r'J

Bib!iot~·ka
""•
Sistcmsk.: komtcbdjL'
skt>nstebcijl'fj!gmail.com
Stephan Hausner

t3ti5 98 ~J.\31922

Skphan I [J.usncr
(;rk i po c(knu Zivota, Siskmskc korhlL'I;Kijc u r.rdu s oboljdima

N;tslo\· izvornik.r:
Ath.:h wcnncs mich d;JS I.cbl'n kustt.'t. Systl'm;nrfstdlungcn \Jl:i Krankh..:ito:n
und lanl~fristigcn Symptomcn
ISBN: <_r;:-;._1~89670-653-<J
CAK I PO CIJENU ZIVOTA
Copyright .• ; 1008 Carl-AliL'r-Syst<:J\\<'.1 kiddbcrg Sistemske konstelacije u radu s oboljelima

Nakl.rdnik: Prcvda: Macija Luna

Pist.rdo d.<J.o. Nu\\1 ccst.r ·!. Zagr.:b

Urcdnk.1 hrv.nsh,g.t izd.1nj.t: /ll;rri.j,r Lun.1

Prijo:vod: :-.Llrija !.una
Lcktura: j;rsmina Skod.r
Korcktura: SnjC'/:ana Erccgov.rc
Rcdaktur;r: Al<:mka D.rusbrdt
N;~s[ovnica: TatjJ.na BiluSiGt
Prijclom i graliCLl ubrada: Dobra vib, Z.rgrcb

Tisak: Tiskar<l Zdina d. d.

Nakbda: LOOO primjcraka

ISBN 978-953-Sl:H<J7-l-l
Cll' zapis jc dostupan u raCunalnomc katalogu r
Nacionalnc i S\'cuClllSnc knjiinicc u Zagrcbu f
I Pistacio d.o.o,
pod brojcm 000902641
i-'
Zagreb, 2015.
0!'!1 knjigu pvswCujem S\'Vjoj supruzi Birgit. Ona je omvguCila
11h'zin nastmwk time Sto je preracla 1·di clio brige za naS dom i
naSu cljew dok sam ja skupljao infomwcije i pisav.

Knjigu takoder pvswlujem naSoj prekmsnoj djeci: Simom1,

janiki. Sophiji, ]Mnni, Leonie i Gabridu, koji su se morali
odreii dnt(OCjenog vremena sa smjim ocettl.
 Sadriaj
Uvod 14
PRVO POGLAVLJE
Kontekst i vodci:a naCela 19
Kratak uvod u osnove obitdjskih konstc\acija 20
Obitelj kao sudbinska zajcdnica 21
Postupak 21
Konstelacije simptnma i bo!esti 22
Konstclacije s bo!csnim organima rI
.

0 kontckstu rada i \'odcdm naCelima 29

Konkkst i drZanjc 30

VodcCa nab:]<~ 31
Da iii ne Zivotu 31

Tcrct 32

Boljc bolcstail ncgo sam: prima rna djcCja ljubav 38

Usmjcrenost na sustav- usmjcrcnost na klijcnta 41

Osobna sloboda i izbor 42

Kako unutra, tako i vani 50

Ponavljanjc simptoma 50

IskljuCcnjc, prihvaCanjc i sklad 5•1

DRUGO POGLAVLJE
Studije sluCajeva, povratne informacije
ikomentari 55

7
~
Bok·st i Tll'Sigurni stil w·zi\',lllja kod djdda :i6 Kri\'11).1 i poko1janje zbog v!astitih postupaka 180
Stil vczivanja i gubitak 56 Konstdacijl' pacij.:nt;l i t<.:rapeuta 182
Bolest i poremct.'a.i vezivanja zbog ranog Bolt:st i krivnja iii ispaSt;lllje kojc pripada drugima 183
odv;Jjanja od majke 57
Boles! i identilikacija sa Zrt\'ama 18,1
Bolest izazvana porenJc(ajcm vczivanja zbog
roditcl_jske bolesti 6·1 Bolest i poisiO\'jc(ivanje s poCinitdjima 189

Slijl·dcnie 76 Bobt i skriveni dogadaji koji su sistcmski vaZni 198

ivlimikrija 78 Ustali aspckti 212

Bolest i dj<.:tetm· n..:sigurni nll)dd privrZ..:nosti Hlagoslovi i kletw 213

izazvan tr.lunuHn 7SJ

Trauma i konstdaciJski r;Jd

,,
'-
Vezanost za umrle

Suo(avanje sa smr(u i rastanak

217
218
Bolest i prekinutn pos.:zanjc 82
Darivanje i presadivan.ic organa 221
Bolest i nesigurni modd prinZenosti zbog ograni(cnc
Nasljedne bolesti 231
ernocionalne dostupnosti roditdja ss
)atrogcne boksti i ncsavjesno lijeCcnjc 231
Bolest i puremc(aj vezanusti djckta i roditdia u:di_jed
ubitcljskih upletl'llosti 98 Razmatranja: simptomi i;.o, konstdacija? 232
Bolesti i identillkacija s prethodnim TRECE POGLAVL)E
partnerom roditdja 103
ZakljuCak 238
Bolest i sudbinc b;lka i djedova 119
CETVRTO POGLAVL)E
Izla:lenje na kraj s otporom _,
p-
Izgledi 240
Bolesti i iskljuCenost danova sadaSnje obitelji 133
Eibliografija 241
Ncprihva(ena i iskljuCena djeca 133
Zahvaljujcmo svim sponzorima 251
Partnerski odnosi, bolest i patologija J.l9
L
Bolesti i inccstuozni odnosi 160 I
'
Bolcst i pot reba za naknadom i ispaStanjcm

Boles! i krivnja preZivjdih

166

169 I
8 i
.
.

9
i
Prcdgovor hrvatskomc izdanju
"C:ak i po cijenu Zivota" naslov je koji upu(uje na jednu od Cestih ne-
svjesnih dinamika kojc HcCemo u obltdjima i koja se nalazi u pozadini
mnogih situadja dubokc patnje u n;~Sim obitdjskim odnosima, osobito
kada sc radio ozbiljnoj bolcsti. Uvidi u tu, i u drugc pogubnc dinamike,
kao i naCine razrjdenja. mogu(i su kroz sistemske konsteladje.
1\ktoda sistemskih konstelacija rdativno je nnvi prist up terapiji i urav-
notdcnju Zivotne CJH:rgi_jc koji nijc lako prcnijeti u rijeCi. jedini naCin
da se sazna o Ccrnu sc tu zapravo radi jest iskustveni: samo doZi\'ljaj
ovog pristupa n~l djelu moZc nam omoguCiti boljc razmnijcvanjc. Drugi
najbolji naCin opisi su radon na konkrdnim slu..:~ljevima, oJnosno opisi
konstdadja iz praksc. Knjiga Skphana Hausncra u tom _je smislu pravi
rudnik s m110Stvom primjcra iz niegovc bogak konstelacijskc praksc,
Cesto prcnesenih verbatim, kcm1k po korak, onako kako su se dog<ldali.
On ima joS ncupuCeni ma O\"O (e pruZit i vjernu sliku konstelacijskog rada:
teme na koji rna se radi, 'l.ivot ne sit uaci.k za kojc J~· rnoguCc pot ra'l.it i rjde·
nje kroz ovu mctoJu, sam postupak, kao i promjent.' do kojih konstebcije
mogu dovcsti u nekaJ vrlo ozbiljnirn Zivutnim izazovirna.
Citanjc o stvarnim sluCajevima iz konstdacijske prakse ima takoder i
izravan, neposredan utjecaj na nas. fo.·1nogi dijclovi rczonirat Ce s ll<lrna
i s naSirn odnosima, naSim pitanjima i dilcrnama. Ovu knjigu mo'l.da
i nc treba Citati odjedanput i po rcdu, vc( poStujuCi ritarn svojih osob~
nih procesa, budu 1i potaknuti. Poicljno je biti otvoren prema ovomc i
dopustiti da budemo osobno dirnuti. Stephan u uvodu knjige i poziV<l
CitatdJa da sudjcluje u konstdacijama kroz svoju imaginaciju dok Cita o
njima i napominje da ovakav prist up moZc omogudti iscjcljujud pokret
u Citateljevu Zivotu. Cak je i Citanje o konstelacijama duboko iskustveni
proces u kojcm osobnost Citatelja ne treba i nc moic biti ostavljcna po
strani. To jc ono Sto ovu knjigu, kao uostalom i svaki konstelacijski rad u
koji se upustimo, Cini vrlo zanimljivom osobnorn avanturom s unaprijcd
ncpredvidivim ishodom.
lO
T~·rapeuti razli..:itih orijcntacija i svi oni koji su profesionalno zaintcresi-
rani za rad s ljudima, naroCito na sisternski naCin, zahv;lljujuCi mnoStvu
detaljno opisanih primjera kojc Cc md u ovoj knjizi, boljt' t.'e razumjcti
samu rnetodu i saznati o konkretnim postupcima koji se primjenjuju.
Osim primjcra iz prakse u prvoml' poglavlju, Stephan nam takoder daje
U\'od u pozadinu i glavna naCela metode obiteljskih konstelacija na vrlo
jasan i Citljiv na(in. I iako je llilglasak ove knjige na primjeni konstelacij-
skog pristupa u radu s oboljdima, primjenjivost opisanog pristupa puno
jc Sira i proteZe se na mnoga druga podruCja.
SpccifiCan doprinos koji Stephan dajc konstelacijama njcgovo jc iskustvo
hornropata, naro(ito doZivlja_i homeopatskog naCel.1 samoisc.:jeljenja i Ci-
njenicc da se vrlo ozbiljni porcmeCaji mogu rcstrukturirati na pozitivan
naCin gotovo trcnutaCno dobijuli odgovarajud impuls.
Jskustvo iz O\"l' oblasti koje je povczao sa sistcmskim saznanjima kao is
metodom obiteljskih konsteladja dm·do je Stephana do sasvim novog,
bQlistiCkog pristupa bolcstirna, kao i zdravlju- u najSirem zna(cnju tog
poima.
Stephan ne radi s Jijagnozama, veC s klijentQvim odnosom prema dija-
gnozi. Boles! se poja\•ljuje kada imamo problem povczano$ti u odnosim;~
iii kada nismo pravilno ukorijcnjeni u Zivot. Zdravstveue potcSkoCe (one
kojc doZivljavamo kao 6ziCkc i one koje doZivljavamo kao psihiCkc) i
sirnptomi Cesto se pojavljuju kada postoje konkretne osobe kojc su isklju-
Ccne iz naSega Sircg obiteljskog sistema. 'E1kodcr, Cesto upuCuju na ncki
konkretan dogadaj ili situaciju iz proSlosti koja traZi razrjcSenje. RjeScnje
se nalazi kroz ukljuCivanjc i povezivanje. I kroz povczivanje simptoma
i bolesti s njihovim kontckstom koji uvijck leii na sistcmskoj razini -
obiCno na nivou Sirega obiteljskog sistema koji se protcZe i kroz nckoliko
gcneracija. A metoda sistemskih konsteladja omoguCava namupravo to.
t
I U svojem radu Stephan nam nudi pristup koji baca novo svjetlo na
I zdravlje i bolest kao i na obiteljske dinamikc kojc su odgovorne za jed-
I
no i drugo. !deja da specifiCna bo!est moi.c biti povezana s odredenom
obiteljskom dinamikom na vrlo izravan, uzroCno-posljediCan naCin
i ll
i
 n

radikalno je nova, i za moth:rnumedkinu, i za psihologiju. TcSko jc i zamisliti tcrnatiku koja bi bila vrjcdnija naSc painjc, potrebnija
i korisnija od ove kojom se bavi m·a knjiga: harmonija i ljubav unaSim
1\lnoge disciplim· S\'l' se (eSCc suobvaju s ograniCenoSCu jednodimen-
Zivot ima i najvaZnijim odnosima koje se odr.1Zamju u zdravlj u duha i ti-
zionalnih pristup.l koji se oslanjaju S<lllllllla pojedini simptom, pojedini
jela, u zdravom Zivotu unajSircm svcobubvatnom zna(enju tog konccpta
organ, te pojedini kemijski, lizioloSki ili psiholoSki aspekt poremeCaja koji si moZcmo prcdo(iti.
zdravlja. Sve smo wjcsniji wojcg neznanja o tome Sto zapravo uzrokuje
vcdnu bolesti, kao i nemod da naruScnu homcostazu dovcdemo u red Stoga bcz zadrSkc ovu vrijcdnu knjigu prcporuCujcm svakom Citatelju.
innzivnim proccdur;lma, farmakologijom iii psihoterapijom. Ncprcmo-
stiv jaz izmedu duha i tijda u naSem poimanju svijet;l nc dovodi nas b!iZe Alcmka Dauskanlt
rJeSenju. magistr.1 psihologije, sistemski terapeut
Zagreb, o:luj;lk 2015.
U opi~ima radova koje nalazimo u ovoj knjizi otkrit Ccmo pristup koji
nudi mogud odgonH na tu pt>Liijdjenost. S jednakom pn:ciznoSCu,
vjcStinom i poStuvan_km Stephan se obraCa tijdu, duSi, egu, obiteljskoj
po\'ijest i i v•tZn i1n dogadaj i111a iz osohne il i obitdiske proSlosLi, naSi Ill ko-
rijenima, podrijetlu i pre..:ima - zapravu S\'t:mu 1mome Sto (ini tota!itet
wake osobe s kojom radi.

