sta? -
-Ona nqpranri blagu gesltu polkazujuii na obje strane:
Po,gledaj I
-einilo
se da se ne u.suduje da nastavi. Gn se smijao. Bili
su iu sredi$iu pianina. Sa velitkih visina, sa o,bje srrane doline,
spu$tao se s4jeini pokrirvad, talko da je .dovjek izgledao siiu'$an
i beznadajan u dolfuri distog sfrvan:norg neba koje je bitro oza-
ren'o ,i nqprornjerfljdivo i 'tirtro.

410
I
 se dovjek osjeda ta.ko ,rnarli ,i usamljen
- Ovdrje
Urs'ula, - rede
okreiuci se pr,ema Birkirnu i stavl,jajuii svoju n:l[<rr na
njegovu grodrlaktiou.
Ne kajes se Srto si dosla, nadarn se reie Dze,ra,ld
-
Gtldruni. -
eini,lo se da se ona koleba. Iza$lti su iz stanrice i Seta i sta-
zorn izmedu snjpZnih nanosa.
je
- Ah!Eno
savnieno.
rede Dierarld tr,shiCeno mirriSuCi zralk
- naiih - ovo
saona. $eiadiCerno malo i portudaiti usp[.rt.
Uvijek suimnjridava, Gudnuna stpursti rapuit na saone, i<ao
Sto je i on udfuio, i kremr,se. Odjednorn ona zabaci glavu i po-
trda snieZrxom sta'zom navlaE€ii kapu na usi. Nje,na sjajna pla-
va halj,iara je lqprsana rla vjdtru, njene de,bele darape boje sker-
leta iqgledafle su sjajno na ibjelirni sni(iega. DZeratld j'u je posrna-
trao: oinilo se da juri prerma svojoj smdbini ostavljaju6i ga za
sobom. Pusti,o ju je ria malo odmakne, a omda, optrStajuii trdo-
ve, potnta za njorn.
rSvucla uokolo je bio debeli i ,tilxi snijeg. Dsbeii sltroj snijega
je pritislkivao iiiroke krovove oinolskitr kuCa koje su bi,le do
prozora rutonurle u snijgg. Sdlja,n{<e, noseii na sebi po rdko'lilko
snknj , ukr{ten 6a[ na gnmdirna i ddbele cipele za sinijeg okre-
tale su se da vide odnjogova,mr, odludnu djevojku koja je tr-
dalla nesprertno ali brzo, kao da bjeZi od dovjeka koji je uzalud
pokuiavao da je p.rds,tigne.
Pro6,1i su pored krime sa obojenirn ka6rcirna i balkonom,
pa pored nelkorliko kuiica koje su bi,Ie do rpola zaxasle u snijeg,
onda za,metanu, zamlulktlu pitlanu, pa rpored naldkrivenoig mosta
preko saikrivenqg potolka ko;j1i ,irh je pnenio u samu durbinu ne-
diirnulte bjdltne s,nijega. Tiiina i bjellirna ovog predjela ibile su
zanosle do iudila..Ali, saurisEna tiSirna je djelovala veorna zas-
trasqjude, izdrvalj ajudi duBu, okr,.uZujmii srce fl edenirn zrako'rn.
Ovo je izvannsdno mjdsto, upd(os svernu
runa- gilodajtrii ga u odi sa neoibiEno znadajnim iarazom.- rede Gud- Nje-
gova dr.I5a ustrepta.
Doibro rode on.
-Neobi6na -elehtnifuia energija je,6ini se, tekla kroz njogove
udwe koji su ibidi zas,iCeni; nu,ke su mu biie nabndde od snage.
Bruo su i6[i uz snjeinu stazu koja je bila oibiljeZena suvi,rn
rno,tlkatrna koje sru b,ile zabodene u smijeg na odnederdrn razma-
cirna. On i ona s r ibil,i razdvqieni, poput sqprotnih polova iste
si)ovite ener,gije. Ali, osjeiaii su se dovoljno snaZni da preskode
prerko granice Zivota u zabranlj,sra mjesta i da se pomovo lrate.

41r
 Bir&in .i Ursula su talkoale tudali po snijegu' On je os,tavio
p'rtljag pa siu iS[i malo i,q)r:ed saona. Ursula je bila uzbuelena
i srotna, ali se desito iznenada okretala da uhval,i Birkina za
m1ku, da ga ne iag,ubi.
* Ovo je ns5lto 5to ni u snu n sam moglla odekivn:ti -
rede ona. Ovo je dru,gadiji sr.ijet.
-
USli su u snjeinu zaravan. Tm su ih pxestigle sao{ne na
koj'ir[ra su zv€]6aIi pmpoxci u ti6ini. Pne$li su joi 'miljtr dok
nlsu nal$li na Gudrunu i Dieratrda na strnlom usprm,u porred
ruriiEaste katpelice koja je billa napotla zamdtena u s,nijeg.
Onda sru u5i1i u klisuru sa zidorvirna od crflih litica i rije-
kom Lispunjenom snijogorrn, ddk se iznad njih dizalo knislalno
plavo nebo. PLreSli su pireko nattlkrivenog rnosta grubo buhnje-
jrrci po srnrznuti,m daskarma, pno5lt su ilrroz jo,S jedan snjeZni
usjek, a onda poiaho uz strmiinu; koniji su brzo koradalli, dork
je kodijad gnldkao duginn ibidern ,irvilqrj'udi svoje neobidno- ,,t1i-
jal" ni ,trirost<i nadin. I-itice sa strana sru qporo prorrnicatle, a
onda su se oibrerli na diStirni, rnettu obt'oncima za,rnetenirn snije-
gom. Posltspeno su se we vlse peli kroz hlladnu pnozratnost
f qpodneva,- uiutlkani ogrormno56u pflanina, sjajem. blje$tavih
paitina poa snijegom, koje su se drizale inlad i spu$tdle lspod
nj,itr.
Najzad su stigli na zaravan iz koje su se di"a[i posljednji
visovi pokliveni snijegom, s'lri6ni sredi5trj,irn laticarna rascvje-
itale nuZe. Usred posljednje puste raij'ske doflime stajala je gra-
ttevina srnedih drvenih zidonra ,i teElkog tlijdog krova, Pusta i
utonuda u p!'ostrano more snijega kao u sam. Stajlaila je poput
stijene koja se otisnul.a n'iz posijednje strrne padille i-koja je
,popri,rniia obliik kuie, natpola zalt(pana snijeggm. B'ilo je nevje-
oo*rrt"- au lrjiudi rnogiu Zirvjed u toj kudi a da ne budu zgnje-
deni ovi,m strar irdnirur rasipn[itvorn bjefi,ne i t'iiine i vedre,
zvonlke h,ladnoie-
joj ipak .u firnorn 'lulku pniSle i iz kuie su iza5li
Saone siu
vrata osrnjehujudi se uzbutleno, drrveni pod ie &qplje
ijrud,i na
dobovao pod nogama, hodnifl< je b,io mokar od snijega, prav,i
toPtli dom.
Iduii za starom siluiallkoirn, pnido5tice su se btrCno penjale
uz drvene rstepenice. Gudrrrna i Dzerald su uzeli qrnatr so,bu.
Za ,!ren su se naili sam,i u goloj omalenoj doba:o zatvore,noj
sobi koja je bi,la sva od d,rveta boje zlata, pod, zidovi, plafon,
rurata, wlda isti topli zlarini borovri larnperija. Nasupnot vra-
tima nallaaio se p,rozorr, aili dosta nrisko zborg toga Slto se krov
412
I
qis,ko spurstao, Pod kosinom stropa nalazio se sto sa umivao-
nri&oLrn i lavoa'om, a na suprrotDrojL strani jos jedarn $to sa ogle
datrom. Na olbje straxe od vrata nalazio se po jedan krevet sa
qgrom,nim plavo&octkastirm por,inauna, koje su zaisrta bile prre
tjerano debdle.
To je biio sve; nije bllo orrnara, nikalcvih udobnosti za
Zirdt. Tu su. b,i,li zafvoreni u ovu drvenu Celiju boje zlata sa
p[avo.]kodkas0irm kr.evetima. Pogledaili su se g[asno se smaijudi,
upiaSeni ogoljencrm blizino,m izoilacije.
eovjdk sa prtljagorn je poliucao i udao. tsio je snaian, sa
nesto spljoJteni,n jagodic,nim kostlmra, prilidno biijed, sa svijet-
lirn, dokinjastirn blkorvima. Gudnuna ga je g{edala dok je tiho
spuStao lkof,ere i izaSao.
Nrije pretjerano grubo, Stta kaies? pd.tao je Dzeral.d.
-Sorba nije bi,la dobrc zagrijana i -
ona se $trese od hlad-
noic.
Divno je roEe ona d\nosm,isle,no. Pogledaj b,oj,u ove
-
lamtperije, rto -
je pred,ivno, osjeiaB se kao u- oratru.
,Stajao je igledajuii je i prelazeii rulkorn preko svojitr
kratko pod,rezanih bdkoiva; bio je rnalo na,gnult dok ju je po-
simatrao svoji,m o3trim, neohuzdanirn odi,ma kojirna je uprav-
[iala ,neugasiva sfast, kao sud,birna.
Pnidla je 6rrozoru i radoznarlo 6udnur1a.
aU orio . . . ! ipovika slpontarno, gotoyo s bolom.
-PredO,otj,om je pucao - porgllod na dolinu zattvorenu izrnedu
ndba i oga:onnnih snjeZnih padina koje su se zar.riavale li,tica-
rna i, na kraju, kao pqpak zomtlje, u bijelo zavijeni, dva visa
koji sin blje$ta i obasjani posljednjirn zrakama svjertlosti. Pravo
ispred kolijelt<e tihog sniiega, iametlu vetrikih padina {koje su
ibile opervaZene najeZenirn borovima, kao da innaj,u kos'u. A kot"
lina se pruZala do vjedne pregrade gdje sm se dizali nepu'oboj-
ni zidovi s,nijega i litica, dok su whovi iznad njih parafl,i nebo.
To je bilo srediStte, dvor', pupak svijeta, gdje zernlja pripada
nebu, dista, neprisltu,padna, neproho d,na.
To je ispuni[o Gudrruntr neobi&rirn rtshi6enjam. dudala je
pned pirozororrn pniltisllojuii lice rrrkarma u d,renrutnom zanosu,
Najaa'd ie stigla, doila je u woje mjcsto. Ovdje je honadum
slodi,la svoju avanturu koja se srniritla ipotPiut .kristarl,ne palulj,ice
snijega i iSdezla.
DZerald se naginjao iznad nje ,i gledao preko n}enog ra-
me,na. Vei je osjeiao da je sa,r:a. Ona je bila nes,tarla iz vidnog

413
po ja. Bila je .potputrlo riSdeala I dko njegor"org su:ca se podela
hr;atati lodena para. Vidio je zatvoreu,tr dolinu, velilii cul-de-sac1la
snijega i planinskih vrhwa pod nerboun. I niije billo izlaza.
UZasna trisina i hladmoia i ib[jestava bjelina sutona obavijale
su se oko qjega, dok je ona ostala 5d-u6urrena pa:ed p,rozorom
[<ao pred svetirjorn, sjenka.
Svi<la 0i ti se? p,itao je glasom kojii je zvurdao rav-
-
nodusno i iude. U -
najmanju ruku, mo,gla bi poh.rdri,ti da je
on s njo.m. Alli, ona je samo trnalo od"vu'atiila svoje odnjegwano,
nije,mo lice od njegovog pogleda. Znao je da su iioi suze u
odima, njeBe sopstvene suze, suze njeme 6udne rdlig,ije koja je
nje,ga svela na nulu.
Sasvirr neodeki,vano on stavi ruku pod njenu bradu i po-
diZe ioi trice proma sobi. Nje,ne tamno,p ave odi, rilaZne od suza,
raiiriSe se kao da joj je duSu obuzeo strah. Gledale su ga kroz
suze, prestravtljeno. Njegove svijettroiplaive odi su bi,le prodorne,
s rZenih zjenrica, nqrrirodno vidovite. Us[Ie joj se rastavi5e i
ona je disata s napoiro(n. U njsmu se strast razb,ttktarvala sa
ot]kucaj,ima srca, po'purt zvonjave bronaanog zvona, tako snaina
i rbesprijetkorna i nesavlad,iva. Idoljena rml nabrekole i posfia-
d,oie kao bronza dok se narginjao nad njenim njeZnirn licem
sa rasLtavljsnj,m usnarna i Sirorn otvorenim odirna od neobid,nog
obes6aiientja. Njena je b,r'ada u nr,ci bi a neizrecivo njeZna i
svillena. Bio ie ,rnoian ,kao zirna, njegove sru ruke [:ile kao delik,
nqpotrjedive i nirsu se nidirn mogle od,vrratiti. Srrce rnu je lupa,lo
poput zsona koje je zvonilo u njsmu.
Uzeo 1i,u je u ruike. Bila je nrjedna i nepok'retna, neporm'idna.
Sve wijome, njene su odi, u kojiima se suze jod nisu bi e os;u'
iile, birle sfuotrn ofvorene, kao u svojovrsnom nasfilpu omam js
nosti. On je bio nadljudski jak i bespdjdkoran, kao da posje-
duje naftrirod,niu rnoC.
,Pod,irgao ju je i Evrsto pt'ivio uza se. Njena meko6a, njena
nspoikretna, qilustena tedina osila,nrjatla se na nj,egove prenapreg-
nute, tronai stidne udove tedinotrn Zeljte.koja bt ga urd5titra kad
ne bi birla utazena. Ona se grtevito t'rie odvaja!'uroi se od njega,
Srce mu poskobi kao ledeni plamen i on se sklopi dko nje
kao delik. Prije bi je urnliitio nego bio od,bijen.
Ali noodoljir."a snaga njegovog tijela je bila pn'evel,ika za
nj'u. Pono,v,o se opmrstirla, mtlohaivo leZeii i tesiko dj,SuCi u ma'lqrn
zanosiu. Za njega je ona bi,la tako slla:dka, bila je talkvo blaZen-
stvo oslobotlenja da bl radije pristao da dirtarm vjdonost bude
"1 Cui-de-sac (francuski) - stijepa ulica, iorsokak.

4r4
 I
I

nego da prqpiutsti samo jedan

podMrtgrliult Aj$/irepijri,m rmrlkama
sdkuld ovog bola nenadmainog blazenstva.
Gospode moj! rede on, lica dudno izduEenog, izobli-
demog - 5ta sad? -
-
Letala je savr5eno flirna, sa nqpomldnim djeoi,njastim li.
cem i tamni,m o6ima, gledajuii ga. Bi[a je izgu,biljena, po]tpuno
izgubljona.
iu te voljoti rede on glodajn:,ii je.
- Uvij,ok
,dli, -
ona Ea nijie d.ula. Leiala je gledajuii ga kao neSito ilto
rlitkad nije mogla razurxjeti, ni,kad: kao sto dijete ne razum,ije
odras[og tovjeka; bez nade da ie razumlieti, ne osltaje joj nista
nego da se potd,ini.
Lju,bio ju je, lj'uibio je ,njene zartvorene odi tako da vi6e
nije mogla gledani. Sad je htjro nes,to, neko lrriznanje od nje,
neti znak, dopuistedje. AIi, ona je samo nljemo lezala, djetstr
sl,idna i darlska, J<ao dijdte koje je savladano i ne nazu,m je
ni6tta, sarno se oqieia izgubljeno. Pono{vo ju je ljubio, od,usta-
jnii.
I{oiomo li siii na kafr i Kuchenl15? pitao
- je padao sutom p[av poputt Skri,ljca.- Zatvorila je odi
ju je. l,Ia
prozo,re
da odagna od sebe rmonotonu rarvan tqg rnrtvorg durda i ponovo
ih otvorila za svalkodnwBi sMijet.
rede ona kattko; u hipu je okn'ijepila volju. Olpe,t
- Dado- prozora.
je oti,Sila Flavo vede se spultarlo pre&o lrortline is-
prunjerre snijegonn ,i ,prdko ve,1ikih, bijelih ,padi;na. AIli, u nebu
su snjezni visovi bili rurirdasti, kao vanzemaljski blistavi pu-
poljoi ovjetova u gornjfun sferama, itako su bini lijepi i nodo-
stlZni.
Gudruna je vitlijela svu njihov,u draZenosrt, znala je kako
su bssLrrtno nijepiti veliki ltud;korvi rufidaste vatre u kojoj sni-
jeg gori na plavom sutonu meba. Ona je to vidjela, zflala, di
mu nije pripadala. B,ila je odvojena, oCstran:jsna, izgnana du,sa.
Olkrenulla se posilednj,irn pogledorn tkajanja t podela da se
de5lja. On !'e oko{'io &ofere i iekao ;le, posrnatnajuCi je. Znala
je da je on pqstrnatra. To ju je natjeratro na bezglavu i nervozntr
i;unbu.
,Si$li su oboje sa va.nzemafljskiln izrazant ma lic;,t, sa zala-
renirn o6irna. Vi{ieli sru Birkina i lJrsurlu za dm4girn srtolom ru
utglu, idekali su ih.
"Karko dorbro i
jednosttavno tqgledaju kaidl s'u zajodno", orri,
slila je Gud,runa flju,bornornro. Zavidjela iim je ma sposobnosti
,,' Kuchen (njemadki) kolad.
-
4r5
 da lbudu spoo,tani, na djetinjasrtoj sanlodorroljhosti kojoj se ona
nirkad mije uspjela pr:ibliZfti, Izgledarli siu jqi kao dvoje gre5ne
dj ece.

- *Imaju
l<orno
tal<o dotlre Krantzktrchenrl6
taiko su dobri. - povika UrsiuLa 1a-
Kras,ro
- rede rede
mit -Krarlzkttchen?,7
Gudrurna.
- Molemo li dobiti Reliec
komobaru.
-
tr smjesti se na khtpu do DZeratrda. Pos,rnatrajui'i itr, Biltin
se bolho rraznjeZi nad nji,ma.
Mislirn da je undeslo zaista prekrasno, DZe,ralde nete
a\. - Prachttoll i wutxderbor \ wuntlerschdn i unberschriblichtls-
i we- Slto se moi-e izr:aztfii ltirm siinirn mjemaekim pridjevirrna.
iBlag osrmijeh pretle ,preko DZeraldovog lica.
Meni se dopada rede.
-Sto[ovi -
od bijelo,g, izribanog drveta lbili su 6rostavljeni po-
red tri zida kao t Gast.hausu.re Bixld,n i Ursula su sjedili lediana
okremrti zidu od fiaLkova,ne tlamperije, a DZerald i Gudr.una u
uglu lblfie pect. Bila je to pnilidno velika prostorija sa uralim
Sankom kao u seoskirn krtmama, s torn naztrikorn Sto je ova
bila sasvirm p,rosta i gola, sva od i'mprregrirane flamperije, pla-
fon, zidovi, !pod, stolov,i i ,klqpe ponedani d,uz 'tri strane, dok su
velika zolema pei, r5a,nk i \.rata hirli na datvrtoj. ,Prozoni su bili
dup,li, ibez zarrrjesa. Eilo je nano vede. Stigla je lkafa, vruCa i ja-
ka i pun sluEavnik [<olada.
povika Urs'uta.
O, Lditav Kuchen
nas! -Morgu ili dobilti rna.1o?
- - Dobili ste vi5e od
lBilo je jo5 gostiju,6vega desdtoro, kako je Birkin saznao:
dva umj€trnika, tri stude ta, rmfi i Lena, jedan runive,r'zitetski
lxofesor sa dVije [<6erke, sve N'ijamci. Cetvoro Engileza, po6to
,zu bili novajtlije, sjedili su u 4rovlaS,tenom poloZaju ,i posmat-
rali. Nijernci su povirivali lkroz wata, dov,ikivatri .go'nrdZbe ko,
noba,ru Li lponovo nesitajali. Nije ibilo vrijeme veferi, pa nisu
t5tri u tq)ezariju, nego 6u, rpo,Sto su p,romijenili cipele, oti!,li u
Reunionsaal.t2o
Englezi su s vrelmena na vnijemre i,uli rbrujanje ciitre, zvuk
klavira, provale smijeha, povike i pjesmu, blago Podrh-tavanie
6 Kranzkuchen (njemadki) suvi kolad u obliku vijenca.
x'Kaffee mit Kranzkuchen -(njemadki) Kafu sa suvirn kola-
-
lima
It' prachtvoll,.. (njemadki)
I
slvo. - diwo, krasno, dudesno, neopi-
"' Gasthaus (njemaiki) gostionica.
-
"'Reunionsaal ([jemadki) sala za ples i zabavu.
-
41.6
 lg1asova. Fo5lto je cijela kuia 6ila od ratrvdta, Einilo se da pre-
nosi svaki zu'ujk polput bubnja,,s lti,m fto ga lllLije ipojadavala ne-
go prigu5ivada, pa je brujanje citre ostar,tljalo utisak lkao da
neko svirra na rninijatuLnnoj oiid, dinilo ,se da ri klavt na kome
je neko svirao mora biti mali, kao kalkav rnajusni sprilneti21.
Kad su popili kafiu, ,u5ao je dornaiin, Tixolac, dehrekasrt sa
pril,idno spljo5teninn obrazirna iblijede, ;bqginjave kole i jakih
brkova.
- Da li osltaiim
predstavimo
biste ieljeli da predete t Reunionsanl da vas
gostima? pitao j€ naginjudi se narp,rijed
i sm,ije5edi se, polkazujuii jake- bijele zube. Njegove plave odri
brzo su Xrrelazile s jednoga rna dntrgo; nije blo sasvirn siguran
ka,ko da se odnosi prErna tirn Englezirna. Bi,lo rnu je nepri.iart-
no 5to ne govori engleslli, a nije bio siguran da li da isp,rroba
svoj francr:s{<i ili .da drm se ob,rati na njemadko,m.
- lloiemo Nitponovio
lirn Lgostinna?
u Reuntonsaal da lbmdsmo predsrtadljeni osta-
je DZeraId sffdjudi se.
lNastupilo -je (ratkotfl:ajho [rorlebanje.
da hi rto lbiio dobr.o, da b[ 'dobro hilo da
- Pretpo,stavljarm
pnobijemo led ,rede Biilki{L
- pr,ilidno zaj,apurene. Vint, rta.ko se zvao do-
Zene ustadole,
ma6in, Sirorkih ramgna, sliian ornoj lbubi, i5ao je ponizno na-
prijed, p,rema izvoru ibujke i lgtuagune. Otuorio U'e [T'ata i uveo
detvoro stxanaca u salu za fles.
trstog trrena zailada,biisna, neunatna zbunjemost prosfruja
kroz dru$tvo. Prido,Slice isu irma,le rutisak da je unnogo svijertrlih
trica okrentrto prenna nj,irna. Onda se dornadin naklonio jednom
dvjeku sa velikim Erkovfuna enengidnog ftgleda i rekao fihim
glasom:
-HerHerr Professor, dart ich vorstellen...w
Professor je b,io brrz i energi{an. Poklonio se Englezi-
rna, sa ostrniJ'ehom na licu, i o&nah poteo druZeljr::bivo:
Nehn'Len die Hercschalten teil an unserer Ufiterlxal,tung?1B
- je smainirm uljudoirin glasoim kojl se na krajnr trpitno
rekao
-pod,iZe.
Erlgleui se zafl.lstavise nasred sobe smjel)kajudi se, sa dzra-
zorn paZnje i melagodnosni na tricima. DZelraI4 koji iih je zastu-
u'Spinet Zidard instrument iz 16-18. vijeka sa po jednom
_.
ticom za Evaku- notu.
1" Herr Professor - . . (njemadki) Gospodine profesore smijem
li predstaviti? -
]l .Nelmen die . . . (rjemadki)
u naSoj zabaui? - HoCe li gospoda udestvomti

27 Zaljubljene ;ene
417
pao, rede da de oni rado uEestvoalalti u tr.abani, Gudruma i Ursu-
la, vidno ulzbudene, osjeiale siu da su odi svitr rrur(karaca tr
salli ,usrodsredene rra nj,ih, a onda s podigle glave ne giledajuCi
nigdje, osjecajuii se tkra;lj evski,
P,rofosoff dbjavi ime,na prisuttih, sans ciritnonia.lza Om]da sitr
se pogreSni tljudi klanjali pravirna; sr"i su bill ttu osim rnuZa i
Zene. Dvije atletski gradene, syjettrqtr)ute profesorove kCerke u
jednostavno tlarojenirn pilavinn lbl,uzarna i grubirn suknjama, sa
prirti6no dugi'rn snaZnirm vratoqirna, svijetloplamirn odirna i briZ-
lj,i,r,,o por'"ezandm kosom porkloni,Ie su se rum,etnedi i po1,mkle;
tni sturdenta su se duhoko polldonila u skromnoj Zelji da ostave
utjlsah krajrrlje lijqpog vasrpitarnia, o'nda je dodao IIa reC m,r5avi
tamnopllti dovjek sa buljavilm odima,duidan nerki s:r,iat, s'1i6an
'djetetu, iii paiuijrku, hitar, odLmje,ren, brlago se naklonio; njego\''
sadrrri-rg, kralpan, plavdkos, mlad dovjerk, ukus'n'o ocljevem, po-
cwenio je do u,Sijiu i du,bdlco se poklonio.
I to je prollo.
Go,spodrin Lerke nam je recitovao na kelnskorn dijaleiktu
-
objasni profesor.
- Mori nacn oprostiti ritto srno ga prelkirnuli - rede Die-
rald - veorna bismo Zolje{i da 1to Euje,rno.
-
Usfiiljoditlo je 'tdan'ja,nje i nutlearje stolica. Guidruna t Ursu-
ta, DZffaltrd i Eirkin ,su zauzeli rnjes'to na dubdkirrn kaudi'rna
uza zid. SaJa je bila pokova,na imtpregniranom lar&pernijom ikao i
cijela [<uia. Od narnie5ta,la, tu je ib'io klavi,r, kaudi, 'stolice i
,ekoliko stolova sa kniligama i rdasopisima. A.ko se izuzrne ve-
llka pilava pei, u solt i nile Uitlo nikakvih tle"koracilja, a,li, tbez
obzira na to, bila je udoib'na i veoma rpr,ija,tna.
Gospodin Leiie je bio mali ras,tom, djeti'njastog j,z'g1erda,
.u oknuglo-, p-r,norn, osjeial'mom glavorm i brzim br-r'ljavil n odi-
ma, [<aJu rniSa. Preiao je pogrledom s jednog na dnugog strar'
ca drrZedi se ,uzdrZano.
rede [rrofeson
- Molirn
vas, nastavi'te sa reciltacijom
uljudno, sa iblagirm autonitotorn. Lerke, ,kojii -,je pogureno sje
dio na rktlavirskoj sltoflici, rtrepnu ne odgovarajudi.
Bilo b,i veliko zadorvo,jstvo rede [.Jnsula, tkoja je ne
-
koliJko minuta smiirljala ,redeniou -
,na njemadkorn.
Onda se dznenada ,mairi povudeni dovjek okrenuo Prema
svojoj ranijoj pulblici i nastavio ls,to kao 5to je b'io i prekinuo,
kontro,tisanfun, poclrugfljjvi,m glasorrn, podnaZavajudi svadu izme,
du dene iu Kelna i Zerljemidlkog duvara.
---Illnf (francuski) bez cerernonije.
"o.e*onie -
418
I
Tije{o ,mu je birlo rna,lo i noforrr irano, tkao u dje6alka, alti
lrru je g as lbio zreo, jeda,h, a nfegorro pod;iaanje i spuitanrje je
imalo gipikost iskons,ke ener.gije I pod,rugljivog pronialjiJv,og ra-
zumijevanja. Gmdrrutrra nije razurnjela ni rijei,i njegovotg urono-
lorga, alli je lbitra odarana dok ga je posmatmla. Mora da je
u,mjehi[<, niko dnurgi ne bi mogao tako fi,no da podo5ava ton i
da inidtivid,uailidira. Nije,rnci su se oijqpali od,smijetra dok je
izgovarao ndke Ekalkllj,irve i sodne rijedi ltoga dijalekta. I usred
bure sim,i jeha bacali su pogllede p,une obzira pr€rala detvroro
Engleza, p,reona ordab,ranima. Gudruma i U.r'sula nisu mogle da
odole, s'mijarle su se, cijerla se [<uda tresla od srni;ieha. Ptrave
odi pr.ofesorovih kieri s.r se L.upale u sLuama, njihovi svijertli
oibrazi su ibifli zaiarsni od vesolja; njihov se otac grohotorm
smijao, studentti s'u kr,ili gtlave rnettru lkoljena p,resarnideni od
veselja. Ursn{a se zadudeno osvrttalla, srnijeh je l<uljao,iz nje
potip rno sporxta,no, ibez njene voflje. For$edala jle Gru'drumu, ova
je pogleda,la u rxjiu i sestre su prasnutle u jo5 glasnlji srnljeh,
zaneseno. [-erke baci hirtax pog[ed na nj,ih svoj,irn butljavim odi-
ma. I Bi.rtklin se priguieno kitkotao pnotiv svoje vdlje. Dierarld
Krid je sjodio usrpr:arr'no, lice m r je blista-lo od zadorvoflj]stva.
Simijeh se rp,r"oflarmao u neobu@da6]i,rn prrovalama; profesorove
kiori su se beqpomoino previjatle,i ltresle, ve,ne na prof,esore
vom vraiu su bile naibrekle, lice mu je dobi'lo tan'moclnenLl
boju, gutsio se u ljitrrirrn lgrdwima s,mijeha. SEudenti su izuil<ivatli
pol,ualrtikufl,isarne rijodi koje su se iizmeta]Ie u bespornrodne eks-
plozije srnijeha. Onda je riznenada iffnjehikovo ibrrblljanje pres-
talo, posiije dega se dula jos pondl(a zakashjela provala srnije-
ha Lkoji je jenjavao. Gudluna i [Jrsula su brisale odi, ]r'rofesor
je ,glasno pilakao.
war ausgezcichnet, rlas war fantos.rj
- Dos
Wirklich famosl26 ponavljale s,u iscrpljonc kieri jedva
" -
cuj'r1o.

- AAh,mikider,
liSta misrno razumje.le
leidert21
- rede Ursula.
povika profesor.
- -
.. - N,iste razumjdle? - povifi<a3e studanti, koji su se [<o_
nadno rusndili a se upus e u razgovor sa stranc'irni. la, das
- sie
isl wirklich schatle, das ist schade, gnadige Frau.Wi<sen ..128

. '6 Das war... (njemadki) * To je bilo izvrsno, to je bilo

s laJno.
re Wirklich fanos (ojemadki) prjm.
* Liedfr, leider (njemadki) - naZaisra sjajno.
zalost,-na ialosl
.. "3.Ja, das ist.,. (njemacki) - Da, to je zaista Stela, to je Steta,
rniiosliva gospodo. -
419
 Ugodaj je bio potpr.6, pnidoSlice siu se izrxijesa,lc sa d,ru-
Stvom, po'pult nov,ih sastojail€, tlitava je pros,topija oZivjetla.
DZora[d Lje lbio tr svorrn elemefltu, razgsva]rao je.slobodno i uz-
b'udeno, lice mtr je brlista,lo dudesnour radosdu. MoZda je Eak
i Bi,rkinu po5[o za nulkorm da se na krajlr rasrkravi. Bio je pla5-
ljiv i povuden, pnernda veorna paZljriv.
Nagovoril,i su Uxsulu da olpjeva Ani Lowri12e, kako ie p'r'o-
fesor krsitio [u pjesmu. fskazano joj je nepodi'ljeljeno did,jenje.
Nilkad ru Zivdtu nije bila 'tal<o polaskana. Gudrruura jm je pratila
na klavinu po sjeianju.
' Ursuila je i,mala trijegr avonak gllas, afli obid,no jdj ie nedo-
staia[o sa,mopouizdanje, sve je knari'la. Ali, vede,ras je bitra si'
gurna u sebe, neputana. Bifkin je bio daldko m 6rozadini, blis-
[a]la jre rgotovo nrrkosno, Nijernci su joj pomogli da se osjeCa
prijaitno i sflobodno, 6to iioj je pom@lo da powatri sarnopouzda-
nic. OsUeialla se kao pti,ca ,koja [eti; glas joj se vin'uo u visine,
b,ila je potpuno s0:ettrra, u punoj ravnotsa ,sa pje$nom, poptlt
ki'etanja knila na vjetru &oje iklize i poigravaju se sa vazdu-
hom, rta,ko oe ona poigravalla sa sentfuneotalnosCu, potpomorg-
nula zanosnom paZnjorrn. Bila iie veorna s,rotna tlolk je pjevala
tu pjesimu, ponesena itd3tino'm i osjecaniiem onoCi, kojiima je
uticalla ka[<o na sive prisutne, tako i na sobe, pruZajiu,oi neizn+
ci,vo zadovolj stvo ri sebi i Ni jerncirna.
Na kraju su Nijernci bili dirnrurtli ditT rorn tdoli&atnom rne'
lanhotrijom, i svi su je hvallili blagim glasovinrta pud,m po5to-
va,rrja, nisu imali rirjedi da )lLraze svoje di'riljenje i odu$evljenje'
ttie riihrend! Ach, die Schottischen Lieder,
- Wiesoschdn,
sie haben riel Stimmung! Abet die gniidige Frau hat eine
wunderbare Stimme, die gniidige Frau ist wircklich ei'ne K nst'
I ein, r it ir klich ! t3o
ab e

je kao crrijet na jurtamjetrn sunou. Osjeiala je da

Bflisitala
je Birtkin gtleda [<ao da je 'ljrLibomoran na qju i grudi su joj se
llnitle od uabudenja, a kroz kn otok joj je strujala neka zlatna
sflastt. Bhla je s0:etrna tpoput sunca &oje se probilo kroz oblake.
Svi su jQj se iv,i,[ i blili o'zatr'eni, bi,lo je sa.wreno.

'" Ani Lori (Annie Laurie) - pjesma popularna za vriieme

krimskog rata (1853-56); Francu.stka i Engleska su udestvovale tra
stmEi Tu-rske.
"0 Wie schbu .. . (njemadki) - Kako je to lijepo, kako dirljivo!
Ah, Skotske pjesrne, one imaju tako mnogo atmosfere! Ah, milosti-
va gospoda ima ta.ko divar glas, milostiva go,spoda je zaista umjet-
nica, ali u aista joste!

