Mjerenje sile trenja

Pribor: 3 (ili 4) drvena kvadra, epruveta, nit konca, utezi (riža), zdjelica, drvena podloga, stativ, spojka,
hvataljka, dinamometar, metarska traka, (ljepljiva traka).

Zadaci:

1. Mjerenje sile trenja na horizontalnoj podlozi:

a) Odredite silu potrebnu da tijelo savlada statičko trenje.

b) Izmjerite dinamičko trenje.
c) Odredite koeficijent trenja tijela na podlozi.
d) Odredite ovisnosti trenja o veličini dodirne plohe.
e) Istražite ovisnost trenja o sili pritiska.

Uputa:
Da bi odredili silu potrebnu da bi se tijelo održalo u jednolikom gibanju pažljivo dodajemo rižu u čašu i
svaki puta lagano kucnemo po podlozi. Odredite pritisnu silu i zatim koeficijent trenja.

Mjerenjem treba utvrditi i kolika je sila potrebna da bi se tijelo upravo pokrenulo na odgovarajućoj
podlozi. Kvadar treba započinjati gibanje uvijek s istog mjesta!

Kako bi ispitali ovisnost trenja o veličini dodirne plohe spojite još jedan kvadar uz prvi, a zatim još jedan.
Na taj način je dodirna ploha povećana dva, odnosno tri puta. Kolike su u ova dva slučaja pritisne sile?
Odredite dinamičko trenje i za ova dva slučaja. Izračunajte vrijednosti dinamičkih koeficijenata trenja.
Što zaključujete?

Zatim stavite na kvadar još jedan iste mase, i zatim još jedan kvadar. Izmjerite pripadne sile trenja.
Odredite dinamičke koeficijente trenja u ovim slučajevima. Kako bi ispitali ovisnost o kvaliteti (hrapavosti
površine) izmjerite sile trenja tijela sa zalijepljenim brusnim papirom. Odredi pripadne koeficijente
trenja!

Koeficijente trenja moguće je odrediti i pomoću omjera masa (mase zdjelice sa olovnom sačmom i mase
kvadra)!

Odgovarajuće sile, odnosno mase odredite pomoću vage. Rezultate mjerenja predočite tablično!

Rezultati mjerenja:

masa kvadra/g hrapavost masa utega/g

KVADAR 1 41 najmanje hrapava 12
strana 12
12
12
13
KVADAR 2 44 srednje hrapava 13
strana 13
14
14
14
KVADAR 3 48 najhrapavija 15
strana 15
16
16
16
KVADAR 1 85 drvena podloga 23
KVADAR 2 (glatka) 24
/
 /
/
KVADAR 1 85 drvena podloga 20
KVADAR 2 (glatka) 21
/
/
/
KVADAR 1 133 drvena podloga 41
KVADAR 2 (glatka) 42
KVADAR 3 /
/
/
KVADAR 1 133 drvena podloga 36
KVADAR 2 (glatka) 36
KVADAR 3 /
/
/

1. težina kvadra – G=m1g

2. akceleracija – ma=m2g
I. m= m1+m2
II. m1= masa kvadra
III. m2= masa utega
3. sila niti – m2*a=Fv -Fn
4. faktor trenja – m1*a=Fn-µ*G
5. dinamičko trenje – Ftr= µ*G
6. statičko trenje – Fv=m2*g

ODGOVORI:

KVADAR 1

G= 402,21N

a=2,2m/s2

Fv=117,72N
Fn=91,32N

µ=0,0028

Ftr=1,126N

KVADAR 2

G= 431,64N

Fv=137,34N

a=2,4m/s2

Fn=103,74N

µ=0,0045

Ftr=1,96N

KVADAR 3

G= 470,88

Fv=156,96N

a=2,5m/s2

Fn=116,96N

µ=0,0065

Ftr=3,04N
KVADAR1 + KVADAR2

G= 833,85N

Fv=235,44N

a=2,2m/s2

Fn=182,64N

µ=0,0052

Ftr=4,34N

KVADAR1 + KVADAR2

G= 833,85N

Fv=206,01N

a=1,9m/s2

Fn=166,11N

µ=0,0055

Ftr=4,61N
KVADAR1 + KVADAR2 + KVADAR3

G= 1304,73N

Fv=412,02N

a=2,4m/s2

Fn=311,22N

µ=0,0061

Ftr=7,98N

KVADAR1 + KVADAR2 + KVADAR3

G= 1304,73N

Fv=353,16N

a=2,9m/s2

Fn=248,76N

µ=0,0017

Ftr=2,3N

Zadaci:

1. Mjerenje sile trenja na horizontalnoj podlozi:

a) Odredite silu potrebnu da tijelo savlada statičko trenje.

b) Izmjerite dinamičko trenje.
c) Odredite koeficijent trenja tijela na podlozi.
d) Odredite ovisnosti trenja o veličini dodirne plohe.
 e) Istražite ovisnost trenja o sili pritiska.
ZAKLJUČAK
Sila koja je bila potrebna da tijelo savlada statičko trenje, najveća je bila kada su sva tri kvadra bili
spojeni horizontalno, Fv=311,22N, a kada su sva tri kvadra bili jedan na drugome, sila koja je bila
potrebna da tijelo savlada statičko trenje, bila je 248,76N. Sila trenja ne ovisi o veličini dodirne plohe,
nego masa, odnosno pritisna sila. Što je masa manja, to je sila trenja manja, i obratno. To primjećujemo
tako što je kod prvog kvadra sveukupna masa utega i samog kvadra iznosi 53g što je također i najmanja
sveukupna masa u cijelom pokusu. Dinamička sila trenja kod tog kvadra iznosi 1,126N, a kod tri kvadra
posložena horizontalno, gdje masa iznosi 175g, dinamička sila trenja iznosi 7,98N. Koeficijent trenja,
najveći je bio kod trećeg kvadra koji je imao najhrapaviju podlogu, i ono je iznosilo 0,0065, dok su
najmanji koeficijent imali tri kvadra posloženi jedan na drugome. To je zato što su bili okrenuti na
glatkoj, drvenoj strani te je dodirna površina bila najmanja.