Stephanovo iskustm u radu s tijelom kojim obogaCuje konsteladjski pri-

stup osnbito je \'idljivo u njegovu pozurnorn promatranju tijela i tjcksnih
rcak..:ija osob<l s kojima radi. Njihonl povl.'ziv<~nJe sa sistemskim zn;mji-
ma o zakonitostima kojl.' dadajuu naSim odnosima, kao is dinamikama
ko.k uzrokl~iu ncmvnote:lu i dovode do bolesti, bitno je novi i i.stinski
holistiCan prist up zdravlju i iivotu.

Sistemske konstelacije primijenjene na ovaj naCin doimaju se kao ot·

krivanje karike ko,ia nedostaje u naScm razumijcvanju Zivota i ljudskih
odnosa i pruiaju novi naCin razrjeSavanja nekih od najbolnijih i najtei.ib
dilema. U majstorskim rukama jcdnog od najboljih, O\'a metoda doima
!.
{
se kao Carobni Stapk. lza prividnc lakoCe kojom je koristi Stephan Hau~
sncr i neupitnog povjcrcnja u sam postupak, medutim, stoji vrlo dobro t
to
poznavanjc sistcmskih z;lkonitosti, kao i fenomenoloSkog pristupa koji I
sc oslanja na infOrmacijc iz obiteljskog i Sin:-g polja.
'
Jcdnostavnost i smirenost s kojima Stl.'phan pristupa nckim od najtci:ih
Zivotnih situacija, prijc svega pitanjima iivota i smrti, bolcsti i dugogo-
diSnjih sklopova koji nas ograniCavaju i ne daju nam naprijcd- otvaraju
moguCnost za rjcScnja kojima se nismo usudili ni nadati.

12 13
!
!
 Uvod
"Ljul1il\' jc tldjl'r]o:dll(ji tcnrdj mt·di(inc!"
- /'rlrdt'<'is!l~
Rad s obite!jskim konstdao.:ijama pwSirio sci razvio u brojnim i razlil:itim
podru(jima kao mt?toda savjctovanja i krapijc. Osim u organizadjama
i Skolama, konstdacijc sc primjenjuju u lijcl:enju bolesti i zbog toga se
njihov potencijal proSirio i 11~1 podru(je medicine. Pogkd na transgcJlt.'~
racijskc v.:ze i obiteljske dinamike baca novu svjctlo na zdra\'lje i bolo:st.
Uvidi dobiveni iz konste!~Ki.ia s bolestima i zdravstvcnim problemima
tl<wdi su do cjdovitijcg poglcda na bolesnc.
Br;l(ni par internista s jednc klinike, naknn sudjdovanja u radu konstda-
<:ijskc grupe za bolesnikc, izj<wiu jt•: ''Jmpresivno jc kako sistemske kon-
stdacije jasno iznose na vidjdo transgeneracijsku vezu izmedu bo!esti i
traumatskih dogadaja u pacijentovoj obitdji. To upuCuje na zak!jubk da
potendja! knnstdacija u medidnskim interVl'ncijama nije bezna(ajan, a
j;tsno je ida prema!n pozornosti posveCujemo po\'ezanosti toga dvoga u
kontekstu zdravstvene skrbi."
Ova knjiga posveCt:na je ljeko\'itom poti.'IKijalu rada u obitdjskim kon-
stclacijama te je namijenjena svima s podruCja medicine, ukljuCujud
!ijeCnikc, psihoterapcutc, a!tc-rnati\'ltc medicinske praktiCarc i voditelje
konstdadja, a namijenjcna jc i padjcntima i s\·im zainteresiranim Cita-
tdjima koji ne znaju mnogo o O\'Oj temi. Za one koji ncmaju iskustva s
konstclacijskim radom iii ne znaju niSta o njemu, u prvome poglavlju na-
lazi se kratak prcgled osnovnih nar.':ela ovc mctode. Oni koji ide nastaviti
prouCavati podruCje obitcljskih konsteladja iii drugih oblika sistcmskog
rada na kraju knjige naCi Ce popis osnovne literature.
On knjiga izrasla jc i:r. mojih iskustava i razmiSijanja. Opisani sluCajevi
i navedeni primjcri potjeCu iz moje prakse primjene alternath·nog lijeCe-
nja tijckom viSe od IS godina rada u konsteladjskim grupama za bole~
snc, Umjcsto koriStenja uobiCajcnih naziva "tcrapcut" iii "au tor", odluCio
14
sam se za prvo Ike jed nine jcr izravnim govorom :l.dim nag!asiti da jc to
mo_i naCin postupanja u sistcmskim konstclacijama. To jc samo jed an od
brojnib moguCih pristupa. Nc tvrdim da je to "jcdini put" u bilo kojcm
Sirem smislu i ne oCekujcm da ga drugi tako do:l.ivljavaju. Ni u jcdnom
primjcru pacijente ne imcnujcm, nego ih navodim kao "pacijente" da bih
zaStitio njiho\'U anonimnost.
Ci lj je ovc knjigc omoguCiti bolcsnima stjccanjc uvida uljl·koviti potcnd-
jal sistcmskih konstclacija. Budud da jc primjcna konstelacijskog rada u
podruCju medicine nova, posloje aspekti pristupa koji joS nisu otkrivcni
i r<tzvijeni, primjcricc, podruCja primjcnc takvog rada u bolniCkoj skrbi.
,\loja jl' namj..-ra primjcrima navedenima u srcdiSnjem dijdu knjige
dati priliku da govore sami za sebc. Poput promatra(a u konstdacijskoj
grupi, od Citatdja se oCckuje da sudjcluju u razvoju i procesu konstdaciJa
s paLi.ientima. DolazeCi tako u dodir s pcwratnim uCincima obitdjskc
dinamikc i bulcsti, mogu iskusiti iii doCi u kontakt sa sta\'Oill koji mo:l.e
podrZati !jeko\'iti uCinak konstc\acija u njihovim vlastitim Zivotima. lz to..'
perspcktivc, knjiga nudi i mogud okvir za samopomoC.
Usto, pacijenli su bili zamolj..-ni da go\'ore sami za s..-bc. Ltda su sami
dali ponatnu informadju, ohrabrio sam ih da napiSu ndto o svojim
iskustvima i dojmovima leo tome jesu li osjetili d.1 im je konstelacij~ki
rad pomogao i bda su to osjl'lili. U tckst sam uvrstio ncka od njiho\'ih
svjcdoCanstava i povralnih informadja. Svc razlike izmcdu moje vcrzijc
konstclacija i opisa pacijenata rczultat su razliCitih opaianja, sjeCanja iii
tumaCcn_ja proccsa iii uCinaka.
U nckima od prikazanih sluCajeva, umjcsto da napiScm "oCcv prcdstav~
nik" iii "majCin prcdstavnik", tc sam prcdstavnikc jednostavno nazvao
"otac" iii "majka". Kada jc predstavnika zamjenjivala druga osoba iii
klijent, to sam posebno spomenuo.
U ovom trcnutku, Zclio bih napisati ncSto o svojoj protCsionalnoj karijcri.
Moja prvobitna namjera bila jc da postancm biolog posvcCcn podruCju
istraiivanja ponaSanja iii zaStitc okoliSa. S vrcmenom, moj intcrcs svc
viSe privlaCe !judi i druStvcni okoliS pa poCinjcm razmiSijati o studiju
15
 ~
pova.tnom s m~didnom.l\akon Sto sam proSao obuku u zdrwstv~nuj
njezi, odluCuj<.'m postati lijeCnik. 7\kdutim, konv<..'!Kiona!na mt.'dicina
nijt.' me pdv!aCi!.l jt.'r sam Vt.'( bio posve(~n proubv<lllju zaStik oko!iSa i
usmjl.'rcn na pitanja sarnoregu!adjl.' u sustavima. U potrazi ·..:a eko!oSkim
pristupom doSao sam do tradiciona!ne kineskl.' medici Ill.', a prou(<n·anj<.'
prirodnih m<.'tod<t !ij<.'Ccnj;t na krajumc odvdo do hom<.'op;lti_k.
Kud homcopatijc Ill<.' oCara!o IL'mdjno !l,JCdo o s!iCnosti i. Stn k na.h·al.-
nij<-', fcno!ll<.'n spontanog iz!j<.'l:t'nja.
Ka,b tbbijt.' odgovarJjuCi !j<.'b>viti impu!s, tijdo s~ odmah mo:l.c poCl'li
opurav!jati, Cak i kada su simptomi tdki. Situacija st.' moZc pr<.'okrenuti
u vrlo kratkorn razdobl_iu. Svijcst o potcncija!u Z<l spontan~ r~misij~
umm>gom<-' )'-' utjl."ca!a Ihi moju pos vt.'(<.' nost Iijc(cnju. Zn;tjuC i da jc svak i
prtKt.'S !iJcCcnJa Z<lgonctan i \·iSL'S!l>jan, nasta\·io sa Ill traZiti i prilag\Jtb-
vati uCinkm·ite, ho!istiCkt.· lllt.'llllk !ijell'llj<L
lJ lwmeopatskum pristupu osobih.' nli .ic pokSkoCc Sl\";tra!o pov~ziva­
n.i<." pacijL·ntm·ih simptoma s uJrcJenimlmmeopatskim li.kkom, k-Ju i
osbnjanje na homeopatskl' preparate. Svojl'lll tastu, K. ]. Eicku, zalwalan
sam Sto me uveo u radieSll'Ziju. Uz njl'ga sam nauCio test irati homl."npal"
ske !ijekove za svakoga pojedinog pacijcnta, ali sam takoder naul:io me·
tode utvrdivanja zona porcme(aja u tijdu. Taj naCin osj<.'bnja situacije
ostajc jedan od mojih osnovnih alata u konstdacijskom radu. Dok sam
uCio metode testiranja, proces ozdravljcnja po(eo sam razumijevati kao
fl.'nOrnl.'n re·wnancijt.' i polja.
LijeCnik ili homcopat svojom prisutnoSCu pot iCe promjene kod pacijl'nta
koji je doSao na preg!ed. Iz te p<-"rspektivc, lijeCnik iii homeopat postaj<.'
katalizator za promjcnu. LijeCnik n~ lij~Ci. on stvara uvjett.' u kojima se
samoizljcCcnjc mo·t.c dogoditi.
U j~dnomc trenutku, moja potraga za uCinkovitim mctodnma lijeCenja
dovda me do konstdacijske grupe s Bertom Hellingcrom. GlcdajuCi
Hdlingerov rad s bolesnim ljudima, vidio sam nckoga tko je svojom
prisutno5Cu, uvidima i intcrvcncijama u stanju dovesti do ozdravljenja
bcz pribjegavanja lijckovima. hnao sam osjeCaj da sam pronaSao ono Sto
sam traZio.
16
lsi raZujuCi t rad icionalnu kincsku mcdicinu i koncept humoralnc patolo-
~ifc star<.' GrCke, u kojoj Sl' bol~st smatrala naruSavanjem rcda, upoznao
;,;Illse s povezanoSCu zdravlja i "red a". Uvidi Berta Hc!lingcra u porcdak
ljuba\'i u l.i udskim sustavima, kao i njihoY moguCi znaCaj u mcdicinskom
kuntekstu, Cinili su mise smislenima. Promatrajud njcgov pristup paci-
jentinr.lu kunste!acijam-.1, post·Jlo mi jc jasno da se holistiCko lijcCcnjc nc
.moZ<.' provoditi bez ukljuCivanja obitdji iii druStwnog konteksta vainog
za pacijcnta.
[)an;ls jl' primjena konstl'lacija u lijeCcnju boksti postaia glavnim foku-
solll mojega rada. Tim se pristupom ne koristim kao izoliranom tchni-
kmn, nego ga primjcnjujem u sk!opu holistiCkog lijeCenja i terapijskog
korKepta. Voditdj konste!acija poma:l.e lijeCniku iii altermtinwm prak-
tiCaru i nij~ mu n;un,iera zamijcniti njegov trctman i!i savjetovanje. Ipak,
kada prnpisane nwtod~ li.ft.'Cl'l\ja ne dovcdu do Zeljenog iii oCckivanog
raultata, pogbi na ohitdjski, transgencracijski kontckst bolcsti otvara
dodatne m<JguO.:nosti.
Bert Hdlinger stvorio je lt.'mdje konstdacijskog rada s boldCu kuji
Cine pozadinu i ove knjige. Ikz njcgovc vjernt.' potpore nikada st.' ne bih
usudio spoznaje iz obitdjskih konstc\acija primijcniti izravno u svojemu
praktiCnom radu s pacijentima i zbog toga sam mu duboko zahvalan.
Brojni pacijcnti koji su vjcrovali u mcnc i moj rnd najveCim su dijdom
ponwgli u nastajanju ovc knjige. OsjcCam sc poCaSCenim Sto sam bio
dijdom njihovih Zivota i njihovih zdravstvenih kriza. Mnogo sam toga
nauCio od njih i s;t svima njima osjeCam duboku povezanost.
Poscbno sam zalwalan dr. Gunthardu Wcbcru. Bez njcgovc podr.Skc ova
knjiga nikada nc bi uglcdala svjctlo dana. Za vrijcmc nastanka knjige,
uskladiV<Ili smo i upotputljavali misaonc modele tradicionalne medicine
i prirodnog lijcCenja. To je dalo poseban doprinos razvoju ovc knjigc.
I tckstovi drugih kolega u konstdacijskom radu s bolcstima i simptomi-
ma takodcr su obogatili knjigu. Molim Citatcljc da mi proglcdaju kroz
prste Sto nisam uvijek u tekstu poimence spomenuo svakoga od njih,
ncgo Sto ih navodim u popisu literature na kraju knjige.
17