420
I
 Poslije vedere je poZdjela da izade na ,m{nut.drva napolje
da pogloda svijet oko sebe. Druitvo je pokuialo da je odvra,ti,
bilo je tako hladno. A.li, samo da pogleda,rn rekla je.
-
Sve delvotro su se dobro uto,plili i naSli tr- neodredenom,
nestvarnom vanjskom svijetu nejasnog snijdga i durholna neha
koj,i su prravi,li &udesne sjenke ispred zvijezda- Bilo je zaista
trLlad,no, pogubno, straino, nqprirodno hladno. Ursula nije mo.
gla da vjeruje da je ono 5to udiSe,vazdu-h. dinilo ioj se da je
to ne$to svjesno, zlonamjenno, sradunato u svojoj ubitatnoj
hladnodi.
,Pa ipak je bilo divno; ta opojnost, ta rtisina nejasnog, ne
shvaienog snijega, nevidljivo,g rkoje se upliCe ,izrmetlu nje i vid-
Ijivog, izmealu nje i bljeStanaih nijuda. Vridjela je Orion u us-
ponu. O, kako je bio divan; bio je ,tako divan da se doqie&
mogao irasplarkati @edajud ga.
A svuda oko nie ie bila ta kolijevika s,nijega, a pod nogarna
joj je bio tvrdi snijeg koji je napadao nepodno$ljivoon hlad'
no6om kroz tlonove cipela. Bila je no6 i 'tiSina. Zami6ljala je
da Cuje kretanje zvijezda. Jasno je zamisljala da 6uje nebesku
muziku gibanja zvljezda, sasvi,m;blizu, dinilo joj se da je 'Ptirca
rkroz njihovo harmoniEno kretanje.- -
- leti
koja -
I pripijala ie trz Birkina. Odjednom joj je pa'lo na pamet
aa neha o E"-o on razrniSlja. Niie zna,ta kuda blude njegove
n1is,Ii.
ona i zaustavi se da ga poglleala.
- Ljubavi
Lice
rnoja
- rddeodli
rnu je bi,lo blijedo, tamne, u:ejasna zraka zvjezda-
ne svjetlo$ti se ogledala u njima. I on je ugledao njeno bujno
lice podignuto prema sebi, veorna blizu, Poljubio ju je njeZno
O demu govoriS? pirtao j,u je.
- Volis ,me? -
pita,la je.
- Isuvi5etri odgovonio
- je ttiho.
-
Fripila - jade r:za nj.
se iol
* Ne previie izjiavila je.
-
svale mjere gotovo tuZno.
- APrdko - rekao 5'e
da li rte rastu,Zuj€ to $to sam lli ja sve i wja? pi.
tala -iie srumnj,idavo. Driao ju je pripijenu uza se, ljube6i- je ,i
govoreii jedva tujLno:
Ne, ali se osjeiam tkao rprr:sjaIk; osjeiam da sam siro.
ma5an.-
Bila je tiha dbk je. gtredatla t wijezde. Onda ga je poff,ttbi;la.
Ne ihrdi prosjak ga je Ceinjivo'
mota- dto .me voltis. - Lmolila - Nije srra-
421
 Sra,mo6a je osjedalti se kao qrrosjak, zar ne? odgo
vori-otr. -
zas,to ti rto ibiilo srarnorta? pirtala je. On je samo
I
- Za{no,stajao
nepomidno na jezi,!'orn hladnom-vazduhu koji se nevid-
I
ljivo krctao prel<o planmskih lrhova. SkJopio je ruke oko nje-
Ne britr mogao da podnesem ovo Nadno, vjedno rnjeslto
boz -tebe ,rede. Ne bi,tr io rmogao podnijeti; ono bi u,bi,lo i
-
pos'ljedn.i{i,traiak -Zirr'ota u rneni.
Polju,bi.la ga je jo,S jodnorn iznenada'
pitarla ga je zbunjeno, zadualetlo.
-* Mrzis l,i ga?
Kad ne bih -mqgao da ti ,priclem, kad ne ih bio ovdjle,
mrzio bih ga odgovorio je.
- siu simpationi odgovorila je.
- Ali,
ljurdi
-
Mis,lim na snijeg, na neponlidni rnir, na hladrur srnrznu-
-
tu viednoslt rekao lie.
,Ona se - zamisl,i. Onda je njen d,utr postao b]izalk nj ovom,
nssviesno se gniLiezdio u njernu.
Da, doibro je d,to narrn je top[o kad $no zajedho
ona. - -'rede
'I ,ponovo su se vratili u hotel. Vridjeli s'u n:iegorva /latna
syjdtla lkako se tode u ti5ini snjeine noii, izgledala su mala
u urd,uibtjenju kao gxozd Zurtih bdbica, kao Sadica stuldwitrr zra-
ka, si6u8nlih i narmndZasit'ih, usred snjeZne tafiIe. Iza hotela su
se vidjeli obrisi jednog pla:ainskog wtra s,idnorg sablasti koja
za"kTanja zuijezde.
rPriblDili su se ho,telu. VidjeI,i su dovjeX<a koji je ,iza3ao iz
rnradne 1grade sa upaljernrim fenjenorn Sto se ljuljao Siredi orko
sebe Zutu svjetlos,t pa su njegove taimne noge korada{e u snjei-
nom oredtru. On je prcdatavljao rnatro tarnmo snvorcnje u ogt:om-
nom srnijegu. Otvonio je lTata jeclhe od spo,rednih zgra{la.
N1irls govdda, topao, Zivotitrrjlsll<i, gotovo slidan minilsu gove-
dine, dolaaio je kroz 'to5ki hladni vazduh. Ugledali su dvoje
goveda u mradnoj $tali, onda su se v,rata ponovo zatvorila ne
pustajudi ni tra,6ajk svjetlosti narpoJje. To je Unsr:Iu opet pod-
sjdtilo na porodidni dom u Ma.r!u, na djetinjstvo, na putova-
nje u Brlisdl, i na neki dudan na6in, na Antona Skrebenskog.
0, Gospode, kad<o se to moZe po&:ositi, ta proslost koja
je propala u ambis? MoZe li podnijeti tinjenicu da je ta pno5-
I
losrt iuop$te posltojala? Osvrnula se oko sebe i ugledala taj dut-
tjivi gornj,i svijet snijega i mtiLjuda i rnoine hladnode. Posto-
I
jao je jos jodan svijet, p,oput slirka na dambnoj la,npi, Mars,
Kosetej, Irlkston, osvijettjen obidnom nestva,rnom svjetloiCu.
Postojala je Ursula-sjenka, jedna nestvarna UrsuJa, dirtavo pe

422
I
zoriste s jenki nesh/arnorg Zivolta. To je bio nestvaran wijet,
ometter, i opisan pqpu't predrstave sa tarobnom lampom. Kamo
srede da se sve slidice na s,taklima darobne la,rnpe polome! Po
Zeljela je da nestarnu zauvi,jek, poput sliOica na rnagidnoj tramrpi
koja se slornila, Zeljela je da izbri5e iproslost. Ze,ljela je da vje-
ruje da je ovamo stigla niz padine neba, sa Birkinom i da se
nije mukot4pno prrotrijala lk'roz mrak djEtrinjrsltva i vaspi anja,
poqpuno uka jarna. Oslje,iala je da je pamienje prljava podvala,
kojoj, nrije odofljela. Po dirjem se to naredenju ona mora ,,sje-
tati"? Za#o ne bi uzdla kupku disttog zaboruva, ponovnog ro-
denja, bez sjeianja ili mrlje proSlog Zivota? Bila je sa Bi,rki-
{rorn, upravo je oZivjola ovdje u dubokorn snijegnr pod zvijez-
dama. Katkve ona 'irna veze sa roditel,jirna i preoima? Pozlava-
Ia je sebe novu i neroalenu,, nije imala ni oca ni majke, nikak-
vih prethodnih v&.a, oIJ.a je sama, dista i srebrna, prirpadala
je sarno jedinstfl,r sa Birtkinom, jedinsfvu koje je odzvanja{o
duiblj.irn zrauofuna, koji su se prenosili u sa:ce vas,ione, u srce
slvarnosti u kojoj nri,kad pni]'e nijLe ni lpostojaila.
eak je,i Gud,runa bila posebna jedi,nka, odvajkada, odlu-
iena, bez idqg zajednirdlkog sa ovirn triiem, ovom Ursulorn ,u
njenom,novorn slrijetlr st(atnosti. Taj stari svijetrsjena, ta
sltvarnoslt proElosti, ah, noka ide s mitrim bogoml Bila je slo-
bodna diiuii se na kr,ilima svog notlroig poloiaja.
Gudruna i Diera[d se nisu v]ra,tifi. Od5etali su uz dolinu
pravo istpred kude, a ne kao (Jrsula i B,irki,n, na mali brijeg
desno. Gud,r,unu je vukla ndka 6urd,na Zelja. Htjela je da se
baca sve da,lje i dalje dok :re strigne na kraj doline snijega.
Htjela je da se,penje uza zid bijele konadnosti, da prettre preko
njega u vrhove koji su se dizali poput ol5tre latice u srcu
smrznu,tog tajanstvenog pqpka snrijota. Osjeia'1a je da se tamo,
preko neotridnog, stijepog, sEral,iEnog zida od snijego,rn pokri-
venih iirtica, rtamo s onru Stranu, u putpku tajan$fvenog sr.ijeta,
rrnedu prosljednjim planinskiLrn vnho\,rima, tamo u zavijencul p:Lr4r-
ku svoga toga nalazi njen cilj, njeno ispujnjenje. Kad bi samo
mogla tamo stici, sama, i grreci tr zavijeni pupak vjednog sni-
jega i uspona na bes,mrtne vrhove snijega i flitica, postala b,i
jedno sa svirrn, i ona sama bii postala vjedna, beskomadna ti
Sina, usn:u[o, smrznuto trezlremensko sredisrte svetga.
Vrartili su se natrag u hotel u Reunionsaal. Zanimalo ju
je 5ta se tamo de5ava. Mu,Skarci koje su tamo zatekli budili
su u njoj iiftlost i ljubopitljivost. Zivot je irmao nov u[!us za
nju, svi su se pred njom Iju;bazno klanjali, a brili su puni Zi-
votnih sokova.

423
 Druitvo je biilo bu,6no, plesa:li su svi zajedho, igrali su
Schuhplatteln, tirolski ples sa pljeskanjem Fukama i bacanjem
pantnerke u vazd,uJr u odsudnom tJenuJdku. Nijemci su maj'
sto;rski igrali, veiinom iz Mi,nhena. DZeratrd je fakode mogao da
prode. T,ri oitre su zvoniile u u,glu. Bio je to prizor velike Zi-
vosrti i gulve. Profeson je trvodio Ursulu u ples lupkajuii n@
ga,rra, plje5cr:ci rurkama i bacajudi je visoko sa iznenadujuiom
snagom i Zarom. Kad je iigra bdla u punom jeku i Birkin se
dak pona$ao muievno sa jednom od pnofesorovih wjeiih, snal-
nih kieri [<oja je b,ila neianjerno sratna. Svi su igrali, bio je
to budan u.rnebes.
Gud.runa je gledala na sve sa radoliu' C'vrs'ti d'rveni pod
je odjekivao oa -potpetica muslkaraca, vazduh je firepe'rio od
*a.rir;u na ci,trama, zlatna p,ra$ina se digla oko lampi'
lznenada se plos zavr5io, Ler&e i studenti su iusiro istr-
dall.i da dones'u priie. euli su se uzbudeni povici, zveokaarje po-
kloqraca na vrrdivi.ma za pivo, (povici ,,Prost"Prrosrt", Lerke - se
mogao vidjeti na wirn mjesrt'ima is'tovremeno, Po{puit patulja'
ka,-prqporutivao je piia damama, pravio dvosmislene, desto
riskantne Sale i dosiet&e sa m'u'Skaroima, dovodio thonobaira u
zabunru.
Veoma mu se igralo sa Gudrunom. Od prvog trena 'ka'd j'u
ie ugledao, zaidio ie da s njom uspostavi vezu. Ona je to in'
;tinlitivno osjecala i odekivala je da ie joj pri6i. Al'i noka
wsta rnrzo,v,oije ga je odbijala od nje, pa je po,mistila da je
on ne podnosi.
Hoiele li da igrate Schuhpl&tteln, grddige Frau? -
rede- krurpn;i plavokosi rnladii, Lerkeov drugar. Bio je nskako
isuviSe rnekan, isu\."i$e shroman za njen ukus. Ali, teljela je
plesati, a plavolkosi rxladii, koji se zvao Lajttner, bio je dovolj-
no agodan na svoj nelagodni, nnaldice se,rvilni, nadin: on je po-
niznoSdu p,rikrivao izvjesni s,trah. Pnih,vanih ga ie za partnera.
Oiire siu ponovo zasuira.le i ples je podeo. DZerald ih je
predrv,odio s jodnom od profesorovih kieri. Ursula je plesala sa
jednirn od sfirdeina,ta, a Binkin sa drugom p,rofeso,rovom kier-
korn, prosesor sa gospodom Kramer, a ostali mu5karci su ig-
rali zajedno, sa 6rodjednakirrn Zarom kao da s,u ri,rnali ienske
parrtnere.
Zbog toga Sto je Gudruma igrala sa dobro grattenim, njegov
je druga,r Lerke bio zlovoljniji i nosretniji nego ikad i niie
htio ni da je vidi. Ovo ju je 1j,utilo, ali ona je to nadokraditra
igrorn sa profesorom, ko,ji je bio ja[< kao zreo, dobro isktrsan
bik i isto fia&o pum sirrove sn4ge. Ntje ga poduosila kao tovje
424
 ka, ali j,oj je godilo ddk ju je vi0lao i bacao u vazdutr svoji,m
gtr'ubim, ,silovitirm zamahom. I profesor je uiivao u igri s njom,
gledao ju je d.udnim vel,ikim plavim odima, punfun galvanskog
olelktriciteta. Bio joj je odwatan f,bog zrele pol rodinske d.ul-
norsti s kojom se ophodio pr,rema njoj, ali se divirla silini njogo-
ve energlJe.
Soba je bila za.siiena uzb,udeujom i jarhim du,lnirn osjeCa-
njima. Neirto je Lerkea spredaivalo da se pribliZi Gudnuni, s
kojom je Zelio razgovarati, kao da se izmedu njih isprijedila
Zivica od trnja,i on je osjeiao jaku, bezodnu rnrZnju prerma
s\rom koffrpa,njonu Lajtneru,,koji je finansijski potpuro zav!
sio od ajega. Rnrgao se rnladidu jetkim podsrnijohorn od kojeg
je Lajtnor pocrvernio do u5ij,u orsjeiajrldi nemoian grrjev.
DZerald, koji je sad vei savrSeno vladao plesorn, pomovo
je igrao sa mladom pnofesorovom kCotkonn koja je gortovro
umira{a od qievidans'kqg uzbudenja, jer joj se dinilo da ie
Dze.rald tako zgodan, naodi,t, ta;ko izvanredan. Poqpuno rnu se
preda,la, [<ao uzdrhtala prtica, ustreptalo, zbunjeno, zajapureno
stv,orenje. On se blago smijeiio dok je ona umirala od uzbu-
tlenja metXu njegovirn ru.kama, kad lbi je uhvatio da je hitne
visoko u vazduh. Na kraju je toliko bila obuzeta bespomod-
nom ljubartju 4rrerna njemu da nrirje uljela ni dvije u nalo::st
da sastavi.
Binkirn je igrao sa Ursulom. C,udne mafie vatJe slr 6reps
ri,le u :rjegovirn odima, dinilo se da se prewqrio u nesto iuo
padeno, itrqperarvo, podxugljivo, sqgestivno, pot@uno nemogude.
Urrsul,u je hvatao strah od njoga, on ju je opdinja,\/ao. Jasrno
pred svojirn odima, kao u nekoj vizij,i, vidjela je jstku, raau-
damr poru,gu njegovih odiju, &retao ,se pxema njoj njeinom,
dullnom ravnodu$noiiu Zivo,tinje. Neorbitnost niegovih ruku,
koje su se prri,bliZavale hitro i lukayo, hrvataju6i je za Zivotno
bitno mjesto ispod grudi, d,iZudi je sa podrugljivim, sugesrtiv-
ni,m zamahom, nosio j,u je kroz vazdruh, kao da ne ulaZe ni-
majlo napoxa, rekorn darolijom, $to ju je dovodilo do obamrlo-
sti od $traha. Za tren je bi,la revoltirana, grozno se osjedala.
Htjela je da razbije daroliju. Ali, prije nego je odluka pala,
ponorvo mu se predala, polpusitajuii tpred svojim strahom. Znao
je sve vrijeme sta radi, znala je to po njsgovim os,rnijesima,
po njegovi.m usredsredeni,rn oEirna. Prepustila mu se na milost
i nernilost.
Kad su se nasli sami u mraku, osjeda;la je njegot"u 6u[nu
razuxatDo6,tdok je treperio nad njom. I bila uznemirena i qga-
dena.

425
 Sta to radis? pitala rga je uzasnu,to.
-
,A.li njegovo - samo btrietalo nad njorm, nepoznato,
je ,tijelo
grozno. UnatoE tome, bi,la je opdiqjena. Nagonski mr se Zelje
la Zestoko odulprijeti, pobjedi iz zadarano,g kruga podrugljive
bes,tijalnosti. AIi, bila je isuvi5e odararna, htjela je da se pothlmri,
htjela je da zna. Sta ie iorj udiniti?
Eio je neodolj,i,r"o priVladan, ali i odu.atan ,u isto vrijeme.
Jelka sugestil,nosrt koja je [rlamsala na njegovom licu i gledala
ia njegovih suienih zjenica tjerala ju je da se sakrije, da se
sakrije od njoga i da ga gleda iz nekog skrouifog mje$ta l!ri-
5orm.
Zaato si tarkav? ga je pitala, ,buredi se protiv
- iznenadnom
njega -,ponovo
Zestinom i nepriiateljst\rom.
Trepera,vii plamemovi u njegovfun oi.irna su se &oncenJtrisali
dotk ju 1je gledao ravno u odi. Onda su se njegovi kapci spustili
sa jedva primjotrni,m lpokxetom podrugljivog prezira. Uskoro su
se pollovo podig[i sa bezobzirrnom bes*idnoSiu. I popustila je,
mogao je da dini lta je htio. Njegov joj je mzvmt bio odvrat,
no pri\/1aian. Al.i, on je,bio odgovoran za sve, vidjede denrr to
vodri.
Mogtti su diniti dta su h(jeli, to je shvatila lkad je poSla da
sfilava. Kako se moZe i5ta $to p,ruia zadovoljsfvo isldjuditi? Sta
je poniZavajuie? Sta se [o koga tiLde? PoniZavajuie stvaf,i su
srwa(trIe, samo 6to posjedujm dnurgadiju stvarnost. A on je bio
tako bestidan i neobuzdan. Zar to nije grozno, dovjek koj(
'moie b,iti talco d,u5evan i prodruhorvljen pa da sad bude . . .
pre,pla$ila se od svojih sopsltvenih misli i sjedaqia, a onda je
dodala.,. ,tako bestijalan? Taho bestijalni njih dvoje! Tako
ponizeni! Ona se pdkoleba. .Ali, ma kraju krajeva, zasto ne?
Bila je ushiiena od radosti. Zasrte ag biti besrtijalan i bestidan
i ne proii kroz sve vrste is,kustava? Da, bila je oduSevljena.
Bila je bes'tijalna. Kako je dobro biti zaista bestidan. Nece biti
nijedne besitidne stva,ri koij,u orna neie doZivjeti! Bila je bestid-
na, bi,la je ono 5to jest. Za5[o ne? Bila je slobodna, jer je
zrala sve i nijedna rnra,Ena i bestidna siwar joj nije zabra-
njena.
Gudruna je posrnaltrala DZe,ra[da n Reunionsaali ri ianemada
pornisli:
I
,,Trebalo bi da ima sv,e Zene koje moie imati, to je ,u nje
gosoj prirodi. Besmisleno je zvati ga poligarnnim, on prirodno
ide od Zeae do iene, tahva tmu je narav."

426
I

rOiva m,isao se sporntano rrodila u njenoj glavil I malo je

iznenaditra. Bilo je .to kao da je vidjela meko noyo Mene! Menelt3r
na zidtu. Zapravo, to je bila samo istfula. Nerki glas joj je go-
vorio tdko jasno da je u ,tdm Ltremrdku vjerova,la u nadahnude.
,,To je zais,ta istrina", ponovila je u setri.
Sasvjm je dobro znala da je to od,uvijek vjorovala. fn-
sfiinktivno je to znala. Ali, ona to Erora kriti dak i od sebe.
Mo,ra to du,vati kao najveCu fajnu. To znanje je bilo namije-
njeao saLmo njoj, znanje koje gotovo ni sama sebi ne bi srnjela
pdunati.
U njoj je sazrela odlulka da trdba ratova,ti s njirn. Noko
od njrih druoje rnora iza6i kao pobjednik. Ko Ce to birti? Niena
dui5a postade jaka kao delik. Gortovo se srnijala u se,bi, svojoj
samouvjerenosti. To je u ajoj budrilo izvjesnu jetku, gotovo
polupremivu samilosit, njeznost prema nrjernu: bila je tako ne-
rnilosrdna.
Sr.ri su se rano pol,uXdi. Profesor i Lerl(e su otiSlri tr mali
salon da piju. I jedan i drwi su gledali Gudrurlrl dok je isla
uz stEpenice.
'.- Ein schdnes Framenzimrnerr rede qrrofesorr.
Ja potvndi Lerke knalko- -
-DZeratrd- je koradao wojim dudni,rn mdjiun ,koralkom po
sdbi, od yrata prdma prozsru i natrag, a onda se nagnuo i po-
gledao ,apoilje; ponovo je ustao i dkrenuo se prema Gudruni;
odi su rnu bile izo&trene nelkfun odsu,tnim srrnijeskom. Izgledao
joj je veoma visok, vidjela je sjaj njLegovdh svijetlih obrva koje
su bi,le sasrtavljene iznad nosa.
Kako ti se dopada ovdje? rrede orn.
-C,inilo se da se u sebi smije,- sasvi,rn nesvjesno. Pogledala
ga je. Za r4j r je oar brio fenomen a ne ljmdsko bide, neka vrsta
potrlopnog sitvoreqj a.
rni se dopada otlgovorrila je.
- Mnogo - doilje? rpitao je stojeci iznad
Ko ti se naij[ri5e dqpada
-
nje, viso(,i t{isrtav, njegova sjajna o&ira - kosa je stajala us-
pravno.
- Kodarnisesepribere.
!.remena
najviSe dopada? ponovila je kako bi irnata
Pa, ne- znam. Ne poznajem ih joi
dovoljno da bih morgta da - kaZem. Ko se tebi najrvite dopada?
O, drrqgo sam ja. Nrikoga od njih niti volirn ni;ti ne
- Ja nisam vadan. Hrtio sarm da znam kako s tob,om stvari
votlirn.
stoje.

"rMene! Mene! Stari zavjet, Danilo, V, 25, ruka koju je

poslao bog, navodao, -ispisala je te rijedi na zidu.

427
I
Ali, zaito? je blijede6i dosta prfunjetno. Od-
- ipirtala
I

- nesvjesoi
sutni, osrnijeh u njegovim o6ima bio je pojadan.
Itrtio sam da znam
-Oknenuila - nede.
se u stranu poku:Sava,iuii da razbije daro iju: na
ne{<i dudaa nad,in, osjeCala je da on po,6inje da stiie v ast nad
njom.
rt,r joi reci rekla je.
- Ne rnogu
OtiSla je do ogledala da- povad,i ufl<osnice iz kose. Svako je
veEe stajala pred qgledaloxn nekoliko mi,nruta i det&ala svoju
finu tamnu kosu. B,io je to dio nevird'ljivog .rituala u nienom ii-
1,lotu,
P,risao je iza nje i srtao. Vadila je dkosnrice pogntrte glave
i opuStala svoju toplu kosru. Kad je podigtra odi, ugleda'la ga
je u ogtredalu kako stoji iza nje i nesvjesno zuri u njm premda
nije bio svjestan da je vidi; zurio je u nju odirna koje su imale
fine zjenice, za koje bi se moglo pomisliti da se smije5e, mada
se zap,ravo nisu s,rnijeSile.
Ona se trze. Bila jroj je potrebna sva &rabrosrt ikojm je
nala da nastavi sa detkanjern rkose, kao obiimo, da se pretva"
ra kako se osjeia savr5eno lagodno. AIi, bila je daloko, daleko
od toga da se s nji,:rr osjeia lagodmo. Bjesornn:itfro je prsturala
po ,glavi da smisli nes,to sto ibi rnu mogfla reii.
imad planove za suu:a? pitala ga je
- Kakve
gilaEom - odi su joj bezbriinrim
doJk j'oj ije srce rmah,nito lupalo; bi,le sjajne
od dudne nenne napstosti, osjecala je da on ne moZe a da je
ne gleda. Ali je, takode, zr:ala tda je on pdtpuno slijep, slijep
pqput vtrfl€ koji gfleda u njru. Vodio se neobidan rat izmetlu
njone obidne sujesti i njsgove stra5ne, ttadanstvene, rnagijske
wij esti.
Ne znarn od,govonio je- Sta bi ti ielje{a da ra-
dimo?- - -
Njqgove xije6i su zvuilale S.uplje, njegov um se n€gdje po-
vukao, presahauo.
rek'la je ona blago proitestujudi,
- O
na sve, za -mene je sve sasvim ,u .redu, ne brini.-
Spnomna sam
.A. u sobi je govorila: ,,Gospode, zasto sam talko nervozna,
za,Sito si tarko nereozna, budalo? Aiko pri,mijeti, slva.Seno je s
tobom zauvije{h, zrai lt da Ce s tobom ibiti zauvijek svrieno,
I
ako pu:irnijeti u kakvom se blesavorn stanjrLr nalaziS?"
I smijala se u sebi, kao da je r.ijed o najobidnijoi djedijojr
igri. U medr.r,v,remenu, srce joj je lwalo kao ludo, samo Srto
se nije o,nesvijestila. Vidjela ga je u ogledal,u kako stoji iza
nje, visok i nagnut nad nju, plav i uiasno zastra5ujudi. Kr:iiom
4.28
je bacirla poglod na njegorr, lik m ogledarlu, sPremna da udini
sve kako on ae bi saznao da ga ona v'idi u ogledalu. Nije znao
da ona rnoie vidjeti njegoff tik. Gledao je nesvjesno, pnosipa-
judi svoj blistavi sjaj na njenu g.la,r.u s koje je kosa urekano
padala dok jm je ona detrkala nsrvoznorn, nerposluSnom ru,korn.
DrZala je gla\,.u okrenutu u stranu i deSljala, deSljala svojt-t
lijelpu ]iosu do besvijesli 1udo. Ni za 5la r1a s'\,ijetu ne bd sc mo-
gla okrem,uti da ga pogleda u lice. Ni za Sta na svijetu ne bi
se mogla okrenuti. To saznanje ju je gofovo smoidilo, sarno
6to se nije s,tropoStala onesrvije5iena na pod, bespornoina, uni-
5tena. Bila je svjesna njegove zastra5ujude prilike u neposred-
noj brlDini iza njenih 1ecla, bila je wjesna njegovlh ivrstih,
snainih, nepogrus,tljivih gnudi koje su se nadn"i,le nad nju. I os'
jeia.la je da,to vi5e ne moie podrnos,i,ti, za ne{(oliko rninutta bi
pala pred njogove noge, puzitra ;b,i po.kolro ,ispned njegovih sto
pala i dop'ustila rnu da j,e rastu'ri i unisti.
Ta je misao podstrekmxla sru njemr parmet i pnis'usttvo
duha. Nije se usmtlivala da se okrene grrdma njermr, a on je
s[ajao tu, odmaltr iza nje, nepomiian, neprikosrnoven. Prikupiv'
5i svr: svojru snagu, r€,kla je punim, zr,"ontki.rn, ibeab,riZni,rn gla'
so'm, koji je istislhivarla iz sebe preostalom samokomtrolorn:
O, ho6ei ti biti tako dobar da pogledas u moju itorbu,
tarno- je iza, i da mi daB...
ovdje j,u je snaga izdala. ,,Srta, Sta", odajno se pltala u sebi.
Ali, om je krenuo, prenirrt i ianehaden Sto ga rnoli da po'
grleda u njenu torbu koju je uvijek ,afto ljubo,morno A]vala za
sebe. Okrenula se, [ice joj je bilo bijdlo kao he6, o6i su joj
sijova,le od qpasnog, prenaprognutog uzbudenja. Vidjela ga je
kaiko se sagi,nje da uzme torbu, kako otvara laba,l'o pritlTSCeni
polklopaE, neruurro.
da ti dam? pitao je.
- S,ta -
O, malu emajlinanru kurtijicu, Zttitu, sa striko,m kormo-
rana- koji kJjunorn du,pka grudi ...
Po5[a ie prema njemu i q]ustila svoju dil'nu obnaZenu
ruku ,i spretno protr.!,rajurii po tonbi pronaate lkutijiou koja
je bila rdinmo ukra5ena.
Ovo itraZim, vidi,S node ona podtosedi mru 'kuttijiicu
pned- o6i. -
I otrl je bio dbrunjen. Ostao je rda m:l(oPta tasnu do& je
ona hitro uredivala korsu za noi i sjela da od'injtra cipele.
Nije se vjjtse orsvrtala na njqga.
Bio je zbunj,en, osujeien, a,Ii nesvjestan 6ta rnu se'desilo.
Sad je ona njega ima;Ia u srvojoj vldsti. Zna'la je da on nije

429
primijetio njsmr stravid,&u parniku. Srce joj je joi uvijelh lu-
dadki lupa[o. Btrdala, budala, kako je smjela dozvoliti da zapa-
dne ,u tarkvo stanje? O, kako je rlagodarila bogu ,Sto je uEinio
da Dierald ibude tako trlesavo slijep. Slava ho,gu, Dierald
ni$ta nije rnorgao vidjeti.
rsjedila je polagamo rra$njiravaj,uii ai,pele, i on je ttakotte
grordeo da rse svladi. IIvaXa lbogu, kriza je pro5la. Sad joj je
gctovo bio si,mipati6ah, gotoryo je bila zalj,trib,ljena u njega.
O, Dieralde smijala se umilno, razigrano. O, kako
-
si prefl<rasno i]grao- sa prrofesorovom &ierkorn, znaS - U kaiko
si lbio divan?
Kotj,u igru? pirtao je osvriudi se.
- Zar fije zalJ,ubljena
- u idbe, o d,ragi boZe, zar rli.ie '1a-
-
ljublljena u tebe? Gnrdruna u maj:raesertrijeffr t najpriv-
ladnijem a:aspoloZonju. -,rede
Ne Lrih refi<ao * re]de oql.
- Ne lbi rekao? zadirikivala ga je. Pa, ta jadnica
sad -ibespornodno -
leZi savladana ljubavlju -prema tebi. Ona
rnisli da si ti d.ivan, o, 6udesan, boianstven, da ti nema na
svijetu navno,g, Stttarno, za[ to nije neolbidno?
Zaito neobiino? pitao je on.
- zato 6lto,si je fako - zaludio rdde ona polqp,rijekorno
Sto -je zbunjiva,lo njegorv imuiki ponos - Stvarno, DZeralde,
jadna ,cljevojka. -
Nisam joj niSta ureiLnio rekao je.
- O, Ibjlo je to vi6e nqgo - sr:amotno, nadin na koji si je
-
prosto obarao s nogu.,.
Tome je kriva lE:ra Sckuhplatteln * rabe on veselo.
- Haiha-ha! smijala se Gurl'runa.
-
rNjeno -
ismijevaLnje je treporilo r-r vl;r,k;rima njegovih md-
Siia ueoibidnitm ordjecima. Kad je spavao, dirilo se da se
gu,rio u krevetu uvijen i usu-ikan u svoju v,lasoitu sna€u koja
jre ipak bila 6uplja.
A ,Gndruna je dobro spava,la, smorn pobjednilka, Od,jetlnom,
gotovo t jesom,udno se trgla ,iz sna. Kroz niski p,rozor odozdo,
gora je sivom svjeDlo5iu osvijstlila rma[u drvenu sobu. tKad
je podigla glavu,,mogla je da pogleda [liz dolinu: snijog sa
poluotlnrivenom iarolijom, tekimjasrta rgriva borova na dnu
gradine. Vidjrdla lje .i jednu siiu5nu pri,li,ku koja se kretala po
nejasno osviSetljenom pirostoru.
Fogleddla je na sa,t, sedam. On je jors Lbvrsrto slpavao. A
oaa je tri,la 'tako ibrud.na, bilo je gotovo zdstrasrujude, ibilo je
to starnj€ fi,Trde, srertalne burdnosti. lLeZala 'je i gledala ga.
434
I

Spavao je savladan zdrariljem i po,razom. Obruzeilo ju je

is{ffeno rpodtovanje prerna njernu. Dosad je osjeiala strah
prod 'njim. l-e}.ala je i raarni5ljala o njemu, o tome bta je on
i $rta pxedstarvlja u sv,ijotu. knao je finu, nezavisnu volju. Mis-
lila je o revoluoiji koju je izveo u nudnici'ma z-a tmalo wemena'
Ona Lie to anala, ako ibi se smodio sa trilo lrojim tprroblamorn,
sa rbi,lo rkakvorn stvarno krupnom ,te5koiom, DZerald bi je sav-
Iadao. Alko bi se opredijetio za neku idej,Lr, orn bi je osh'ar'io.
trmao je sposo,bnost da od zbrke pravi red. Sanrro ako shvati
si,tuaciju, doCi ie ido nemino'r'nog zalkljudka.
Ndkoliiko firenutaka su je nosila krila di'lnlje ambicije. Po
snazi volje i sposobnosti raztrmijevantja stva{'nog svijeta, Dia
radd je kao stvoren da r;e5arva pntrblerne dana, problerne ,indus'
tdjal,izaoije u moderino,m s,vijotu. Znala je da bi s vremenorn
oswario Zeljene prornjene, ,mqgao bi neorganizovati industrijski
sisfem. Znala ie, on hi ,to izveo. Kao instrument, on je bio
izvanredan u tim stvarirna; nika.d nije vidjela do,vjeka sa aje-
gwim rnoguinosti,ma. On ltoga nije bio '$/jestan, ali ona je
zn l^-
Trobalo ga je ,samo upregfiruti, freba'lo je samo da zapodne
nski ,posao, abog toga 6to mije bio svjestan. A o,na ga i'e urogla
uprqgtruLti. [Jdaie se za njega; on ie u interesu Konzervativne
partije uCi u Partlarnent i naddis,ti,ti veliku kaljugnr u radnidkom
pokretu i i dnxsrtriji. Bdo je vrhunski ,neustra5iv, autorrirtativan,
znao je da se svalki proble.m rnoZe rije3iti, u Zivo,tu rkao i u
geormekiji. A ooe ne bi Stedio ni sebe mi ibilo 6ta d-rurgo da d.ode
do rjetsenja. Bio je ,neumdljiv ri digt pqput rnada.
Srce joj je snaZno lupalo dok je letjelana krilima ushidenja,
zami5ljajudi bud,udnost. On ie biti rnirnodobski tNapoleon ili
Bizmadk, a oma iena koja s,toji iza nljega. Ci.ta1a je Bizmarkova
grisnna ri bifla dubotko dirnuta njiho,vim sadrZajem. A Dlerald
Ce t'iiti slorbodnij.i, neLrstradivijri od Biamarka.
Pa i sad, dok je leZala kqpajudi se m dudnoj, laZnoj svjet-
losli nade u iivot, neSto je lecnulo, uZasa,n ci,nizam ie podeo
da je rasltalde, poput rpropuha. Kod J]je se sve izmetalo u ironi-
ju, sve je na kraju dotrijalo inomidan ukus. Kad je osjetila ujed
neosporne .stvarnosti, strlvatila je gorkr ironij,u nada i ideja.
il-&ala je 'i glodala rga ka[<o spava. Bio je ,raprosto lijep,
bio je sanrirdena a,latka. Po njenom rni5'ljenju, on je bio dist,
'nelj,udski, gotovo nadljudslli instnu'men't. Njegova in]stmuinen-
\talnosrt ju [i,e Zesitoko privlaEila, Zailila je Srto nije Eqg da iga
upotrrijebi kao aJa,tku.