l\ioZdc osjctiti kada je konliguracija pn:thudnih generacija kompldn.t
iii kada posto_ii _ioS netko tko ncdostajc. Nakon postavljanja predstavni-
ka, strp!_iivo (ekam we dok pacijcnt stYarno nc uspijc pogblati woju
lozu. OsjcCa li pacijcnt otpor u tom suobvan.iu, zamolim prcdsla\'nikc
pr.:daka i roditt..·lja da pridu bliZc, korak po korak, u skladu s onim Sto
je pacijent u stanju pmlnijl'li. Prijc i!i poslijc pacijcnt Cc poglcdati S\'Ojc
pr<.'t kc i doista i h Jt\\lra pogkd;Jt i u o(i. ·rada postaj<.' jasno da je ncmoguCL'
n:Ci "nc" obitclji, d;J n<: pnstuji izbor o povaanosti s naSim podrijL'llom.
Takvo su(<.'lja\',\lljc ...'csto dovodi do iscjcljuju(<.'g pokrda posczanja prc-
ma roditeljima. Kada pristanc, kada prihv;Jti obitdj i njczinu povij<.'st,
pa..:ijcnt prihvaCa woj Zivot i svo_iu sudbinu. OsjeCaj povczanosti s obitclji
i pro.::cima da_k nam snagu da pogkdamo u ono Sto je tdko, a time tako-
der ida sc suu(imo ~ boleSCu.
Sl.kdeCa kottstda..:ija uklju(ujc :l:.enu oboljelu od autointunc bolesti i
pokazujc kako odbacivank roditdja moZc upuCivati na ncwjcsnu odba-
civanjc sebc.
PRERANA SIVIRT RODITELJA: "Ja sam tvoja kCi."
(Padjentica s kroniCnom dermatozom)
Pacij~ntka jc u srcdnjim CctrJcsdim godinama i bnluje od kroniCnc
dcrmatozc, autoimunc boksti zbog knjc ko:la pnstajc tanka, iznimno
osjetljiva i krvari. Zen a izglcda uko(cno i jcdva osjc(am njczinu icnst\'l'·
nost. KaJa jc sjc!a kraj mene, djdovala je sk~ptiCno i rczcrvir;mo.
Jcdno vrijeme Cckam, a zatim s!ijcdim svoj unutarnji osjcCaj i pitam jc
na koga jc ljuta. Ona me glcda u Cudu, ali ipak odmah odgovara: "Na
majku!" Imam osjcCaj da taj odgovor u potpunosti nc objaSnjava njezinu
ljutnju, pa pitam: "Na koga joS?" Ubrzo stiZc i sljcded odgovor: "Na oca."
Pitam je o dogadajima povczanima s njczinom primarnom obitc!ji.
Otkriva mi da jc s devct god ina izgubila oca, ada joj jc majka umrla tri
god inc poslije. Pacijcntica jc rodena u Argcntini, ali :livjcla jc u Spanjol~
skoj od svoje dvadcsete.
3-l
1'1'
Kad sc osjctim u ulozi njczinih roditclja, osjcCam dubokuljubav izmcdu
njih i ljubav prcma kCcri. Da bib provjerio taj dojam, molim pacijentit:u
da izabcrc prcdstavnikc za scbc i roditcljc. Ona ih poslavlja tako da su
uda!jcni jcdno od drugoga tc da glcdaju u razliCitim smjerovima. Oba
predstavnika na vlastitu sc inkijativu istodobno okrc(u jcdno prcma
drugome, osmjchnu sc jed no drugomc i toplo sc zagrlc. Nakon nckog
vrcmcna, kada zagrljaj popusti, obojc poglcdaju svoju kCer. Pacijcntka
jL' o(ito dirnuta i zaCudcno komcntira: "Nikada ih nisam vidjcla takvc."
Podsjcbm jc da nijc oduvijck hila s njima, na Sto sc ona nasmijala.
Prcdstamici roditdja takoder sa smijeSkom pristupaju pacijcntici i sto-
jc isprcd nje dok ona sjcdi kraj menc. Ona postaje svc uzncmircnija i
izb.i<.'gava ih poglcdati. Obrabm joj sci kaZem: "Poglcdaj ih i rcci im: Ja
sam vaSa kd!" ivto!irn jc datu rt:Ccnicu ponovi nckoliko pula svc dok ne
postanc o(ito Ja jt• nc ponavlja bcz razumijcvanja, ncgo da ona odzvanja
cijdim njczinim tijdom: "}a sam vaSa kCi, a vi stc moji roditclji!" Nakon
toga poCinje drhtati, ustaje i prcpuSta se roditcljskom zagrljaju. Zagrljaj
trajL' dugo, svc dok se ona ne izvu(c kako bi boljc vidjda njihova li..:a.
Zamolim jc da, g!cdajuCi ih, kaZc: "Da." Ona najprijc poglcda svojega
oc1 i kaZe: "Da!" A zatim sc okrcCc majci i ka:le: "Da! Sada prihvaCam
ono Sto jc bilo!" Osjctno slobodnija, opl'l sjeda kraj m~nc, glcda m~ s
prijatdjskim osmijchom i zahvaljujc mi.
SljedcCeg dana, tijekom uvodnog kruga, ona naponHilJl': "Nc mogu
opisati kako se osjeCam. (:ini mi sc da sc cijcli moj Zivot mijcnja upnwo
sada. Nikada nisam bila u moguCnosti vidjcti svoje roditdjc u pozitiv-
nom svjct!u, a sada, kad mislim o njima, ja sam puna zahvalnosti. Dobi!a
sam osjcCaj za iivot koji nikad prijc nisam poznavala."
Kada sc opiremo iii odbijamo priznati pripadnost anima koji pripadaju
obitc!jskom sust:wu, naSi simptomi iii boles! katkad slui.e da nas podsjctc
na to koga smo iii Sto smo iskljuCili. NaS Zivot i naSu srcCu oblikuju sta~
vovi kojc smo stckli pod utjecajcm svojih roditclja i obite!jskc povijcsti.
Oni koji Zivc u harmoniji sa svojim obiteljima i s onim Sto sc u njima
dogodilo, mogu prihvatiti Zivot u svoj njegovoj punoCi i zahvaljujuCi
tmnu takoder ga maZda mogu i proslijcditi.
35
 NEOSTVAH.ENA ZELJA ZA DJETETOM
U O\'Olll sluCaju radi SL' o mhldorn braCnom paru koji vc( godinama
pllkuSava dobiti dijl'IL'.
Zena .k u prethodne dvijt• god inc imal;l tri spuntana pobaCa_i;1 i svaki se
dogodil) izml'llu so:dmog i desl'tog tjcdn<J trudno(l'. Klini(ka ispitivanja
nisu otkrik1 nikaka\' zdravstveni problem koji bi objasnio r;lzloge tih
pobabja.
Dok sam razgo\',lrau s njm1a i pnkuSavao zamisliti k.Jko bih se osjeCao
d,1 sam njihovo dijetc, osietio sam Zman.:c duZ kraljeZnice. TaJ me os,k-
Caj nanHii da posta\'im pn.:dstanlike za supruga i suprugu. a potom, u
sl_kde(em knraku. predstavnik•l za di,kte. Predsta\'nik djeteta osjeCa se
tri.asnl). Jako _k uznemiren i _jcdva podnosi pogled n;l oca i njcgovu bli"
zinu. Odmah jc pubkgau od prcdstavnika roditelja i ndlazi stajati izvan
kruga koji Cine suJionici grupe.
Pitam supruga o Jugadajima u njegu\'Oj primarnoj obitdji. lspribo nam
je d;J jc rodcn u RunmnjskoJ, da su mu rnditdji podrijetlom Nijemd i
d;l jL' on jcdino dijetc. /'.ivi u Njcma(koj od sedme godine. Kad ga pitam
moZc li ohjasniti bojazan koju _je izrazio predstavnik djeteta, odmahujc
glavom. Njcgo\'a supruga, medutim, ima vrlo sna:lnu reakcijtl. Sa suza-
ma u oCima tndi d;l jc njezin suprug jedino Zivo dijetc u wojoj obitdji.
l\kdutim, prije njegova rodenja njegm'a je majka pobacila Sestero djece.
Cu\'Si to, predstavnik djeteta zadrhti i povlaCi se joS dalje dok nc dodc
do zida i ne nas!oni se na njega. Pozivam JoS jednog (0\'jcka iz grupe da
dode u konstclaciju i stane iza muZa kao predstavnik jcJnog od pobaCe-
ne braCe i scstara. Nakon nekog vremena, on pola:le ruku n;l suprugova
ramena, a on se oprczno naginje ll<llrag. Takav razvoj dogadaja intrigira
prcdstavnika djt:teta ion prvi put gleda svojeg oca. U meduvremcnu se
kod supruga uobvaju dramatiCnc promjcne. Tuga, otprije prisutna na
njegovulicu, sada nestaje. OCito mu godi bratova blizina. Molim drugu
osobu iz grupe da stane iza njih dvojice. Suprugov predstavnik ostaje
oprezan u poCctku, ali jc prvi brat oduSevljen dolaskom toga novog
predstavnika. Djctet<)\' prcdst;:wnik pokazuje joS veCe zanimanje i joS se
z;l jedan korak pribliZava svojemu ocu.
36
U tom trcnutku pitao sam pacijcnta Zcli li doCi na svojc mjesto u konstc-
ladji. On oklijcv;l, ali na kraju ustajc i zamjcnjuje svojeg predsta\'llika.
Kada predstavnik pobaCenog djctcta oprczno poloZi ruke na pacijentova
ramen a, on problijedi, zatvori oCi i izgleda kao daCe sc oncsvijestiti. Kad
sam ga potaknuo da otvori oCi. mogao je skupiti svu woju snagu i ostati
na svojemu mjestu. }cdnog po jednog, pozivam joS Cctiri Clana grupc da
slanu iza pacijenta i prcdstavljaju pobaCcnu djccu. Jasno je da to od pa-
cijenla zahtijeva da skupi svu svoju snagu ion tdko diSc. Nakon nekog
vremem uspijeva (vrsto stajati, Cak i sa Sestcro pobaCene braCe i sestara
koji stoje iza n_kg;l, Dolazi do daha i moZe pogledati svoje dijctc. NajvaZ-
nijc Sto ovaj pacijcnt \reba u(initi jest to da otpusti odanost koju osjeCa
prema njima. U bliskom kontaktu sa svojom mrtvom braCom i sestrama
on nmra doprljeti do wojeg Zivota i sag!et!.lti gas novom snagom, kao i
svoju Zcnu i s\'oje dijetc.
PrcporuCujcm paru dane razgovara o konste!aciji. Saljem ih ravno kuCi
s veselim migom: "Cdje ima vo!je, ima i na(ina."
Desetak mJeseci nakon tc konstdacije. tlobio sam obavijest o najavi ro-
dcnja: "Ovo je ponosni rezultat konstelacij;1." Cctiri godine poslije toga
s tim sam se parom ponovno susreo zbog zdravstvcnog pitanja u wzi s
djctetom. Iskoristio sam priliku i pi tao ih kako su doZivjdi konstclaciju.
Supruga je rekla da se za vrijeme konstelacije i odmah poslije nje osjeCala
sretno. Rczultat je bio jaCanjc ljubavi prcma suprugu. Prvih nckoliko
mjeseci nakon Sto jc ostala trudna bila je vrlo zabrinuta i tjeskobna, ali
kada je kritiCnn vrijeme proSlo, postala je samopouzdanija i imala jc
lijcpu trudnoCu. Nakon djetctova rodcnja Cesto je mislila o drugoj djcci
i osjcCala tugu Sto ih nije imala priliku upoznati. Ta tuga ncstala je s
vremenom.
Suprugje izjavio da sc na poCctku osjcCao posvc opuSteno. Kada su djcca
iz Scsi prckinutih trudnoCa uSia u konstelaciju, postao jc svjestan depri-
mirajudh osjeCaja. Konstclacija je postala golcma, a to nije ni prcdvidio
ni oCeki\'ao. Na poCetku je pokuSao potisnuti svoje osjeCaje, ali su sc sve-
jedno probili. Najprijc je osjeCao sram zbog svojih snainih reakcija, ali je
tlo kraja konstclacije osjetio olakSanjc. Govorio je o novoj vrsti sreCe koju
jc poCco osjeCati u Zivotu nakon tog konstelacijskog rada.
37
 '
Boljc bolestan nego sam: primarna djcCja ljubav
Dodatnc spoznaje pojavilt.' su st.' tijekom godina iskustva s konstdacija-
ma poswCenih zdravstwnim problemima, alii zah\\\ljujuCi porukama
pacijenata o promjenama u tijeku njihovih boksti i njihovih Zimta na-
kon konstdacijskog rada.
!.judi koji predstavljaju apstraktne demente, kao Sto su sirnptom iii bo-
lest, Cesto pokazuju osjeCaje i reakcije koji upuCuju nato da su predsta\'-
ni..:i iskljuCenih danova obitelji. Ako SL' tim vaZnim )_judi rna d,t mjl'sto
u konstda..:iji i ako im pacijL'flt da odgovarajuCe mjesto u svojem Zivotu,
odajuCi im poStovanje koje im prip,1d<1, tada se pn:dstavnici simptoma ili
bolesti Cesto poCinju ns_jeCati suvii;nima. ViSe nemaju osje(aj da su po-
trebni i najCeS(e osjebju da se Zde pontCi iz konstd;tcije. !z pl'rspektiVL'
obitdjskug susta\";t, .::ini se Ja jl' ravnnteZa obno\"[_jl.'n;l, Sto moZL· stvuriti
okolnosti za pacijentov opor;l\'ak.
Kada su paci_jenti suoCeni sa skrivl'nim Cimbenicima svoje bo!esti iii
sirnptoma (Cesto transgt.'nt.'racijskih dinamika), oni, zahvaljuju(i konste-
lacijama, najCeSCe doZive duboki uvid koji mole don•sti do rjt:Senja.
lpak. doZivio sam i sluCajeve u kojima je ljekovito djelovanje procesa
bilo manje nego Sto se oCekivalo, a doiivio sam i da se simptom nakon
konstelacije smanji, ali da se ponovno vrati n;~kon nekog vremena. U
tim se sluCajevima uvijek postavlja pitanje koliko na sve to utje(\.' neki
Cimbenik koji djduje iz perspektive obiteljskog sustava iii koliki je utjecaj
ne(ega $to kod pacijenta nije bilo dovr~it.'no. Po mojem iskustvu, Cini se
da postoji znaCajan potcncijal u sferi osobne odgovornosti i moguCnosti
koje pacijentu stoje na raspolaganju.
U tom mi je smislu sljedeCa konstelacija donijela kljuCno iskustvo koje me
ohrabrilo da se svc viSe usredotoCujcm na pacijentov unutarnji proccs.
38
TRAZENJE: "Cak i ako umre.S, ncCcS dobiti niSta viSe."
(Pacijcnt s rakom kostiju i metastazama u pluCima)
0\'aj pacijent jc i sam lijcCnik te je imao mnoge operacijc zbog pro-
gresivnog raka kostiju u desnoj nozi. Njegova je protc-za jasno vidljiva
svima. UnatoC kemoterapiji i zra(enju, nije bilo moguCe drZati rak pod
kontrolom. U vrijcme ove konstclacije, znakovi metastaza pojavili su se
na pludma. a pacijcnt pati od povremenih upala pluCa. Na konstelaciju
su s njime doSli njegm'a Zena i djeca u pubcrtetu. lako tog;t u poCetku
nis;Hn bio Wjl'Stan, pacijcnt je planirao sudjelovati u radu s.1mo prvoga
dan>~. zbog rasporcda tcrapija zraCcnjem.
Tijekom kratkog poCetnog intervjua napominje da su njegovi roditelji
bili tinejdZI.'ri kada jc roden. Ka;i;ern mu da izabcrc prl'dstavnike za
sebl'. za o..:a i z;1 lll<ljktL On ih stavlja u minos jcJno prt.'rna drugome, a
ja dodajem o~obu koja predstavl_ia njL·govu bolesCSudcd po reakdjama
predsta\'nika, Cini se da postoji neka Vl'Za izmedu njcg0\'1.' boksti i majke.
Medutirn, kada ga pitam, pacijcnt sene moZe sjctiti nijednc in(onnacije
koja se Cini rde\'antnom ili kori5nom. NaglaSava da ima dobar minos
s majkom i da su oduvijck irnali dobar odnos. Konstelacij;l je nejasna
i otkriva vrlo malo o temeljnirn dinamikama bolesti. Pacijentov mlak
intcres za dublje istraZivanje navodi me da u tom trcnutku prekincm
konstelaciju.
Pacijent jc nervozan zbog prckida konstelacijc i na kraju prvog dana se-
miJI<Ir:l izjavljuje kako je njegova obitelj uloZila vel ike napore da bi doSia
na seminar unatoC velikim ncugodnostima i da jc priliCno razoCaran.
Uvjeravam gada Cu nastaviti raditi s njim sljedeCi dan otvori li se neki
nod uvid. On odbija moju ponudu i obavjeStava me da Cc zbog vainoga
mcdicinskog preglcda morati odletjeti kuCi jo$ isle veCeri. KaZem mu
suosjeCajno da odluka u potpunosti ovisi o njemu.
Sutradan se vratio u grupu iako jc njegova obitclj odlctjela kud prcthod-
nc vcCcri, kao Sto jc bilo planirano. Pacijent se doima opCenito mnogo
opuStcnijc, mirnije i pribranijc. OdluCio sam napraviti joS jcdnu kon-
stclaciju njegove primarne obitclji. DoSia je nekoliko novih sudionika i
molim pacijcnta da izabcre predstavnikc mcdu njima jcr oni nc znaju
39
niSta o konstdadji od prdhuJnog dan;l. Slika koja se pojavljuj~ vrlo je
sliCna onoj od prethodnog dana: zbunjeni pokrdi prcdstavnika, ndto
tajanstwno o majd i malo moguCnosti za razrjdcnj~. i\lolim ~;a d;l mi
k.1"i.e ndto vi~t.' o svojem odnosu s m;ljkom. Kao i prcthodnog dana, ka"i.e
Ja s njom ima vrlo dobar minos. Medutim, u tom drugom razgovoru
doznaj.:mo Ja nj.:gova m;1jL1 ne zna da jc on bolestan. Od svoj.: prve
upl.'racije izbjl.'ga\'ao .k susret s njom. Svakodnevno razgovaraju telefon-
ski o svimmogudm tl.'mama ·· osim o njegovoj bo!esti.
NaktHl k inrorrnacij..:. postavill ~am nujCinu prn!stavnicu l<~ko d<l hlHk
okrenuta prema paci_ientu, a nj.:ga S<llll zamolio da joj ka"i.e: "Draga
mama, jako sam bo!estan." Umjesto reakdjc koja se oCckuk ud majkl', da
s.: okren.: prl.'ma ozbiljno bolo.'snum sinu, nj.:zina predsta\'nica vrtogla\'L)
tl.'tura unatrag i j.:dv<J osta.ie na nogama. Nj.:zini pokrl'li pokazuju da j.:
shrvana i d.J IlL' nw;.e podrZati svojega boksnog ~i'i1a. lzncnada sam u
svojoj gl;l\'i Cuo rdcnicu i zamolio sam majCinu pr.:dstavnicu da kal.e
.wojcmu sinu: "Dragi moj sint:, Cak i ako umrd, neCd dobiti niSta viSe!"
Padjenta jc ta rcCcnka izuzl.'tno potrcsla, kao da mu .k sruSila njt•gm'u
unutarnju kulu od kar.lt;L OCito j.: da s.:, nakon ll' intcrvcncijc, nj.:govo
tijelu pokuSava rcorganizirati. :-.tajCi11a pr.:dsta\·nica osjc(a s.: ispravno
i stabilno govorcd tu rc(cnicu. lma osjc(aj da jc vratila svuju snagu, ali
zadriava se na udaljenusti od sina. I opet ponavlja da mu je dala sve
Sto moZe i da jcdnostavno ncma ni:it;l viSe na raspulaganju. Padjcnt
nakon toga poCinjc plakati. Tako shrvanog od boli vrlo sam ga njdno
zagrlio i driao. Kad se smirio u mojem naruCju i kad;l je doSao u stanje
da moie pogledati svoju majku u oCi, a time uvidjcti i sve njczine gran ice
i moguCnosti, zahvalio joj je za we Sto je dobio. To jc donijelo osjebj
mira izmcdu majke i sina. Padjcnt se vratio na svoje mjesto u grupi malo
zateCcn, ali s osjebjem olakSanja.
Oko Sest mjcscci nakon te konstdacijc, organizatorica grupc, Susan
Ulfdder, do hila je zahvalu. Pacijcnt je napisao: "Da, nalazi su potvrdili
da su moja noga i mojc grudi zdravc. Zelim vam svim ~rcem zahvaliti na
onomc Sto ste uCinili za mcnc."
Iz nekog razloga, njegovi su medicinski tretmani konaCno uspjdi. Nijc
jasno jc li konstelacijski rad odigrao ikakvu ulogu u tome.
40
tJ kolovozu 2006., oko dvije godine nakon konstelacije, susrco sam sc sa
Susan Ulfelder u naprednoj grupi za voditeljc. Rekla mi je da je i daljc u
kontaktu s tim pacijentom, da je on dobro ida jc u potpunosti promijenio
"i.ivot. Odustao jc od mcdidnskc prakse te je pokrenuo vlastitu agcnciju
za promct nekretninam<~.
konstdacija ilustrira iscjcljuju(u moC koju u scbi nosi st;w prihvaCa-
(.)\-,1
nja svojih roditclja, slav koji ukljuCujc sve njihove moguCnosti i ograni~
Cenja. U ovom proccsu ozdravljcnja priroda majCinc upletenosti nije hila
od klju(nog znJbja. Prcsudan Cimbenik z~1 padjcnta hila jc prom.kna
stava prema majd. Skrivanjc bo!esti od majke maZe se doZivjcti kao
izral.avanjl' svojevrsnog ncpoStovanja prema njoj. Prvi nagovjeSta_j nc-
po.~ltwan_ja pojavio se u prvom intervjuu kada je pacijent svo.ie roditdje
tlpi~ao kao "tinejdicre".
Usmjerenost na sustav - usmjerenost na klijenta
Ta puwatna infOrmacija, kao i druge sliCne izjavc koje sam dobio od
klijcnata, promijcnik su na(in na koji radim u konstcladjama. Kada
sam poCeo, bio sam priliCno usrcdotoCen na transgcncracijskc zap!ete,
smatrajud ih srediSnjim tcmcljnim Cimbcnikom bolcsti i k!jui:em za
rjd•wanje. Danas jc moja pozornost usredotoi:cnija na padjenta, na
njcgov tcmdjni iivotni stav kao i na stav koji podrZava bolest iii utjeCc
na promjenc.