431
 U isrtom trenu isrkrsnu ironi no pitanje, ,,Cemu?" rnislila
je na Teue rudara sa njihovim li,ncle{rrnima i dipkas'tim zavje-
iama i o n jitrorviim kiarhicama u dubokim cipelarna na Snji'
,ranje. Mislila je na Zone i kierke d,ii'ektora rutrnirka, na
njihove tpartirje fenisa i na njihove uZas'ne borbe da se na,metnu
36aa,n arugorne kao nadrredeni,na dr:u5tvenoj ljestt/ici. Tu
je
Sort'Iandz ia svojom ibesmislenorr otmeoo5iu, tu je ibesmislena
rulja Kridwih, pa London, Donji dom, sav itaj Postojedi druS-
rveni svijet. Moj troie!
Ma koliko da je bila unlada, Gudruna je osjeCala cjetro'r,ito
drustveno bi,lo Engleske. Nije imala ambicija da se peurje na
dnu6tvenoj ljestvici. Znala fe savrieni.rn cinizmorn svoje su,ro.
ve rnladositi da uspon na druStvenoj trjestvici nije drugo do za-
rnjena jodnog vanjskog izgleda d,ru,gim; aoapreda.k je slidan pc
sjedovarju laZne posrobrene novdanice od pola k{'une umjesto
lainog balkrenotg peni,ja. rSve novianice su laZne. Fa ipak, na-
ratrro, njen je cinizam bio svjestam. da je u svijetu u kome je
iaZni novac u orp,ticaj'u bolja la[na firrnta od lalnog fardiuga.l3'?
Ali, o,na je ipodjednako ipxezi,mla i bogate i siromaBne.
Vei se sebi nu,gala zborg svojih snova. Mogli bi se osltrvariti,
niJsta la[(de. Alt je u 'duli isuvise dobro prqroanavala ponugu
v,lastititr poriva. Sta se to nlje tide ,sto je DZerald i}retvorio
jedan stari, dotrajali koncern u,modernu industriju koja do
nosi rvisdke dividende? S{a se to nje tide? Dortrajali koncern i
savrseno organizova,na modeura industrija, i jedno i drugo su
laZan novac. Pa ipak, nara,rmo, ibilo joj je veoma stalo, bar iz-
vana, a sarno ono Sto je izvana funa znaiaja, je,r iwru,tra je sve
sarno loia ,SaIa.
Sto se nje [j]de, sve je u su'3tini pul€ ironija. Nagla se nad
DZeralda i, saosjecajru,ii ,s nji,rn u srcu, rekla:
O dragi moj, dragi rmoj ! Irgra nije dosLtojna rri tebe
-
samog. Ti si zaisrta jedra dobxa stva,r. Za5to si morao ibi,ti ttpo-
trljebljen u jed.uoj ovako iosoj predstavi?
Srce joj se cijepa,lo od Za,losrti i bola za mjim. A u isto vri-
jeme preko njenih usta je presla gri,rnasa po,ruge na njenu
vlastitu neislkazanu ,tiradu. O, 'katkva'farsa. Sjeti,la se Pa,rrrela i
Katerine O,Si.r33 pa,flrelt Na kraj,u kraieva, ko moze uzeti it:ski

'I farding (farthing), 1/480 dio tunte, najsitnija novdana jedi-

nica starqg hrltarlskog nolrdanog 6istema-
"'Parnel {Charles Steward Parnell, 1846-1891) vdda irskog na-
cionalnog rporkieta, koji je jzgubio svoj poloZaj kad se saanalo za
njegovu pftljub.oidku veru sa KaLhcrine OShea.

432
nacionalizaEr ozbiljno? I(o moZe uzeti ozbiljno politiku Iiske
rna kakva orla bila? Ko moie uzeti ozbirljno politiku Errgrles-
ke? Ko rnoZe? Kome je sLta,tro .do toga kako stvarno s ari zakrp-
ljeni Ustav s,luZi? Ko rnari za &aSe nacionalne ideale i$ta viSe
rrego za nad nacionalni pohicilinder? Sve je to sa,rno duplja
iprida.
. To i nista drrugo, DZerallde, moj mladi heroju. {I svakorn
strudaju, neiemo se izlagati tgademju ,mijelanja prozukle stare
dorbe. B;Lrdi Iijep, ,rnoj DZeralde, i bezobzi.ran, Postoje savr5eni
ttrenuci. O, rubijedi me, osjeiam tal$'u potrebu da rne ubijedi5!
,Otvo,rio je odi i lpogledao je. rPozdravila ga je podrugljtivim
zagoneinim smijeskorn u korne je bilo i bohne veselosti.
Prdko njegovog lica prede odraz njenog smije5ka, oasmi-
je5io se potpuno nesvjesno.
]1 neonisiira radosr tkad_ j9 ugledala od.raz s,vog
^"*ltyll na njegovom
os.mrJeha licu. Ta_ko se bebe imiju. To ju je ij_
puni,lo bezmjerno,m radoi6u.
- Uspio
Sta?
si
- rekla
pitao
je.
je bunowro.
- Ubijedio
- si me.
-Sagla se nad,njega ljubedi ga strasno, strasno ga ie liubila
sve.dok se on nije polpuno izgubio. Nije je pitao-u "Si.'j;
je imao namjeu-u. eiro"mu;e miro iro!I ona l.
:bij:d.g,premda
lju_bi. einilo se da ona DraZi samo njegovo lice, da
sa" dirne
u. iivac. 'I on je Zelio rda ona dirne ii"ic, samu sJ ;j.g";;g
Zivota; on j,e rto Zelio viSe od svega.
Naporljm je netko pjsvao lijepim nehajni,m muZevnim gla.
SOJ:O;
Mach nrir auf , tnach mir aul, d.u SrolTe,
Mach mir ein Feuer ton Holle,
Vorn Regen bin ich nass,
Vom Regen bin ich nqssla
. -Gudruna je ztala da ie je ta pjesma prartiti knoz njenu
vje6nost; pjevana nehaj ni.rn, rrnuievrnlm, podrugliivim slaiom.
Ona- je oznadila jodan od njenih vrhunaca, jedai'od vrhunskih
u1eda n1enog nervoznog ispunjenja. Tu je biJa ta pjesma, {.rre_
zala se,u njenu s,vijest za vjedna vtremena.
, ,Qwanuo je lijep, p[arvidast dan. Duvao je blag vjetan nnetl{r
plani,nskim vrhovi,rna, ostar poput;bodeZa gdje dodirne, noseii
sa sobom fi,ne destice snjeZnog praha. DZeiald je iza5ao sa fi-

__ -rrt Otvori mi, otvori mi, ti Ponosna / Zapali

- mi vatru od drva /
Mokar sam do koie / Mokar sa.m do koZe.

2s zaliubljene ren€ 433

 nirn slijep,ia licem dovjeka u stanju wog ispunjernja. Gudluna
i oll s r se ju,tros nalaziilt u stanju sa'vrsenog statid.korg jedin-
stiva, plremda obnevidjeli i poq)uno nesvjesni. Izveuli su se na
sanlkama, ostavljajruii Unsulu i Bi,rkina za sobom.
Gudruna je b,i,la u ,ljubddastom i .tamnoplavom, u ljurbidas-
tom kapnltiiru i karpi i tarnnqplavoj s'tlkmji i darapama. I51a je
vesetro po ibijelorn snijegu; DZeraId je bio pored nje u bijelorn
i sivom, vrnkao je za sobom rnale sa,nlke. Smanjivaili su se u
snjeZnoj da,ljirii, Lpenjuii se urz stnmu padinu.
Gudnuna je konadala po bijelorn snijsgu, pos,tajaila je irista,
beslovesni kdrstal. Ikld je sti,gla na vrh padine, izgleda,la je
dkxugfia na ,vjotru i l/idlje,la Xrarninslke vrhove koji su se realali
jedat wa d,rurgoga i, onako plavidas,ti, dodinirvalt nebo. Sve joj
je,to libilo ra vrt sa l''r'horvima distih c]/jetovE koje trore njeno
srce. DZerarild se nidim nije iadvajao iz sredine.
Driala se za mjqa dok su bezglavo junili niz $trrnu padi-
ntr. OSjeca[a se kao da su joj sva dula izo,Strqra na nekom fi-
ndm ibr,usu koji je bio ostar lkao plarnen. Snij,eg je pr$tao na
obje strane kao iskre sa odtdce na toci,lu, bjelrina o[<o,njih je
p,rcrnicalla brZe, jos b,rze, ,u ,i,istom p,lamenu je promicala bijela
padina u odnosu na nju i ona se stqpila kao lstopljeni globul
koji lebdi jmreii silovito kmoa b,ljeltar.rr ibjelinu. Onda je doSao
vBlirki zaokrett na dnu, gdje su, uqporavajudi kretanje, ta&o redi,
patri na zemiju.
Najzad su se zaustavifli. Kad je {rstala, nije mOgla da se
d,rii na no,gama. Isip'uslila je dudan hnlk, okrenula se i pripi.la
uz njega, zarivii lice u njegove grudi, pdtpuno malal<sala. Do-
Iivjela je potpun gubirta.h svijesti u torku onih nekoliko treol,r
taka dok se naslanjala na njegove gnudi.
Sta ,ti je? pi,tao ju je.
-Ni6ta -
nije 6ula.
- fe I ovo isundse za tebe?
Kad je do$la sebi, pogledala je dko sebe iznenadeno. Lice
joj je bilo blijedo kao krpa, odi sjajne, Sinom otvorene.
- Sta ti - tponoivrio - Je Ii fi pozlilo?
je? je.
Gledala ga je sjajnim odirna, koje su, dinilo se, dolivjele
iuvjesEan preob,raiaj, i ona se nasrrnija nakorn groznorn veselod-
iu.
je
I
- Nije
u rnom - povika ona lllkujtrdi. - Bio to tren spunjeBja
iivotu.
I cledala ga je simiju6i se sjajni,m, nadmodoirn smijehom,
kao opdiqjena. Njernu se udini da.rnu se u srce zabo o5tar rnai,
aili nije obraiao ,paZnju, ni,ti pdkazivao da rna,ri.

434
 Opet su se popeli ruz padinu i qlonovo su fletjeli kroz bijeli
plame,n; bilo je d,irno, savr5eno. Gudru,na se glasno srnijala
rumeneii dok su je rpo liou bodkali fini l<ristali s,nijega. DZe.
ratrd je sarr5eno urpra'r{jao sankarna. Osjedao je da talko vlada
njdma da bi rnogao i kroz irglene u5i s njima prodi, Stavi5e,
osjeiao je da bi mogao da ih natjsra da polete u vazduh i da
proclu kroz sa,mo nebeslko srce. einilo ,rnu se da su leteie san-
ke zapravo oblilk njegove srage; trobalo je samo da porkrene
rulke i one ie zajedrno s njim 6roletjeti. IstnaZirvali su velike
padine, tra,gajuii za najlpodesinij lm stazaina. Osieaao jsdarrora
postojati neka jod bolja od onih koje su veC upoznaXi. I naiao
je ono Bto je traiio, satr5eno durgtu, strmu padinu /koja je i5la
tirk uz pofuroije granitne [i,tice, zavriavajuii se u 'dolini merlu
dn'vecem. Birla je orpasna, znao je. Ali je,,talkode, znao da ie se
sanlke pokoravati kornanda,rna njqgovih prstiju.
lP,mi dani su protrazi;li u zanosu tizirdkfun ketanjima, u san-
[<a,nju, skijanj,u; uZivali su ]u intenEirtetu brzirne i ibijelog usi
janja koje je prevazilazllo i sam Zivot i nosilo du5e ljudsrkih
biia u predjele leljudske apsolutne brzine i teZine i ljednog,
smrznlr,tog snijega.
Dlea'a,ldqve odi su postale tvr'de i dudne ri dok je prolazio
na sJkijama, vi5e je lidio na reki rnoCnl sud,bonos,ni mzdah nego
ma 6ovjdka; rniSidi su nnu bili giplki dok je i1'urio osta\rljaj rii za
so orn saw5en fi:ag; njegovo se tijelo projioiralo u 6istu wjet-
lost, bezumrnu i bezdu,Snu, dok se kre,tao po sa'vrienoj liniji
si[e.
Sre6om, dosao je jedan snjolan dan, pa su mora.li ostati u
hotelu, irade bi, po Birkinovirn rijetima, podpruno izgrbili sve
svoje sposobnosti i rpodeli da se izraiavaj;u kricima i I'risci,rna
kao ndka dud,na, nE)oznata vrsta snjeinih biia.
Ursula je po podne sjedila u sali za zabavu i 6r1es i nazgo
varala sa tr erkeom. Ovaj je u posljednje wijeme iagledao ne.
sirotan. Bio je Avahar i pun jetkog hu.rnora, kao i obi6no.
AJi, Unsutla je imala udisalk da je zbog nedeg ,rnrzovoljam.
Njegov komapanjon, rnupni, plavi, naoditi rnladii se ,takotle ne-
lagodno osjedao i nnnaxao kao da nigdje ne pripada; bio je
nekaLko zavisaq Ito je te,Slko pod,nosio.
Lerke gotovo da nije ni tazgonleLrao sa Gurd,nunom. Njegov
drugar joj je, mettru,tim, stafuro is,kazirvao njeZnu paZnju, punu
pretje,ranog po5tovanja. Gud,runa.je Zeljela da razgovara sa
I-erkeom. On je bio vajar i ona je Zeljela da 6uje ka,kvi slr nje,
govi pogledl na urnje.tnost. Njqgorva je pojava takode pniviladi-

435
I

la. U njernu je lbito nedeg od nliEnog ,maflglupa, Sto ju je in-

trigiralo, a i njegorv staradki izraz ju je zanimao; osfun toga,
,rdka zloslutha ,izdvojenost, on je posjedovao rijet'ku osobinu
izrLvojenosri, S,to je za nj,u bilo obiljeZje urnjetnilG. Bio je
ttrrtlljivac, ,6apku,n, tvorac kalarnbura i dosjEtki ikoje su pone.
&ad bile veorna ,uspjele, rpnernda ne ba5 desto. U njegovim,kes-
tenjastiua odima patuljka ona je vidjela izraz neizrecive ibijede
koja se aaklanjaia iza njegovih sitnih lakndija.
Zarilrta,la jru je njegova pojava, lidio je na djeial<a, gortovo
o:a n.Ilidaira. Nije nt pokuSavao da rto prikrije, Uvijek je nosio
jednostavno odijelo od gm,bog matorijala sa pumpanicama.
lrloge su rnu t ile ta,nke i on nij e nri poku5avao da to pritkri j e,
tSto je samo lpo sebi bi,lo izuzetno s otrzirom da je rije6 o Ni-
jenaou. I ni,lcad se ni,kome nije udva,rao; wijek je bio izdvojen,
bez. c,bzira na njegolr: p,rirvid,rur sklonost za igru.
[-aj,tner, njegov ko,mpanjon, trio je veJiki spolrtiSta i veorna
naodit, sa rkru,pnim udovirrna t plavi,m odlma. Lerke se s 11rs
mena na rrrijeme sankao ili klizao, ali ga to nije odu3evljava,lo.
A njegove fine tanfl<e nozd,rve, nozd,rve iistokrvnog ulidara, pre-
zni\no su pod,rhtavale kad bi se Lajinff razmetao svojirrn girnna-
stid,kim vjeitinama. Bilo je olirgledno da su njih drva, iako su
puttovani i Zivjeli zajed,no u posljednjem stepenu inti,rnnosti,
stigli u fazu uzajamnog gnuSanja. Lajtner je,mxzio Lenkea gr-
Eeii se tkao crv od nemoCrnog rgnjeva, a Lerke se prema Lajt-
neru odnosio sa prezirom i jetkoddu. Nije im ostajalo ,1i5ta
drurgo nelgo da se Srto prije razidu.
Vei i sad ri,jetko su lad zajedno. Lajtner se Bljamdio sad
jednorn, sad drrugorn, uvijek rponizno i sa rpoltovanjem, Ledke
je, Eetlurti,rn, tlosta vrernena provodio sa,m. Van hotela aosio
je vestfalsku kap,u sa vetitlcirn Slitrrjacirna za u5i od vel'urra,5to
,mu je
'davalo izgled kuniCa sa klernrparr'fun u5ima, ili zlobnog
paruijka iz mondijsldh bajki. Lice mu je bilo srnedecrveno sa
survort svijedom koZom &oja se sltaradki nabirala prilikom des-
tih promjena izraza. Njegove su odi plijenile painju: smede,
ibulja,ve, kao u ku,niia, ili zlobnog patuljka iz skandi,navskih
hajki, i &ao odi nekog izgubljenog stvoi'enja, sa Eudnim oba-
rnrlim izrazorn znanja i hitre isLre tajanstvene kobne vatre.
iKad god je Gudruna pdku5ala da razgovara s njinn, svaki put
se mrzovoljno i Cu,tke po.r.rlkao gledajuii je svojim budnim, za-
tamnj$ ,m odirrna, ne ulazeii ni u kalkav odnos s njom. Njogo-
vom zaslugorn, 6ini,lo joj se da mu je od\r,r'artan njerl spori
francuski i joS sporiji njemadtki. Sto se ti e njegovog dosta
loleg engleskog, bio je isuviSe nespretan, pa nije ni poku3avao
436
I
da ga ispnoba. Ali je ipak razumio dosta ,tolga 5to se ka*e na
tom jezirku. I Gud,runa se ljuitila ostavljajuii ga sarrna.
P,red vdde je uiLla u salon i zatdkla ga da nazgovara sa
l Unsuilorn. Njegova meka crna kosa nekako ju je podsjeCala
na ijr5rrir5a, onaiko djedka na okruglojr, osjetljivoj glavi, olinja-
la ura zaliscirna. Sjedio je porgureno, kao da rnu je i tluh bio
slidam duhu slijepog mi3a. Gudruna je vidjefia da on 'tiho LIr-
su,li povje,rava neku tajnu; dinio je to nerado, preko volje.
Fri6la je i sjela &od ses,tre-
Fogledao ju je, a onda je odv'ratio rpogled u s,rraDu, kao
da ne obnaia painju na nju. U sarnoj s[va,ri, ona ga je fubotko
zanima a,
- Zar nije zanirmljinao,
se sestri
Pruno
- rdde
Lerke radi veliki
Ursula okredudi se
firiz za ,fasadu jedne fa-
-,goq)odin
brike u Kennu, sa pogledom na ulisu.
Pogledatra ga je, njegove tanke, smede, nqnroane ruke, naIlk
na hrvafaljke, s,lidne l<andZarma, neljrurds&e.
U lkom maiterilja,lu? pitala je ona.
- Aus was? prevela- je Uns,ula.
- Granit -odgovorio je.
-,Usltjediila -je serija ,lakonslkiih pijtanja i odgovora rnettu
&olegama po struci.
je pi,tala je Gudruna.
- Koji roljef?
Alto relieyo.l3s -
-
-Za Koja visina?
Gudrunu je bilo veoma zanfunljivo da ga za,mi5lja kalko
pravi veliki gra.nitni fr,iz za neku veliku fabniku ,u Kelnu. Do-
bi,la je od njsga neku predstavu o zamisli. Bio je to prikaz
nekog va(ara sa seljacima i zanatujama ,u nazuzda,nom orgi-
janju; zarniSljala ih je kako se pijani i smijedni u svojirn rn+
dermim kositiimima vrte na ringiSrpitru, blenu u rraa:Sarrske iatrg
ljube se, hazaju, bat'rgaju i ko,trljaju a gtLvarna, ifii se ljuljaju
u damcinna-ljrLr,lja$hama i grucaju u srtreljafnicarma, uskome5a-
ni iu sveqpstem ludom haosu,
I]slijedila je brza razmjena ideja o tdturidldm pojBdrinosti-
rna. Gud:runa je bila veoma impresionirana.
O, pa to je dudesno, imati takv,u fabniku! po.vitka
-
Urstrla. Je li cijela g,ratlevina lijepa? -
-
'da - odrgovorio je on. - Friz je samo dio cje{lo
O,
- arhi,tdkfure.
kupne To je kolosal,na ,gradeldna.

'$ alto relievo (italija$ki) - visoki r6ljef.

437
 Ornda se ur6initlo da se ukodio, potom je slegao ramerima
i nastarvio:
- Skuliprtu,ra i a,rhitdktura rnoraju ,iii
zajedno. Broilo je
wijeme irerlevanffrih ki,pbva, kao i zidirih slika. U samoj stva-
ri, skutptu,r'a je tr"vijdk dio anhi,terktons&e zarnisli. A poSto su
se ff1kve p,rdtvodle tr muzeje, a industrija postala ono od 6ega
se Zivi, hajde, dakle, da pretx/o{-funo naie inrdustrij slke hale u
hramove umjetnos'ti . . . na,se fabriidlke kt'ugove u Panrteoo,
ecco!1x
Ursula je razmiS,ljafla.
rekla je jllotrerbe da nade
Pre'tpostavlrjarn
- tvornice
vgliire - da nema
posta,nu- tako sufirorne.
On se odmatr razmaha.
Urpo:avo se o tome radi povika on. Tu je dvor! Ne
sarno- da nema potrobe da uraSa- nad::a mjesta-budu nrina, nego
njihova rulnoia, u krajnjoj 'triniji, uni5tava nai rad. Ljudi se
vi:!e neie polkor:avati toj nepodno5ljivoj ruZnoCi. Ona Ce ih na
fi<naju isuviSe ozlijedirti i oni Ce od te pqvrede uvenruti. A s nil'i-
rna de i nad uvenuti. IVlisliie da je rad 6ro sebi nuZan, rna5,ine
[<ao i sam proces rada- Medutim, ma5irre, kao i proces rada su
iocrz:elr.o, do sanrienswa, lijepi. Ali, doii de kraj civilizacije kad
,iudi podnu odbijati da xade zbog toga Eto je rad postao ne-
podno$ljiv za njrihofa du]a, katl podnu da se gnuEaju rada,
dtad se odlude radije da gladuS'u nego da rade. Tada iemo vi&
jeti kako se del<id upotrebljava sarno za mzbiian:e, i to Cemo
rdoZivjeiti. Ali tu smo, irna'mo rpri'lilau da napravimo lijepe fa-
brilke, lijope rad,ionice . . .
Gudrlna je samo djelirn'idno razurnjela njreggve djodi.
Mogla je p,laka'ti od muke.
' -..._'sG kaLe? ipitala je sestru' Ursdla joj je ufl<ratko,
nadrvoje.natrroje prevela - rrnucajuCi. Lerke je posmabao Gudru-
nirno lice da r1a njemu osjeti radost.
MisXiie li, darkle,
ba da - sluZi intl,usitriii ? -
rede Gurdnuna
- da umjetnost tre.
Umjejtnostt bi trebalo da fumadi fuxdus.trilju, kao Sto je
- iunnadila religiju
nelhad
- rede oo. ga je.
Arlt, da li.vas vasarr tumadi industriiu?
- Nara1r'no. Sta dovjerk dint [<ad je na va5aru - pitalakajkav je
ovaj -? On obavlja neSto sto je veoma s,lidno radu; masina po-
flcrece njqga, u]mjesto da on pokreie maiinu. On uiirva r..r m+
ha.nidlkom kretarju, u wom vlast.itom tijelu.
136
ecco (italijanski) eto
-
438
I
 - Ali, postoji Ii i$ta osiim rada, mehanidkqg rada? - d:ede
Gudru,na.
Ni5ta osinn rada! je naginjrudi se napri-
jed;-odl su m use pretvorile - odgovorio
u dva rdraJG sa iskricama svjet-
losti. nista ne postoji van toga, Matr slu2be ma5i,ni, ili
- Ne,
uiirvanja ir.r giibanju meha,nidkog sbroja; gibanje ,to je sve.
- inaie
Nikad niste xardi,li zbog foga sto ste osjedali eflad, biste
zrali rkoji beg nrpravlja nama.
Gudruna je drhtala i crvenjela. Zborg nedeg joj se gotovo
plakalo.
Ne, nisam radila zborg ,toga 5to sarn bila g[atlrna
- je
,govorilh ali sam 'adi1a. - od-
-
Travailld... lavorato? tpitao je. E che lavoro, che
lovoro? QueL lrovail est-ce que- avcz lait?t'1 -
-
Govoa'io je mje5avinom f'rancrrsko,g i itaflijanslkog, nagon-
ski se sluZio sfanim jezi,l(om kad se.njoj o,braiao.
Nikad niste n:adi{i kako svijet radi rekao je jefko.
- Jesam rdkla je ona. I radim.- I sad zarattrujern
svoj-,nasuini hljeb.
- -
,On se zaustavio, odmjerio je ne trepCuii, a onda je pot-
puno zanemar,io tu itemu. e inilo rnu se da se ona Sggadi s
njim.
Jeste li vi ikad radili kalko svijst radi? piitala ga
je -
Urs,uila. -
On je lpogloda nepovjerljivo.
Da je srdito. Znao sam lerafii po tri
- odgovorio
dana- u lkre!"etu zbog toga 5to nisam- imao Stta jesiti.
Gudrruna ga je gledala veliikirn ozbiljnirrn odirna koje su,
dinitlo se, iz njega izvlatjle te5ki rnutljag, kao srZ iz kostij,u.
Njegova se prinoda svakim s'sojim atomom protivila iqpo\rije-
darju. Urprkos tomi:, njene ve,li{rc, ozbiljne o6i su otvarale
Lneki tajni venrtitr na nrjegovi,m venama i on je, protivno svojoj
volji, govorio:
je otac lbio od onih ljudi koji ne vole da rade,
- Moj
a nismo imali majlke. Zivjeli s,mo u.Austriji, u aus,trijskom
dijel,u Poljske. Karko simo Ziljedi? Ha! ,NeX<ako smo Zivjeli!
Veiinom u jednoj prosito,riji sa joS rtri ,porodice, po jedna u
svakom ugl,u, sa ktrozetom na srodini, l<oji se sastojao od tiga-
nja sa daskorn odozgo, ha! Irnao sam dffa bralta ii sestru, a
ponekad bi bila ndka iena sa oceirn. Bio je razuzdano stvo-

"' Travaille... lovarato... - Radili... A koji

(franc.-talijanski)
posao, koji posao. Koji ste posao radili?
439
renje, svojeglav, potukao bi se sa svakim dovjekom u gradu,
u garnizonskom gradu, p,rernda je ibio mali rastorn . . . Ali,
nije htio da radi ni za tkoga, zarekao se i nije lxtio...
-OnI jelkako ste Zivjeli? pitala je Ursula.
pogleda, a onda - naglo s&rernu pogled na Gud,r'unu-
Razumijete .ti? ,pitao je.
- Dovoljno -
odgovorrila je.
-Odi im se na- trenuta& susretose. Onda je on odvratio po-
gled'u stranu. Neie vise mi rijedi ,prorgoMoriti.
pitala je Ursula.
- AKakoka&o ste ,posltali vajar?
sam postao kipar? - orr zastade. Dunque138
- je promijeniv5i
nastavio a -onda pretle na- francuski. -
'toD,
Bio sam dovorljno star da idem da kradern na pijaci. Poslije -
sam radio, oitiskivao sam Starxbi{j na boce od gline prrije nego
odu u pei da se peku. Bitlo je ,to u jetuoj fabrici gli,nenih
hoca. Tarno sam podeo da prarvim rnodele. Jednog da,na bilo
mi je svega dosta. Lelao sam na surnou i nisarn iSao na posao.
Onda sam oti5ao pjeSke u Minhen, odatle sam pjeladio do
Lta,lije, prosjadeci. Irtalijani su bili dobri prama rneni, bil.i su
dobri i dasni lprema ,rnoni. Od Bozena do Rima, gotovro svake
noii sam jmao obrok i krevet, ponekad od slame, kod nekog
seljatka. Volim Italijane svim srcem. Dunquq a.desso . . . main'
tenantge. Zaradrujem hiuadu funti god,i5nje, moZda d,vije...
oborio je pogiled i g,las ,mu se izg,u,bio u ti5ini.
-
Gudruna je gledala njegour sjaju:u, finm koZu [<oja je bila
orvenosmeala od sunca, zategn'uta na sljspoodnicama; gleda,la
je njegor,'m prorijedonu kosu i guste, grube, dokinjaste brkove,
kratko rpod.Biiane na nemirnim, pri,lidno bezoblidnim trstima.
vam je godina? pi'tala ga je.
- Koliko ju
Fogledao je iznenatleno- wojim punim odima paltuljika.
qhtar? je. I oklijevao. BiIa je to odi-
- Wie
gledu:o - ponovio
jedna od stvarri o kojima bi radije iutao.
Koliko je vama godina? odgovorio je pitatrjem.
- Dvadeset i Sest rekla je- ona.
- D\r'adeset i Sest - ponovio je gledajuii je ravno u oEi.
-
Zafiao je, a onda rede: -
Untl lhr Het Gemahl, wie &lt ist er?t4l
-
L3Dunque (ilalijanski)
- dakle.
"' Dunque, adesso... (italijansko-francuski)
sada. - Dakle sada..
,* Wie alt (njemadki) Koliko star?
-
Ll Und lhr Herr, . . (njemadki) A vaS gospodin muZ, koliko
je on star? -
440
I

pitala je
- Ko?
Tvoj-rnuZ
Gudrurla.
rede Ursu,la, pomaio podrugljivo.
- Nemam muZa - rede ona na engleskom. Na njemaE
-
kom je od.gor.orila. -Njemu je trjdeset i jedrna.
Al,i Leike ju je- po,mno pratlo zlosXutni,m, buljavim, sum-
njidavirn odirna. Ci,nilo se da se ne,lto u Gudrurxi slagalo s
rnjirn. Bio je zaista kao jedan od pa,tuljatka bez d'r.r5e koji je
nasao drugara u ljudskom bidu. Ali, on je to skupo platio.
On ju je fascininao, kao da je kunid ili slijepi miS, ili smeda
foka koja je podela da govori s njom. AIi je i znala ne5to
Eega on nije bio svjesta,n, znala je za njegovu nesvakidalnju
mod razumijEvanja, sh,vatanja njenog Zivotnog puta. On nije
bio wjesita,n svojih sposobnosti, nije ih poznavao. Nije znao
kako svojim purim budnim, zami5ljenim odima moZe da pro.
ni&ne u nj;u i da je vidi urpravo onak\r'u karkva je, da vidi sve
njene taj,ne. On bi samo htio da ona bude to lto jeste; on ju
je istinski znao, opakim ,podwjesntun znanjem bez iluzija i
nade.
rZa Gudrunu, u Lerkeu se nalazio temelj cjelokupnog li-
vota. Svi drugi su irnali svoje iluzije, morali su ih imati, svG
je prij,e i svoje rposlije. Ali, on je stojiirki opstajao bez ikak-
vorg prije i poslije, potpuno rasflffstiv5i sa iluzijama. Nije se
zalara\tao u bitnim stva,rirna. U suStimi, on n' za SrLa nije mario,
ni zbog te4a se nije sekirao, nije pravio ni najmanji poku6aj
da bude u skladu sa bi.to dim, Postojao je kao dista, neveza-
na volja, stoidka i trenutna. Postojao je samo njegov rad..
Neobi6no je bilo i to kaJko ju je njego,vo siromaStvo i de-
gradacija njegovr:rg ranog Zivo,ta provocirala. Bilo je nodeg
lb[u,tavog i neukusnog, za nju, u predstavi gospodina, dovje-
ka koji je prolao uobidajeni purt ikolovanja i univerzitetskih
studija. U njoj se, dakle, rodila neka iestoka simpatija prema
ovome djetetu kaljuge, Einilo joj se da je on suiti materijal
od kojeg je nadinjen donji pos,troj Ziivota. Ispod njega nije
lbilo nidega.
Lerke je i Ursulu privladio. I u jeilnoj i u drugoj, on je
izazivao izvjesno rpo5tovanje. AIi, bilo je ttrenutaka kad se
Ursuli dinio neqpisivo inferioran, laZan, puka lulgarnost.
Sto se Bir..kina i Diera{da tide, obojici je bio m'rzak. Die-
rald ga je ignorisao sa izrrjesnom dozodn Prezixa, ali Birki,na
je dovodio do bij,esa.
Sta Zene nalaze tako zani,rnljfulo u ;tom neslanom d,ri;r-
cu? - ipitao je DZeratrd.
-
441
 Sam bog zna odgovorio je Birkin osim ako irn
-
se ne obraia s nekom- rnolbom za pomod, Sto- im laska i funa
punu v,last nad ajima.
Diorald ga iznematteno pogloda.
- Da [i ih on moli? pitao je.
O, da - je Birkin on je savrleno potdi-
odgoMorio
- -
njeuro stvorenje koje postoji gotovo -tao krirninalac. A Zene
se bezglavo us,hemljuju na takve, poput stxuj€ vazdu}a pre
ma valflnlmu.
da ih tako privlati
- eudno rede DZeraXd.
To je pros:to da poludilS - rede Birkin. Ali, on po-
- fascinaciju saZaljenja i -odvra,tnos i za -njih,
9jed,uje to malo
testidno dudqviste rnra&a, da ga tako nazovem.
iDZerald je bio nepomida.n, utonuo u rnisli.
- Sta uje sur5tini
Birkin
Zene txai,e?
slegao ramerima. -
pitao je.
Bog zna Ndka vrs.ta zado1loflj3tva u dubo-
koj -od,bojnosti, bar- rede.
meni-.ta&o izglsda. Cini se da 1ruze kroz
neki tunel ,rnratka i nikad irn nije dosta do,k ne s,tlgnu do sa-
mog tkraja.
DZerald se zagleda u tamu finog snjeznorg praha nosenu
vjdt{om. Danas je svuda bilo rnrad.no, uZasno rnradno.
je kraj ? pirtao je.
- A ,kalkav
,Bilkin odmahnu glavom.-
JoI nisam dotle stigao,,pa ne znam. Pitaf I-eikea, cn je
- ilrlizu. On je mnogo eta.pa dalje od mjesta do kojeg
pni,lidno
ijedan od nas rnoZe da stirgne.
ali kaLkvih stapa?
- Da, uzdahrlu
Birki,n - povilka
i skupi obnve
Dte!:a(d razdradeno.
u guku gnjeva.
pacov,- uEtapa u.dru5tvenoj mrZnji
rijednoj truieZi, na mjestu
l:ede on.
- gdje On Zivi kao
trulez- pada u jamu
bezdanku. On je od,rnakao dalje od nas, on o5trije mrzi idea-
Ie. On potpuno mrrzi ideale, iako oni vladaju njiLrn. Mislirn
da je Jevrejin, ili matkar djelimidno Jevrejin.
Vjerovatno rede Dlera{d.
- On je jedna- mala nqgacija koja grize, koja nag'riza L0-
- Zivota.
rijrene
zasto iko mari za rxjega?
- All, [rovika Dierald.
Zato sto i drugi rnrze ideale,-u dusi svojoj. HoCe da
- kana;le koji,ma se odvode o&)adne vode, a on je vido-
istraze
viti pacov koji pliva ispned sviih.
tDierald je jo5 uvijdk stajao i zurio u tarrrmu izmaglicu od
finih snjeZnih 6estica.
442
I