Jed nom jc moj prijatdj Dale Schusterman, sudjelujuCi na konstc!acijama
kao gost, komcntirao da sc ja sluiim osobom da bih promijenio sustav, a
nc sustavom da bib promijenio osobu. Mogu samo potvrditi to njcgovo
zapaZanjc. Upravo zato Sto smo dio sustava, utjeCemo na sustav u cjclini,
iako samo djclomiCno. U jcdnoj od svojih knjiga, Bert Hellinger (2002.,
str tJS.) spominje priCu pod nazivom "Odgovor".
Student se okrcnuo prema svojcm uCitelju: "Red mi, Sto je sloboda?"
"Koja sloboda?" upita uCitdj. "Prva je sloboda ludost. Ona podsjeCa na
konja koji rZc da zbaci jahaCa sarno da bi nakon toga osjclio kako ga
njcgov vlasnik potci.e mnogo jaCc.
41
 7
Drug;\ jc s!oboda Za!j~nj~. Ona podsj~Ca na kormi!ara koji od!uCu)~ ost,lti
na brodu koji ton~. an~ ud u Cam~IC za spaSav;mj~.
Tr~Ca j~ s!oboda uvid. 1'\a:la!ost, nju rnoZ~mu dobiti samu nakon Sto
doZivimo !udost i :la!j~nj~. Uvid podsj~Ca na trsku koja sc njiSc s vjetrom
i koja sc mo:lc savijati i opel uspra\'iti nakon ;w sc vjctar smiri."
Ulcnik J~ upitao: "jc !i to S\·c?"
N;l to uCitdj odgovori: "Postoj~ oni ko)i tr;IZ~ istinu. Ncki !judi mislc da
mosu pronaCi istinu u vlastitoj duSi. :\lo, postoji w(;l duSa. Sir;1 istina
koja djdujc iznad indi\'idualne duSe, proZima jt: i djduj~ kroz nju. Kao
i 111.1jka priroda, ta je vcb duSa u st;wju rnnogo pula pogrijcSiti zato Sto
svaki ncusp_ieSan 5tvara!a(ki napt)r s lakoCom nwZc zami_jt.'niti novim.
Dopustimo !i Janas 1.1 \'c(-,1 du$a podr'l.i u protoku 'ljvota. mogli bismo
dobiti odr~dt:nu s!obndu i, p!ivajud sa strujmn, mogli bismo biti odnest:-
ni na drugu obalu rijekt:."
Osobna sloboda i izbor
Kad je rijeC o naSim roditdjima i naSoj obiteljskoj povijesti, ne moZcmo
birati hoCcmo li sudje!ovati u tome. Jcdnosta\'110 smo povaani i ovisimo
o utjccaju ko!cktivne savjcsti naScga pojcdinaCnog sustava. Ali imamo
izbor ko\iko upletcni ost;lj~mo. 1'v1oZcmo utjccati na to kako Ccmo se
odnositi prcma svakoj osubi u naScm sustavu i na svoje stavo\'C o nji-
hovim Zivotima i sudbinama. Ovisno o v\;lstitom potcncija!u i opdjama
koje imil.!llO, u vdikoj smo rnjcri s!obodni i samostalni onda kada smo
pov~zani sa svojom obitdji na do bar naCin.
Ba. sumnjc, svi smo dobi!i ncSto od svojib roditdja, a S\';lkomc od nas
ncdostajc i ono Sto nismo dobili. Na svakomc jc pojcdincu da odluCi
gdje ostajc vczan. Oni koji se usrcdotoCc na ono Sto su dobi!i, osjcCaju
dobrobit toga i obiCno imaju Sto dati drugima. Oni koji imaju nezadovo-
ljcnc zabtjcvc uglavnom sc usrcdotoCuju na ono $to nedostajc i osjeCaju
da su ih roditelji i Zivot prcvarili. Takva osoba obiCno nc prolazi dobro
jer stalno ima osjeCaj uskraCcnosti i moZe sama biti ncsposobna davati
42
drugima. Taj slav prcma Zivotu kod mnogih !judi do\'ndi do deprcsije.
Biti u sk!adu sa svojim roditcljima znaCi meti ono Sto smo primili tc
otpustiti ono Sto nismo dobili. To jc stvarni gubitak jer nc postoji nitko
tko mo:l.e zamijcniti roditdjc. Otac nc mo:l.e zamijcniti majku, majka nc
rnoZc zamij~niti oca, posvojitclji iii staratdji nc mogu zamijcniti bio!oSkc
roditdj~. ;llli Zivotni partner nc mo:l.c zadovuljiti tc potrcbc. Osim toga,
mnoga djcca ispaStaju zbog ncsvjcsnih projckcija svojih roditdja i obrCu
ulugc pa postaju roditdji svojim roditcljinw (parentitikacija).
S!jcded slut:aj ilustrira moC prim.1rnc djt:Cje ljubavi i pokncijala za pro-
mjene koji leZi u priznavanju v!astik sudbinc. Osim toga, ilustrira i ono
Stu sam primijctio u konstdacijskom radu s bolcsnima: mnogi boksni
pacijcnti nesvjcsno su uhvaCcni u Zudnjama iz djetinjstv;l i Cvrsto ih
se drZe zbog dubokc potrcbc za prip;ldnoSCu. Livt.' i pate u nadi da Ct:
tako biti b!iZc svojim roditeljima i primiti viSe paZnje- vi$1.' ncgo su im
njihovi roditdji zapravo sposobni dati. Proccs ozdravl_ienja podrnu·
mijeva odustajanjl' od tc Cc:l.njc za bliskosti. SlwaCajuCi moguCnosti {i
ograniCenja) svojih roditdja i prcuzimajuCi odgovornost za sebe, mogu
postati samostalnc odraslc osobc. U Sirem smis!u, tu osnm·nu nadu za
ostvarl'njem djctinjih Zclja ponckad moZcmo razumjcti kao n~svjl'snu
do bit od bolcsti.
POTREBITOST: "MoraS pustiti majku da ode!"
(Pacijentica sa Sudeckovom boleSC.u)
FiziCki hcndikcpirana Zcna govori grupi o svojem iznimno tcSkom ro~
dcnju. Odmah nakon rodenja bila je u djeCjoj klinici tri tjedna. Us!ijed
poroda vakuumom i upotrcbc forccpsa djctetov izglcd bio jc Sokantan
za majku. Poslijc je Ccsto spominjala da joj jc bilo tcSko prihvatiti kCcr.
Dok pacijcntica opisujc problem, njczina Cc:l.nja za sigurnosti i bliskosti
posvc sc jasno osjcCa. Takodcr sam osjctio da u ovoj situadji tu svoju
potrclm projicira na mene kao terapcuta. Dakle, molim padjcnticu
da postavi dva prcdstavnika, Zcnu koja prcdstavlja nju i Covjcka koji
prcdstavlja menc. U konstdaciji, padjcntiCina predstavnica odmah sc
43
 '
nas!:mja na moj<:g pr~dst<~vnika. PlaCu(i, on;\ pola"i.~ gl.wu na nj~gm·n
ram~. Proj~kcija na men~, kau njaina roditclj;\, vidljiva joj j~. Odabirem
dvoj~ Clanov"J grup~ za preJ~tadj;mje njainc majk~ i oc1 t~ ih dovodim
u kunstebciju, i postavljam malo dalj~ iza pacijentiCine pr~dstavnic~.
1\loj pr~dstavnik pokazujc vidno olakS;wje kada ga otpuM;un iz uloge.
;\lajCin.l pr~dst,wnica uopC~ lk' pokazuj~ zanimanje za ko.'L·r i naizgkd
JW os_jeCa niSta pr~ma njllj. Jasno je da je to pacijentici nlu IeSko, ali isto
j~ tako vidljim dane "i.di izlagati svoju bol ida pokuSava suzdrZati smj~
os.ieCaje. U tom tr<.:nutku ud]u(uj~Jll prekinuti rad, da bih joj ostavio
malo vremena da potpunije do"i.ivi svo_ju potn.:bitost.
Sl_kd~Ce jutro navodi da se ud ju(l.'r liziCki osjl.'b SVI.' gorL' i gore. Osjeo.'.1
sl.' napuSteno i izgubljeno u smjnj boli i vrlo j~ zaokupljena sliknm u kojoj
se majb okre(e od njL·. 0:_kzinn ndbiJ'm.k te slike m;ljkL' je oCito i ja joj
kaZI.'m, mirnim, ali Cvrstim g[;\som: "'1\lorai; .k pustiti da odl.'." Paci_jL'nti-
ca rl.'zignir;mo spuSta ul'i. N;1kon n~kog nemena poCinje lfL'Sti gbvom i
bijesno lupati nogama borcCi se proti\' mojih rijcCi.
1\lo\im "i.enu koja jL' jul'er hila ma_jCina prcdstavnica da dode i stane
okrl.'nuta pacijentici koja sjedi kra.i 1111.'1\L'. Pacijentka i daljc bulji u pod
i opel se majdna prcdstavnica okre(e od kCeri. Kad pacijentica poCne
tiho plakati, molim je da pogleda majku, da je stv-.mlO poglcda u oCi.
Polako, diZc pogled, ali njczina majka i daljc glcda kroz prozor. Prijc
nego Sto poduzmcm sljcded korak, pacijcntica sa svojcga stoka pad ana
pod, ovij;l rukc oko maj(inib nogu i poCinjc plakati, glasno i dramatiCno.
Za majCinu predstavnicu to je ncizdr"i.ivo. Ona se pokuSava osloboditi
kCerina stiska i otresti jc. Kada majCina predstavnica konaCno upotrijebi
silu i uspijc sc osloboditi k(crina sti:;ka, pacijentica vriSti od bijesa i boiL
Majka sc povlaCi dva kor;1ka unatrag, ne obraCajuCi pozornost na kCcr
koja le:l.i na podu. Pacijcntica nc Zcli prihvatiti majCinu reakciju i poCinjc
puzati prema njoj, oslanjajud sc na ruke jer su joj noge nepokretnc. On a
puie naprijed, ccntimctar po ccntimetar, u smjcru svojc majke. MajCina
prcdstavnica ostajc mirna, pribrana i kamena. Ona i daljc glcda kroz
prozor, naizglcd bezbriZno. Pacijcntica,jecajuCi glasno, naprdc svu svoju
snagu da dohvati majku. Kada joj sc napokon pribliZi, uspijcva vr.Sdma
prstiju dodirnuti njczinu nogu. ;...·h•jCina predstavnica opct sc odmiCc,
44
pacijentica viCe u boli, a zatim nastavlja pokuSavati doscgnuti majku.
BuduCi da se niSta novo ne dogada, svima jc prisutnima jasno da se rad
trl.'ba z;\\'rSiti. ZavrSavam rad i najavljujcm polusatnu pauzu za grupu.
P<Kijcntica i dalje leZi na podu plaCuCi. Dvijc Clanice grupe krcCu prcma
njuj da joj pomognu ustati, ali ih ja zaustavljam da pacijentica nc opazi
da trcb;l biti ostavljcna na minL Siguran sam da bi njihova pomo( u
m·om trenutku omcla uCinkc intcn·cncije prckida rada. Moj je osjeCaj da
prvi korak prcma rjdcnju mora biti u skladu s maj(inim kar;lktcrom. U
sk];ldu s tim, pustupio sam bo Sto bi pnstupila njezina majka i zato sam
zan1olio Cia now grupc da u tomtrcnutku ne pomaZu pacijentici.
S\'i smo otiSli na pauzu i napustili sobu, vrlo napeti i zabrintlli. Okupili
snw se na tcrasi. Na nak zaprcpaStcnjc, dvadesctak minul<l poslijc smi~
rl.'na paci}entica izhlzi na terasu, bez potporc Staka. lzravno mi prilazi i
zahv;lljujc. Svi smo zadivljeni time kako hoda bez Stab. Ona ponosnD
na_j;wljuje: '"Ovo jt' prvi put u nckoliko god ina da sam izaS!a iz kuo.'l' b~z