I
- Neglasorm.
otudeniln
sh,vatam lvoie Jzxaz,e, stMarno
- torede
A,Ii rni se dini da je
on rarmirn,
neka nas'irama
telja. -
Prrelpostavljam da i ti Zeli5 isto
mo -Sto ti hoie5 da se svr5i ,jednim brzim - rede Bir{<in.
- Sa-
sl<okorn naglavce,
u ngkoj vrsti eflrstaze, a on se koleba sa strarjom, sa stxujom
od,vodnog <analla.
iU mecluvromenu, Gudruna i Ursu,la su loyile priliku da
jo5 koji put pomzgovaraj r sa Lerkeom. To nije dolaailo u
ob,zir ,kad su mu$<arci s njirna. Tada nikako nistr rnogle dodi
u dodilr sa usamljenirn malim vajarem, On je morao biti sa,rn
kad su oni tu. A volio je da i Ursula bude prisultna, kao neka
vrs,ta prenosniika za Gudlunu,
Radlte 1i joi i$ta osirn aflhiirtdktonslke sk{ilFture?
- j.e G-udrlrDa jed,)te veieri.
pi4ala -
odgovorio je.
- NeAJi,
portrerta,
sada
- stvari
druge .. .
- Radio sam sve vr6ite, osixn

KojiJ wstu stva,ri? pitala je

Gudruna.
-Za.stao je za dasaX<, a-onda usitade i \z^de n sobe. Vratio
se gotsvo istog trena sa malim svitkom papira rkoji joj pre-
dade. Ona ga razvi. Bila je to rqpr"odukclja ied.rre statuete sa
potrpisom F. Lenl<e.
To je jedna iz rane faze
-Statueta - rede
je;pnedstadjala mladu
on.
- Vi6e za mase.
djevojku, sidusnu, fine
izrade, ikoja je sjedila na konju. Djevojka je bila mtatla i
njeZna, disti pupdl]jak. Sjedila je sa nogama na jsdnu stmnu,
sa lice.m u ru[<ama, kao da je zas,tidena i potresena neizrnj€r-
nim bolom, poq)uno slkrhana. Njena je kosa, krartka i vjero
vatno boje la,na, padala naprijed, pokrivaj,udi r,uke.
Udoui su joj bili mladi i njeZni. Noge gotovo da jo5 nis,u
bile fomnirane; bi,le siu o noge tljwojdice koja stupa prsrtra
suxo!'\oim dobu iene, visile su sa sitrane sna2nog konja, sa sto-
pa,lima dirljivo pnobadenim jodno preko drugoga, kao da ih
krije. Ali, nisu se imale gdje saLkniti. Bila je naga, izf,o ena.,
na golim ledima snaZno,g konja.
Kon:i je stajao kao ulkopan, napregnult, kao da je iznena-
t1en. Bio je masivam, velirdanstven pastuh, nabreikao od pri-
fi<upljene sna€e. Vrat rnu je bio savijen u lu]k i stra.6an, kao
snp, slabine pomjerene naitrag, ukodene od snaige.
Gudnr:na je poblijedjela, rnrak joj je nrao na oEi, popurt
s,rama, onda je pogiedala sa izmzorm molbe u s[a,vu, gotovo
kao rolbinja. On je od,mjeri pogtledom i malo lrznu glavom.
443
 je? pitala je bedbojni,m glasom, trudeCi se
- Ko,lilka
da izgleda opuiteno- i prirofuro.
ponovio je jos jednom je oibuhvatio
- Kolika Bez -pos,tolja, ovolikai
je?
pqgledorn.
a sa rpostoljem- ,ovolika . . . - pokaza ollx rukom -
Gledao ju je nehemice. U njogovoj brzoj gesti bilo je
ndkqg ohorlbg, naglog prezira prema njoj i dinilo se da se ona
rna,lo smanjila.
Od dega je? pittala je zalbactrj'ud glavu i gledajuii
ga sa - glurnljenom -
hladnoiom.
ton jm je jo5 uvijek ne[remice gledao, irnajudi punu 'ldast
nad njom.
- Od ronze, od zelene bronze.
Od zelene brorue! Gudruna, htlhdno prihva-
tajudi- njogqv izaaov. Mislila- jepo,novina male, [<rhhe, njeine udove
djevoj'dice, glatlke i hladne u zelenoj. ;bronzi.
. dirr,o prornrrrnljala je i pog,ledala ga sa ueiko,rn
- Da,
vrstorn -
hladnog polito,vanj a.
Zaltvorio je o6i, a onda oikrenuo pogled u stranu, litktrjuii.
za{lo je ko,nj talko ulkoden? pitala je Urs,ula.
tr(n:rit- je kao kamen. - -
* Ukoten? panovio je rratolborno.
-
Da. Pogledajle kako je kru/t i gJrurp i bruJtalan. Kmji
-
su osjetijrivi, sasvirrn delika,tni i osjeiljivi, zaista.
,On podiEe ramena, raSiri rulke i ralryrodu&ro sleZe, t<o1iko
da joj kaZe da je ona samo a,maJter i jedno nepristog'no iriko
i nirSta.
Wissen sie1a2rdkao je sa uv,redljivim strp Jenjern i
- u g.lasu - jL odrettena iormo, dio cjelovite
- konju,mje,hidkog
i[rJbazrio56u
forme. On je dio jednog djela, dio forme. To
nije fortografija nekqg prijateljski raspoloZenog konja korne
'dajete kocku Sedera, znate... On je dio umjetnidkog djela,
on nema veze ni sa d,im izvan tog umjetnidkog dje1a.
Ursula, ljuta 5to se prema nijoj odnosi ta&o uvredljivo,
de haut en brrsra3, sa viisri,ne svoje ezoteridne rxmjetnrosrti, na nj,u
u dubinama neufl<otg, neposveCenog arnaterizma, odgovor.i srdi-
fto orrveneii i podiiuii iice:
je irpak stika konja.
-OnAli, tojednom sleZe ramenima.
ioS
Ka[<o vam drago; to nije Slika krave, na,ranmo.
-
,4 Wissen sie (niemadki)
'' - znate.sa visine
de haut en bas (fuancuski)
-
M4
I
I

Ovdje se Gud,r.una ukljrujdt, cnvena u licu i sjajna, u ielji

da sprije6i nesporazurne ove wste, da preduhi,tri Ursulu koja
I
se svojo,m Elutporm uporno5du samo komprorniituje.
Sta ho6e,5 da haZeS time da je ilo ,,slika konja"?
- ona na sestFu. Sta podrazu,mijeval pod
povljka -
Ti imas na ufiru prodstavu - konja koj,u ima5 u sroloi[<onjem? gla\'i i
&oju bi Zeljela vidjeti predstavljenu na slidi. Postoji jedna
sawirn drugadija preds,tava, sasvirn dnugadija. MoZeB je zvati
lkonjem ako hoies, a moieS reii i da nije konj. Ja sa isto to-
,lilko prava mogu da tvrdim da ruol konj nije konj, da je to
jednostarrro ivoja laina prodstava o konju.
Ursula se kolebala, zb,unjena, Onda rede:
on funa takt'u predstaru konja. Znam da je
- Ali, za5to
to njegova pred,s,tava. Znam d,a je to zapravo njqgova sLilka.
rl-eike je gnjer,rno frktao.
Moja sli;ka!
- ponovi on
dige-Fra4 to je Kunstwerkraa,
prerri,r.ro. Wissen sie, gnd-
umjetnidho -djelo. To je urmjet-
nidko djelo, to nije slika niiega, apsolutno nidega. Ono nema
posla ni sa dim izvan sobe, ono nema veze sa svakodneunirn
Zivotom ovoga i,li onoga, nerr:r veze metlu njima, apsolutno
nikakue veze, to dvoje su pohpuno razlidite, jasno odijoljene
ravni postojanja i svaki pokuiaj da se jedna prevede na dru-
gu je vise nego rglup, ito je pomiradenje zdrave pamoti, stva-
ranje zbrke i na jednoj i na drugoj strani. Shvatate U, ,ze
smiiete btkati relativni iin ljudskog xada sa apsol,utnim wi-
jetom umjetnosti, to se ne smije.
To je is,tina
- su
sfivari - po,vika
uvijek potpuno
Gudruaa zaneseno.
odvojene, one nemaju nideg - Tezaje'd-
dvije
nidkog jedna sa dmrgom. .Ia i moja umjetrosrt nemamo niieg
zajednidkorg rnedu sobom. Moja umjetnost Zivi u jednom dru-
gom, drugadijem svijetu, a ja u orvorne.
I-ice joj je bilo crveno i izobliEeno. Lerke, koji je sjedio
pogn'ute glave, kao neko stjeran uza zid, brrzo podiZe odi pre-
rna njoj, gotovo kri5om, i prozbori:
- Jo, sojeistumukla
(Jrsula
es, so ist es.ras
poslije ovoga izliva. Bila je gnjevna.
..
Zeljela ih je natjerati da stpuste durbin.
Nista od svega ,toga nije is,tina; sve su to samo prazne
fraze- rede ona prosto. konj je strika va5e us,taljene
glupe -stvamosti, a djevojka - Ovaj
je bila djevojka koju ste voljeli
i mudili, a onda napi.rs0i{i.
'" Kunstwerk (njematki) - umictniakojedjelo.
Ja, so ist... (njemadki) je
'is
- Da, Lo tako, tako to,

445
 lPogledao jtr je sa tanlkim smijd5&om pnezira u oiima.
Neie se tnuditi da odlgovori na posljedrnj,u oprtuibu.
Gudruna je ta&ode zamudda, tonudi u ozloJ'edenost i prs,
z|r. []rsula je ta;ko nepodnosljivo ogranidena i glupa; 5to joj
treba da se brzopleto i nezgrapno zalijede u pnostore gdje bi
se i antleli bojali da strrpe. A,li, Sta da se radi, brudale se rno
raju podnosi,ti, rnakar i preko na6e volje.
Atli, i Ursu,la je bila qporna.
5to se tide vaBeg svijeta umjetrosti i svijeta svako-
d,neme- Astvarnosti odgo.vonila je ona morate da ih raz-
d\,,ojirte zato Sto ne - rnoZete da podhesote- da saznate istinu o
sebi. Nisrte u stanju da ipodnesete da shvatiite koja s,te vi oves-
tala, u$togljena, uskogruda i brutalna stvore,nja, skrivate se
iza tog vaseg ,,s.vijeta umjetnosti". Svijet ,u,mjetnosti je samo
istina o $tvartrom svijet/u, ali vii ste isuvide zahrazdili da to vi-
di,te.
Bina je btijeda i drhtava od napetosti. Gudruna i Ier.ke
su sjedili ukodeno, prezirudi je. DZerald, koji im se pridruiio
na ipodetku njene tirade, takoale je stajao i rgledao je ne pri-
lxvatajudi njeno shvatanje. Osjedao je da je izgUbila dos,to-
ja,ns,.tvo, da je vutlgarizovatra dovjdkovo uzviSeno srtvara{astvo
koje mu daje tako istaknulto mjesto u svijetu. UdruZio je
woje snage sa Gudrrunorn i l-erkeorn. Sve troje s,u Zeljeli da
odtr. Ali, ona je sjedila 6utke, pladu6i u d,usi, ddk su joj prsti
gu'irvali maramicu.
Ostali s,Lr Cutali kao zaliveni, dekajudi da nastuip Urrs'u ine
nametljivosti prode. Onda je Gudruna pitala, glasorn hladnim
i nomarnim, kao da nastavlja oibidan magovox:
Ii djwojdica bila model?
- Je
Nein, sie war keine Model. Sie war eine kleine Mal-
s
-
chi)le,rin.ta6
Student umjetnosti! porvika Gudlrl,na.
-
O, kako joj je pu,klo -pred odima! Vidjeta je djwojku,
mladu studentkinj{r s,likarrstva, nefoxmiranu i koibno [akomis-
lenu, qrremladu, sa ravnorn, kratko podsjedenom kosoim boje
lana koja je sezala do vrata povijajuii se prema u,nutra posto
je bila previde rg,u,sta, vidjela je Lerlkea, pozI!€jto€ vajara i
,djevojlku, koja je vjerovatno bitra lijerpo vaspitana, iz dobre
porodice, i koja je zamisljala da je tako 'velika zato Sto je
njegova ,ljutrarurrica. O, kako je dobro poznavalra prostadku bez'
16 Nein, sie war... (niemaaki) Ne, nije bila model. Bila je
jedna mala student&hja slikalstra- -
446
du5nost te situacije. Dr der!, Pariz, ili London, u dernu je
razlika? Srugdj,e j,e isto.
* Gdje je ona sad? E ita,la je Ursula.
f-erike sieZe ramenima - da izrazi svoje Deznanje i saMrsentr
raMnodulsno srt.
To je bilo prije Sest godina jo;j
-
deset tri;
viSe nije zanimljiva. - rede on. - BtCe d,va-
DZwaLd je bio uzeo slirku i razgtredao je. I njega je pri1rrk-
la, Vidio je na postolju da s,kukltura nosi naslov ,J-edi Go'
divanto''
ovo nije ledi Godiva je
- .dli
.- Ona - rekao
je bila Zena srednjih goditra,
srnij,u6i se srdadno.
Edata za nekog grofa, ili
tallo ne6to, koja se pokrila svojom dugom kosom.
A ta Mod A1a,nt48 rede Gudnma sa pod,ruglljir"orn gmi-
-
masom. -
on.
- Zat nije
Z?!!to Mod .A,lan? ttalko?
-
Uvije,k sa,rrn
- odrgovori
rnistrio da je legernrda tako predstaYlja.
: Da, DZeralde, dragi, sigurna sarn da sav'r'Seno dolbro
pri,zvmkom podru€ljivc
zna'B legendu.
-urrrilnog prezira. - Srnijala mu se sa
Sigurno, radije bih vidio Zerur nego njernu kos'u
vrati- on ,srrni.ju6i se. - uz.
- Ta nemojlte kasti - rurgala
ilJrsula,ustade i nalpusti
rnu se Gudruna.
prostoriju, osta,vljajuCi njih troje
za rsorbom.
Gudruna je uzela sliku od Daeralda i stade je pomoo
p,rourdavati.

ddbro
Naral'no
- razumjeli - stade
va5u
ona zadirikivati Lerkea
malu Malsohiilerin. - vi ste
LPodigao je i obrve i rarmsna, a onda ih samozadovoljm
spustio.
Malu djevojffcu? je
tik. - - piltao DZerald rpo,kazujuCi na
"'Ledi Godivalladv Godiva/ Zena Liofrika, voivode od Merle.
Njen Lrnui je po IegenLdi narnetnuo velirki porez Konrentriju, pa je
ona molila rnuia da im smanji porez. On je pristao pod tr,slovom
da ona naga projase na konju kroz glalaru uljcu Kol,entrija po
mjesedini, na lta je ona pristala. I nitko je nije vidio, jer su gra-
tlani slprastili *apke na pxozore Li ddbro zakapijali vrata. A Godil'a
je tunatra dugu kosu tr<oja je Stitila njen stid.
r4r Mod
Alan /Maud Altan (1883-1956), kanadska igradica. ObiC-
no je igrala bosa u Sirdkoj, neqpasanoj haljini po u,gledu na anti6
ke grt&e plesadice.

447
 G,udruna je :sjedila sa sqikom u krilu. Pogledala je DZe-
ralda ravno u o6i, taLko da je bio go,tovo zaslijepljen.
je nije razumio?
- Zar veselo5iu.
podrugljivom - rsde
Treba
ona DZeraldu sa blago
samo vridjeti njene noge, zar
nis,u zgodne, tako lijepe - i njeZne, o zaista su di'vne, zaista
jesu...
,Pola[<o je digla svoje vartrerne oEi koje su se susnele sa
Lerkeovi,rn. Duda rnq.r se ispurnila vatrenim priznanjem, dinilo
joj se da je postao umisljeniji i ponosniji.
DZerald je gledao male izvaljane noge. Bile str sastavljene,
krijuii jedna drugu u uiasu stida i straha. Gledao ih je d,ugo,
opdinjen. A onda, sa iarazom bola na tricu, od,ioZi sli,ku na
stranu. Osjeiao je potpun:u pusto3 u du5i.
pitala je Gudruna Le.rkea.
- Kako se wala?
Anet fon Vek - odrgovori Lerke pr.isjecaju'i se. la, sie
war- hiibisch.tae Bila -je zgodna, atri je bila zamorna. B'illa je
zgodna, ali je trila zamorna. Bila je dosadna, ni jednog tre-
nut'ka nije motgla mirovati, sve do0< je ne bih dobro napljes'
kao po stralnjici i,natjerao je da plade; itada bi miro'vala pet
rnimrta.
RazmiSljao je o sku,lPturi, o njenom radu, najvaZnijem za
njega.
ii je stvarlm pljestkali? - pitala je Gudruna
- Jeste
hladno.
tsacio je ibrz pogled na nju, Eitajuii njen izazov.
Da, na,ravno rede on nerna,rno. Jade nego ito
sam-ikad iSta udario- u svom iivotu. Morao - sam. To je bio
jedini nadin da zaw5im Posao.
- Gudruna ga je gledala nekoliko trenutaka odima punim
rnraka; dini,lo se da razmiSlja o njegovoj du,Bi' Onda je tiho
oborila pogled.
Zasto vam je bila poffebna talko mlada Godiva? pi-
tao -je Dierald. Osim toga, isuvise je mala na konjru;- nije
- njega, ;to je obiEno dijete.
dovoljno velirka za
Neobidan grd preale prcrko Lenkeovog lica.
Da rede. Meni se ne dopadaju veie i starije. Li-
- i,rn je- Eesmaest, sedam.naest, osamnaest;
jope- su kad pos,lije
nisu za rnene.
Vladao je kratkotrajan muk.
Zaito? pi,tao je DZerald.
- -
"' Ja, sie war .. . (njemadki) Da, bila je lijepa.
-
448
 tl-eike sleZe rarnenirna-
nisu zani,rnljdve za mene, ni liljepe; raisu za 0nene,
- ViSe
za rnoj nad.
da kaiete da Zena nije lijepa poslije dvadeseit?
- Hoiete
pi,tao je Dierald.
- Za mene nije. ,Prije dvadeset, ona je mala i svjeZa i
-
njeina i vitka. Poslije rtoga, neka bude $to joj drrago, u njoj
,nema ni6eg za rnone. Miloska Venera je burZujka, kao i sve
ostale.
I ne marirte za Zeae poSto natprune dvadesefir? pitao
ga je- Dierald. -
Nis'u za .mene; ne rnogu ih upotriiebiti za svoiu uniet_
nos,t- popmrd se Lerke. Nalazim da o:isu rlijepe.
- V,i ste- epikurejac -
. . - osunijehorn.
jdnkim - rEde DZerald sa jed,ua vidjdvirn

A lkarko stvari stoje sa mud&arcima? _ rpitala je Gud-

rula,- nonadano.

- Da, rnuskarci
Mulkarac
su u sva,ko doba dobri
- odgovori
treba da je veliki i snaZan; [roF,Ste -nema Lerke.
znaEs
-nja Lto da [i je star ili rnlad, on uvijek imi nelto od ,masiv-
nosrti i glupe forme.
,Ursu,la je izasla sama u srr/ijet Cistog, no'vog snijega. Al,i,
_
za$Uqpljujuia bjelina se, dinilo se, razfijevala sluda- po njoj
sve dok je nije porrijedila; osjecala je kako hladnoii polak6
davi njenu du&r. Glava joj je tbi,ta odamuiena i utrnr a od
hladrno6e.
Odrjednom je 6loZeljela da otzutuje odavde. palo joj je
ma u,m, kao dudo, da bi se mogrl,o oti6i u neki drugi svijet.
OsjeCala se tako stijednjena, osutlena, ovamo u svijetu vje6
nog snijega, kao da nema nideg izvan toga.
Sad odjednom, lkao nekim dudorn, shvatila je da [amo, s
onu stranu planina, dolje ispod, ieZi ta,mna plodna zemlja, da
se dalje na jurg na,laze pojasevi zemlije, taxnnoaeleni od sta-
batla pornora,nd-Zi i kirparisa, si,vi od maslina, gdje se dizu stab-
la Cesmi,ne sa wojim dudesnim perjanicama u azurno plavo
uebo. Curdo nad durdima! Ovaj potputrro ,nijemi, smranruti svi-
jet 6llaninskih vrhova ,nije iunivelzaian. MoZe se tz njSga oti6i
i svrsiti s njirn. Mole se odavde oti6i!
Zeljela je da se dudo doeodi od,mah. Eltjela je ovog 6asa
da napusti ovaj s,vijst snijega i sv€ te grozne, sta,tidne, zale
dene 6rlanirnske vrhove. Htjela je da vidi tamnu zemlju, da
miri5e njenu zernlja,nu plod,nost, da vidi s,trpljivu zimsku ve
2e zal,jubljene zene 44g
getaciju, da osjeti kakp se pupoljci pondSaju kad itr dodirne
su,nrdeva zraka.
Radosno se ,vratila u hotel; Birrkin je, ispumjen oadom,
lltao leZedi ru &nsvetu.
Ruperte rerkla je odmah s vrata Zeli,m da ode,mo
-
odavde. - -
rOn je s4roro .diZu,6i o,6i pdgleda.
Zaista? xode on t lago.
-
Sjela - njerga i stavila ruke dko n:iqgova vrata.
je pored
Zadudila se 5to se on tako rnalo iznenadio.
Zar se tebi te ide? pitaia ga je zabrinuto.
- Nisam -
o fr.ome raamiilljao
- se ide.
i meni - rede on. - A,li, ruravno,
Ona sjede i natglo se ispravi.
ona. Mrzirn sr ljgg i njego,rlu nepri-
- Mrzjrn
rodnost,
ovo
- rede
i neprirrodru.r svjotlost koju baca na svakoga, njegov
sablasni sjaj, neprirodna osjecanja koja svi q:,od njqgorvjm uti-
cajem doZivlj avaj,u.
Leiao je mirno i nas,mijao se nazmi5trjajudi.
da idemo, mozemo ved su,tra
- Pa -Idemo
da odemo.
rsde
- moZemo
su,tra u Veronu da budemo Romeo i Julija,
i da sjedimo u amrfiteaitru, hoierno ,li?
Orna odjednom zani lice u njegor'o rame, dbmnjerlo i sra-
rnedljivo. iLeiao je savr6eno otp,Ll$ten.
Da re0e ona njeino, sa olarkSanjom. OsjeCala je da
joj je- du5a- dd.bila krila; on je bio tatko beabriian.
,drago da bridemo Romeo i Jtrtija rede .ona - Bride
rnoja
m.i
ljubavil
Premda u Veroni duva jezirvo - hlada.n vjetar
-
tiz- Alpa. Imademo miris snijaga u nosu. - rede on
- Sjela je i pogledaila ga.
pjrta,la ga je zabrinurto.
- ZeliS li da ,idemo? -
Njegove su odi bi,le nsdokudive i nasmijame. Ona privi
lice uz njegov Mrat, pripijajiudi se r:,2 njega, moleci ga.
Nemoj da rrni se smije5, ne'rnoj da mi se smijdS.
- Zaito? O 6e,nu se ,radi? sLmijao se stavljajudi ruke
olko -mje. -
Zato 5!o ne Zelirn da tludem tsmijatra je.
-
,On se ,smijao joS jade - Saptala
i po[Jjurbio ojenu njeZnu kosu koja
je prijaitno mjrrisala.
Volils li me? pittala rga je sa zaEutlujudorn oabilj-
no$du.- -
Da od,govorio je srmijur6i se.
- -
450
I

Iznenada rnu je pruZ.ila usta sa Zeljo,m da g'e on poljubi.

Usne rsru joj trile stisnt-rte, napdte, d.r'htave; njegove s,u bile
mekane, durbdke i njeZne. Ostali su tako lju,bedi se tr€ikoliko
tlemrtdka. Onda se sjenka rtuge nadvi. nad njegovu dr.lsu,
Usta su ti talko tivrrda rEde sa prizrruko,m .pdgovrora
u -
glasu. -
A itvoja tako mekana i prijatna rede ona radosno.
- AIIi; zaSto iuvijek stiskas usne? -pitao du je sa Za,lje-
-
nj em. -
Ne smeta re6e ona brzo. To je ,moj stil.
-Znala je da -je on vo1i, bila je- sigurna u njega. Pa ipa&,
nrije rnogla da mu prepusrti sr''u vlast nad so,bom, nije pod-
mosi,la da je ispituje. Sa odu$ertljenjem mu je d,opustitra da je
voli. Ona je zorata da je, upr&os lto,me Sto se nadovao &ad mu
se prrodala, bio maldice tuiaJl. Mogla se predati werDru Eto je
on dinio. Ali nije mogla biti ono sto jeste, nije se usuttri,vala
da se pdtpuno nalga susretne sa njegovom golotinjom, bez
ikalkvorg pri,lagodavania. Pnepuittala mu se ta miJosrt i nerni-
los[, ali i orna je iz nrjega imvladila ,radost. f na,lazila u njemu
portpunu nasladu. Ali, nilkad nistr sasvim zajedao, nikad nisu
disali jodnom dur5om, jedno je uvijek ostaja,lo malo zakinuto.
U,natod tome, xadwala se nr nadi, bila je ve{irdanstyena i slo-
bodna, iryunjena iivrotom i s,lobodom. A on je bio minan i
njeZan i strpljiv, bar za sada.
rSpr.emali su se da otputuljru idudeg dana. ${ajprije su otits
li do Gud,rune u sobu gdje su se orna i DZe,rald upnavo bilti
ob,ullli za vedernji ,izlazark u dnl5wo.
da od,laziJno sutra.
- Pm,novi5e
Ne podnosim - rede Ursuia.
snijeg. Ranjava - miMislim
i koEu i duSu.
li ,ti stvarno ranjava i du5u, [Irzu,la? - pitala je
- Daprilitno
Gudruna izne,nattena. Da ranjarva koEu, to iti vjeru-
jern, grozan je. Ali, rnislim da- je kao melem za du&t.
Za rnojr nije. Sarno je ranjava
- Slvauno? povika Gudru,na. - rode Ursula.
- sobi je zayladaTa
tU - ,tidina. Uns,ula i Birflrin su osjeiali da
je Gudnuni i DisraJdu laknu[o kad su eu,li da nj,ih dvoje od-
laze.

- Idste li na jug? rede Dierald sa prizuulkom nela-

godnosti u glasu. -
Da rdde Birtkin olkreiudi porgled u sltranu. posljed-
njih- dana je- metlu njima drrojicom vtradalo 6udno, neodrede-
no nqpr,il'ateljstvo. Otkad se aa,laze u inostmnstvru, Birikin je
bio qglarmom nejasan i rarrrodutsan, prepuitajn:ci se nejasnoj,
451
 I

laganoj struji, ne primjecujuii swari, dok je DZerald, s druge

strane, bro napregnut u bo,rbi sa bijelom svjetloidu porput
Samsorra. Njih dvojrica su se sad medusoibno iskljtrdivata.
Dierald i Gudruna su bili veoma ljubazni prema putnici-
rna, brrinuli su se o njihovom blagosrtanj,u ,na putu, kao da su
bili dvoje djece. Gudruna je do$la u Ursulinu sorbu sa tri
para dara[ra u boji, po kojima je bila poznata, bacila ih je
sestri na krevet. Bile s;u od debele svile, skerletne, ptrave i
sive, kupljene u Farizu. Sive su bile pletene, beSavne i debe-
le. Ursu,la je bila usfi,iiena. Znzila je da je Gud,runa neiarnierno
voli ,kad se odludila da joj pokloni to bogatswo.
Ne mogu ih uzeti od tebe, Fruno povika ona.
Neila- smis,la da ,te li5avam ovih 'drargulja. - -
Zarr nisu drag'r.rlji, pravo reci! povinra Gudruna di-
veii- se svoji,m pod<lonima, sa zavi5du. - Zar nisu bolan-
I
sh ene? -
,rnora6 ih zadrlati reEe Ursr a.
- Da,
Ne trebaju rni; i,urarn -jo5 tri para. Zelim da ih r:zrneS.
- su, uzmi . . .
Tvoje
Dxbrtamom, rdbudenom ruJkorn je gurnula ieljene darape
pod Ursu,lin jastiurk.
Covjdk se najrvi5e mode obradovati lijepim darapa,rna
-
nede Ursu,la,
- potl,r'di Gudruna 'ta radost je najdistija
- Zaisla -
od svih. -
Sjela je na stolicu. Bi{o je odito da je do$la da porazgc
vara sa sestrom pred rastanak. Ne znaju6i Sta hode, Ursula
je iuitke dekala.
Irna5 li osjeiaj, Ursula pode Gudruna skeptidno
I -
da odlazitS -
zaurvillek---.nikad-vi,ie-da-se-ne-vraJi5, -
razumijel
dta hoiu da kaZem?
Bog s tobom, vratiiemo se a:ede Ursrr:Ia. Nije r'i-
jed o- p,ute5es8vijiu; neiemo daleko - -
I
zl/]a'Jj.. A,tri, dulrolrao, da tajko kaiem, pozdravljas li se
l
- ovim?
sa svim
Ursula zadrhta.
Pojma nemam 6ta de se desi,ti
-
da ndkud od,laairno. - a:ede, - Sarno znam
Gudnrna je dekala.
Radujei li se? pi,tala je.
I
- -
rursula je razmilljala treuautak.
Vjeruj€m da se veoma radniiem odgovori ona.
- -
452
I A,li, Gudruna je ditala nesvjesni sjaj na sestrinom liou
I od neizvjesnih tonova njernorg glasa.
;bo,Ije
ne osjeca,S da Ce [i nedostaiati atara Meza sa
- Ali,sazarocem
svijetom, i ostalima i wim sto porodica znarEi, sa
Engleskom i svi,ietom mistli; zar ne rnislid da ee ]ti rto biti
potrebno, da bi srtvorila sI"oj svijet?
U,rsula je 6uta{a pdku$avajuCi da s've to zamisli.
je najzad, preko vonje da je Rupert
- Mislim
u pravu: - rekla
dovjeku je potreban no'r, prostor za-l\\o.t, portreban
je raskid sa starim.
Gudruna je nstremice pos,matrzUa sestnu beziaraani.rn li-
oem.
i;eli da Lii u xlovom prostoru, slaiem se
- Alieovjek rode,
- izola-
ja ,rnislirn da se novi .wijet razr.ija w ovoga i da
-cija udvoje uop5te ne znaEi otkriie nsvojg svije,ta, nqgo samo
zatvara,nje u sopsWene iluzije.
Ursula pogtreda krnz prozor. U du5i se borila, ,i pla5i,la se.
Uvijek se ibojala rijedi; znala je da rije6i imajm snagu da ;e
aavedu da vjerruje neito sto nije vjerovala.
'u
MoZda rede, ispunjena nepo,vjereniern prema sebi i
--
svakofire. -
Ali
Sita novo -sve dok
dodade
- rbrinerno -o mislim da ne moZerno imarti ni-
statum, zna.6 li na d6a rnislim?
Cak i bodti 6e sa starim znadi pripadati rrru. Znam, iuJiraz;_
rno-ar is}uienje da ostanem sa syil'otom, da bisrno se boriii
s njim. "AIi, to nije wijedno truda.
Gudruna je ,razmistljala o sr"om poloZaju.
Da
- rdde
livi -u .njemu.
orna.
- Na
A1i, zar nije
sryraki nadin, dovjdk pri,pada ad<g
iluzija misliri aa ie ,rnoZi pobleei
od rjega. Na kraju krajeva, kuiica u Abruciju, iti rni eiie,
nije novi wijet. Ne, jediaa stvar koja se moZe irdiniti u v# "sa
wijetom sastoji se u 6ome da se on pnonikne.
Ursula je gledatra u stramr. Zazlrala je od preglirlke.
moZe postojati jos neSto, zar ne?
Zemo - gaIJi,proniknu,ti rede.
- Mo
u duii, daleko 6rije nego -se on prmikne
u s0varDosti. A kad ga proni&nemo u duSi, posrtanermo ne$to
dnugo.

- MoZe li se svijdt proniknutl ,u dulii? _ pitaXa je Gud-

riuna. .{ko hoCei da kaZes da rnoZei ddkraja -vidjet{ .Sta de
-
-desiti na ao,ncu, ne slaZem se. U wakorn sh:daju,- ne rnoZe5
se,
odjednom odletjeti rra drugu planertu, lbog itoga {,to misli5
da rnoZe5 da saglodai [€ka.y ie biti kraj ore.-
U.rsula se izlenada uspravi.

453
nilStta - reie
- neDaveie, ona.
- Da...
On ima neku
zna se. Ovdje l6ovjdka vi6e
Mrstu drugog ja koje prjpada no
voj planeti, a ne ovdj,. MoraS napraviti skok.
Gudnuna je razmirslja,la nerkolifl<o tren'utaka. Onda proko
njenog lica pretle pod,srnjesljiv, lgotoryo prezriv osmijeh.
A, r$ta 6e se desiti rkad se rnadeS ru vasioni? po,vika
ona -pod'rugljivo. Na lkoncu konca, velike ideje -svijeta su
-
iste i itamo. Ne rnoZe5; rnimo sve os,tale, pobjeii od iinjenice
da 1'e lju,baiv, na primjel v,rhunska swar, u Masiotrd kao i na
zomlji.
Ne nije. [-jubav je istluide lj,udska i
- Ja
rna,la. - nsde Ursula
vjerujom u ne5to-nad,ljrLrdsko, a ljubav je sarno mali
dio toga. Vjerujem da nam ono Sto rnorarno,radiii u Zivotu
dolun w nq)oznanice kolja je lbeskonaitno veia od [j'u,bavi. Ona
nije samo E rosto ljudska.
C,rid'runa ie gledala Ursir.rXu postojanitrn, urairuroiteZertiitn
dbirna. Ona se sestri divila i p:ezirala je u istom 6asu! Onda
je odr. atila lice, rdkardi rladno, nuZno:
ja jo5 stigila dalje od ljdbari.
- iPa,[J.rstrlinunisam
iKroz svijest prostruja ,misao, ,,Zbog tqga dlto ni-
tkad nisi r.ol5'ela, ne ,rnoZes je rni prevazi6i."
Gudrruna ustade, qrritle Ursuli i obgrli je rukorn oko i!'rata.
Id.i i nadi novi svijet, draga ses ro glasom u
korne- je zvonio prizr.,rLrk ladne dobroiudnosti. - redeNa koncu,
najs,retnije je pu,tovanje,u potrazi za 'Rrurpentov'im - BlaZenirn
ostrvi,ma.
Zadrtala je rurku dko Ursulinog vrata, a prste na Ursuli
nom licu a:ekoliko tremxta,ka. Ursula se osjedala krajnje na
lagodno. Bitro je nedeg uv,red jrivog u Gu,d,rundnocm zaEtiltmidllrcllrr
ponorovitot;srvu koje joj je bitro i,surviBe bolno. OsjeCajruCi ses-
trin oqpor, Gudmrma se nesPretno povude, prerr'nmr jas'tulk ib-
pod koga su se nalazile iaraPe.
ha! se pritlidno $qp[je. Kako mi raz-
- ,Ha,dralga..
ovaramro, - .sunijala
novi i stari svjeto$i... -
rPreS[e su na ,o i6ne svalnodnevne sGviari.
iDierald i Birlkin sru ir6li naprijed, dekajuii da ih preteknu
saone sa gostima koji su napustali hotel.
iete jod osltati orvdje? - pi'tao je Birkin obu-
- Koliko
hvativii porgtredom .DZeraldorao crvetrro, rgotovo opudteno lice.
0, ne blrh rnqgao da kaiem
-
ne dosadi. - odrgo,vor,i on.
- Dok nam )

plabiB se da ie se snijqg prije iislopiti? pi'tao je

- rNe
Binikin. D,ZeraId se lasraija. -
4 JL+
 ,li
se topi? pitao je.
- SDatdbom, dakle,- stvari ddb,ro sioje? rede Birkin.
-
DZera,trd ma'lidice zaimuti. -
Dobro sioje? pitao je. Nikad nisam bio nadisto s
tim -rsta tr"ode rijei.i -znade. Stajale- dobro ili loie, zar ipak u
,nekoj tadlki re pds,taju sinonim,i?
- Da, paetpositafflja,m. Ka&o stoji sa po,vralt&om? pitao
je Eirkin. -
O, re znam. Modda se nilkad n€iiemo vra,titi. Ja ne gle-
dam-ispred ,i iza sobe.
- Nt/i se zagleda
,tuigujeB za oni n dega nema Bir,kin.
DZera.ld - 'rede
u daljirnu odsutnirn odi,ma srna,njenih
zienica, kao ikod jastreba.
Ne. Ima ne6eg konadnog u srvemu ltome. Gudruna izgle-
- tkraj, bar za irnene. Ne znam, ali ona je tako njeZna,
da [<ao
koEa joj je kao svi,la, rulke teske i njeZne. Od ,toga rni vene
svijest i Eori dul5a. ISao je neko,li&o koraka zuredi isrprod
sobe ukodena pogleda; - lidio je na ,masku koju uipotrebljavaju
izbija oko moje duie i
- To bez
pnipadnici varvarskih religilja.
ostarvlja me sbjepo'g- ZeliS da hude{ vida, Zeli5 da bude5
dignut u vazduf,r, uop,Srte nisfia druEp ne Zolis.
Govonio je kao u zanos,u, .mahirnatrno niZudi rijedi. A onda
ga odjednorn ponese pjesnidki za,nos i on porgleda Binkina os-
vdtnird..ki,m, upiaienirrn ordima ,i ,rode:
Znal5 li Sta znadi patiti kad si sa denorn? Ona je a'ko
- talko
lijepa, savrSena, nalazi5 da je tako dobra, to te razdire
kao svilu i svaki otkucaj i svaki rez ,pede kao plamen, o to
b,laZensivo [<ad sam se,be diZei u rvazduh! A onda
na snijegu i iznenada otrvori sMoje stegnute rrke - on zastade
nilie ti
niSta ... rnozalk ti je spalj€'n kao krpa... i... on -se oswmr
sa 6udnim, gtrrmadkirn pdkretom -
pilraa, razumije5 5ta horiu
,da kaflem, to je veliiko islkustvo,- ne5to konadno, a onda . . .
onda si zgrden kao da si do,iiwio elektridni uda,r. Zamukao
je ,idu6i dalje. LiEilo je to na razmetanje Eovjeka -&oji se raz-
raece krajnje isii,nirtim strvarima.
nasltarvio je rne Zelim redi da se
Na,ravno
- 6r!o sam to
lkajem - dozivio, - ovim
naprotiv. To je potpuno iskustvo,
Ona je sjajna Zena. Ali, o, kako je negdje duboko u duBi
rnrui,m... to je tudno...
Birkin je gledao njegovo neobidno, gotovo nesvjesno lice.
Izgledao je kao da su ga zbunile njegorye sopstvene rijedi.
,ti je svega dosta?
- "Ali, sad Zalto
to iskustvo. - rede
pozrljetlivati staru
Bir,,kin.
ranu? - DoZivio si
-
455
 O rede DZerald ne zna n. JoI nije zavr5eno...
- - su pu,t.
Nastarvili -
im te kao i Gudruna, ne zaboravi ne6e Eirkin
- Vo Dderald
o,gorrdeno. ga pogleda dudno, zaneseno, -
- Zaixa? rede on sa ledenim skepticizmom.
- voli.s? Teiko bi se moglo nedi da Ili sa-
- je bio
mo rnisliS da me
odrgovonan za svoje rije6i.-
Saone su doBtre. Gud.runa je si5la i svi su se ispozdlravljalri.
I jedni i dpugi su Zeljeli da se rastanu. Birkin je zauzeo mje-
sto i saone su krenule ostavljajuii Gudrunu i DZeralda; staja.li
su na snijogu, sraiuii. Oko Birkinovog srca se zbog nekog
nepoznatog razloga uhvati led do( ih je gledao karko stoje izo-
lovani u snijegtr, postaju,6i sve ,rnanji i we izolovaniji.

GLAVA TRIDESETA

POMETENI

Kad su Ursula i Birkin otiSli, Gurdruna je osjetila veCu

strobod,uu bici sa DZeraldom- Ka&o su se navikavali jedno
na drugo, dinilo se da on sve vi5e vr5i pritisak na nju. U po,
delku je rnogla vladati njirrn, talro da je njena volja u,vijetk
bila slobodna. Ali, trskono je on podeo da zanemaruje njena
Zenska lulka'vsrtva, prestao je da uvaiava njene bubice i tajne
i stao bezobzirno provoditi svoju'uolj,u, ne pokoravajudi se
njenoj.
Vei je do3lo do lilutno znaEajnog sukoba koji ih je obo-
je zastrasivao. Ali, on .je bio sam, dok je ona rpoiela da se
oslanja i na vanjs&e saveznike.
Kad je Ursu,la oti5,Ia, Gudrurna je osjetila da je njen Zivot
ogoljen do elementarnosti. Zivjela je i gurila se sama -u spa-
va6oj sobi odakte je gledala velitke sjajne zvijezde. Ispod njih
su se nalazile nejasne sjenke plani,nskih whova. To je bio
stozer. Osjeiala je dudnu remino1,Tlos.t, kao da je usredsretle
na na stozer cjeidkuipnog postojanja; nika,kva dalja stvarnost
nije postojala.
Dok je bila u rtim rnisili,ma, Dierald je otvorio wata. Zna-
I
la je da ie se brzo pojaviti. Rijetko je kad bila sama, nap&
dao j,u je poput mraza, u,mrtvljujuci je.
Jesi li to sama iu mraku? je. Osjedala je po
I

- 'pitao
{tonu- da joj rprebacuje, da se pxotivi izolaciji 'kojom se za-
456
I
ogrce. Upnkos tome, osjoiala se tako postojatrom i neminov.
nom da je mogla prela njemu biti ljuba.zna.
li vi5e volio da Walim svijedu? pi,tala ga je.
-NijeBiod,gouorio; sarno je priSao i stao -iza nje, u rnraku.
Gledaj re6e * onm diwu zvijezdu na nebtr.
li ka<o- se oma -zo,ve? - Znai
On se sagnu preko nje da pogleda [<,roz niski pnozor.
anam rode on. je lijepa.
- Ne Zar nije-divrra? Zapaiai - Veoma1i 'kako izbaouje raznobojne
iskre? - Zaista veliEanstveno sija. ..
Gledali su je iutttke. Sa nijemom iteskom gestom ona po-
loii ru,ku na njegovo koljeno i uze njegovu rruku.
li ti tes'ko bez U;:sule? (pitao iie.
- JeNi najmanje -
- rede ona. A onda rtihim
ga glasom upi-
ta. - Ko,itrno rne voli5?
-On se jo! vi5e ukodi.
Sta mislis koliko te volim? pitao je.
- Ne znam odgovori ona. -
- Ali, Sta mis[i5?
- pitao je.
-Zavladao je tajac.- Najzad je iz mraka do5ao njen glas,
rtllrd i ravnodusan.
je
stojno.- Veoma malo, zaista - rektra trladno, gotouo nqpri-
Snce mu se sledi od njenog hladnqg glasa.
ZaSto [e ne volim? pirtao je kao da priznaje is,tini-
0ost -o,p,tuzbe, a ,isto,vl.emeno -j e rnrz i zbog toga.
Ne znam zaSto me rne voliS . . . Bila sarn dobra prema
tebi.- O, bio si u uiasnom s,tanju kad si mi one vederi dosao.
Srce joj je lupalo prijeteii da Ce je zaguiiti, ali je, upr-
kos,iorne, bi[a snaZna i ne{porpustljiva.
Kad sam tio u stravidnom sta.nj,u? pitao j€.
- Kad si mi prvi pult doiao. Morala sarn - se saialirti nad
- rq.li, nikad to nije bi,la ljuibav.
rtdbom.
Is,kaa ,,nikad to nije bi,la lj,ubav" odjekivao je u njogovim
rl6irna, dovodeci ga do ludila.
Za*to osjeca! potrobu da tarko desio ponavljal da to
nije -bitra ljubav on guieCi se pepelom gnjeva.
Neie|, valjda,- rede ,reCi da me voli5? pi,tala je ona.
-Cutao je razdiran h,ladnom stra5iu gnjeva. -
- Misli3 li da moZel da me voliS, misli,S fi? - rekla je
gotovo podtr'u]gij ivo.
je.
- Ne - rekao
Ti unai da rne nikad nisi [rolio, zar ne?
-
457
 iNe znam Bia pod,razunnijwas pod rijedju ,volio( o'd-
- je.
govorio -
Znal, znaS. Ti sasvi,m ddbro znaS da me nikad n'isi
- Sta
Molio. rnislis, jesi li?
Ne
-ti. rede on
podboden duhom neplotlae istinitosti i
-
tvrrdoglaYos

- I ,nikad trc neteS voljeti - rede ona &onatno - je

li tako?
Bilo je u njoj netke dernons[re hladmoce, pr'osto nqpodnd,S-
ljivo ledene.
- Ne rode on.
Sta -ima5 protirv rmene, kaZi! ona.
-
Zamukflro - odgo,vori
je rgusedi se u hladnoj, uplasenoj, srtlZbi i oda-
janju.
,Kad ;birh je mogao ubiti!", Salputalo je njegovo srce bes
pomocno, ,rkad ibih je .mogao rubiti, oslobodio bih se."
e inilo mu se da sarmo smrt moU e da razrijeli ovaj Gor-
dijev dvor.
pitao je.
-rOnaZalto me mudiS?
shlopi ruke o'lco-njegovog r,Irata.
* O, ne Zelirm da te mudim rdkla je sa Zaliemjern u
glasu, kao da tje5i dijete. Od ovog-ibezobrazluka sledila mu se
&rv u zilama; bio je obamro. Driala je Sklopljene r'uke oko
njegorvog vrata, trijumfuju,ii nad njim u samilos,ti. A njena
saxnilost prema njemu je bila h'ladna kao karnen, njen naj-
rdulblii moiiv ie bd a m,rrZnia prema njernu i s,tnah od njegove
rltasti nad njom, kojoj je stalno rnorala innicati.
molila ga je.
uvijek
Reci da me voli5
- voljati, - [i?
hoCes li, hoies - Re,ci da CeS me
,A i, njen glas je bilo ono s'to rnu je tako godilo, laskalo
rnu. Njena su dula bila potpuno udaljena od ajega, hladna i
razortTa za njega. Samo je njena volja bi'la previSe namet-
ljiva.
Zar zaista neiei reii da iei rne uvije& voljeti? ula'
givala - rnu se.
- Die
Reci to, sve ako i nije isti,na, reci tto,
ralde, molim te.-
Uvijek iu te voljsti polovio je za njom ddajno, na
-
si,lu -is,tiskujudi rijedi kroza zube.
Dala mu je brz poljubac.
Zamisli, ti si ,!o siqvarno rdkao
- rede ona sa
prizrru-
kom- ismija,tranja.
S,tajao je ,kao poraien.

458
I

da me voliB malo viSe i da me ielii( malo

manje- Po ru5aj
rede ona glasorn koji je bio promazan isto,rrelraeno
prezirom - i u,lagivanjem.
Tama je u valovima ipomrra6irvala njegsv ,um, \r'elirki talasi
rrnraka su ispirali njegov mozak. einilo rnu se da je tr svojoj
sur5tini poniiien, pretvoren u mrtvo puvalo.
- Iiooe5 da kaie5 da me ne ieli$?
- reie
O, ti si toliko na,metljirv, a u tebi
on.
je tako malo ljupfl(o-
- ma,lo ffuroie. Tako si gru,b, Ti me lomiS, ti me samo
sti, rtako
rastura'S . . . to je s'frasno za mele.
za Labe? ponovio je.
- Strasno
Da. Zar ne mis[is - da rnorg'u i,Elati solbu za sebe, sad
kad -je Ursula otiSla? Moie5 reCi da ti je potrerbna garderoba.
kako ti je volja - . . moZdS i sawi.:n da ode5
- eini
Sllo m,u je za r.ukom da nekako skrpi reEenicu. - Po-
Da, znam ona. MoZeS i ti. Mode3 me os
- odgorvori
fav]ti- kad ,god ,ti padne - i bez najave.
na pamet, Eak
Velirka oluja mrraka je bjesnila nad njegovim umorrn, jed-
va se drZao na norgama. Obuzela ga je uZasna malaksalost,
osjetio je da mora lee-i na lpod. RazodijwajuCi se, lqgao je u
svoj krevet i leZao kao dovjek koji se naglo opio; mrak je
padao na niegol"u,sviiest i dizao se, kao vatrov,i rna ormo(n ne-
rnirnom morr. LeZao je nepomidno noko vrijeme u torme drtld-
nom, grozomoffrom lmtlogu potpuno pomradene svijesti.
rNajzad se izNn]]r<la iz svog i presla u njegorv krevet. Ostao
je utkoden, okremrt ledi,ma pnema njoj. Samo Sto se nije one-
svijes,tio.
Stavila je rull<e oko njegsvog zastraSujudeg, ukoEenog ti-
jela i nasloni,la obraz na nje.lgo,vo fvrdo rarne.
je
-OnDZeralde
se nije- ni
Saptala
pomakao.- DZeralde.
Privukla ga je selbi. Pritis-
kala je gr'udi na njegova rarnena, lj,ubitra je njego,vo rame,
trnroa pidlamu. Misli su joj bludile, preko njogovog ukruienog,
ibeZir otnog tijela. Bi{a je zbtrnjena i uporna; njena volja je
htjela da ga prjvol i da govori s njom.
Dderalde, dragi moj! Sapurtala je naginju6i se nad
- ljubeii ga.
njega, -
Poirgravala se svojim toplim dahom tkoji je u valo,rrima
prelazio prerko njegorvog uha, sto je, lini se, imalo uticaja na
pqpudtanje njego,ve napstosti. Osjeiala je da se njegovo tijelo
postqpeno otpubta, da g,Lr:bi zastrasujudu, neprinodnu u&odenost.
I{jene su ruke stiskale njegove udove, rniliCe, milujuCi ga gr-
Bevito.

459
 Pono,ro je vrola knv potekla kroz njegov rvotoik, udovrl
su rnu oZivjeli.
je,
nosiu - i Okreni se prema f,neni
trijumfom. - Saptala zanesena upo{r-
I ,tako se najzad predao; ponovo je bio torpao i gibak.
Okrenuo se i uzeo je u narudje. I osjeiaj'ud.i njenu rneku put,
talko dudesno ojelnu i otvoren r, njegove se rutke stegose oko
nje. Bila ie, tako re6i, sprstruta, beqpomoina u njegovom na-
rn:dju. Mozak mu je sad bio dr'rst i nepobjetlljiv, tr)oput dra-
gog kamena, nista mu se ni j e noglo surprot'$ta,Ir'irti.
Njegova je strast bila ulasta za nju, napeta i odv,ratna i
bozlidna, porput razaranja, konadna. Osjeda,la je da ie je on
ubirti; bila je izlozena ,1rbis,t'r'u.
viflrala je mala,tsalo
- Moj boZe,
,rnoi iboie, DZeralde!
,u mjegovo,m narutju, osjedajudi 'da joj je- Zivot podrrngnut un'i-
Stenju u njoj samoj. A kad ju je ljubio tjeieii je, uzdisala je
sporo, kao da je zaislta u,ni,S'tena, kao da umire,
,,Hodu li umrijeti, hoiu li urrlrijeti?" ponavlja{a je u sebi.
Ni od noii ni od njega nije bilo odtgovora na rto nlitanje.
,Pa ipak, idudeg dana, onaj njen dio ,koji nije bio uni$ten
ostao j€ nedirnrurt i neprijatelj.ski; nije oti$la, ostala je da pro.
vede praznirke, ne priznajuci ni5ta. Gottovo je ni&ad nije ostap
ljao samu, s{ijedio ju je kao sjenka; on je bio kao kob, kao
zapovijest,,,to mora5", a,ioir/o ne smije5!" Pone&ad joj se di.
nilo da je on jadi i tada bi ona [idila na olupinu, puzila bi po
zemlji kao mrtvi vjetar; drugi purt bi stvarri dobile ponpuno
supro,tan izgled. Ali, njihovi odnosi su bi i na vje6noj klacka-
[ici, jedno je moralo bi,ti uni5teno da bi drutgo moglo Zivjeti;
jedno se potaralivalo na taj tradin 360 je drugo bi,lo pretvoreno
u ni5ticu.
,7Na lcaju krajeva", r:ede ona u sebi, ,,napustiCu ga."
,Mogiu tri je se oslobod,itri?( pitao se on u parol<sdzmu pat-
nje.
Odludio je da se oslobodi. Cak se spremao da je napusti,
da je ostavi na cjedilu. Ali, prvi pult se u njegovoj volji poja-
vila pu.rl(otina.
,$,uda mogu da odern?" pitao se.
rZan: ne moie5 biti sann,odovoljan<, odgovarrao je osilam,ja-
ju,Ci se na svoj ponos.
,,Samodovoljan!" ponavtrjao je.
einilo mu se da je Gudruna sama sebi dovoljna, zaokru-
Zena i zatvorena u sebe, kao neki predmet u kutiji. U mirnom,
postojanom nezonovanju svoje du5e, on je ,to priznavao i do-

460
 pudtao da irna pravo na to da bude zaokruZena, zatfvorena cje
I
lina, bez Zelja. On je to stwatao, on je to dop;uitao, bio je
portreban jos sarno jedan odsudan napor s njegove strare pa
da i za s&e zadobije istu tark!'u potpunost. Znao je da je po.
,treban samo jedan grd volje da se okrene sebi, da se zafvori u
sebe, kao lto se kamen s,hrdnjava u sebi i postaje neprobc
jan, poDpun, samostalan.
To ga je saznanje ibacalo u uZasan haos. Jer, ma koliko
da je materijalno mogao htieti da bude otporan i samodovo-
ljan, nodostajala mu je Zelja za ovim stanjem, i on nije imao
snalge da je stvori. Shvatio je da mora ;biti potpuno slobodan
od Gudnane da bi tr'ostojao, stryatio je da mora da
je napusti dko ona 'uopste
Zeli da bude napustena, da ne treba da
zarhtijwa ni5ta od nje, da ne polaZe nikakvo prav,o na nju.
Ali, ako ne polaie pravo na nju, onda mora da se osloni
na sebe iako je doveden u s,tanje nistavila. Na tu se pomisao
njegov u.m utgasio. To je stanje ni6ta.'vri1a. S druge strane, mo-
gao bi porpustiti, mogao bi joj se ulagivati , . . Ili, na kraj'r.r tra-
jeva, morgao bi je ubi'ti . . . Mogao bi postati ravnodu5an, bes-
ci1jan, Iakomislen, pustiti se niz maticu, kao firkva niz I'odu
i uiivati u onome Sto mu Zivot pruia. Ali, on je po prirodi bio
isurviie ozbiiljan, nedovoljno bezbriZan i veseo, nedovorljno Iu-
kav za cini,6ni a'aavrat.
Cudna je pukotina zja,pirla u njegovoj duii, [<ao Zrtva koja
. rasporena
je i data nebu, tako je i on bio nasporen i dat Gud-
runi. Kako da pukotina poarovo zacijeli? Ova rana, ova Etrdna,
pe,zmjemo osjotljiva pukottura u njegovoj duii, gdje je bio iz-
loZen, poput ortvorenog svijeta, Ei,tavorn svijetu ,u konie je pre
dat wojoj dLrugoj polovini, drugom, nepoznatom, o, ta rina,
ta raugorlidenost, ta poderana &oprena koja Ba je ostavila iz-
lo,ienog, nepoq}unog, ogranidenog, nedovrsenog, )oput otvorc
nog cvije,ta pod kapom nebeskom, eto, to je bila njegova naj.
suroviia radost. Za(to, dakle, da je se odrekne? Za5to da se
zafvori i posrtane nepristupaean, otporan, nalik na ranjeno biCe
u svorn oklopu, na,lik na kdiou koja je probila s'vroju Ijusku ,i
sad je spremaa da se pojari grleii svoie neostvareno nebo.
On ier6uvati nedovl.Seno blaZenstvo srvoje teZnje dak i
kirorz patnju Jrojoj ga je podrargla. Obuzela ga je eudna turdG
glavost; nede je napustiti ma S,!a orla rerkla ili udinila. eudru,
tko,bna delnja ga je nosila njoj. Ona je pnedstavlja,la odludu-
ju,ii uticaj na njegovo biie, iako se prema njemu odnosila sa
prezirom, poniZavaj,uii ga i odbijajuCi; nije je hrtio napustiti,
jer je, dok se nalazio uz nju, osjedao butlenje, s,trujanje Zivot-
461
 nih sokova u sebi, osjedao je oslorbottenje, saznanje wojih og-
ra,nriidenja i malgije obecanja ka,o ,i milsteriju srrog razaranja i
uni6tenja.
Muiila je .njegsso ranjeno sroe lkao tS,to je i on rn'u6io n}u.
Ona je i sarnu sebe muditra. MoZe rbiti da je njena volja bila
jada. Osjeiala je sa uZasom kao da on otkida purpoljak njenog
srca, razdi're i otvara ga, kao kakvo uporno, bezobzirno swc.
renje. Kao djedak koji kida krila .muhi, ili olvara pupoljak da
virdi 3ta ima u njernu, razdirao je njene tajne, pa ii sam njen
Zivot; on Ce je unistiti kao sto se unfitava mladi iptrpoljaft
kad se nasilno otvori.
Mogla bi se otvoriti prerna njemu i birti podatna joS duigo,
u snwima, [<ad je bila 6isti duh, Ali, sad vile nije mogla da
doprxsti da je sirluje i undltarva. Zerstoko se zatvonila prema
njem'u.
Jedne su vederi oti5li zajodno ua visoku padinu da posma-
trajra zalazak sunca. Na o$trom psvjetarou koji je fijukao sta-
jali su i posmatrali karko Zuto sunce tone u cnven i nestaje.
Onda su se r.,u'hovi i grobeni na istoku ozarili ,ivom, ruzidas-
fiom svjetloiiu plamteii dudssno pqru;t besm,r'tnih ovjstova u
smederumenom nebu, dok se dolje ispod njih svijet p'retva-
rao u plavidastu sjenku, a iznad njih jartka rumen je lobdjetra
u vazdulm, tr<ao brlagovij est,
Z,a fiit je to :biJa takva .ljeporta, iisto ludilo; Zeljela je da
qve te ozarene vlhove privije na svoje grud,i i da umre. I on
ih je gtredao i virdlio da su lijepi. Ali, omri nisu izazivali ulshiCen'je
u njegovi,m grudima, nego samo gortinu, koja je sama po
sobi raspal-iivala njqgorau maEtu. Kamo srede da su ti,!.rhovi
sivi i nolij,epi, rna6tao je, kako ona ne bi dobija'la njihovu po-
d:rsku. Zastio orna tako grozno izdaje njih dvoje grledi'uedernju
numen? Zas,to ga os,tavlja da stoji du ddk ledeni vjetar fijude
knoz njegovo srce, kao smit, dork ona ,uZiva u [rrizom ru-liIas-
tih snjoZnih vrtmva?
Zailo je sumrak tako vaia,n? padai
- pred
nidice - rede on - zaEtto
njim? Je li zaista toliko :ilaZan?
,Ona se trLe povrijetleno i gnjemo.

- Odlazi - jerede ona

u - i pjesniikom
ostavi me s njim. Divan je,
je
dirvan
najljep5a
pjevala 6udnom
- stvar 'koju sam ikad vidjela. Ne zanosu. poku3avaj- To da se
ubaci5 izmerlu rnjoga i mene. Nosi se odavde, s,uviSan si...
Malo se izmakao i ostavio je da stoji tkao kip nepomitno,
opdinjena darob,nim sjajern whova na istoku. VeC je ruZidasta
svjetlost lliliedjela i velilke zvijeade su podele da izran:iaju iz

462
I
l

plar"oig neba. Cdkao je spreman da se odre&ne sivega, samo

ne deZnje.
je aajsavrrBenija stvar koju sam vidjela je
I
- Ovognlbtn
hladnim, -,reikla
rglasom kad se najposlije orkrenula prema
rrjemu. .._ Zapatjena sam Wojom Zeljom da je razori(. Ako
sam nisi sposoban da je vidi5, zasto.poku5avai mene da od-
u sJtvari, on je ito ved trnistio: ona se nagrrezala
vratiB?
da dosdgne - Ali,
nesto S[o je vei biilo mrtvo.
Unlstiiu te jednoga dana je njeino je gleda-
jtlii - dok budei uiivala u zalasku - nekao
sunca, zbog ,toga 5to si
tajko -grozna l^ r.lj ivica.
Ei,lo je 1o nje,ino, sladostrasno dbec,m:je sebi, iaaZeno ri-
jedima. Ona se slodi,la, ali je bila osorna.
Ha! je. Ne bojim se rtvojih rijetnji,
-Odbijalla - gapovikala
je, svoju je - sobu irwala strogo za sebe. Ali,
on je dekao neobid,no strpljlrvo, sav pripadajudi svojoj neodo.
ljivoj deZnji nrema njoj.
,Jttra kraju", s,ladostrasno je obedao sebi, ,&ad sazru uslovi,
lilsrlidiraiu je." Svako je vlakno u njergov,im snaZnim mi5iiima
zadrhrtalo raduj,uii se surovom sla56u ,tome trenutku, kao }to
je i on sav d,rtrrtao u najsilovitijoj provali sEasti i pretjerano
velike Zelje.
Ona je sve vrijeme odrZa,vaia neobi€ntr vrstu saveza sa
Lorkeorn, neSto podrnuklo i izdajni:dko. DZerald je zrrao za t1t
vezu. Ali, u neprirodnom stanju strplji\rog iSdehivanja, zazirudi
od grubosti prema njoj, nije obradao paZnju, premda je njena
njeZna ljn:,barnost 4rrema Lerlkeu, koga je mr-zio kao ::ilodirrat-
nijeg insefl<ta, uaanla provaht gnjeva u njegovoj duiii nasto
jeii da ga prigu,Si i sakdje, ovokotao je kao dd ga ,trese tnop-
ska groanica,
Ostavljao ju je samu samo &ad je i5ao na skijanje, koje
. bilo
_
je njegov omiljeni sport, a ona rnije s,kijala. Tada ;i, einiio
rnu se, ,klieio i^tar Z:tyota i postajao projektil &ojri probija
granice ovoga srvijeta. Kad bi on otisao, ona se 6esto ulpuStala
u razgovor sa ma,lim njemadkim vajarem. Imali su nefubjeZnu
rternu, svoju umjotnost.
Dijeliili $u gotovo jste ideje. On je m,rzio Meirtrov,iiars, nriJe
bio zadovoljan futuristirrna, volio je za,padnoafridke drvene fi-
gure, aotedku umjetnost, mdksidku i centmtnoameridku. U sve
mu je vidio grotesku i opijao se nelkom fudnom vrstom meha-
nidkog ,kletanja, haosom u prirodi. Gudn:.na i Lerke su se na

'" Ivan Mestrovii, hmatski vaiar (1883-1962).

463
 neobidan nadi,n poigravafi jedno drurgim;. njihova igna se sa-
stojala od beskrajnih nagovje5taja, neobidnih i zlobnih, kao da
posjeduju volSebno razumijeranje iivota, kao da je samo njih
dvoje posveieno u uiasne su5tastvene tajne tr koje se svijet
ne usuduje ni da zaviri. Njihovo sporazu,mijevanje se odvijalo
kroz dudne, jedva razurnlj,ive nagovje5taje koji su u njima pod-
stiaali tanano slados,trai6e drevnih Egipiana i Meksikanaca.
Citava igra se sastojala od razmjene tih nagovjebtaja i Zeljeli
su da se na tome zaustave. Iz verbalnih i fizidkih nijansi iz-
\,{adili s'r.l najveie zadovoljs'tvo za nerve; iz Eudnovate razmje
,ne polrunagovijeitenilh iLdeja, izraza, pag\ada, kretn;ji, koje su
DZeraldu bile po,@uno nepodnoiljive, iako ih nije razumio. Nije
pozna\r'ao ,termine tkoji bi mu omoguiili da shvati njihwo zna'
denje i put mzmjene; termini lkoje je on poznavao tbili su isu'
viSe grubi.
Sugestivnosf primitivne u,mjstnosti je bita mjihorvo ,uto6i5-
te, a unutrasnje misterije du,lnosrti njihov predrnot oboZava-
nja. [Jmjotnost i l,ivo',t za njih su predstavljau Stvarnost i
Nestvamo.
Nararmo
- re6e
6aja;- ,naSa ,umjstnosrt
Gudruna Eivot stparno nerna zna-
je ono tdemu- pdipada centra{no mjesto.
Ono Stro radimo u iivotu irma pe de re.Worttsl, ne znadi mnogo.
vajar.
- Urpravo
stvorimo - od,gorvori
u umjetnosti. - Miu ZMmo
A,sta radimo
dbog onoga 5to
Zivotu, to je puka ba-
gatela, koju mozemo prepustiti neqlu6edrna da se njome
ba&iu.
Cudnonato kotriko je ushiienja ,Gudruna ,izyukla dz toga
iskaza. Osjeia.la je da je zauvijek srtala na svoje moge. DZerrald
je, naravno, bio bagatela. Lj,ubav je jedna od propratnih poja-
va njenog Zivota u mjeri tr kojoj je ona umjetnica, Mislila je
na Kleqpa,tm;rs2 Kleqpalra mora da je bila umjetnica, znata je
da izlude ono 6to je su5tinsko u 6ovj,elru, Zeljela je 6istu 6u1-
nost i od,baoivarla pljelu, dok su Manija StjLrar.tls3 i Eleonora
,Duzels bile predstavnice prostadike ljuibaf i.
Na Ikraju krajeva, 6ta je ljubavnik do gorivo za ushide-
nJe tim s,upti,lnim saznanjem, ushidenje Zensf,venorn ulmjetnG
t5r
peu de rapporl. (francuski)
I
I' - malo
Klcopatra, egipatska kraljica
znadaja.
(69-30 godiDa p. n. e.), kdi
kra.lja Ptolomeja, Ijubavnica G. J. Cezara ,i Marka Antouija.
'" Marija Stjuart (1542-1587), Skotska kraljica, poznata kao
Krvava.
ri Eleonora Duze (1859-1924), italijanska glumica, slavna u Ev-
rqpi i Americi oJ<o 1890.

464
 6iu, u njetno3du di6tog, sarrienog saznanja Eulnqg sporazumi-
JsvanJa.
Digl{d se jedne v,ederi prepirao sa [,sr,keorn orko Italije
i. Tripolija.
_
Englez je lbio u dudnom zapaljivorn stanju; Nrje-
mac je ibio trzbuden. Bi,lo je rto nadrnetanje rije6ima, ali se,
zapravo; radilo o sukobu njihovih dutrova.,U DZeraldu je Gud-
ruila tsve vrije,ure vidjela aroganitni engleski preair prema stran-
su. ,Iako je drhtao sa otro(,ni0r strijelama ,u odima i crven u
licu, DZeraldovi argunenti su ibili brutalni, a drZanje arogant-
no i puno qrnezira, d,to je zapali.lo Gudnuninu krw i iesrtilo Ler-
kea rdineii ga pedkavim i oalojettenim. Jer, DZera,ld je nemilice
nasrtao sa svojim ddkazima; sve 6to je nnali Nijemac rekao
'wodilo se, po njemu, na preaira dostojrne rtriiarije.
Najaad se Lerrke okrernro Gudruni poditudi tbespomodno
rutke, podruglj,ivo sdijeZu6i ramenima; Ibilo je tr njemu nedeg
dj etinjas to dinlji'vorg.
Sie, gniidige Freulss ...
- Sehen
Bit,te, sagen Sie nicht imme1 -
pode cm.
gniidige Frau156 povika
-
G,udmna; d6i su joj sijevale, a obrazi gorjeli. Liditra je- na raz:-
goropadenu Meduzu. Govorila je rglasno i zvonko, s,vi rgosti u
sa{i s,u se trg i od njerrorg g asa.
[\4olim vas, ne zovite rne ,,Gospoda KriE" povika ona
-
glasno. -
Ovo i,me, narodito u ,Lerkeovim ustima, piredstarvlja,lo je
n+odno5ljrivo poniienje i izaaiva.lo mapetostt u nSenim neruima
we vrijeme.
rDZerald i Lerke s,u je rpogledali dznenadeno. DZer.aldorve ia-
godice pdblijedjeSe kao k,rpa.
rNego kalko Zelite da vas zovem?
-
go podr.u,glj ivom aluzijom. - re6e Lerjke sa bla-
Sie ruar nicht d.astfl * rrrurala je lrao krrv crvefrilh
- Sagen
dbraza. Sarno ne lto.
-
rPo L_erlkeovom izrazu 1ie rvidjela da je razumio. Nije arra
gospotta Krii, to mnogo ,sta objasnjava.
SoU ich Friiulein sagen?rx je
- Nisam udata - nlitao zburnjeno.
rdkjla je oholo.
- -
.la je
.ST" .loj F rypalo lepnSajtrdi pop,uit zarohljene ptice. Zna-
da je zadala ,tedark udarac i sad je ,to ltel,ko -podnosila.

:. !".lrS" sie... (njemadki) Vidite, draga gospodo...

. - 6 Bitte,
da kazete ,d,raga gospodo" , .
-
sagen sie.,. (njemadki)
- Molim- V;s, 'nikad nemojte
t' Sagen Sie nur,.. (njemadki) Samo to nemojt€ reii.
.