pomn..:i!"
Pnslijc otprilike godinu dana sama mi jc poslala sljcdeo.'i opb wojega
isktlSI\"<1:
"Bilo mi je stra.Sno tijckom zimc i proljcCa 2004. Mojc fiziCko stanjc
bilo jc vr\o loSe, Scst mjcscci bila sam pod lijckovima protiv upala i
boU. Bila sam u bolnici dva puta, ali niSta 1iljc poma'Salo ni donosilo
olakSanjc. Iako su me lijcCnici uvjcravali d.i sam na putu prema opo~
ravku, ncpodnoSljivo me boljclo u pctama, stopalima i bokovima.
Cak i za nekoliko koraka bila mi je potrcbna pomoC Stake, a svaki
pokrct mi je uzrokovao veliku boL Bila sam oCajna pa sam odluCila
pokuSati obiteljsku konstelaciju.
Na sa mom poCetku, traZila sam da radiln i bila san~ prvi pacijent.
Dok sam sjedila kraj tCrapeUt<l:, giCd~o .f!lC dugO nc rCkaV.SL n_iSta. ·-
Njegov smireni i spokojni izglcd u meni jC_ bU.dio' duboki inir. NU~on
,nekOliko pitanja,j:ekaO_ n~lje.·da-·_izab~rdn ··prcdsta'v11ike ia Sebe, i".
njega i postavim ih jedriog preiiiil.~drUgom. Bi~a sam zbunjenU, rill
uCinila sam StO jc i:elci<H p'I)Stavifii Predsiavriike-_koji:se-suo~avaju
45
 '
j~dan s drugim. Ubrw nakon toga, moja pr~Jstavnica pribliZila s~
prcdstavniku tcrap~uta i plaCuCi naslonila glavu na njcgovo ramc.
Prcdstavnica je to uCinila bez uputa. Potom sc spustila na pod,C\'rsto
drZala zatcrapcutova predstavnika i djdo vrijcmc pia kala.
Stephan Hausner pitao me mislim li da imamo dobru osnovu za
terapijski rad. Bilo mi jc jasno da to ncCc dobra funkcionirati i od-
govorila sam: 'Nc, to izglcda kao odnos izmcdu djctcta i majkc iii
oca.' Stephan jc kimnuo, doSao do svog prcdstavnika, zahvalio mu i
oslobodio Covjcka njcgovc ulugc. Zatim jc izabrao drugog muSbrca
i icnu kao prcdstavnikc mojih roditclja i stavio ih u konstclaciju.
Prcdstavnik mog oo..:a okrcnuo sc s ljubavlju prcma mojoj prcdstavni-
ci, ali prcdstavniGlmojc majkc (inila sc ravnoduSnom i stalno jc hila
okrcnuta. OsjcCala sam hladno(u kad s;:~m vidjela rcakciju svojc maj-
kc. I moja jc prcdstavnica is to to osjcl:ala. Cinilo sc da jc oCajna i kroz
suzc jc rckla: 'OsjcCam sc grozno i jako mi jc hladno. OsjcCam sc kao
da umircm. 1\.loji udovi odumiru.' Staja!ajc, pia kala i trcsla sci trcsb
i plakala. Zatim jc dodala: 'To je prcYiSc, to jc svc prcviSc.' Ta me
rcCcnica Sokirala jcr sam Zivjc!a cijcli svoj ;Uvot s osjcCajcm da jc svc
'prcviSe'. U tom trcnutku, Stephan jc odluCio prekinuti konstdaciju.
Rckao jc da Zdi to ost~witi tako kako jc ida Ccmo nastaviti sutradan.
SljedcCcg dana, dok sam sjcdila s ostalim sudionicirna grupe, rckla
sam im da sam imala teSku noC i da sam sc osjcCala vrlo tuZno i
duboko uzncmircno. Stephan nije niSta rekao, ali on jc uCinio neSto
Sto je promijcnilo moj Zivot. On jc pozvao Zenu koja je prcdst.tvljala
moju majku i dovco je prcd mcne. Rckao mi je da je pogledam u oCi,
Sto sam na kraju hila u moguCnosti i uCiniti. Ono Sto se dogodilo
sljedeCe Cinilo sc kao da jc doSlo iz neCega izvan menc. Pala sam na
koljena, zaboravljajuCi svc svojc boli i uhvatila majCinu predstav-
nicu oko koljcna. Pritisnula sam glavu u njezino krilo i uzvikuula:
'Mama, moja voljena mama! Oh, mama, kako je divno biti taka blizu
i nasloniti se na tebe! Oh, draga moja mama, Zelim ostati s tobom
zarivijck, u blizini tvog srca, u toplini tvog zagrljaja!'
Onda sam, odjednom, shvatila: 'Ali ... Ti me nc prihvaCaS. Mama!
Rukc su i tvoje noge... BoZe moj, one su tvrdc kao kamen. Sada se
·16
okrcCeS od mcnc, baS kao i juCer. No, to mi ne smeta. Mcni jc do-
voljno da budcm s tobom. Samo da mi jc ostati s to born. Trcbam tc.
Mama! Samo daj da ostanem s tobom.'
Ali, on a me ulwatila svojim teSkim rukama, poput pandZa i nasilno
me odgurnula od sebc.
'Nc!!!' jed an jcdini, bcskrajni vrisak, a zatim smrL I mala sam osjeCaj
da Zivot curi iz mcne kad me jc odgurnula rukama. Zatim, niSI a -
bcz misli, bcz osjcbja. Ostala sam dugo leZati na podu. Cinilo se kao
vjcCnost.
N;lkon tog vikenda YiSc nisam ista. Vidjela sam da je moja patnja
odrcdcna CcZnjorn Ja budcm u b!izini svoje majke. Moja majka
uCinila jc najvcCi din dajuCi mi Zivot. a sada jc ostalo na mcni da joj
zahv:~lim i poStujcm jc zbog toga i bila sam napokon u moguCnosti
to uCiniti.
Svc nas jc najviSe zapanjilo Sto sam u petak na grupu stigla u vclikoj
boli i bila sam u moguCnosti hodati samo s velikim potcSkoCama.
U ncd_iclju. kad sam at iSla, gotovo me niSta nijc boljdo i mogla sam
sc krctati gotovo fluid no. Zclim naglasiti da to traje. Nakon tog tcS-
kog rada, osjcCala sam sc bolje svaki dan, a nakraju je do~lo do toCke
u kojoj sam mogla hodati bt..'Z Staka, Imala sam divno ljCto.''
Dok sam radio konstclacijskc radovc na klinici za psihosomatske bolesti,
\'idio sam i druge pacijcntc koji pate od Sudcckovc bolcsti. LijcCnik u
klinici potvrdio mi jc da jc u obitcljskoj povijcsti tih bolesnika (csto rano
odvajanjc od roditclja. obiCno odmah nakon rodcnja.
Ostali aspckti koji su doSli do izraZaja u gore opisanom radu ukljuCuju
pronalaZcnjt.' osobnc snagc i rcsursa, prcuzimanjc odgovornosti za scbe
i napuStanjc kritiziranja i prigovaranja kao opCcg stava prema iivotu.
Djetctova slijcpa ljubav koja u sebi nosi potcncijal da potaknc (izazovc)
bolcst zapravo nijc usmjcrena prcma roditcljima. To jc viSe usmjcrcnost
na samoga sebe. Istinskim gledanjcm u oCi svojih roditclja, postajc ne-
moguCc drZati se bolcsti na isti naCin. Dijctc mor;:~ slwatiti da ga roditdji
vole ida zasigurno nc Zclc da ono pati.
47
 '
S!jctkCi je slu(;t_i ilustr;Jcija dje(jc sprl.'mnosti da SL' l.rtvujt.' v!.1stili ii\'ot
iz ljubavi prl.'m;l roditdjima.
"Za tebc! I za tebe!"
(Pacijcntica s rakom dojke, metastazama na pluO.:ima, jet rima i
kostima)
Na medunarodnoj konlerendji u MadriJu, koja .it: bila pos\'e(ena raku.
tijekon1 raJ.ionio.::e Zl.'n;l u dubi od Cetnkset !ll't gndina idi napra\'iti kon-
stelao.::iju. Njezina primarna bolest jL' rak dnjke, a sada ima metastaze n;l
pluCima, .ietrim.l i kustima. S obzirom na kliniCki nalaz, htio s;lm jnj re~·i
da uupCL· nisam siguran je li konstebcijski rad priklatbn z.1 n_iu. On a i .i.1
\·idin1u ,L\ smrt moZe biti wln blizu. i ja SL' moZtb ne bih trebao pdl_jati
u nwsuO.:e krl.'t;mje njaine duSt.• !lft:ma smrli. Ona razumi_jc zbog Ceg;J
nklijenm, a n.Jaino prill\'a(;m_k omogu(uje mi da r;ldim s n)om.
PaLijL'lltka Zh·i sama i nelll;J djeLL'. Na)mlaJ;I je od Cetvero bra(e i sestara.
Prvo Jvo)c, brat i scstr.l, umrlo _jc tll'koliko dana nakon rodcnj;l. On;\ nije
u kontaktu sa smjim drugim bratom. koji jt: osam god ina stariji od njt.'.
Njczini roditdji razdvojcni sui vrlo ozbiljno bolesni, :li\·~ uz zdr;\\"stvcnu
njcgu. Ka.Zem pacijentid da iz;Jbere predstavnikc za oca, majku i sebe
jer imam osjeCaj bo da itna ne(eg ncdovrSenog izmcdu njc i njezinih
roditdja. To bi je moglo omdati da :l.ivi, alii da umre.
On;\ st;wlja oo.::a i majku na vdiku udaljenost jedno od drugoga, a .svoju
predstavnicu korak iza svojega oca, i njih su dvojc okrenuti u istonu.'
smjcru.
:0.-tajCina prcdstavnka plaCe i tresc se od glavc do pete tc bulji u pod
u:lasavajud sc. Ona vjerojatno g\eda dvoje djece koja su umrla nedugo
nakon rodcnja. Prcdstavnik OGl stoji po strani i gleda ravno u daljimL
Predstavnica pacijcntke tcSko diSe. Kad jc pitam Sto osjcCa, odgovara:
"Tako sc bojim svog oca. Nc usudim se ni pogledati ga.'"
Pitam pacijcnticu o ncobiCnim dogadajima u obitclji, a on a navodi da ju
je otac seksualno zlostavljao. Prije nego StoHl joj se roditdji vjenCali, otac
48
je bio u NjemaCkoj na radu. Ondjc je provco nckoliko godina u zatvoru
jer jc noZem ubio njemaCkog dr:l.avljanina u barskoj tu(njavi.
U meduvre!llenu, majl:ina prcdstavnica pala jc na koljcna i iscrpljena od
plaCa legla tl<l pod. Predstavnica pacijcnticc oprczno kreCe prcma svojoj
majci. Kad jc vidi kako bcZivotno leii na podu, polako se povlaCi na svoje
mjesto i okrc(c se. Kod o(c~·a predstavnika niSta sene mijenja.
Kada sam pailjl\·o promotrio p;Kijcnticu, u sebi sam Cuo gh1s bko po-
stadja pitanje: "Tko mora umrijcti?" Kada to pitanjc izgovorim naglas,
pacijentka provizorno kaZc: "ja?"
Ja odgovaran\: ")a mislim da je to tvoj otao.::. A tko zapravo umire?" Ona
djduje zbunjcno, ali vidim razumijevanje u dubini njezi nih oi':iju. KaZern
_ioj svojc miSljcn,ie: "Ti! I ti to zn;JS!"
On;\ spusti oCi i nakon nekoliko trcnutab tiSine, ka:lc: "Ne znam Sto da
radim!"
Odgovaram: "Ne znam moZcmo 1i iSla uCiniti za tvojc tijclo, ali mo:lda
moiemo neStn za tvoju duSu."
Tijekom tog razgovora prcdstavnic;J pacijenticc postajc svc ncmirnij<l.
Vidi sc da joj postaje prctcSko stajati i ona sjcda na pod. Polako lijcic na
led a, zatvara oCi i stavlja ruke na grudi. Tako mirno lcZi, kao u grobu.
Nakon razdoblja Sutnje, na pamet mi dolazc rijcCi kojc kao da izlaze iz
pacijenti(ine duSc: "Za tcbc!'" Kad tc rijcCi ustraju u mojoj glavi, idem do
majCine prcd~tavnicc i molim jc da poglcda kCcr. I molim pacijcnticu da
poglcda svoju majku i kaZe: "Za tcbe!" Ona to Cini. Zatim jc molim da
poglcda svojcga oca i kaie: "I za tcbe!" Ona to ponavlja ocu.
I\.-1ajCina predstavnica ustajc i do!azi pred pacijenticu koja sjcdi kraj menc.
Njih dvijc gledaju se u oCi duZc vrijcme i objc poCnu plakati. KonaCno,
zagrle sc sa suzama u oCima. Kad zaCuje plaC, otac ih gleda. Zatim im se
pridruZujc, grleCi :l.cnu i kCcr. Mi ostali mirno sjcdimo u tiSini kako bi
proccs pomirenja tckao u svojoj punoj mjcri, a onda zavrSavam rad.
Tijekom pauze nakon te konstelacijc, priSao mi je lijeCnik iz publike i
I
I 49
!
 '
rekao da je bio dirnut tim radom. Dugi niz god ina posjcCivao jc umiru(e
u hospkiju za bcskuCnike u Brazilu. KaZe da je ono Sto su mnogi od
njih izdrl-.1\i u svojim ·f.ivotim;l nenmislivo. (:csto su godinama patili
u rukama svojih roditdja iii drugih Cia nova obitdji svc do smrti. Ipak,
prcma tom lijc(niku, gotovo svi oni, u trenutku kada trebaju napustiti
svoj iivot, silno b.·zml samo za jcdnim: za svojim roditdjima.
Oko Cctiri mjescca nakon tt· konstdadjc, Sr<..'O sam koh:gu na cdukadj-
sko.i radionici. lspa\o je da jc on bio taj koji jc predloZio toj Z.eni da na
skupu u Madridu ul'ini kunstdaciju. On mi je rekao da j<..' joS iiva. Uz
propisanu medidnsku tt:rapiju od];lzila jt: k njemu na psihott:rapiju i pri-
mala komplemc-ntarnu rncdicinsku skrb. Kao njain terapeut, zakljuCio
je da jc konstdaLijski rad u padjenticu bio koristan jer je poslije toga bila
mnogo smireni_ia i opuStt:nija, Sto jc podupiralo terapijski rad.
Godinu nakon toga l'uo sam da je pacijentica umrla. Tcrapeut ju jc pratio
gotovo do kraja i rekao mi jt: Ja jt:, una to( tdko.i bolesti, dobro proZivjcla
posljednju godinu Zivota.
Kako unutra, tako i vani
Ponavljanje simptoma
"1\ako gon:, tako do/j.:, kako wwtm, takv i Vtwi. ''
- Paracelsu:;
Doktrina ponavljanja privuk\a me dok sam prouCavao altcrnativnc
iscjditeljskc prakse. U tim pristupima, bolcsti i lijekovi pomno sc pro-
matraju s prctpostavkama o njihovim unutarnjim vezama, koje se tcmc-
ljc na vanjskim oblicima i izglcdu. I u konstelacijskom radu s bolcSCu,
Cesto sc mogu naCi korisni putokazi razboritim praCenjcm analogije i
podudaranja. 1"'eme koje se u obitelji izbjegavaju Ccsto su zastupljene s
nevjerojatnim podudarnostima i ponavljanjima u transgeneracijskim
pojavljivanjima odreJenih tema, bolesti i kroniCnih simptoma.
50
OCEVA POKO}NA SESTRA
(Pacijentica s problemima sa zubima}
Na radionici za sistemskc konstclacijt:, 7.ena opisuje ozbiljne probleme sa
zubima, koji su i nju i njezina stomatologa izmuCili do krajnjih granica.
Tijekom nekoliko godina razni stomatolozi pokuSali su je izlij<..'Citi i
pomod joj zubnim protezama. Ponovljt:ne upalc i icnino nepodnoSenje
m;llt:rijala koriStenih kod nadomjcstaka doveli su do mnogih komplika-
cija. Prcma pacijentiCinirn ri_jeCima, ona je oduvi_ick imala proble-ma sa
r.ubima.
U konstdaciji st: Cini da st: pacijt:ntka idcntilicirala s oCevom starijom
scstrom. Njezina j<..' tetka umrla u dobi od tri godint: nakon komplikacija
od upalt: Zllba, Sto je dovdo do meningitisa. Nitko u obitclji nijc govorio o
tom Jjt:tetu i pacijcntica je o svojoj tctki Cula samo sluCajno, u usputnom
kontcntaru svoje majke. U konstc!aci_ii, nitko nije glcdao mrtvo dijete
osim padjcntiCine predstavnicl'.
TrogodiSnjc dijcte pokopano je u obitcljskoj grobnici, ali njczino imc nijc
naznaCeno. Obitdj jt: nikada ne spominje.
Osim sliCnosti koja se oglt:da u simptomima i zahvaCenim organima,
katkad se sliCnost ogled a i u dinamici. Na primjer, u sluCaju autoimunih
bolesti, kada tijdo ozljeduje samo sebc, osim razmatranja obiteljske di-
namikt:, u obzir sc takodcr mogu uzcti i silc koje pripadaju zajedno, ali
nisu intt:griranc iii povczanc na koristan naCin.
USKRACENI PRAD}EDOV BLAGOSLOV
(Pacijent s eritemskim lupusom)
SljedeCa konstelacija ukljuCuje dinamiku koja jc relevantna kod auto-
imunih bolesti. SluCaj sc odnosi na i.cnu iz Jujuya, pokrajine u sjcveroza*
padnoj Argentini, koja pati od eritemskog lupusa. To jc autoimuna bolest
krvnih :lila i tkiva koja izaziva karakteristiCno crvcnilo koZc lica i upalu
zglobova. U konstelaciji prcdstavnik bolesti osjeCa da se moi.e povuti
nakon Sto jc pacijentica u stanju pokloniti sc indijanskoj baki koja sc
51
 "
udala za Spanjolca. Bakin otac odbio jt: blagosloviti taj minos i svoju jt:
kCi nakon udajc odbado kau izdajicu. Prcdstavnik p~1djt:ntii:ina prad.k-
da u poi:ctku izglcda ncpopustljivo, ali postajc mckSi kada mu njegov;~
kCi poka;l:e praunuCc. On kaZc da jt: bio jako zabrinut za kCer i da se
brinuo d;l ncCe biti potomaka. Pacijcntica spontano uv.ierava pradjeda da
Ct: poStovati njcga, svoj narod i njt:govu baStinu.
Ukoliko postoje nespojivt: idcoloSke, vjerske iii t:tni..:ke raz\ike izmcdu
obitclji oo.:a i majk<:, to sc naj(ei;(c izraZava uliziCkim simptomima potu-
maka, primjcri..:e, kroz idcntitik•l..:iju unuka iii praunuka. U n,1(c\u, Stl!
su dublje traume i!i sukobi, to su uporniji i dugotrajniji uCinci u sl.iedc-
Cim gcneracijama i obrnutn: Sto jc bo!t:st ozbiljnija, to su teZi dogadaji u
pO\'ijcsti obitdji.
Katkad padjcntovi simptomi upu.:-ttju na izb_iega\\1!1)'-' odredenog pokre-
t;l iii stava. Bert Hellinger otkrio jc mnoge naznake po,·czanosti bolova
u ledima i padjcntova otpora prenM klanjanju roditdju iii Jrugom Chmu
obitdji koji jc pretrpio ncku posebno tcSku sudbinu.
To me podsje(a na slubj koji upuCuje na tu temu kod pacijentke koja je
godinama patila od ncuroloSke holcsti naZi\\\ cerviblna distonija. Kod
ow: bolesti, hiperaktivnost vratnih miSiCa dovodi do spastiCnog pomaka
glavt..'.
POBACENO DIJETE
(Pacijentica s cervikalnom distonijom)
TridcsctpctogodiSnja Zen;:~ grupi opisuje svoju Zelju za trajnom i sretnom
vczom koja Cc dovcsti do djcce i obitclji. Prema njezinim rijcCima, ona
uvijck zavrSi s "pogrcSnim" muSkarcem.
Kalcm joj da odabcrc predstavnikc za scbe i partnera. Ona ih izabire i
postavlja okrenute jed no prema drugome na odredcnoj udaljcnosti. Nje-
zina prcdstavnica osjeCa snaZno povlaCcnje u vratu tc nc maZe odoljcti i
mora iskrcnuti vrat u vr!o bolan okrct na dcsnu stranu.
Kad pacijcntica vidi poziciju svoje prcdstavnice, kaZe zgrolcno: "Pet-
nacst godina patila sam od iskrcnutog vrata toCno ovakvog uvijanja s
52
desnc str;Hlt:. Nekoliko sam puta bila tretirana botulinum toksinom za
ubh1:i.al'anje grCcva, sve dok jednog dana problem napokon nije nestao."
Kad sam pitao partncrova predstavnika o njcgovim osjeCajima, rckao
mi jc: "Osjcbm sc jako uzncmireno. Volim ovu Zcnu, ;:~]ion ami se Cini
nckako zlokobno."
PacijcntiCina prcdstavnica bori se protiv bolnog m•rtanja u vratu. Za-
tezanjc ju prisiljava da glcda prcko ramcna na pod iza scbc. PotcSkoCc
koje doZivl}ava, zajcdno s komcntarima partncrova prcdstavnika, tjcraju
me da pit;:~m pacijcnticu je li ikad izgubila dijetc. On;:~ kaZc da nijl', ali
primje.:-ujem blagu tjeskobu na njezinu lieu kada je to pitam. 1 dalje jc
gledam u \JCi kao signal da nis3Jll potpuno uvjcrcn u njezin odgovor.
On;:~ dodajc: "Kad mi je bilo 17, zatrudnjcla sam. l\:loji roditclji su bill
protiv tog muSkan:a, a i on sc prcplaSio pa jc nwja majka dogovorila
pobaCaj za mcnc."
Pi tarn ,ie misli li d;J Je dijek bilo djcCak iii djevojCic<J (to pitanjc poma:lc
majCinoj unutarnJoj povcnnosti s djetctom). Ona kaZc da jc djcC3k pa jc
molim da izabert: predstavnika za njcg.1. Ona bira prt..'<lstamika i stavlja
ga iza wojc predsta\'llicc, koja poCinje plakati. Zatim sc okrcCe i uzima
dijck u namCjc. Kad to uCini, napetost u vratu popuSta.
Covjck koji prcdstavlja njczim partnera izvjdtava da sc osjcCa puno
boljc i ka:lc da jc njcgov prijaSnji osjcCaj straha ncstao Cim jc dijete bilo
spomenuto. I mao je osjcbj, kao i svi mi zajedno, da ncSto nedostajc. N;:~
kraju konstclacijc rekao jc da mu jc laknulo ida osjcCa da nc postoji niSta
viSe Sto stoji na putu njihova odnos;:~.
53
 •