- gospoaicil "--
---"
"'Soll ich... (njemadki) - Di kaiem
30 zaljrbliene zcne 465
 Dierald je hio napet, sawSeno miran; lice mu je ,bilo
hlijedo i rnirno [<ao lioe nekog kiipa, Nije lbio svjestan ni nje
ni Lenkea, ni bilo koga. Sjedio je savrdeno f,ni,rno, postojan
u s.rno,m rniru. l,erke je, medutirn, pqgnuo glalrr i lgledao rispod
dka,
Gudmna je hila na muci pokr.rJ$avajudi da ndsto kale, da
uhlaZi narpotost. Lice joj se iskrivido u osm,ijetr i ona je po-
gledala DZeu:arlda anadajno, rgoiovo podrugljivo.
Trdba i l<nivo sjeslti a pra]vo reii rede ona sa gri-
-
masom. -
-{1t, ona je sad opet bila {r njdgo,voj vlasiti, zbog toga Sto
rnu je nanijela onaj udarac, dbog rtoga rsto ga je ras,tu,rila, a
oma nije zna,Ia kalko je .to primio. Posmatrala 'ga je. Bio joj
je zarrirmlj,iv. Nije se vii5e zanir.nala za l-erkea-
,Dferald je najzad ustao i presao md,rnim qpuStenim kora-
[<om za qrrofesororv sto. Pqvedoie lazgol/or o Geteu.
rPari,Iirdno ju je ljuthila jodnosltavnost Die,ralatro,vqg pondla-
nja te vederi. N,ije pokazivao da je gnjeva,n ili zgattren, samo
je iagledao Budnorlato nevin ri Eist, dudesno Xijep. Ponetad
je hio,tako dalok, a njru je,taj it gled uvijek ,odaravao.
Cdkala je ,uanemirono Citavo rve6e. Misli{a je da de je on
idbjetga,vati, ili da ie joj dalti ndki znak. A,li, govorio je s njom
jednostamo I hez ernocija, kao sa ibilo kim u sobi. Izvjesni
rnir, izvjesnri zanos je obr.ueo njegwu druJfu.
rOtiSla je u njogoru sobu, arru,ie, des,toho za,ljuhljena u
njetga. Eio je talko lijqp i nedostizan. 'Poljnr,b.io ju je, on je
bio qien lju,bavnrik. PnuZao joj je vr:tlunsko aatlovoljstvo' Ali
nije se povraitio; os'tao je daldk i otvoren, nesvjesno. Zeljela
je da ratgwara s n'jim. Ali, mjgg<lt!,o di,t no nsvino sltanje ne'
sviosnosti iu je sprijedilo. Bila je izmu ena i rnradna.
Surtradan, meiluttim, on ju je glodao sa izvjesnonn odvrat'
ndsdu, sirahom i svojerT snom ,mrrZnjom koja se zgirtrsavala u
njego,vtim odirna. tPonrtrlk{a se na woj, stari }teren. Ali, on se
jo5 nije pnibrao da je napadne.
Lerke ju je dekao. Taj rnali umjetnik, uvijen u svoj
omota6, osliedao je da je najzad nai5ao na dernu od lkoje bi
rnorgao naito dobirti. Nolagodno se osiedao sve vrijeme, odeku-
I
juii da rraagovara s njom, srniiljajudi zgode lkafl<o da joj se
prirb,liii. Njeno prisushao tsa je iq),u,njavalo li,va,trnoi5du i ua-
butlenjem, I'ukarvo je gravitirao 4rrerna njoj, kao da ona po-
sjeduje nevidljir"u pdrvladnu rno6.
Nimalo nije sumnjao u sdbe u vezi sa DZeraldom. On je
jeda'n od neposveCenitr. fl-edke ga je samo m,rzio ,bog tqga Stto

466
I

je lbogart i i tako naodft. Sve te sbva,ri, lbogaltstso,

Xlonosa,n
ponos zbog poloEaja koji zauzirna na d,rurStlieD,oj rljeswici, pri-
vladan fizidki izgled, sve su to bile vanjske ozna/ke. Kad se
radi o veai sa ienom kakva je Gudruna, on, tr erke, imao je
pristuip o,kome Diera.ld niikad nije ni sanjao.
Karko se DZerald rnoie nadarti da zadovolji ientr Gudru-
ninog formata? M,istri 1i on da 6e mu pornodi njogov ponos,
zapovjednidka votrja ili fialdtka snaga? tr erke je znao jednu
itaj,nu koja je sezala drlblje od tjh stvari. Naj,rnoftrija je ,ona
snaga [<oja je su4flilna i gposobna da ,se prilagodava, a ne
ona koja slijepo aa4rada. A on je imao .razumijevanja za stya-
ni pred 0<oj,ima je DZerald lbio ,o{bLildan te1ac. On, ,Lerke, moEe
da pnonikne dubine }oje seZu daleko izvan Dierald,orvog zna-
nja. Osta,vio je DZeralda za sdbom, kao priprarnika, u pred-
vorju ovoga hrama mdlsteri:ia, ove Zone. Ali, on, Ler.ke, nije
rnogao da pronikne urutrarsn:ju ttahiu, niti da naale iduh Ze0te
u unutrasnjem kuttku i da se tamo bod s njim, sa torm cen-
tralnom,gujom ikoja se sav,ila oko srtodera Zivota.
Sta je to, na rkraj,u ,krajwa, sto orra Lena Zdli? Je li 'teZitra
samo za druStvenim efekti,ma, ispunjenjem amrbioija na drus-
,tvenom planu, u zajednici dorvjeda,nsrfva? Iti, rnodda, za jedin-
strvom ljutbavi i rdotrrorte? Je li i51a za ,,dob,r,otom"? Ko bi
osim preispoljna lbiudala mogao talko rnisliti o G,udruni? Samo
bi ufidar trrrqgao tako sudi,ti o n:ieni,m potrebama. rPredi prag
i postai.d5 sayri5enro i poopuno cinidan u pogledu na dru$tve-
rul zajednicu ii njena pneimu,istrva. ,Kad se jed,nom natlei u
gnatlevi,ni njene duse, vidjoces da u njoj vlada jetka atrnc
sLfera koroaije, zapa,ljeni mrak du{nosti i Ava, suptiLna, kiris-
fialna sMijesrt,koja v,idi kako je svijet izopaden i s'trasan.
S,ta dalje, 5ta je sljedode na redu, da li bi rrnogla slijepa
si a strasti da je zadovolji? Ne, nitpoS;to. Samo supttrilna uzbu-
denja vr:hr:nskqg dulnrog .doZivljaja s{/edonqg na iskoflndlcu,su-
6Einu. Bila je tto bo,r,ba jedne nesalomlj'ive volje sa joi jed-
nom, njenom, nesalomljivom voljom loroz beabroj smptilnih,
pre6ilsienih uabudenja, pri demu se najtananije analize i tomovi
odigravaju u mraku njene duie, dork je vanjski oLrlitk, jedinka,
bila potpuno nepromijenjena, dak i sentimentaina u svorn d,rZanju.
Ali, rnethr dva pojedi,nadna lj,udska bida, bilo koja dva
'ljudslka ibida, raspor 6i&to rEudnog iskustya je ogrornan. Vrhu-
rnac 6u'lnog reagovanja, kad se dosegne u bilo kom pravcu,
dosegnut je konatdno, nideg dalje nema. Moguda su samro pG.
riarvijarja, ili rastanaik partnera, ,ili potdinjavanje jedne votrje
drrugo j,, ili smrt.

467
 Diera,ld je qrrodro u sva vaqjska podr'udja Gudrunine tl,u-
5e. On joj je bio najpresudniji primjer ostojeieg sMijeta,
ona ne plus ,tlfral5e dovjekovog s'vijeta kakav je postojao za rnju.
Ona je u njemu znala wijet i ra.ddistila s njirn. UpoznavSi ga
konildno, bila je Aleksandar koji traZi nove svjetove. Ali', nema
novitr wjetova r,tie ljudi, postoje samo stl'oretrja, rnala, k+
nadf,la stvorenja ikakav je Lafl<e. Za nju je s"!'r$eno sa svije-
tom. Postojt sarno unutradnja, indil,idtralna, tama; Eulnost unu-
tar rnog ja, skaredna, relirgiozna misterija konadne istandanosti
i preii,Edenosti, ,misilidne akrtivnosti trenja i ilaloljqg svodenja,
rastakan ja virtalnog, onganskog Fijela livota.
Sve je to Gudruna znala svojom podsvije56u, a ne razu'
rnom. Znala je svoj sljedeii <oraik, znala je tlta je de[<a <ad
nauusti Diaralda. Pla5ila se da bi je Dierald mogao'ubiti. A
aiie irmala namjeru da pogine. Jedna tanka nirt ju je joE ve-
zala za qega. Ne bt troba,lo da je qjena smnt 6:re[<ine. Ima
joi dosfi,a toga, prsd njom je iotva slporog, ialrsnog iskustva
nezarrisJirvih, dutrnih suptilnosti koje treba upounati rije oego
clotle kraj.
Dferald n je sposolban za posljednji n'iz su'prtilnosti. On
nije itnao sposobnoiti da je dirne u Zivac. Ali, tamo gdje nje-
gov'i gruiblji udarci nisu mogli da prodru, pnodirala je sulrtil-
na o5irica Irrikeorve pronioljir"osti slitna rilici jednog komarca.
U svakom slu6aj,u, vrijeme joj je da qrretle od Ioqjeka stvor+
nj;u, zanattliji. Ziala ji da je Lerlke, u 'dubini svoje duSe, bio
aaleko od svega; ," njega nije lpostojalo rli nebo, ni zemlja, ni
pakao. On nij! priznavao odanost ni6emu, n'ije ,bio ?ristalica
iiega. Bio je izdvojen, apstrahovanjern od osrtalih, apsolutan
u sdbi.
Mettu,tim, u DZeraldovoj se du$i joi offiara'la izvjesna pri-
vfZenost ostalima, cjelini. To je bilo njegouo olgraniEenje. Bio
je ograni:derr, bormil@, zanisal od svojitr potl:dba, u krajnjoj 1{-
rfji, od dobrote, pravirdnosti, jednodu,Inosti sa kona;dnirn oi.
ljem. On mije dopu5tao mogudnost da ko,nadni ciij mole biti
sarur5eno isuptilno iskusDvo procesa uJriranja dok volja os-
taje nedrifilurta. U ,tome se sa$tojatro njegowo rl€Ean denje.
[,erke je lLkovao zbog ,toga Sto je Gudruna pdbila da se
uda za DZera{da. Cinilo se da umjetnik lebdi poput mekog kri
latog stvorEnja ,koje vroba pogodarl trenutak da se spusti. On
re ne plus ultra (latinski) - najvise, vrhunac.
bornd (francuski) glup, borniran.
'6 - ograniden,
468
nije rpotkur5avao da se pniblili Gudn:ni silorn, on se nikad nije
pojavljivao u nevrijeme. Naprotiv, votlen sigurnim nagonoln u
savrienom unraku woje du5e, uspostavljao je itajan$tven dodir
s njom, nevidljiv, ali oipipljiv dodir.
Dva je dana fiugovarao s njom nastavljajuii zaPodsle dis'
kusije o umjetnos,ti i o iivotu, u fl<ojima su oboje neizmjerno
uZivali. Itualili su minule stvari, djetinjasto se oduievljavajudi
dostignuCirna saffrienstva u proslosti. Narodito su se odusev-
ljavali kasnirn 18. vijekom, periodom, Getea161, Sel,ijar6z, Mo-
carta163.
Igrali se Xrro51o56u,i velikim figurrama pno5los,ti; lidilo
s;r.r
je ,to na svojwrsnu partiju gaha, rili na pozoriSte hrt?lka, i2
tega zu izvh8ili voliko zadovoljs,tvo. Sui velikani su irm s'tajali
ni,rasrpolaganju, kao marionete, a njih dvoje su bifi bog pred-
stave, uredivali su i nelirali $ve po svojoj volji. Sto se'tide bu-
du6nos i, ni&ad je nisu pominjali, osim kao neki podru,gljivi
ismijani san uniStenja wijeta u nekoj smijeinoj katastrofi dG
vjekovih izuma; neki iovjel( je izumio neki ta&o sanrrlen eks:
grtroziv da je raznio zemlju na dvije lpole, od koj,ih je svaka oti'
Sla u suprortnom pravcu kroz svemir, na uZas svojjh s'tallov'
nika, iii ie sitanovnistvo s\rijeta dijelillo na d,vije pole, od kojih
je svaka twdila za sebe da je savr5ena i praviEna, dok je o-na
-druga
izopadena i opasna i da se abog iqga mora un'isti'ti, -joB
jeda,n kraj.svijeta. Ili Ler,keov san strave u kome sc sv,ijet ohla-
alo i snij-eg srr'e zatrpao, sarno bijela stvorenja, polarni med-
viedi i bijele Iisioe ,i ljutli kao lgroune bijele snjedne ptice mogu
da opstanu u lodenoj surovosli.
Sa izuzetkom ovih prida, ni'kad nisu govorif,i o buducnosti.
Odu5evljavali su se bilo poqprdnim rpredsta$ama tazatarrja,
bilo finim sentimentalnim prida,ma u kojima s,u se kao mario,
note pojavljivale stravne litnosti iz pro5losrti. Sa sentimentalnim
zanosom su rekonstruisali Geteov svijet u Vajmaru, ili Si erovl4
svijet siroma,Stva i odane ljubavi, ri,li su izraiavali Zelju da po-

'u' Gete (Johan Wolfgang von Gtithe, 1749-1832), njemaiki pjes-

nik.
'o Seli (Percy Busshe Shelley, 1792-lU2\, engleski romantidni
pj esnik.
ra Mocart (Woffgatrg Amadeus Mozart, 1756-1791), austrijski
komltr oaitor,
* Siler (Friedxich von Schiller, 1759-1805), njemadki dramski
pisac i pjesnik.

469
 nove vride ZaEL Zzikat6, ili Volterartu u Fernejrtr, ili Frid,ni,ha Velii-
kogl6? kako dita svoje stihove.
$atima su razgcruarali o knjiie,vnosti, o vajarsfuu i s ikarr-
stvu, od.ur5e'!,ljavajudi se Flaksmanomt$ i Blejkorml6e i Fuzetri-
jemlm, njed,no sru govorrili o FojerbatrulTl i Beklitnuu2. Trerbao bi
im ditav iirvot da jos jodmorn pnoiive in petto113 Zivote velilkih
umjetur.iika. Al,i, viIe s,u vo,ljeli da bora\€ u 18. I 19. vijeku.
("argov,ara,li su na neobidnoj rnje5avini jezi,ka. Osnova je
bio firancuslki u wakom slurdaju. Ali, on je vednu redenica za-
visavao na muc€wom eqglogkom, a zakljudke ina njemadkom.
Sto se nje ti6e, vje,lto se,ispefljavala iz svake redenice koja ibi
joj pala na pamet. Oma je narodilo uZivarla u ovim razgovo-
rima koji su bili purni nedbidnog, fa,ntastirdmog izraza, dvosrni-
slenoslti, nagoMjg$laja, sugesiti'vne nejasnostti. To im je predstav-
ljalo pravo fizidko zadovolj'sivo da isprodaju nit razgovoira
iz raanobojnih v,la/ka'na ,triju jerzi{<a.
Njih dvoje su ,we vrijeme ;bdjeli fl<olebajudi se olko plarne-
na neke tajanstrvsne izjave. On je to Ze1io, ali ga je spredavala
neka nevidljfira noodlud.nost. tI ona je to deljela, a,li je ieljela
da je odigoali, da je odgodi na neodrealeno mijeme, jo5 je osje-
iala sa.Zalje,nje nrroma DZerraldu, ndku vezu s njim. A najkobni-
je od svega je bilo to 6to je osjeia{a sentimentalno sazaljenje
p"rsma sdbi u vezi ,s njim. Zbog omoga ,Sto je ved bilo osje(ala
se vezanom za njega, vjednim, nevidljivim nitima, zbog onoga
$o je bila, ztbog njqgovog 'dolaska rprve noii, ,u n1'enu kudu,
dbog rtoga njegovog odajnidlog koraka, zbog . . .
_ - Postepeno je DZerarld potpuno @reznuo u gni.lsanj€ lprema
Lertkeu. Nije ga uzirnao oabi,ljno, jednostarDro ga je:preai,rao,
osim ]<ad je osjeiao njegov ru,ticaj na rad Gudruninog krvo-
[oka. To ga je dor"odilo do l'udila, taj osjoCaj Lerkeovbg pri

^-_ ''
Jtlisli
.i fitrozof. se na Rusoa (J. J. Rousseau, 1712-1778), franc. pisac

'"j Volter (Vottaire 1694-1778), francuski pisac i fitozof.

'd Fridrich Veliki (Friedrich |, 1112-178b\, pruski krali. pies-
nik i kornpozitor; njegov je dvor u pozdamu'6i6 naisjainiii
- tdaa.
'6 Flaksman (Johu Flaxman, 1755-1826), engleski n:eoidasidni
vajar.
16'Blejk (William Blake, 1757-18n), engleski pjesnik, slikar,
glaver.
It F'uzeli (Henry Fuseli, i741-1825), Svajc. slikar, Zivio u En-
gteskoi.
rr Fojerbah (L. A. Feuerbach, 1804-1872), njemadki filozof.
tr' Belklin (Arnold Biilklin, 1827-1901') Svajcarski slikar.
"' In petto (italijanski) - u srcu, tajno.
470
I
I
sus va u Gudruninom krvoridku; osjecao je ,da je tffke pot-
p'uno or,Iadao rjenim krvotdkom,
Cirrne te tako sm,lavila ona s,it'na fuadija? piitao je
-
zaista zbunjen. Jer, on kao dovjek, nije mogao da- vidi niSta
privlaE,no ili znadajno u bilo kom pogled.u rt Lelkeu. DZerald
je vjerovao da su ljspota i plemenitost neophodne osobine
za osvajanje srca ndke iene. A [.erke nije posjedovao nijednu
od tjlh osobina; naprotdv) on je pob,utlivao odtratnost katlqua se
osJda prema ndko,m crr,l. ili gusjenici.
'Gudruna je duboko pocrvenjela. Te napade nikad nije
mogla zaboravili.
Sta hodei da trrales? odgo'r,oritra je.
kako- je doilrro sto se nisam trdala
- za tebe. - O, moj boze,
Njen podrugljivi, prezrinri glas ga je dlnboko ra,nio. Os,tao
je bcz rijeii. Ali,,brzo se oporavio.
Reci mi, samo mi neci qronavljao je opasno utanje-
nim-glasom reci rni S,ta te -fascinira kod njega?
Nisam- fascinirana nekla je .sa hladnom, od,bojnorra
-
neYindidu. -
Jesi, jesi. Opdinila [e ta ,mala ,surla anrija kao pticu
koja- se sprema da rlrleti u njene razja,pljene deljusti.
Gledala ga je smrknuto, razgoropatlen:o.
- Nema zrlalaja da
Ne pris,tajem me analizira,S rdkla je.
-...- to da li pristaje5 -iii ne odgovorio je
on to ne mijenja finjenicu da si spremna- da padne3 ni-
-
tice i da pocnei lj,u,biti noge tom odfi,Iralmom crvu. Nije mi
.namjera da te spredavam; ldi, baci se pred n1'egove noge i
trjubi mu siopala. ,.dli, Zelim da alam 6ta je to iito te opfinja-
va, 5te je to?
Cutala je ki,pteii od,turdbnog gnjeva.
Kad<o se rLrsutlujes ona da,ta[<o reZiS na
mene?- Kako se usud,ujss, 6i-,povika -
xnali gospodi,6idu, silediijo! Kalkvo
ti pravo polaZes na rnene, .slta rnis,liS?
[-ice Lmu je .sjajno; zll.ala je po sjaju u nja
tbi,lo :bijelo i
govirn odrirma da je on ima u u vlasrti'lrrka. I zbog
srvojoj vlasii,
toga ls,to je ito itako lbilo, mrui,la ga je tako i.nrtenziueo da se
dudila da ,ga nije u,bila. U svojoj volji, ona lga je u,bi,la, pot
gruno raskrstila s nj i.m.
Nije ,rijed o prar4u ,rdde ,DZera,Id s jedaju.di na
licu.- tPosrnartrala je promjenu- u njegovom tijelu. Vidjolas ro je
njegovo napregnu,to, mrshanirdko tijelo 0<oje se keta.lo kao
rn6ra. U njenoj rnrZnji lprema njemu osjedala se primjesa kob-
nog prezira,

47r
 Ne ,radi se o mom polaganju prava ma tebe, premda
imam - rt&-ag prava, zapamti. Ja hoCu da znam, samo hoiu da
znaxn sta je to sto te po,tdinjava tom malorn gadu od vajara;
5ta je to sto te lbaca na koljona pred njim, [Ioiu da zn.aat za.
dim puzi5 kao crv.
,Stajaia je porcd proaora sluiaj;uii ga. Onda se o{krenu.
Ama nemoj! rede ona najopuB,teniji,rn, ,najubojiti-
jim -glasom. ZeliB da - zna5 Bta je u njemu? To je ubog loga
6to on porkazuje- izvjesno razumijovarje za erl,:,', zbog toga 5to
nije ,gilup. Eto zbog 6ega.
Neobidan, zao, gotovo Zivotinjski osrnijeh n:,retle preko
Dieraldovorg lica,
Ali, kakvo je ,to razumijovanje? * pitao je. Razu-
-
mijevanje - Zaito
lbuhe, razurnijevanje skodibuhe sa n'ilicom.
bi rpuzila pred njim ponizno, rpred razumijevanjem jedne lbuhe?
Kroz Gudruninu svijest prode Blejkova grredstava duie
jedne;bule. Iitjela je da je srarrri sa Irrkeom. I Blejk je bio
klovn. dli trebalo je odrgo\iorirti DZera,ldu-
Zar me rnisii5 da je razumijevanje ibuhe zanirnljivije od
-
razumijevanja budale? pitala je.
Budale! - je.
ponovio
-
- ,Br.rdale, uobraiene budatre, jedno,g Dumntkopfal1a odgo-
- je dodajtrii njemadku
vori.la nijed. -
rNaziva5 li ti mene budalorn? je on- Pa zar
- radije bio i hldala nego ta buha
ne bih - rekao
iz sale za igru-i zabarm?
Pogledala ga je. Neka ,tupa, slijspa rglupos't u njemu pri-
tiskala je njonu duSu, rguSeci je.
Posljednje rijedi su ite odale rede ona.
-Sjedio je ddk su rnu mis,li bludjele.-
Brzo iu otiii rode on.
-Ona se okorni na- njega.
Zapa]Jali rede ona polpuno sam neaavisna od tebe,
- i savr5eno.
potpuno - Fravi ti- woje lp anove, a ja du svoje.
On je razmid,ljao.
Hodei da kaZei da smo od ovog itrenutka ,sitranci?
pitao- je. -
,Ona se zaustavi i pocrvjene. On je hvata ,u zamku, vukuii
je za rllku. Okornila se na njoga.
Stranci rede ona nri6e ,ni&ad ne rnoZerno bilti. Ali,
ako -ZeIiS .da preduzne5
- ibilo- l<atkav lkorak ;bez rnene, 2e1im da
zna,6 da imai punu slobodu da to uEini!. Ni naj,rnanje se ne
obaziri na mene.
- * prrn-Lo01 (njemaitri) budala, glupak.
-
472
I
eajk i dafl{o mali nagovjes,taj da joj je po,treban i da joS
I zavisi od njega ibio je dovoljan da u njemu pokrene strast.
Dok je sjedio, u njegovom tijelu se odigrala promjena; vrela
mstotpljera struja, plotillno njegovoj volji, iproteEe.hroz nje
gov krvotok. Jaukao je ,u dudi pod des,tinom naleta [e s,truje,
prernda mu je godila. Pogledao ju je ja,rkdm otima, dokaj,u-
ii je.
Odjednom je znala i bitra portresena hladnorm odvrahoBdu.
Katko rnoZe da je gleda fim
'toplim, jasnim odima, punim i6-
dekiva,nja, poslije svega? Ono 6,to je trilo rredeno metlu njima
bi.tro je dovoljno da iskopa neprernos,tiv jaz izmedu njih i da
ih odvojeno z,amxzne z,a vjedna vremena. Uprkos sMemu, on je
t i'o rpotpuno rprepodobljen i uzbuden, odekujuCi je.
To ju je abuni,lo. Olkreiuii glall ,u stranu, rede:
-
_. .
Uvijdk et fi redi, kad lgod tudem Zeljela da nelto qrro-
mrlenlm .. .
RekavBi to, izaSla ie napolje.
Sjedio je u stanju odajne uzetosti koja je, rdinilo se, po
stepeno xazarafla njegov razum. Ali, nesvjes,no stanje s,trpljemja
je i dalje trajalo.,Ostao je nepomidan, bez rnisli, ba, saznanja,
potpuno uzsf. Dugo je talko sjedio. Onda je ustao i si6ao u
salu za zatraur, gdje je igrao 5ah sa jednim od studenata. Lice
mu je lbilo o,tvoreno i vedro, sa izvjesnim izrazom nevinog lais-
ser-aller\1s koj,i je veorna uznemiravao Gurd,riumu, prisiljavaju6i je
da ga se prriboja,va; iz dna duSe ,ga je urrzila fuog tW .
,Poslije se desilo da je Lerke,,koji nikad ranije nije s njorn
govorio o lidnirn ,stvarima, podeo da 6e raqpituje za ajeno
s'tanj e.
Vi uopite niste udati? pitao je,
-Gledala ga je ranmo u o6i.-
N'i najrnanje je na svoj odirrjeror -uadin"
Lerke - odgovorila
- se glasno nasmijao, pri Eemu se njegovo lice dudnovato
zgaiNa. Tanatk bid kose ,rnu je rpao na dolo; prrimijetila je nis
govu svijetlosmedu ,koiu, njegove ruke, blaxlke na prstima-
Ruke siu rnu bile prrave hvata,ljlke. Lidio je na tqpaz, talko Arrdno
smed i
proziran.
Dobro rede on.
-Morao je -da prikupi joi snage da bi nasttavio.
Da Ii je gospotla Bfukin ,vaia sestrra?
-_ Da.
Je 1i ona udata?
-
1'5
laisser-aller (francuski) nehat, nemar
-
473
 je.
- Udata
Ixnate li roditelje?
- Da ona imam roditelje.
-Rekla -je rede
ukratko,-la'kan$ki, sve o wom poloiaju' On ju
-je gledao pomno, ljr.r,boPi;t jivo'
-- Tarllo p&iiU on iznenadeno. - A gospodin Krid, je
Ii bogat ? -
Da, on je vlasnik rudnika uglja.
- Koiilto je va5e prijateljstvo s trrjim tajatro?
- Nekolitrro mjeseci.
-Zafrladao ie taiac.
Da, riznenaden sam rede on najzad. Mislio sam
- Enrglezi
da su itako hladai. -A $ta namjeravate -da radjrt€ &ad
odete odavde?
Sta ,namjeravam da ,radirn? ponovila je'
- Da. Ne moZete nastayi,ti sa- poduiavanjem. Ne on
-
- ratrnenima to je nemoguie. Ostavite to za canaillet16,
,s{eZe
[<oji ne rmode da- xadi niSta drugo. Vi s,te izuzetna d.ena, eine
seltsame FraurT. Zaito b ste to porical,i, zaito to dovoditi u pi-
tanje? Vi ste izuzetna imra, zabto lbiste .irsli 'u,tabarrim putem,
sas,to histe Zivjeli obidnim Zivotom?
,Gudnma je ,sjedila rgrledaju6i svoje ruke, cwena u licu.
Bilo joj je drago sto je tako jednosfa{rno rekao da je ona izu-
ze:tna iena. On to ne ,govori zbog [oga da joj se mlaguje, po
prirotli je lbio isuviSe sarnosvojan i objektivan za tako ne5to.
On je to rerkao kao da govori za :leku skulpturu da je izuzet-
na, zato rSto je znao da je utpravo takMa.
,Radorvarlo ju je Sto je to od njega rEu.la. Drugi str osjeiali
ta&o rdudnu po,trcbu da sve izjednade i svedu na istu mjeru.
U Englesrkoj je bi,lo chic biti salr5ero obidan. Priznalje da je
izuzetna rdonijelo joj je veliko olak$anje. Sad rvri5e ne mora da
se ra6una sa u$talienim rnierilima.
Znate 's[s oma ja nemam novca.
- Ah, - novac qrovika - on diZu,ii ramena. Kad 6ov-
-
jek.sazre, -
novac u1u na -
- sve strane stoji na rra$polatganju; samo
,dok ste urladi, 6e5ko se dolazi do novca. Ne mis{iite na novac,
to d.e vam uvijek stajatri nadohvat ruke.
Zaista? rekla je smijuii se.
- Uvijek. -Der Di:.e,ra d de vam dati odredenu surnu ako
- od njega.
?.atraitrtf,,

canaille (francuski)
"'
r?' - olo5.
eine seltsame Frau (niemadki) rijetka Zena.
-
474
 Du,boka nrnen obli njono li,ce.
Radije Cu pirtarti bilo koga drugoga rede ona s mu-
kom- iagovaraj uii rijedi. -
Lerke se paZljivo zagleda u nju.
Dobro rede. Pa, tra,iite od nekog drugog. Sa,mo se
-
re rraiajlte u -tu Englesku,
- u tu 6[(olu. Ne, fio ibi ibilo rglupo.
tOpet zavlada muk. Fla5io se da je ttirektno rnoli da ide s
njim; nije ibio nadisto da {i rnu je potrebna, a ona se p,laiila
da tri je om mogao morliti. Nerado se odricao .svoje izolacije;
ttrlo mu je lbila neprijatna rnisao da s nekim dijeli svoj Zirvot,
makar i za jedan da,n.
Jedino druigo mj€sto koje znam je Pariz retkla je.
A- Pariz ne podmosim. -
- rGtredala je Le"rkea neiremice sr.'ojirn velirkim oiima navno
u odi. Orborio je pogled u stranu.
Panz, ne! rede on. A,ko ,moxam da biram izmettu
- d'amourl?8- i naju:,ovijeg- 'iama i ponovnog dola,sika Isusa,
religion
rattije du se cijelotg dana voziti na ringi$pi u. A,li, dotli,te u
Drezde,n. Imam famo atelje, ,rnorgu vam dati posla, o to bi bilo
veoma,ldko. Ni'Sta od va5ih radova orisam rvidio, ali vjerujem,u
vas. rDo,ttrite,tr Drezden, to je pdjatan grad, a pruza vam {tako
ddbar divot da bolji ne rnoZete odekiyati rf u jednom drugom
gradt. Tamo i,mate sve ibez ludosti Pariza i rnintrenskog qriva.
tSjedio je gledajud.i je hladno. Svitlalo joj se 5to je s
{rj,orn gor/odo jednostavno i neposredno, [<ao da govori sa so
lbom. On je ibio drurg po zanatu, sadirug, p.rvi.
Ne Pariz nastavio je rnuka me od njega hvata.
-
J-'amour, -
pi! Otdvratna -
mi je. L'amour, l'amour, die Liebetle, rmr-
zim je na svim jezicima. Zene i ljubav, nerna nista dosadnije!
pov,ika on.
- Bila je ma,ld ce urvrijedena. ,Pa ipak, to je lbitro i njeno os-
novno osjedanje. Lj,Lrdi i ljubav, nema ni'ita dosadnije.
I ja talko mislirn rdkla je.
- Dosada ponovio - je. Kaikve ima teze nosim li ovaj
d,edir ili neki drUgi? Tako je -i sa ljubar{ju. Ne moram nosirti
- -
nikdkav Seiir, ako mi rto vi,$e odrgovara. Reii iu vam ne5to,
gniidi,ge Frau i on se naZe prsma njoj, a onda naprami brzu
neqbi6nu gestu, - kao d,a nelto otiresa sa s*e gniidige Fritu-
- va,6u ljubav za
lein, ne,rnari, rreii fu varm, dao ibih,sve, we, sur
ma,lo duhovnog d::ugovanja odi su mu mraino svje,tlucale,
-
!?3
Religion d'amour (francuski) religija ljubavi-
"' - njemadki)
L'amour . . . die Liebe (francuski, ljubav.
-
475
 kobno, prerna njoj. iRazumijete? pitao je sa iblijedim os"
mijehonn. Moglo -bri joj tr,iti sto -godi,na, hiljadu, to tri mi bilo
- samo da me razumije. On joj nami,gnu sa oba
savrieno isto,
oka i zatvori ih. -
Gudruna je ponovo bila prilidno uuijettena. Zarr on ne mi'
sli da je ona lijepa, dakle? Odjednom se nasmija.
li morati da rdelkam osamdeset godina da bih vam
- Hodu
tu Zelju? sam rulna, zar ne?
iqpunila
On je iznenatlono
rede ona.
- Dovoljno
- pogleda kri,tidkim oEima umjetnika, pro
cjenjujudi je.
Vi ste lijepi rede on
se o- tome * povika- on naglaseno, - i 5to
to me raduje. Ali, ne radi
joj je {aska,lo. Radi
se o tome da vi imate duha, 'to je ta vrsta razumijevanja. - Sto
se mene tide, ja sam mali, chetil,lg1 bezna'aajan. Dot,ro! Ne tra-
Zi,te od mene da budem snaZa,n i naodit, dakle. Ali, moje ja
on sta,vi ruku na usta lskako iutdno,vato moje ja traZi sebi -
ljuibavnicu, moje ja -
oddkuje od trjubavnice ojeno ,t'koje bi od-
govaralo morne duhu, raaumiiefie li?
Da rede ona
- se
- ,4. ito - razumijem.
ti6e drurgoga, ox,a9 amour, on napravi kretnju
kao -da otresa u straru naito nepriiatno i dosadno - ono je
nepotrebno, nevaZno. Nije vaZno da Ii veEeras pijem bijelo viao
ili ne pijem nista. lsto je i sa tom ljubalflju, sa ttm baiser,tll
Da, illi ne, soit oLt soit pasr9, danas, s'utra ili ni[rad, to je savr-
6eno svejedno; ne mari, nema viSe znataja od bijelog vina.
Zavr3io je neobiino oboriv5i glavu da istakne svoju o6ajn'u
negaciju. Gudmna ga je netremice gledala' Poblijedjela je.
Iznenada se naie preko stola i uhvati njelgovu ruku slo
.i0m.
To je islina rekla je pa:ilid'no visolcim, qrrodornirn
-
glasom je i po- mom nfsljenju istina' Razurnijevanje je
rio
ono Sto -je vaZno,
tPogledao ju je gotovo preplaSeno, krisom. Onda je lclim-
auo glivom, pbmalo nr,rzovoljno. Pustila je njegovru -ruku: -uop-
ste nlje orlgovorio na njen stisak. Sjedili su u grrobnoj tisini'
Znale li je pogledavii svojim tam'
- rede on iznenada
o.ilm,- tamnirn, va}nim, prorodanskim odima vaia i rnoja sud-
hi,na Ce i(i zajedno sve do.,. i on se-pn:okide sa rnalom
I

grjmasom na licu. -
,s Chetif (francuski) krZljav.
rs Baiser (francuski) - tiubiti, poljubac.
- ili ueka oe bude'
'o Soit ou'soit pas (Iraniuski) - EeI(a bude

476
 Do hada? pitala je kao zird; usne su joj imale
- se plabilatrijela
boju- krede. UZasno tih zlogukih preds&azanja, ali
on je samo odmallnuo glavom.
Ne znam rede ne ztam.
-Dierald nije- doSao -sa skijanja do mralka, propus,tio je
lkafu sa ko{adem u dertiri. Snijeg je bio savrSen, pre5ao je
Ernogo, sa,[l, duz juZnih grebena, na skijama, peo se visoko,
tako visoko da je vidio prcdjele i s o,nu stranu, prdko rpre-
voja, pst rnilja u daljinu, vidio je ,;Marijenfiite", hotel na kosi
prevoja, napola zameten u snijerg, i preko, dubofl<u dolinu s
druge strane, sve do sumratka bo,rove Sume. Moglo se tim pu.
tem stiii i do kude, a1i je zadrtrtao od gatlenja na tu pomisao;
mogao se spustiti skijama dolje i sidi na stad carski drum
i,spod qrrevoja, ali zasrto lbi silazio na d,r'um? Protivio se i samoj
pomis,li da de se ponovo raoi ,u svijetu. Trdba zauviiek ostatii
gore u snijegu. tsioje sretan dok je bio 6am, dok je prelazio
volike daljine na sikija,rla grraveii velilke ture i skokove, letedi
pored litica prolaranih bljeitavi,rn snijegom.
Lq"Ii, osjoiao je ka{<o mu se hvata ied ciko s,r.ca. To Cudno
raspoloienje stIpljenja i nsvinosti lkoje se odrlarulo u njemu
vei nekoliko dana prolazilo je, ponovo 6e lbiti prqpudten na
milosf i nemilos,t uZasnih sitras,ti i muka.
I [arko, spustio se preko volje, opaljem snijdgom i od$tra-
njen od dllulgih; siisao je ru tku6tr u dolini, medu planinskim
vthovima. Vidio je duta svjeila i ustuknuo nazad; uije ietio
da ude, nije Zelio da se susrettre sa tim [jtrdima, nije Uslio
da tuje Z,arnor glasova i da tidi komerSanje pTisutnih. Bio je
izolovan, lkao da se na,lazio ibezvazdu,Sni prostor oiko njegovog
srca, i,li sloj distog leda.
Onog trena [<ad je 'qg[edao G,udrunu osjetio je Ltrzaj ,u
dtiSi. Iagledala je ,prilitno uzvi,Seno i velidanstveno smijete6i
se oholo Nijemcima. iIJ njegovom srru se iznenada rodi ielja
da je uhije. Pornisli kako bi to lbilo savrrleno sladostrasno is-
punjenje lkad bi je ubio! Bio je nasijan cijele Mederi, otutlen
snijegom i stra6du. rA,li je ideju stalno odrZavao u sebi, kako
bi to rbilo saryr5eno s,ladostrasno iqpunjenje kad hi je zadavio,
kad ibi rurgut5io svarku,i najmanju iskdcu Uivqta u njoi, sve
dotk je ne vidi kalko leli potpuno nepomiEna, rnekana, opu6te.
na zauvijelk; rndkana gomila hoja leii m,rtva rneatru njegonaim
,ruikama, neopoaivo m.rtva. Tada ibi je irnao flrona,€no i zaurrri-
.jck, lbio hi,to savrEeno sladostnastan kraj,.

477
 Gudruna nije ib.ila svjesna dta on osjeda nri o Cemu snu-
je; ldini,lo se da je ,miran i 'ljutbazan, kao i obiino. Njegova
je ljubaznosrt natjerala da rpomis,li da je dkrutna lprema njemu.
USla je u njegovu sobu u trenu kad je ib'io idjelimidno
xazodjeven. Nije prrimijetila dudni radosni sjaj diste mrZnje ,u
njegovim odima.,Staja,la je kod vrata sa rukom iza sebe.
- Mislila da
nodu5nor5iu
sam, DZeralde
- ure6e
se neiu nrartirti
ona sa u,\,Tedljivom rav.
Englesiku.
- ornr A krnda ided?
-AIi,O ona
- rcde -
je zanemari,la njegovo pirtamje. Mor.a,la je .da sa-
opiti svoj logiBki ,iskaz i on se rnorao izreii onaiko kako ga
je ona smislila.

stalvi]a- je.NIe vidim nitkalqve svnlrc da se vraiam [ratrag

Svrseno je izrnedu rnene i tdbe . , . - na-
-
Zau,stavi,la se da mu orr,oguii da dotle do rijd6i. A on
je sarno ;u ssbi govorio, ,lSvnieno, je ,Ii? Vjernujem da je sw-
deno, A[i, joB ne kona6no. Zapamtt, nije ohom]dano. Mora{no
rto dkondati. Moxa postojati zakljutcak, rnora lbiti kraj.,'
Ta[<o je rgorrrorio u sebi, ali niSta nije rekao naglas.
Sta je, ,tu je
se da-{d ti ne Za,lis. -
rede ona.
- Ne lalim rni5ta. Nadam
eeka,la je da on nesto kaZe.
nede trl susr tljivo.
- rtl ne Zalirm ,njrSta
lO,
redu, onda - odrgovrori ona. [Ii je. Ni-
jedno- od nas, dakle, ne - Dragg
- nosi nikarkvu iaovicu, 5to je sasvi.m
kalko treba.
,kako trdba ponov,i on besciljno.
-onaSas,vim
zastade da u,hvati nit. -
NalS se pokuriaj polkaza,o kao .neuspjeian rsd€ ona.
- modeuno
AIi, pokusati spet na nekom drugom - mjestu,
- Slab plamen gnjeva Grrostruja njegovim tkrrvotokom. Bilo
je ,to kao .da ga cma razdrabaje, pod,bada, Za$to to 6ini?
moremo porkuiSati? piltao je.
- S,taDa budemo ljutravnici, - prdq)ostavljam
rnalo- zbunj,eno, lpremda je dini,la sve da Lto izgleda - rdde ona
veoma
beunardajrno.
NaS pokuiaj da budemo ljuhavnici se polkaaao kao
-
neuspjeian? ponovio je glasno.
-
ll.I sebi je govorio, ,,Treba .da je ubijem ovdje. Ne ostaje
rni niSta drrngo do da je 'urbijem." Obuze lga pretjerana Zelja
da je ubije. .Ona ni,iog nije bila srvjesna.
Zar ne? pitala je. ti rnislis da je bio u$pje-
- Zartponovo
san? - Bezobzirnost- toga pitanja zapali njsgovu knv.
-
478
 Imao je neke elemente uspjeha, nai odnos
vorio-je. Mcgao je lbiti 'trspjeSan, - odgo-
- se prije nego je zavr5j,o. JoS u trenmlku kad je
Zaustavio
,poieo govorili nije viSe vjerovao u ono dto je na'mjeravao recri.
Znao je da nikad ne tri mogao ;biti uspjesan.
Ne rek{a je. Ti ne rnoie5 voljeti.
- - -
-Ati?
Njene 6irom ofivorene, mrakom isXrunjene odi su ga gle
daile netremice, tkao dva mjeseca mrafta.
Ja Lte nisam mogla volje,ti
- istine.
hladne - refu ona tonom gole
Zasljqpljuju,Ci bljesak prostrijeli njegov u,m; on se trZe.
Srce mu se pretvorilo u buktinjru. Svijesrt ,mu se povukla u
qglobove, tr ruke. ,Sav se iprervorrio u slijqpu ielju da je ubije.
Zgtlobovi su rnu pucali od snage. Neie se u.miriti ddk je nje-
gorve ruke ne srnoZde.

"Ali, dak i grrije nqgo se njwovo tijelo ,us,tremilo na nju,

iznenadan, lukav iuraz razumijevanja se pojavi na njeurom licu
i ona se u hipu izgnrbi iprerko vrata.
Jedntun skokom je stigla do sr."oje sobe i za,kljudala se.
Bojala se, ali nije gubila samopouzdanje. Ztal.a .je da joj Uivot
trqperi na ivici provalije. Ati je ;bila neobidno sirgurna da je
tle dwsto pod njenim nqgama. Znala je rda ,ga njeno lukav-
stvo mo,Ze nadmudriti.
Dok je s'tajala u sobi, drhta,la je od uzbudenja i uia+
nog ushi,ienja. Znala je da ga rnoZe nadmuddti. MoZe se osIG
niti na 6rrisurstrvo duha i lukaMsltva. Ali, to je lborba na Zivort
i smrt, saJd je to znala. Jedan tpromasaj i s njorn je gotovo.
Osjeiala je dudnu, napetu, ushifenu muiku - u tijolu, &ao neko
[<o se nalazi u qpasnosti da padne sa velike visine, ali ne
gleda dolje, noie da-q:riana da ga je strarh.
Od,Iazim prekosutra odalde
-Sarno - r,.ede 'tiho.
da D"ZeraId ne pornisli .da ga se ona iboji, da jeZi
za,to 'Sto ga se iboji. ,Ona rga se u sustini i nije ;bojala. Znala
je da je njen spas u ,tome da ifujega@,njegovo fizitko na-
si'lje. AIi, ni fizir6ki ga se nije boja,la. Itrtjela je da mu to do-
kaZe. Kad rrnu dokaie, ,bez obzira 5ta je on, da ga se ona ne
boji, kad imu 10 dokaZe, moZe da ga zauvijek aapusti. Do
tada, rat izmetlu njih, premda je urala da je straviCan, nije
zavrsen. A ona je hdela da burde sarnouvjerqna. Ma od koliko
straho,va patila, on je nede zastratiti. On je nlikad nije mogao
zastrarsiti, ni vladati njorne, ni polagati ibi,lo kakvo pravo na

479
 nju; to ie itvrditi sve ddk ,to i ne dokaie. Kad to dokaZe, os-
lobodice ga se zauvijek.
Ali, joB to nije dokaaala, ni njemu nd sebi. I [o je bito
omo sto ju je jos uvijek vezalo za njega. Bila je
vezama za nje-
ga; nije rnogla Zivjeti bez njega. Satima je sjedila u kre\retiu,
dobro rl5u$kana, ,bestkrajno nazmi'Sljajuii o svom poloiaju. ei-
ni,lo joj se da nikad neie utkati veliko klupko svojih mis1i.
,,On me stvarno nilkad nije volio" govorila je u sebi.
,,Ne voli me. On 6imi sv€ da se svaka-Z€um ko:iu sretne za-
I
trjuib,i u njega. Nije ni svjestarn toga Sto di,ni. A,tri, Sta se
ha tl:.CrLe, on pred svakom Zentrn paradira svojom muSkom
pri,rtadnosiu, iz,laie svoju veliku poZe,ljnost, pokusal'a da na-
vede svaku Zenu da misli kako ibi bilo dir.no kad bi joj on
hio ljubavnik. Njegov nomaran odnos pnema ienama je samo
dio igre. ,On ih je uvijek svjesfan. Trebalo bi da bude pijevac
I
kalko bi mogao da se razmeie pred pedesEtak ienki, svo;'ih
podanica. Ali, zaista me njegovo izig,ravarnje Don Zuama rne
banima. Mogao tri da izirgrava i Dona lfuanirtu milion pr.r,ta
bolje nego 6,to igra Don Zuana. Dosadan mi je, da znaS. Nje
Eova murskost rni je dosaclna. NiiSta nije tako dosadno kao
p%.alus, s]u!ilil]s[<i je glup i glupo fl<oncfuriran, Zaista je neiz-
rnjerna ,uobrraZenost tih ljudi, to je smijesno, ti bijedni raz.
metljir,,ci.
,;Svi su isti. Pogledaj samo Birkina. Svi su sazdani od
pulke uobralenosrti i niEeg drugog. Zais'ta, samo ta smije5na
ogranicenost i suirtinstka beznad.ajnost ih je mogla urdiniti tako
uobra,Zenim.
S,to se Lerkea ,ti6e, u njemu ima hiljadu puta vi6e nego
trDZeraldtr. DZeratrd je ograniden, om je obidan Corrsorkak. Taj
6e ga tqpLili dolk god je Ziv i orgati kao pnazam mlih,i i poito
nema 3ta da melje, beskomadno ie se praaan utjeti govorecri
iste stvari, vjerujudi iste stvarri, dinedi isrte styari. Moj boze,
pa ,to lbi mniitilo i strpljenje jednog kamena.
Ne divim se Lerkeu, ali on je u svakom sluldaju slobod-
no biie. Nije knnt od uobraienja u svoju muskost. On ne
orga kao prazan rrlin, O boZe, kad pomislim na Dzeralda i
na njegov rad, na te kancolarije u Boldoveru, i na rudni&e,
muka me hvata. Kak!€ ja imam veze s ti.m? A on ,misli da
moZe da ibude ljubavnitk ndkoj Zeni! Moglo bi se to zahtije-
vati i od ndkqg samozadovoljnog telegrafskog stubal Ti ljudi
sa njihovim vjeEnim poslovima i njihovim spori,m ali dostiz-
nim Bogom! Organje prazaog m,lina. To je isuvi5e dosadno,
bas je dosadno. Kako sam ga uqpbte mogla uzeti ozbiljno?

480
I

U wakom s;l,u6aj'tr, kad stirgnem u Dreaden, svemu Cu

,tome dkrenuti leda. Tarno iu imati 6ta da xadim. Bidre. ,a-
I

nim,ljivo da posjetfun te euritmidke izlo be I njemadku ope

ru, njenadki Lteatar. O, biie zantmljwo da uEestvujem u njo
mailkorn ibooms[<om iivotu, a Lerke ieste umjotnik, on je slo-
bodan dovjok. Oslobodiiu se svih tih gluposti, to je najglav-
nije, izb jeci sye to mueno dosadno qrona,vljanje prosrta6rkih
fraza, prrostaldkih poza. Ne a;avata,'tarrn se da du nadi elirksir
iivota u Drezdenu. Znam da necu. A,li, otridi eu od ljudi koji
imaju svoje kuie i woju djecu i poznanike i ovo i ono. Bi6.t
sa ljudima koji ne posjeduju swari i rkoji nemajru doma ni
dqmade pdsfluge, koji nemaju polozaja ni stariusa, ni stepe-
na, ni kr,uga prijatelja. O, hoie, to6kovi u todkorrima ljtrdi,
to mi tjera glalrr da kuca kao budilnik, trudo$6u mehanitrke
monotonije i tbeznadajnosti. O, [<ako mrzim Lbtrol, kako ga
mrzjrm. Ka,ko rnrzim Dleratrde kojri ne rnogu da ti .poflude
ni5ta d,rugo.
Sontlande! Nebesa! Pomisli da Zivis tamo nedjelju tlana,
pa joS nedjelju, i onda treCu...
Ne, neiu da mislim na to, to je isuvirie . . ."
Rrekjnu,la je, u.Zasno uplasena, nesposoLrna da podnese
daiotome,misli.
Pomisao na rnehanidko nizanje dana za danorn, dana za
danom, ad infinitum, bita je jedna od stvari koja je tjerala
njeno srce da lu,pa dovodeci je do ludila. Uzasne $ege rtoga
fiktakanja vremena, to grdevito pomicanje l<azaljki na satu,
to vjedno ponaMljanje sati i dana, o boie, bilo je isrndse uZas-
no da bi se o [ome moglo razmisljati. A nema se kud, nerma
nlaza,
Gotovo je zaialila Sto DZerald nije s njom da je s,pasi
od more njenih viasti,tih rniisli. O, kako je 1ratila dok je le
Zala sama u kr€vetu, suo,Eenm sa giroznim salom, sa njegovim
vjednim tik-tak. Citav Zivot, ditav Zivot se svodio na to tik-tak,
tik-tak, tik-tak, onda izbijanje sata, pa onda ponovo tik-tak,
[ik-tak, tik-tak, ti,k:tak i gndevito pomjeranje kaza,ljki na satu,
Di,era,ld je ne bi mogao spasiti od toga. .On, njegovo ti-
jolo, njegovo kretanje, njegov Zivot je bio isto ono tiktalkanje,
isto,gnoevi'to pomjeranje kazalj,ke na brojdani,ku, uiasno me
hanidko pomjeranje naprijed, preko lica satova. Srta su njego
vi polju,pci, njegovi zagrljaji, dula je njihovo tik+ark, ,rik-rak. ..
Harha! sebi, tako je bita ,uplaSena da je
- srnija{adaseotjera
gtotkuliavala smijehom strah, ha.ha, kako je to do-
vodi do l,udirla, poludjeie, sigurno, zaista. ..

3l 7:djrbljcrc )cDc 491

 Onda, ulinivSi jddan ndsi,gu'an pokret, pitala se da li bi
bila rnmogo iznenadema kad bi sutra kad ustame vidjela da joj
je Ikosa qrrerko xroci tpohijeljela. Osjedala je veoma desto kako
joj kosa bijetri pod resnosnim tetretorn milsli i osjeda,nja. A
ipalk je dstaja{a smetla kao i uvijek, a ona sarna je izgledala
[<ao otjetrovlj enje zcJ,rat;,trja.
MoZda je ibila zdrava. Moida je upravo njeno neurlistivo
zdravlje ono sto je tolitko izloZillo istini. Da je bolesljiva, ima.a
bi i'luzija, maStarija. Ovalco, nije joj ibflo spasa. Uvijek je rnora-
la da vidi i da zna, ,bez mog'udnosti da pobjegrne. Nerna se
kud pobjeci. Tu je postavljona pred brojdani,l( sata Zivota.
Ako bi se okrenir.r,la, kao rna Zeljoz,niitkoj stanici, da razgtreda
,kiosk sa knjigarna, ,i tada bri vidjela, svojom kidmom, sat, taj
veliki bijelri ibnojdanik. Uzaludno je li,stati l<mjige, ili praviti
sta,tuete od gline. Znala je da, zaprarno, ne 6ita. Nijc, zarpravo,
radila. Samo je gledala kazaljke kalko se grdevito poimitu pre.
ko vjednog, mehanidkog jedooli6nog btojdanilka vremera. Ni-
kad, zapravo, rli{s Zivjela,,samo je poisrnatrala. Zaitsta je lidila
na madi sat sa dvanasst brojki ,nasLtprot ogromltlom saitu vjed'
rosii; 'talko su rrjih dvije stajalle jedna prema drugoj 'kao Do-
I stojanstvo prerna Bes,tirdnos,ti, ili Be,stirdno:st prema Dos,tojan-
S,t:!U.183
rS ika joj se dopadala. Zan mije njeno ,lice izgleJalo kao
brojdarnik na sa,1,u, prirli6no dkrurglo i des,to btrijedo i n€osjetlji-
!"o. Ilstala bi da se rpo$leda u ogledaflu, a[.i pornlsao na prizor
6o,pstvemolg l,ica koje je lidilo na ibrojdar}i,k sa dvaDaest trojlki
ispunila jtu je ta,ko dubokim uZasom da je brzo podela rnisliti
o nedern d,rugom.
rO, zasto bar neko nrije lj'Labazan prema njoj? Zaito nema
uikoga iko bi je uzeo u,naru,Eje i p,rivio na grudi da na nljima
odatme '6isrtim iscjeljujudirn podinkom? Za3to mema nikoga ko
b,i je obuj,mio rukama da je namjesti ,i uiuSka za rsavr5en sam?
l'ako joj je bio potneban,taj san u nedijem n'arr-udjru. Uvijerk je
tr suru bila talko bospornod,no nezagtidena. I uvijek i.e ldati
tako nezaltiiena, trez olakdanja, bez qrasa. O, kalko to podno-
siti vjodno, bez olak5anja?
tDderald! Da li bi on mogao da je uzme,u nartrdie i da ie
Stiti dok ,spava? Ha! Nje,rnu je i sarnorm bitro []otrebno da ga
neko stav,i da rsipava, jadnt dedko DZerald.

'a Naziv slike Landsiera (E. H. Landseer, 1802-1873) u kojoj su

predstavljena dva psa, voliki ,dostojaostve-ni" tra.gad i mali,,bes-
tidni" terijer.
482
l
 To je sve Sto mu je bilo potrobno. Sta je on udinio? Sa-
l
mo to da joj lbreme postane joS ve6e, breme njenog sna jo5
qpodflosljivije, kad je bio pored nje. On je ibio dodatni zamor
njeniim nezrijevajuii n rroci.ma, njenirn neplodairn dremelirna.
Moida je on iz rrje iailaiio noki rpodinatk. J\'IoZda. MoZda je to
bio razlog Sto ju je uvijek pratio lrao pas, kao izglad,njelo 'di-
jete koje plade za rnaJdimirn gnudirna. Moida je u tffne tajna
njegove strasti, njegove [r.ikad uta.Zene Zelje za injom; bila mu
je ,po.irebna da ga stavi u ktrevet da qpava, da mu p0:uii .po-
dinak.
Pa Sta? Je Ii mu ona majka? Je li ona za lj.ubavnika tra-
Zila dijete ,koje ie njeggvati noi.u? Frezirala ga je, srce joj je
otvndlo kao kannen- Dijete rkoje se ib,udi ri rplade rno6u, to je taj
nljen Dom Zuau.
O, kal<o je rnnzila noirr,i p[aE djeteta. N{inme bi ga dtrse
mqgla zadaviti. Zadattrl.a;bi ga i zakopala po[}l-r,t tr{eti Sorel.
Nema sumnje, diiete Heti Soret je plakalo noiu, nista se bolje
ne tri rnqglo ni odekivati od djeteta kome je otac Artur Da[i-
toffrre. Ha! Arturi Darnitolrri, Dreratrdri ovoga svijeta! Takvi miu-
Zevi danju, a ipa,k ta,ho tenjkave bebe nroiu. Neka se p*'e.tvo-
re u mehanizrne, rneka. Ndka postanu ins,tru,[nenti, diste rna-
Sine, ditste voJje, koje rade kao satni mehan:riza,m u nqlrdlnitd-
flom poqavljanju. Neka to bude, ndka se potpuno posvete ra-
du, ,neka bud'u savr5em,i dijelovi velilce maiine, neka dr,ijemaju
ornamljerni vjedmfun ponavljanjem. Nelka Dierald qpravlja svo
jom firmotrn. Ta.mn ie biti zadovoljan, poput civara koje se
latovarsne kredu naprijed.natrag ,na jodnom tod&u po darci
cijel,i botgovetni dan, ona je to vidjela.
Civare, jedan slkrromni todak, jeditnica fi,r'rne. Omda dvoko
lice sa dva todka, onda kola sa detiri, pa rr,rdna kola se Sast
ipa sa osam, onda rurdrnGka ldkomotiva sa Sesnaosrt . . . itd. sve
clok se ne stigne do mdara sa hil,jaftr todkova, pa dro eletbri-
dara sa tri hiljade i do upra'l,n ika ja,me sa dvaderset hi,ljada i
generailnotg direktora sa sto hiljada ,todkiia koji se vfte u sasta-
r'rr njegove nadlefurOs,ti, a ornda dolazi DZorald sa miliom todki-
6a i zunrdaa:rilka i osovina.
"Iadni DZe,ra'Id, od ta&o mnogo todkiia je sas,tavljen. Kom-
pliX<ovarnij,i je od hronometafl.skog sata. At1i, o, ne,besa, kakav
zamor. Koji zamor, neibeski boZe! Hronrornetanski sat, btltr.a,

's l{eti Sorel i Artur DaDitorn, lidnosti iz rorrlana Adam Bid

od DZordi Eliot.

483
 I

d,u5a joj klonti od potputrte ennuit$ rt koju je dovelo razmi5llja-

,nje. Talko rxnogo tookiia za brojanje, z,a raztrnatra,nje, za,rab,u-
naroje. Dosta, dosta, postoji granica dovjekovih sposobnosti za
korrxpiikovarje. Itli, rnoZda, nema knaja?
U rneduvretnenu DZera'}d je sjedio u sobi i ditao. Kad je
Guidruma oti5la, os,tao je oSarnuien neitqpurnjenom ieljom. S je-
idio je na krrevettr cijel,i sa,t, o,mamljern, taflana vlakla svijesti
su se pojavljivala i nestajala. A,li, on se nije kretao, dugo je
ostao nq]rorni6an, sa glar'norn oboreuom na grudi.
,Onda je pogledao i shvatio da je wijeme da ide na s6rava-
nje. BlIo mu je hlad,no. [.Irs[<oro je ,leZao u rm:aku.
,{Ii, mralk je bio omo 5to nije podnosio. Mrak je ,gust kao
tije8to, Sto ga je dovodilo do ludila. Ustao je 'i upa,lio svjetlo.
Ostao je u sjedocem po{ozaju ndko vr]ijekre zureii preda ee.
Nije mislio na Gudruinu, ,n!je nr,islio ni na Sta.
Onda je iznenada siSao u pu:izemrlje da potraZi jodfl.u knji-
gu. Cijolog iivota se bojao besane noii. Znao je da ie ova noi
hiti teEa nego sto on rnoZe da poifurcse, jer je morao da se
s,uodi ,sanoii uLZasnog bdjen;ia.
Sattiirnaje sjedio u knrevetu, ,kao kirp, dltao je. Nje8ov urn,
fvfd i oitar, b,rzo je iitao, ali njegovo tiiielo niSta nije razurnje-
[o- U stainju napete nersvijesti 6itao je cijelu noi, sve do jutra,
kad je, umoram i zgaden u druSi, zgaclen rnajviSe na serbe, od-
spavao dva sata.
Uistao je dwst i pun snalge. Gudruna gotovo nilkako nije
govorri,la s nj im, osirn dok sru pili kaf r kad j e rekla
-
Sutra
odlazinn.
Iii 6emo zajedrnro
-* Moida rekla je. do Inzbruka, rcda rad,i? - pitao
je.
-
Rdkia je modda jzrnedu dva gutliaja kafe.,[4ujka mtr je
billa od toga 5to je ona udisudi izgovorila tu rijed. Brzo je
ustao da pobjegne od nje.
,Urstao je i otisao da 6e sprema za odlazalk sutrra. Om:da je,
posto je uzeo nesto h,rane, odluiio da pnovede datrI na skija-
nju. MoZda ie, rekao je Virlu, otiii do Mamijenhitea, a nr,oida
u selo u dolini.
Gu&rumi je ovaj dam,mnogo obeiavao, kao proljeie. Osje-
iala je da jot'se bli.Zi oiakianje, rovi izvor Zivota se podizao
u njo[. UZiva{a je u pa]kovanju stvarri za odlazak, sa divanjem
je zaratnjala u knjige, proba,la nazne odjelrre predmete, gledala
I
se u ogledalu. Osjeiala je kako se u njoj,bude novi Zivol,ni so-
ennui (francuski) dosada.
'35
-
484
kovi i trila je s,retna poiput djeteta; veoma prir,laina i lijepa za
sva,loga, sa njeZino,rn !:askosnom pojavorn i sredorm. Pa ipak.
irspod povr'SiLireje bila pot1runo fiu.tva.
Po podne je rnora,la da itde sa Lerkeorn. Njcno sutra je
bi[o savrSoro nejasno,i njoj sarnoj. To ju je rado.valo. Mogla
bi se watiti u Engleslru sa Dierartrd,om, mogla bi otidi u Drez-
den, sa Lerlkeom, motgla ibi u Mirrhen koC prrijateljice koja je
ta,mo Zivjela. Sutra je sve ,bilo mogu6no. A danas je tri.lo bijeli
sfriei,ni prag korji se preilijeva u dugilnirrn bojarna bezbrojnih
rnogudnosti. Svih rnogurdnosti, u tome je bifla sva dar za njiu,
divna ,raznobojna, neodretlena tarolija, dista ,itluzlja. Sve ,rnogu.d-
norstl, jer srnrt je bila nemimovna, i niSta rf,Je bii)o rnog;u6c osim
smrti.
Ona nije Zeljela da Be te mogudnrosti ostvare, da uzmu
bilo karkav kotradam obl,ik. Isnenad,no je poZeljela, u jedrnorn
trenrudku su'trasinjqg pLltovanlja, da krene poqpuno novim pu-
tem, na koji 6e je usmjeriti nelli poq)utrro neodreden dqgadai,
ili kretarje. P,rerntda je Zeljeta da ide zadrr,jri put na snijeg sa
Leikeom, nlje Zeljela da b'Lrrde o/bifljna ili pos{ov,na.
A Lerlke nije bio oztriljna pojava. U smedoj kapi od velura,
u kojoj ruu je glava izgledala dl<nugla kao kdsten, sa smed.im
nau$njacima ,koji su labavo pada:Ii prelko uiiju, i pramenorn ri-
jetke, cr,ne kose koia je kao u vilenjalku lepr'Sar1a ,ianad Lrulja-
vih, vitlonjad,kih odijru, sljajina , prozirna, ,srneala koZa ,se nabirala
u neobiibne grimase na njegovom situorm liou; zbog svega totga
je izglddao kao kalkav sta,nmali, slije,pi mi5. Ali, u njqovoj
pojavi, u odijel,u od g,rub.og ze[emog sutkna, bitro je nedeg od
chetita i prconjlka, p,renlda je irpalk trio sasvhn d,rutgartiji qd
d,rrxgih.
_-Uzeo
je male samlke za njih dvdje i s rnurkorn su se S,en-
trali izmetlu blje5tavih snjeZnih obronarl<a; fine sdrjeine Eeslice
su irh zasljepljivale boclkdjurii ih.po utr-nul,ian licima dok su se
nrjih dvoJe kiikotali i cenirfi dobac,ujtrii jedno drugom male Sa-
rene lqptice wago ars,tih isala, na,govjestaja i dosjetaLka. Njiftrove
su maltarije prerdstavljale stvamrost za njih; oboje s,Lr bili snet-
ni dok su dobaoili jedmo drugom te Sarrene loptioe doskoeica i
ieretlulka. Ci,tdlo se da njrihove pr:irode svj etl,ucaju ratdosno
uZivaj;uii u zajed,nidkoj igri i sreii. I Zeljeli su da riiihov od-
nos ostane na rarani igte, tako vdsele i dulrovite igne.
Lenke nije uaiirnao sanikanje veorna ozbitrjno. Nije unosio u
sarikanje iar i iinte,nzitet kao DZoralrd, 3to se dopadalo Gudm-
ni. Bilo joj je z1o, o halko jo,j je bila murka od DEera.Idovog na-
.pornry inte'nziteta fizidlkog lffetarrja. Ledke je pr.l5tao sahfte da

485
 idu i veselo, pqput l,ista na vjetru, a kad bi se u
nas,urrnice
krivirri on i ona prevrmruli i zag;lavili u snijegu, 6okao je da
i
se iskdbeljajiu nepowijetleni iz oStrog b'ijelog pokr,iva,ia, puca-
juii se od srn.iijeha. Znala je da ie on praviti ironiibne, Salji
ve, obijosrne priLmjadlbe i u paklu ako b:Lrrde raspolozen. I to ju
je neiareoivo radova{o. To je lidilo na dizanje izud sumorme
svalkodnevi,ce, iznad,monotro'nrije meduzavisnosti.
Ig,rali su se do,surmdevog zalaska, udivajudi bezbnii,no, pot-
plrxlo vam vrernena. A ornda, kad siu se samke opasriro zanijele
ma dnu pantrine, rdkao je:

bocu,
Stanite
- paketii - i i iznenada
keksa
izvad,io oclneikir..rd veliku. ternlos
ibocu Schnappsat$.
- 0,
cotnbe
Lerke povika ona
- je Salmnapps?
de joie.ln Sta - Kahva i,nspiraoija! Kakav
Poglodao je bocu i nasrnijao se.
Heidelbeerlss rolao je.
- Nije -
mogude da irtna bolovnica pod smijegom. Zar ne
- kao da
izgleda je ddbijena od snijega. MoZete 1i prinijela je
grlid boce pod nos d,a pornirise moZete l,i da -osjetite miris
-
borovnriae? Zarr nije divna? To je kao da osjeiam kroz su:ijeg.
.._ Udarila je bilago nogom po s,nijegu. On je d,u6nuo i zyiiAu-
kao i stavio uvo na snijeg. Dok je to,radio, o6i su mu trepe-
ri,le.
Ha, ha! srnijala se ona raadragano njegovoun matto-
vilom- ismiLiavarnjt.r
- njenlh venrbafurih efl(stravagalllindsti. Ali, ka-
ko je om u svom ismijavamlju bio jos .lutli nego ona u svojirn
el$travagafltnestiima, nije moglla a da se ne smije, osjeCajudi
se osloboderrom.
Osjeiala je njegov i svoj glas, koji su odzvanjali poput
srebrrdh zvonra u srnrznutom, nqpami6nom zralku sutona. O,
kako je to bilo salr5enro, ta srsbtnnasta .izolaoija i zajednidka
rgra.
Pila je toplu kafu dija se anoma Sirila oko njirh poput p6s
,la koje zuje oko cvijeta u snjed,rmn vazdulm, pijuckala je sa-
svirn male g*ljaje Heidelbeerwassera i jela hladne, slatke,
punjene vartle. O, kako je sve bilo savr5erno! Kalko je sve irnak)
savrSen u[<us i miri,s i zvn k, tu u ]otprnnorn miru snijqga i
sutona.

I
- Sutra odrlazite? - rede on najzad.
Schnapps (njemadki)
- rakija
-"' ""-td t" jciie (traricustri) -l vrhunac uZivanja
"' He.idelbeer (njemaEki) - borovnica.
486
I
 Da.
-Zavladao je mu,h, u korne se d.lnilo da se vede podiZe u
blijedoj wjetlosti beskdnadno visoko, do bedkonar5ndsti, koja
je bila nadohvat ru,ke.
Wohin?|$
- je pitanje, wohin? Krda? Wohin? Kd'ko dirma rijed.
To
Zeljela je da nifl<ad na nju ne doale od]govolr. Neka odje,kuje
rnetXu vi,sovirna zauvitjek.
Ne znam re&la je smije5eci se na njega.
-Osmijeh pretle- i na njega.
Nilkzrd se ne zna rede on.
- Nikad se ne zna - ponovi ona.
-
Zavladala je ti5ha,-u kojoj je on br-zo jeo biskvite, kao
5to kumii jede kurpus.
Al,i srnijao se za koje iete mjesto kupiti kariu?
- O, za -
- ne,bo povika ona. Ka'rta se mora krufl)iti.
-Nije se tome nadao.
- -
V,idjela je sebe na Sailteru Zeljeznidke stanice. orlda joj se
ja\ri spasonoisna misao, Disala je slotrodno.
A,li se ne ulora odlutovati povika ona.
*- Naravno re6e on. -
-
Hodu redi, ne mora se otici u mjesto na koje karta
glasi.-
To ga iznemardi. MoZe se kutpii,ti karta za neko mjesto, ali
se ne mora oq)utovati na odredtste naznadeno na karti. MoZe
se prekirnuti putovanj€, i ilbjeci odnediste- To je ideja.
Onda kupite kanitu za I-.ondon rete o:r. Tamo ni-
kad -ne bi trebarlo shidi. - -
Imate pravo.
-
lNasuo je ma,tro kafe u limonu sol,jicu.

- Stvamo i mi
Neiete da kaiete gdje idete? pitao je.
iskreao rede ona
- ne znam. Zavisi s
koje- sltrarne vjeta[' d,uva. - -
Gledao j,u je up,iino, ontda je naipudio us'ne kao Zefir du-
vajudi po snijegu.
Duva u pravou Njema6ke rede on.
- Vjerarjern da je ta&o srnijala - se ona.
-Iznemada su opazitri da irn - se pribtliiava neka nejasnra b.i-
jela figura; bio je to DZeraId. Gtd,runu locmu uZas posred srtzr.
[Jstala je na nwe.

"' Wohin (njemadki) - kuda.

487
 R dkli su mi gdje se nallazite * zadu se Dzeraldov glas,
koji-je zuudao kao lcobrna presurda krnz bjelidasti vazduh s,u-
tffur.
rl4ajlkobozija! Vi ste dosdi kao duh
-DZeraId nlje - povii]ka
niJta rdkao. Za njih je njego$o
Lerike.
pd$.!str/o bilo
,n eprdrod,no i selblasno.
I Lerfl<e prrortrese terunos, omida ga izvr[ru i podrza iznad bije-
log snlijaga. lz
rljry.a isouri sarno nekoliko kapi kafe.
polpili!
I
- Sve smo
DleralLd je jasuro vidio- rede.omalonog dudrnog Nijemca, kao
,kroz ddglod. Pretjerano rnu je blla Ernska ta patuljalsta pri ika;
Zelio je da je u,ktloni.
,Onda Lerike protlese hutiju sa biskyitfuna.
tsislkv,ita ima jos
-I proltehl* se iz sjedeieg
on.
- rsdepoloiaja na samkama, dtodade ih
Guldrufr,i. Ona zavurde r.rnkqr .i irrvadi jedan. Ponudi,o bi i Die
ral,da, ali DZerald je dao do znarlja da nipolto ne Zeli da bude
ponru<Ien bilsikvitirma i Le{rAe ih priliitno noodludno stavi Da
tstrahu. Onda je uzeo mdlru boou i pog{edao u nj r prema
sv ietlu.
I,ma jo5 malo Schnapipsa sebi u bradnr.
-Oaada otdjedLnorn galantno podZe - rede
bocu u zrak, na4rravi ne
obidnu figuru na,ginju6i se prema Gudnrd i rede:
Gueiiditges F.riiu[ein, wOhtr . . ,
-U tolrr dasu nesto trssnu, boca odletje u zrat, Letke uz-
uralde; sve trroje s,u s'tajaXi drhteci od srnaftrcg uzbuttenja.
Ler:ke se dkrrontro prema Gutdnumi sa sata:nskfun podsrnije-
horn na svij etlosmetlern licu.
Ddbar Sios rede sa podrryljivirn deurornsllcirn gnje-
vorn.- C'esf le sport,- sans doute.r%
-
S{jedeceg trsna se nasao u snijegu, u smijesmrom s:iedecetn
polodaju, po5to ga je Dienafidova Sa[<a pogodila u giarru. A.li,
Lerke se pri,brao, ustao j.e drhtefi i pogledao DZeradda p,ravo
I
u odi, onalko lrivonog i slalbaEak; odi su mu sijevale demon
skom pon[rgotrn.
- Vive
Nije
le heros, viverer . . .
dovrr5io: Dieraldova pdsrnica, sijevajuii lroz sumratk,
pogodila ga je u glal'r s drrru8e strame i odbaci.la pqput prazne
vreie.
C'est le sport... (francuski) - To je sport, bez sunnje.
Prim, prev.
Vive le heros... {francuski)
prev. - Zivio heroj, Zivio... Prim.
488
 Gudr,una siurpi naprijed. Podigla je sfis'nutu Salku visoko
i njorne odozgo udarila Dieralda po liou i rprsrima.
On se zapanji, ,kao da se vazduh prolornio. Njegova se
duia Siq:om otvori u durdu, o,sjeiajuii o5tar bol. Onda se isceri
sa ispr,.uienirn snainirn rukama da konadnro zgrabi jabuku za
kojorn dezne. Sad mu se najzad pruii,la prilika da ostvari svo-
ju namjeu"u.
,Njegove tvrde i nosavtadljive ruke se srtegose oko Gudru-
rxirnog vrata. A njelr je v.Iat bio di\lrro prediltno njeZan, sarno
Sto je urutra os,jeiao klizave strune njenorg gfiarsa. On ih je
spllts{ruo, mogao ih je sp'rsrluti. O, kakvo blazenstvo! Karkvo
blaZenstvo najzad! Kalkvo zadol,oljstvo najzad! Oisti Lar zado-
voljrstva ispuni njegovu aluS,u. Posrrlatrao je kako se na njenom
nadruvenorn licu gasi svijest, kako koluta o6.iima. O, kako je
bila ru,ina! O, kakr."o ispunjenje! Kakvo zadovoljstvo! Kako je
to bilo dobro, kakvo bogomdno zadovoljstvo, najzadl Nije ttio
svjestan da se ona o,tima i bori. Bot'ba je bila njen nadin da-
vanja odu$lka svcm strard,ostrraSau u njegovorn zagrljajtt; $to je
postajao Zeiii, tirn je bita veda pomama sve dok se ne dosegne
vrtrumac, kriza, oqpor pop'ugta, njegove krretnje pdstaju blaie...
fi-erke se podiZe na snijagu, isuviSe oiamuien i por.rije-
tlen da bi mogao urstati. Samo s,u rmr odi bile svjesne.
Monsicur rekao je ta,nkirn piskaYim glasorn -
- vot'rs aurez -finite2
Quand .. .
Val prezira i gadenja pretle prelko Dleraldove duie. Gnu.
Sanje p:odnije do dna njego'l^og biia itspunjavajuii ga mudni-
nom. Sta to on radi, dolkle je sebi dozvolio da se spustil Kao
da m'u je ioliko stalo do nje da je ubije, da je noa,i na dusi.
Obuze ga malaksatost, ponpuod g,urbdrtalk snage. Ne znaj,udi,
njegove sm je ruike pustile i Gr.rrdunr,na je,pala na kdljetrIa. Mora
li vidjeti, rnora li znati?
_ -Spqpata ga je uiasna slabost, zglobovi,mu se proli5e kao
da je u njirna bila voda. Zanese se kao na vjett'.u, orkrrenu i ode
tefir,raj,uii.
.. ..N'isag to i.elio, zaista", bilo je posljedrnje priznanje gnru.
ianja u nje,govoj duii dok je teturao uz padi,nu, i[ab, srno,Zien,
\ ne,svjesno bjeZedi od ljudi. ,,Svega m,i je dosta. Idenn da spa-
vam. Dosta je bilo". Savladao ga je osjeiaj guu5anja,
! Bio je rna{aksao, a{i nije traZio pod.i,nak; htio je da ide
sve dalje, do kraja. Nikad viSe da oe stane dok ne stigne do
&raja, to je bila jedi]na preosta.la ielja u njegovoj dusi. Tetu-
r" Monsieur ,. . (francuski) Gospodine, kad zavrsite.
-
489
 rao je sve dalie i dailje, nesvjestan i sknhan, bez mistri i osje-
iamj a.
S,r-rton je Sirio hobnu vanaemal,jsrhu, plavidastorllii astu
svjdt[ost odorzgo; hladna plava noi se srpuStaila na srdjeg. U
ctrolini, dalje i s oi 1 stranu, u volitkoj koi.ijevci srnijega, nala-
zile su se dvije male p,r,itike, GuLdrruna rra koljenima, J<ao po-
I
gu,bljena, i Lerke, usprav{en pored n:ie. To je biio sve.
Dierald je toturao uz srnjeinu pad,inlu u plavrkastoj tami,
star,no se penjuai, nesvjesno se peniuii, mada ie bio skrha.n i
mala.ksao. S l jeve slrarrle se nalazila strtrna padfu:ra sa srnirm
l,iticama i ordr"onjenrim stijenama i bijelirm Sarama snijoga koje
su krivudalle dko crnine stijena. Sve je to bilo milrao, utcnuLo
u savrien mir.
Da mu uveia mulke, blje5tavo je sijao mjesec iznad njego-
ve glave, bolna bljes,tava stva,r ko1'a je u,v,ijok biia tu, koja njje
uzmicala, od koje se nije moglo pobjeii. O, l<ailrc ie Zei,io da
dode tr<raj, svqga mu je bilo dosta. Pa ipak, nije qpavao.
Bo1an je bio ta:j uspon, poine&ad je rnonas da se pentra
pre,ko strme litice sa koje je vjetar pomeo sav snijqg. Bojao
I
se da ne padne, gnozno se bojao. A v,isoko gore, na grebernu,
diuvao je tako jak vjetar da ga umalo nije sav,ladao ledernotm
I

posparnoSiu. A,li, trLr nije bio kraj, i on je morao da ide dalje.

Beskonatno ,gnu5an je mu niie dalo da s€ zaus,tavi,
PoBio je savladao jedan greben, p,red sobom je ug.ledao
sjenlkru nodeg vi3eg. Uvijek vi5e i v,iSe. Znao je d.a ide trrago,m
prerna vrh,u padirne gdje je bio Manijenhite u dijoj se brlizirli
nalazi prevoj. Atli, on, u stvari, nije bio sr/.jesta,n. Sam,o je ielio
da ide daltje i sve dalje dok ne padure, da se kreie, da ostarne
u stao.jrtr kretanja, to je sve; iii i i,6i, do svrsetka. Izgubio je
osjeiaj za orijentaciju. Pa iipdk, nagonski je trazio tnag po
l<orne su s,kije i5le.
O ti$nuo se niz djrstu snjoinu padirnu. To ga je utpla5iio.
Nije imao capina, nideg nije irnao. A{i, kard se r.rspje$no qlustdo
na zabanak, nasrtav,io je da ide 'u cnsvijetljenoj tarni. Bi o je
hladrno kao u glrobu. Na:lazio se metXu grerbenima, u uclo,liu,i.
Onda je skrrenuo. Da li da se penje uz drugi greben, ili da
luta kxoz udol,irlm? Kalko je bila krhka na@eta nit njegovog ii-
vota! Moida bi mogao da se uspne na dr,Lrgi g,rebern. Sni:ieg je
bio dv,r:st i bijei. Kretao se spo.ro. Ne5to je stajalo u surijegu.
I
Pxib izavao se sa rnlalkorn ijubopitljivoiitr,
BiJ,o je to raspede do polovirre zaraslo u snijeg? Ma[d Isus
isrpod male za5titrle nasffe5nirce, na lrtru stuba, skrenrrr,ro je u

490
stmflu. Neko ce ga ubiti. Siraino se bdjao da ie ga nako ubiti.
A,li, toje bio stra,h izvan njega, slidarn njegovom d,uhu.
Pa ipak, demu strah? To se rlora desiri. Biti uhiJen!
Osttrmuo se dko sebe sa sirarhom gledajudi snijeg, nemit'ne,
blijode, sjenovite padine goirrjih sfera. Nemfuro'rbo ie biti uibi-
jen, znao je. Ovo je das kad je smrt budna, i nije mu bilo
isPasa.
Isuse Hriste, mora li se to desiti? I,suse Hriste? OsjeCao je
ka&o se udarac qpuita, znao je da je pqgut{jern. NsjasLno te-
tunajuci naJprijerd, rruke su rnu se podigle, kao da je osjecao
Sla ie se desiti; dekao je henutak kad Ce se zaustaviti, kad ie
skondati. JoS nije syriemo.
rstigao je u snjeZni bazen u rtroiini olarrlenoj strtrnim
kosa_
ma i p,r,ovadijarna; odatle se dizala staza kojom se stize na
vrh planine. Ali, on je nesvjosno leturao sve dok se niie otkliz-
nuo i- pao, i dok je padao, ncsl.o se slomiio u njegovo"j dusi i
odmah je zaspao.

GLAVA TRIDESET PRVA

EXEI]INT*

Kad sru donijeli leB sljedecerg jutra, G,udrurna je birla zatvc

rerra u svojoj sdbi. Kroz pnozor je vidlj€{a ljude karko dolaze
sa nos,ifim,a. Sjedila je nspomiino, dsjecajuii kako mdnuti pola"
ko protidu.
Zadulo se lru,canje na vratima. Otvorila je. Tarno je b la
je na ivna, koja joj je ntjehno, i s pretjeranim poStovi,njem,
rek{a:
Na6li ga, goispodo.
- Il est sumart?te3
- Da, veC satirna.
-Gurdruma nije znada 3ta da kaze. Sta je trebalo da kaie?
Kako bi trcbalo d,a se osjoia? Sta bi tnobartro da radi? Sta se
odsk'uJe od nje? BiJa je ravnodu5na, ati i u nedo,umici.
Hvala vam rekla je i ponovo zatvorida u sob,u.
- od drlda. lfi rije6i, se
Zeina- je otiS,la van sobe ::ri suze. Ha! Gudru-
na je bi,la hlardma, hladna Zetrra.
* Exeunt (latinski\ izlaze, tehnidko uputstvo u pozorisnim
d jelima. -
rs Il est mort (francuski) Je li mr.tav?
-
491
 'Sjed,ila
je u svojoj sobi, lice joj je :bilo bliijedo, obamrlo.
Sta b.i trebaio da radi? Nije mogla da plade, niti da pravi srce
ne. Nije se mogla promijeni,ti. Sjedila je neporn'idno, krij,u,6i se
od svijeta. Samo je narpilsala dug telegrralm Unsrudi i Biljkiml:
Po podne se, mealutirn, iznenada odlu,aila da p'otraEi [,€r-
kea. Sa stirahom je povinirla u sobrn u kojoj je Dleralld s avao.
Ni za Sta na svijetu ne bi usla unutra.
NaSla je I-,erkea kako sarn sjedi u salonm. Dirrektno mu je
priS.la.
je li? je.
-OnNije istina,
podiie o6i i - piitala
pogleda je. Slab srnijelak iatrosti iskriv,i
njegovo lice. S,legao je ratrnenitrna.
ponovio je.
- I'stina? - mi
Nisrno ga u,bili? pitala je.
-
LiVlrzio ju je Sto mu je -na taj nadin pniila. Urn<nno je po-
digao rarnena.
To se desilo rekao je.
-Poglddala ga je.- Sjadio je skrhano u tom dasu, bez osje-
Canja i pnazan, kao i ona Sto je bila. Moj boZe! To je bi a
besrnislena tragedija, bez surisla i svrhe.
Vrati,la se u sobu i 6dkala Birrtkina i Ursnlu. Zeljela je da
ode, samo da se malkme odavde. Nije mogla misli:ti ni osjeiati
dok ne napusti to mjosrto, dok se ne ir'rur,e a tog polozaja.
Jedan je darr proiao, dnugi je nastupio. eula je saone,
vidjela je Urlsulu i Birikina, 5to joj pade veotrna telko.
Urts,ula je odmatr do51a n:ioj.
Gudmna povjlka ona doli sm joj suze terlde niz lice.
I o,na- uze sestm -u narudje. Gtrrd,r'una sakri trice na Urrsrul'ino ra-
me, ali nikako nije mogla da se dsloborli hladne, paklerne fu:o-
nije koja je pllslo5ila njenu d,u6u.
,fia, hal" milslila je, ,,to je pravo ponaSanje."
A.li, nije mogla da podne; njeno hlladno, blijod,o, neosjet-
Ijivo lice je uslkoro zadstavilo izvorr U,nsulinih s,uza. Za nekoti-
ko trenutaka sestre nisu irna,le sta reci jed,na dnugoj.
Je li varn bilo nxnogo ns.prijatflo da se watit€ ova.mo?
- je
- Urstlla jeGudrurna
urpitala najzad.
pogtledala zbu,njeno.
na to ni pomis,li,la.
- NLiisann
UZa,strlo satrn se dsejiala zborg tsga Sto sam morala da
vas -zovem natrag rede G,udru,na. Ali, jedm,osta,vno nisarn
rnogla nilkoga vidjeti.- To je is'uviSe za-mene.
Da rede Urrsu,la hladrno.
- -
492
 '' Bturkirn je polkucao i uiao. Lice mu je bilo bijedo i beziz-
v:amto. Tnala je da zna. PrtrZio joj je nlrku rdkavii:
i Kraj
-Za.,tladala je ti3ina meiluunjirrna;
oi.,og putova.nja,
svakonn sflrudaj,rl.
nrisu irnali Sta reii jedno
,d,rqgorne. Najzad je Unsula upitala tihim glasorn:
Jesi li ga vidio?
- dgledao je Ursul,rr llmdirn, hlad,nim pogledom i nije se
trudio da odgovoni.
- Jgsamli vidio?
Jesi ga
rerkao je hfladno.
-
-Onda je pogledao Grdrunu.
[i udinila je.
- Niita ordgovorila -je.rekao
Jesi iSta?
Ni5ta.
- hladnim
Sa - gadenjem je zazirala
- od b,ilo kakve izjave.
Lenka kaie da je DZerald d,osao vama dok ste s:jediu
-
na sankarma u udoldni Rudelban, da je d,od o do rijedi mettru
vama i da je DZerald oti5ao- Oko dega ste se sporredkatri? Bo4;je
bi da amrn, katko
birtro bih uNrgao da zadovoljim zarhtjeve vla-
s1d, ako bude potrebno.
Gudruna ga je pogledala bijelio, djetinjais,to, nijema dd
muke.
Nismo se sporedflral,i rekfla je. On je oborio [,or-
kea -i orne,svijestio ga urdarcima,
- mene je napola
- zadavio, a onda
otisao.
U sebi je govoriila:
,,Pritlidno jadan prirnjer \r'je&rog tu'ourgla!" i o,krenula se
podruglljivo, jerr je znala da se bi,tka vodila izmedu He,rajllda
i nje i da je prisustvo treceg lica birla prnka sludajnost, nerni-
noltra sl,udajnost, ali iLpaik s{udajnost. Ad,i, neika im to buJde
prirnjerr vjetnog ffourgla, trojstva m'rrn:je. Biie jed,nrostavnije
za njih.
Birkin I'e otiSao napolje, dtriao se hladno i odsutno. Ali,
ona je znala da de on obavi,ti stvari za nju, pak, i da de se po-
brirnuti za nj,u. Blago se os,mjshnula u sebi, sa prezirom. Neka
) obavlja nroslove, pos,to Ee sfia]$na dabro brine o ljudima.
Birtkitn je pomoyo otiEao da vid:i Dieratrda. On Lga je vol,io-
Pa ipalk, osjeiao je ugllarreom tgaderij€ prema ,nepomidnorn ,tijs
iu Sto je leiaflo pred nj,irn. iBilo ie,talko nepomtdno, taLko I ad-
no mrtvo, [erS; rBfutkinru se utro]ba ledila. iVtronao je da rstojti i
da gleda Ernnzmrto mrtvo tijelo [<oje je bilo DZerald.
Bio je lto srmznru,ti ItroS mrfvog rnu6lkarca. Birtkin se sje,ti
jedn.rog kunida Sto ga jeljedrnorn naSao smrznutog kao m(rg ma
snijegu. rBio je ukoden [<ao lug kad ga je podi]gao. A sad jJevo

493
Dzerald ikrut kao rog, rov,ijem kao da spava, pa ripa,k neka{(c
se u:a o:riem,u ,vidi ta uZasrna rtvrrttroia. To ga iie isPunilo uzasorn.
6oba se rnora zalgrijati, tijol,o se mora odlediti. Udovi bi ise
slomil,i rlcao da sru od stallda lkad lbi ,neko pokusa.o rda ih ispravi.
Dod'innuo je rrnritvo [ice. Ostar,,teia]k rdodir 'ieda sied,i m.je-
govu rutroibu. Fitao rse da [i {se to i on su:nLrzava, iznrr.rtra. U
ftratkirn, plavirn ibdkovima divi dattr ,se pretvorio u liomad lsda
dsrpod mijernifr nosnica. I to je bio Dderald!
,Pom,ovo je dod,irrnuo osl,ru, ,golovo iblistavu plal"tr kosru na
srruznrutoj giav,i. ,Bita je ledenohladma, gotovo otrolma. Eirtki-
noro so"e poEe cla se [edi. Volio [e DZera'ltda. Pogledao je u I'ije-
p,o uorblideno rnoo,bi;dho trice sa ma[im fini'm, ta.'n[{im nosem 'i
muiernninrr obnazirrna; vidio ga je isrrrlrznutqg pqput gmude leda,
pa ipah, our ga je vdiio. Sta je trebalo da rnistri,ili da osje6a?
iJr-,,lr* u" podeo lediti, rkrv mu .se Lprelvarala u [edenu vodtl'
Tako hladno, tako hladrno; raao,rna hlacl,noia mu je p;rritjskatra
rrrke izvana, a jo6 veca lrladnroia se zgru$avala i ledila u flje-
mu, u njego,r,or[ slou i utrotri.
OrtiSao je do snjeinih rpadina ,grdje je sm,r-t zadesila njego-
r.qg prijatoirja. ,Najzad je stilgao ,na veiilku uciol'irrl'r izmedu kli-
-provat'i;ja,
suria- i itr[izu vrfra pner,oja. Dan je ibio siv, t'reii
r mruni i mixrd dan. rsve je ili,Io, ledsno, iblijerdo, o]sim kosa
izbira,zdanjrlr cffri,m liticama koje su izrarnjatre p'oput rhorijernja,
a pornekad ls,u lidile ,na gola 'lica' U rdalij ii:,i se virdj ela j ed'na pa-
dina koja je iSla do sa,mog vrha sa mnogo crnih, odronjenih
slij e,na.
Liiilo je to na plitalk kotao unedu liticama i rsndjqgom u
gorujim sforama. U lome je kotlu Dierarid zaqpao. Na udalje-
-,knaju,
ion.r vodidi $r zaLri[i 'gvozdene k[nove u 'snjeZni zid,
kako hi, uz pornoi rd,ugih ikonopaca, rnogl,i savladati okorn'iti
snje,Tini zid i polpdti lse na nazubljeni vrh prevoja ,koji ise. diza'o
u nebo go; tr-o knila Marijenhite medu golim liticama'
Uokolo slti Siljati vnhovi,"e ifurauduni smjeinim Eararna, Parali
nebo.
DZerald je nnogao na,ii [onqpa(. Mogao se popeti na q:revoj,
Mogao je duti pse u Marijenhiteu i nadi skilorni5te. Mogao je
nastaviti prut lll]iz srtffinu pad,inu 'na ju,inoj strarri u rnra6rur d,o-
linu sa borsvima i rsii,i na ve[i]ki carski dnum koji vodi na jug,
u I,tall,iju.
sta ako je rnogao? Carsiki d,rum! Na j,uig?
Mo,gao :ie! Attri,
U Italiju? Pa 6ta? Je li to bio tutaz? ... To je ,bio samo flovi
ulaz. ,tsinhim je stajao na visokom oStr:om zra,ku i giledao who-

494
ve i pu,t ma jiug. Je li vrijed,ilo iii na jug? rU Italij,u, niz dreyni
carski d,rum?
Olkrenuo se. Ili ie srce []uii, idi pnestaini da se rsekiraS. rNaj-
bdlje prestani da se sekiras. Ma rkakva biila,tajna rkoja je stvo-
riaa do-l.jeka i vasioinu, tro je neljudrs[G tajna; ona ima svoje
sopstv€ne velik€ ci jeve; 6ovjek ne rnoZe biti kritertijum. Naj-
bolje je sve p.repustiti ogr.ormnoj stvaraiadkoj neljudskoj mi-
sterij'i. Najtrolje ie lbaviti se sobom, a ne vasionom.
,Bog ne ,moie bez 6ovjeka". To je re,kao neki veliki fra,n-
ous,ki rpropovjcdnik vjore.,{,1i, to je s4gurno pogreino redeno.
Bog rrnoZe bez dovioka. Bog je roogao bez ihtiozaurursa i masto-
donata. Ta ducloviita nirs,u uspjela da se Etyardladki razviju pa
ih jc Bog, stvaraladka tajna, ilikv.idirao. Na isti nadin bi svemirr
mogao cla .likviriira dovjerka, ako mu ne pode za q.'ukom da se
slivarrladhi,mijernrja i ra,zvija. Vjeina stvarajl.adka tajna bi rnogils
cla li,krridira dovljeka i da ga zamijeni istarndanijirn stvarala6kirn
biriem. Isto ,kao sto je konj za,uzeo rnjesto mastodomta.
Za Bi,nkina je,ova rnisao tritla vooma utjelna. Ako 6or,,je-
aanstvo za{padne u s,l,ilep,u uiiqu, i ako se istrosi, trezvrernem-
s&a stvarailadlka tajna ie stvori,ti neko drugo ibide, istamdanije,
velidaunstvenije, rneku ,nor.,lr diwm rasiu, da naslavi otjetrovljEnje
stvaranja. Toj igri noma J<raja. Tajna stvararnja je neizajenna,
nepogre$iva, ne.iwrprna, vjebna. Rase nalstaju i nestalju, ali se
s.talLno ratlaju nove viste, ljqp,lcilje ili lpodjodaa&o ljupke, ruvijelc
prevazilazeii dudo. Izvor se,ne rnoie ni izqpaditi,ni prorriikrl,uti.
On nema gramica. rOtn ,rnoZe da raala .6uda, rda swori po4luno
rrove vrlste, u svoje vrijsme, nove oblike svijesti, nove obliilce
tije a, nove jerdrinke. Biti '6ovjek je rri,Sta u porretlenju sa mo-
gu6nostirrna stvaraladke rnisterije. Imati bllo koje ie kucati ne-
posredno iz mistorije, to je savr,Serxstvo, to je neizreciYo za-
dovoljstv,o. Ljudsko i nel1j;urdsko ne zna6i ni6ta. SavrEeno pilo
kuca neopis,ivirn bi6e[n, budesnom,neodrealenom llr's,torn.
lBirkin se vratio u ho1e1 i ponovo otisao kod Dieralda.
UIao je u sobu i sjeo na krevet. Mrtav, imrtav i hladan.
Carski je Cezar umro, postao prah,
Cu,va rupu, vetra da ne rrtle dah.le4
Nije idolazio qdgovor {rd onoga bio je nokad trilo DZera,ld.
Neobidna stledona, ledena stvar i ui$ta dirugo. NiSta .dr.ugo!
LUlasno izim.rren, Birtkin je oti5ao da obavlja rdmev,ne poslo-
ve. Oibavljao,ih je,nriln:o, rbez sekiracije. Izlivi, nanicanja, scene

'q V. Sekspir, Homlet, V,I, 199-200, u prevodu Z. Simiia i S

Panduroviia.

495
 sve je to bilo lkasmo. Najbolje je ibiti rni an i sfiPljivo podrusi-
ti sve sto dovieka snatle.
.Ali, lkad je otiSao qpet, ruvede, da baci pogled na Dlerallda
izmedu sv,irjeia, da ga LaTja mine, jznenada mu se srce stis,lo;
samo 5to nnu sv.ijeca rnije isglala iz mtke, kad Bru [I r $12e uz
6udan w,itreCii kmik potekle niz f,ice. Sjeo je na stolicu, p,otresern
iwrenadnoo:n provalom trola. ULrsu{a, koja ga je pratila, uzmade
od njoga ddk je sijedio rsa glavoffr utonulorm u rairnena i tijelom
koie se gndevjrio tresl,o uriamo cvi'1eii kroz plad.
Nisa,rn htio da se to ovdko zawsi, nisa,m htio da se to
ovaiko- zavr'Si povika om. Urr:sula mije,mogla rda se ne sjet
-
kajze,rovi,tr rljef,,i,,,Ich habe es nicht gewollt".les Gotovo je sa
strahorm pogledala Birrkina.
Odljerdnom se srnirio. Sjadi,o je oboo:ene glave, *rij,trdi [ice.
Onida je kri3orn cJbrisao srurze ruikama. rlznenada je podigao
glavn pogledao Ursiulu []ravo u odi, lmurni;m, 'gotovo osveto'
,i
f.iubivirn pogfledorn.
Trdbalo je da rne vo,li rekao je on. Nudj,o sarn m,u
-
ljubav. - -
Ona uplaSeno odrgovoni blijedim, nijernirn usnama:
sta bi to moglo da promijenil
- Frouniljoniilo bi povika prornijenilo bi!
-ZalneErario ju je i -ponovo seonOkrernro
- da gleda Dzeratda.
Sa durdaro zadigniuftom glav<rm, kao rneko lko narstoji da skloni
glav{r od uvrode, poluoholo, posmatrao je hladno, nijerno, ma-
terijalDo iice. {rna,lo je plavidastu rnal$ku. Bacailo je sjajmu
zraku, pq)rut leda, kroz srce dnevne €dbe. Hladno, nijomo, rna-
terija nol B.irkitn se sjeti kdko rmr je Dieralld jednom stlsnuo
ruku ,t-qplim snaforim sitilskom punirn lj'r..r,bavi. Sa,mo sekundm,
a onda je popustio, p,ustio zauvijek. Da je ostao vje,ran torne
stisku, slmrt ne bi itrnala anaiaja. Oni koji uxnru, i koji umi-
ru6i rnogiu jo5 uvijek da vole, da vjemrj,u, ne umim. Oni Zive
u voljenrom. DZera,Id je joB nnogao Zivjeti u Birklnovom dtuhu,
i poslilje snrt'i. Mogao je iivjeri rsa $rojim prijateljeur jo,S je-
da]Ir Zivot.
Aii, sad je t,io mrtay polp,ut ilovade, poput plavidastog, tqp-
ljivog tleda. Binkirn po,gleda u plave p,rste, ngl}okreinu masu.
Sjetio se mrtvog patsituha 5to ga je ndkad vidio: rnrtva gomila
I
mu$kosti, ordvratxo. Sjeti,o se, takode, ,lij€pog lica onoga koga
je nekad volio i koji je umro s vjerrorn da se preda misteriji.
I

D' Ich habe es... (njemadki) ovo htio, rijedi koje je,
- Nisam
navodro, kajzer testo ponavljao za vrijeme prvog svjetskog rata.

496
'fo rnrivo lice je bilo lijepo; nirko ga ne bi mogao nazvaii hlad-
nirn, nijemirn, materijal,:rinn. Njko ga se nije mogao sjetiti a
da ne ddbije vjeru u misterij{r, da mu se dusa ne zagr,ije
novffn dub,o,kolar vjer0m u iir"ot.
A DZeraId! Odrricatelj ! On ostavtlja sr€e hladmo, smrztrruto
gotovo neqposobno da kuca. DZeraldov otac je izglsdao sjetno,
srce da ti putkne rgledajuii ga, a,ti nije imao ovaj uZasni i4led
hladne, ntjeme Mateiriije. Birktur je gtrsdao i g(edao.
Unsula je s,tajala po strani i gtledala kako Zivi dovjek zuri
u srntzlo lioe rnrtvaca. Oba su trica bila neuzb,ualeina i neubed-
ljiva. rPtlamon svije6a je drhtao u snuzrrutotrn zm&u, u Eapreg-
nutoj tigi,ni.
Zar se nisi nagledao?
-Ustao je. - rede ona.
'fo je za mene godko razodarenje
*- Sta... to ito je nmta,v? pita,la je. - rede oL
- s njsnim. Nije od[pvurio.
Njcgove se o6i sauero susretoIe
-On lmaS mene rede ona-
sc nasrnije5i- i polj.u bi je.
- A,ko urr,rem - rede on - znadel da t€ ,fsarn ostavio.
-Aja?
Ni ti mene nedes napustiti rede om. Necemo ixnati
-
nikalkve potrdbe da odajavamo, u srDnti.- -
Ona ga uze za ruku.
mora5 li od:ajavati nad DZeratrdorn?
- .Ali,
Da odgovor,i on. - rede ona.
- DZenald je.preneselr u Erlgiestku i pollropan. Bir-
-OtiSIi su.
kin i U,rsula str rpratiJli njegovo tijerlo sa jodaeirn od Dderaldove
braie. Njegova bra.Ca i seshe su intsis,tirali da bude sahrarnjen
u Engldsrkoj. EirkiLn je htio da ostavi rnrtvaca u Alpirna, bl,iar
snijega. Ali, porodica je bila uporna, glasmo su zatrtijevali.
Gutdn:na je otiSla u Drezdem. Nije podnobrno o6lisafla svoj
,poloZaj. Ursula je ostala u Mlinu sa Bifkinom ,sodrnicu ili
dvije. Oboje su bili veorrna tihi.
Je ,li ti DZorald bio potrsba,n * rpitala ga je jedne ve
Ceri. -
- Da - rede on.
Zar tt ja nisarn dovoljna?
- Ne ,rede oo:. Dovorlijna si mi u mjeri u kojoj mi
- -
je iena grotrebna. - si ti sve iene svijeta. Atri, Zelio sam
Za mene
imati dovjeka prijatelja, isto tako staimog kao 5to smo ti i ja
stalni.
32 T,atiubtjene i.e\E
Avl
 nisalrr ja dovoljna?
- Za6,io
dovdljah. N ko mi nije potreban osirn- reEe oua. T.i si rneni
- nije
tqbe. Zasto i 6 to-
bom isrto ?
- trmaj,uii
drugog,
tebe, mogu da pnoZivirn titav Avof bez ik@
bez priffIosti s ibilo tim drurgim. Arli, da bi Zivo:t bio
pobpurn, istinski $'etan, htjro sam d.a osfvarirm traj,nu vezu i 6a
neldm mu5karcem, drugu wstu ljurbavi nede on.
Ne vjenujem u to rsde ona. - To je sarno fvoja
-
tvndoglavost, -
punra Leori ja, pervemija. -
-Pa...-redeqr.
Ne moZes irmati dvije vnste Ljulbavi. Sta Ce ti!
- ei:ni
-
imati.
se da ine moigu
- r'ede om. - k)ajk sarrn ih htio
rnoZe5 ih irmati, zbog toga Sto je to po,greBno, ne-
- Ne rede
moguie oma.
- rljermje,rn
Ne da je odlgovoni mr.
- -

i\;: l'

!+ ,,iliLlP
6 € ofP

498
l
I

ll l l"l liSlKA O PLSC{J

David H(!r{)cr't l,;rr,vr,crnce irti bolje D. H. Lawrerlce, ier se

proma britrrrrsll(irrrr liorrvoncijama osob,na imena (ako ih ima vi-
Se ocl jeitlrroll) i! )r'(rl prezimdna oznadavajru samo inicija,lima,
r.odcn .jc 1,1x1. ll1ll5. Lr Eastwoodu ibilizu Nottiingha'ma, u predje-
Itr rrgl,jc,rrrikolr;r Srcdnje Engleske. Otac mu je bio rmdar, a
mailkr r(ri,lrrlii(ir. l'a sta,lebka razliile veolrrra je utjecala na at-
rl]osli:ll,rr l.rrw,r r,'r rcool,a djetinstva, a pri\rrzenost najci, kao Sto
to p0li;rzrr jc i priliirno vjenan njegov autobiogra$sld f,'oman,
Siuttt'i i ltrjluwtici, :uljec?ila je na Lawnem,ceov emocirohajlnd Zi-
vol i hrul ir stasao u mlad,iia. Uditoljevao je kao podetnik u
xrrlrrrrirrr rrrjcstu, a oslda stdkao i uidlteljrsiku diplomu i bolje
llri'{:tt(,, rli ic g. 1912 napustio taj rad i sa Zonorm jodnog plo'
lr.r,or rr rr NoLiiugharmu odlbjegao na kontfuren't. Bila je $o Njerni-
tir, lir i,rlrr rod. von Ri,chthofen, pa je, nakql 5to su se vjentani
gotl. t')I,tr, za vrijome rata u Erxgleslkoj bi,o izwgntrt nepovje-
t\l!,irr vlasti. Ndlnom rata Lalv-,renceovi su u glallllom iivjeli u
irrrztrrrrslvu. Lawrence je botrovao od su5ice, t€ $r njih dYoje
l)rt('vrili po tqplirn zemljama, od I'talije, preqlo Ceylona i Aus-
lnrlijc, Nerv Zelanda, Tahitija, do j'uga SdD, gdje su se, u drZa-
vi Nc.,v Mexico, smiestili na jednorn rarncfiu. Za purowrog du-
!.,rog bora\lka u Itarliji i dr:r-lgirn zomljarna JurZne Ewope
Law-
ronce je god. 1930. umro u sanatoriju u Vencgu (Frranouska).
Uz dvanaestak romana i niz zbiriki pripovi'jedalka i p:jersama,
Lawxerrce je nalpisao ndkoili&o kazaliSniih komaida, te vise putG
pisa, irdlidsfurjkratidkih knjiga o psihoarnalizi, drrsevn'om iivotu i
proibtetrn'u salblazni u knjidermosti, kao i nerko[lilko madajrdh dse-
ja o r"omamm kao knjidwrnoj fonmi; na podrudju kritike naj'
znadajLnija mm je dubdka i origi,nallma Imjr.ga o stari:ioj a,merid-
koj literaturi.
Evo vedeg ifuora iz njegove bibliografije:

499
 Romami i pntet Bijeli paun (The White Peacock, 1911), Sr-
novi i ljubavnici (Sans and. Lovers, 1913), Pr,uski olicir i druge
priie (The Prussian Oflicer and Other Stories, l9!4), Duga
(The Rqinbow, 1915), Zaljubljene lene (Women in Low, 1920),
Aronova palica (Aaron's Rod, 1.922).
I. V.

* ,,Ii-IiP l:oqil}" .
€ I F
:

500