IskljuCenjc, prihvaCanjc i sklad DRUGO POGLAVL)E

"SI't' trebd ;;il'jL'ti."
. Ut~in.:r Marid Uilke

Sistcmsk~ konstdacij~ jasno pokazuju da mnogo probl~ma, pos~bi.:~

zdravstv~nih, moZ~ imati v~ze s j~dnim ili viSe iskljuC~nih Clanova obik·
lji iii sa skrivenim i!i potisnutim doga(b_iima u povijesti obitclji. Sv_ksno
iii n~svj~sno, isk!jul:enja obil:no ll<lSI;lju u emocionalnoj pr~opt~r~C~nosti
tijd:om traumatskog iskustva i!i holn(1g razol:aran_ia. Kalla pr~dstoJi
Studije slui'ajeva, povratne informacije
vdika poplava, stvaranje brane prvi j~ korak koji spaSava Zi\'01. C:~sto i komentari
se, mcdutim, ti mehanizmi prctvar;Jju u uvjdov;HlC obrasc~ ponaSanja i
odrZav<lju s~ ncwjcsnim proiekcijama na drugc. ;\lnoga bolna, kmd_jna
iskustva pos!ij~ dovodc do kritikc, okrivljavanja i zahtijcvanja. OjaC.waju
'Tko (:dl,ii<l hili poruku i ~nm'~CIIjL' bolc.~ti, postajl.' !Jo!csm)i!"
wzanje u ot.lnosu, ali takod~r istodlJbno s!uZ.e za odvajanjc.rl3ol~st l:csto
sluZi kao katalizator koji zaustavlja osobu i \'OJi k promjeni. .. \\'oljj;ang Giegah'h

Suprotno obwzujuCim Z;lpktima 1 z.1 z1vot ogratuCavajuCtm ul:incima

iskljuCcnja, prihvabnjc, prcpozmW<lnjc i sk\ad JoZivljav;Hno kao osloba·
dajuCe i iscjdjujuCt\ bcz obzir;l na potcSkoCe koje mogu staviti pr~d nas.
Samo onaj tko jc u sklaJnom slaganju s pwS\oSCu slobodan jc za buduC-
nost. Onaj tko sc bori protiv proS\osti, ostajc povaan s njom.
To sc jcdnako odnosi na vlastiti :livot- u smislu ranog gubitka, ranog
razdvajanja ad roditdja iii odrcdenc odlukc - kao i na ono Sto nadilazi
pojcdinaCnu sudbinu, neSto iz povijcsti obitelji.
Sistcmske konstdacijc kojc sc odnosc na zdravstvcnc problemc upuCu-
ju na to da jc glcdanjc samo na vlastiti Zivot ncdovoljno za postizanjc
istinskog olakSanja i ozdravljenja. Bolcst sc mom promatrati u transg~­
ncracijskom kontckstu obitclji, a nc svesti na osobnu pojavu na razini
individuc.
IspitujuCi podrijetlo i napredovanjc bolcsti, modcrna mcdicinska i
psihosomatska istraZivanja pozornost usmjeravaju na rnedusobnc
interakcijc bioloSkih, psiholo.Skih i druStvenih Cimbcnika. !deja da
bi pojedine obiteljskc dinamike i spccifiCni oblici bolcsti mogli biti
povezani uglavnom se odbacuje.
NaSe iskustvo s konstclacijskim radom i povratnim informacijama
pacijenata pokazalo jc da suoCavanjc s transgencracijskom dina-
mikom obitelji maZe potaknuti ozdravljenje, donijeti olakSanje iii
osnaZiti osobu da se bolje nasi s boleSCu. Svaka konstelacija pojav-
ljuje se kao jedinstven osobni proces, i upravo taj aspekt omoguCuje
pozitivne uCinke u radu.

54 55
 "
SljcdeCi primjai i konwntari dokuml'lltiraju moje iskustvo u O\'OIIl po·
dru(ju - posdmo u pogblu din;Hnika koje se ponav!jaju. Oni sluZc za
prcdstavljanje i ilustriranjc p<l\'ezanosti i obiteljskih odnosa knji jcdni
na druge utjeCu i koji mogu biti zna(ajni za temc bolesti i ozdravl_icnja.
Primjena tib opa:lanja, ada Sl.! pritom u obzir ne uzmc svaki pojedini
pacijcnt sa svu_iom jedinstvcnom situacijom i 1:ivotmmJ pri(om, mogla bi
viSe Stctiti ncgo koristiti.
Opisi s]u(ajeva u O\'Oill pogladju urganizirani su pr..:ma nbitdjskim pro·
blemim;l da bi-;nw naglasi!i k interaktinw odnoSajno.: sklopove i stavili
ih u fokus ll<lik pot rage za onim opcij.una kojc podupiru ozdravljenje i
sprjeCavaju bulest. To _ie fokus koji se suprutstavlja manje knrisnim ide-
jama ko.k pudrazumijevaju izravnu, uzro(no·posl_icdi(nu vezu izlllo.:du
neJ\tSdSCenih obitdjskih pitanja i odrcdenih bolesti.
Bolest i nesigurni stil vezivanja kod djeteta
"\'ik<~rl~; nih· ku.<ntJ ::o~ sr<lno djdini.'l\'(1,"
--.\tilton l:'rhk>on
NaSi roditdji naSa su primarna vcza sa snagom naSih prcdaka. Ta snaga
cijcni se u svim autobtonim kulturama kao osnovni temelj zdravog ii-
vota. U skladu i s punim poStovanjem, moZcmo prilwatiti Zivot kakav
nam dolazi kroz naSe roditeljc. ZapletaJi u obitcljskom sustavu iii rane
tr<lume razdvajanja mogu rezultirati ncsigurnim stilotn vezi\•anja kod
djetcta u razvoju i stajati na putu dubokoga duhovnog ispunjenja. Unu·
tarnje pomircnje s roditcljima smatram jcdnim od najvaZnijih aspckata
konstelacijskog rada s bolesnima.
Stil vezivanja i gubitak
Jz perspektive razvojnc psihologije, povezanost djetcta i roditelja, pogoto-
vo \'CZa s majkom, slu1:i za zaStitu Zivota. Engleski psiholog John Bowlby
zas\ui:an jc za istraZivanje stilova vczivanja kod djeteta i njihova utjecaja
56
n;l T<lZ\'Oj psi he. Njegova zapaZanja i zakljuCci sve viSe privlaCe pozornost
psihologa i psihoterapcuta, a konstclacijski rad takoder podri:ava znaC;tj
i vaZnost njegovih otkriCa. Sistcmske konste!acije nc samo Sto dcmon-
strirajucmocionalnc posljcdice poremc(aja vczivanja u djetinjstvu ncgo
otkrivaju i njihov utjecaj na fiziCko zdravljc.
SljcdeCi dogadaji prepoznati su kao okidaCi porcmcCaja vczi\•anja:
• nedost>ltak povezivanja u ranom djctinjstvu zbog Jugotrajne, teS-
ke bolesti iii smrti roditclja iii zbog toga .Sto jc dijctc bilo posvojeno,
smjL'Steno uudomitcljsku obitclj iii institucionalizirano
• privremeno rano odvajanjc od majke i!i oca kojc rczultira "prcki·
nutom krctnjom posczanja"
nesigurno vezh·anJc kojc proizlazi iz ograniCene rotlitdjske emo·
donalnc dostupnosti zbog osobnih traumatskih isKust:l\'a iii zbog
nerazrijcknih upletenosti u primarnoj obitdJi.
lkz obzira na razlog zbog kojcg je doS!o do porcmeCaja ranog minos;\
roditdja i djctcta, dijete jc Ccsto razapcto izmedu neispunjene potrebe za
bliskosti sa svojim roditcljima i osjeCaja da semora Stititi i JrZati liniju
razgraniCenja. Aka jc pozadina porcmeCaja odnosa djcteta i roditdja
iziSla na vidjdo u kontekstu konstelacijske grupe i aka jc pacijcntova
cmocionalna podijeljcnost razrijcScna, ta podvojenost u duSi mo:lc sc
okonCati. MoZe sc postiCi osjeCaj mira Sto onda Ccsto rczultira i iscjeljc-
njcm na fiziCkoj razini.
Boles! i poremecaj vezivanja zbog ranog
odvajanja od majke
Majka jc za dijctc primarna figura za stvaranje odnosa. Zbog toga svaki
rani gubitak majkc iii odvajanje od njc ima ozbiljniji utjccaj na stvaranje
sigurnog stila vezivanja, veCi nego Sto to ima gubitak oca iii drugih bli-
skih osoba.
57

RASTAVA RODITI:LJA: "Draga m;lma, to mi jc hilo tcSko!"
{Padjcnt s autoimunim g\omerularnim nefritisom)
Dva mjes~.-·.:a n;~kon Sto mu jt• dijagnostidran poremeC;~j imunoloSkog
sustava koji utjcl:t' na funko.:iju bubrcga, pacijent pohada konstdacijsku
grupu posvel:enu rjdavanju zdravstvenih problema. Zbog nagle pojaw
simptoma, njegovi lijeCnici oCekuju progresivan napredak bok~ti.
Obitdjsb povijest pokazuje Ja je rnajka napustila niegoV<l oo.:a i niega
bd su mu bile tri godine. Z;~l.iubila se u _icdnoga amcril:kog \'ojnika sta·
..:ioniranog u njihovu graJu, a kaJ se on morao natiti u Anwriku, (It iSla
jc s njim.
PoCinjcmo knnstebd.iu postavljan.km pn:Jstavnib za pa..:ijenta i prcd-
stavn ib Z<l boles\. Pacijt·nt bi ra Zcnu koja Ce prcdstavljati boles! i pnstavlja
je okrcnutu prcma svo.Jcm preJstavniku, ali na udaljt'llnsti. Prctposta\'·
lj;un da ishodiStc njegovc bolesti moZe biti po\'czano s oJlaskom njegovc
majke pa g<l molim da izabcrc prcdstavnika za svoju !ll<l)ku. Kad Je majl:i-
na prcdstavnica zakoraCi la u konstclaciju, pa..:ijcntov predstavn ik od mah
sc udaljio od njc inc prim.k(ujud da sc kn:Cc bliZe Zcni koja prcdstavlja
njcgovu boles\. Taj pokrct postaJc jasniji kada sc ma_iCina prcdstavni..:a
pokuSa pribliZiti sim1, a on sci dalje povlaCi, ponon\0 smanjujud lllia-
ljcnost izmcdu sebc i bolcsti. Pit am predstavnicu bolcsti kako sc osjeCa,
a ona odgovara: "Ako me trcba, ovdje sam." Njezina rcak..:ija dovoljna je
potvrda mojc prctpostavke pa zaustavljam konstdaciju. tvlolirn majCinu
predst;wnicu da dodc i st;mc isprcd pacijcnta koji sjcd.i kraj rncnc, na
udaljcnost za koju procjcnjujcrn d<l jc moZc podnijcti. On sc naslanja na
nasion i polako poCinjc gurati svoj stolac una trag, prema zidu.
Pacijcnt je na kraju uspio zavrSiti krctnju prcma majci nakon izra'l:avanja
svoje zabrinutosti i potdkoCa s kojima sc nosio. PrcdlaZcm mu da kaZe:
"Draga mama, bilo mi jc jako tcSko." Zanimljivo jc da u poCetku nijc
mogao izustiti "draga mama", ali uspio jc kad su sc te rijcCi naSlc unutar
cijcle reCenicc. "Draga mama bilo mi jc jako tcSka." Kaiem majCinoj
prcdstavnid da mu ka:lc: "Dragi moj sine, nisam mogla drugaCijc. Duba-
ka u scbi, Zdjcla sam astati, ali nikaka nisam mogla uCiniti niSta drugo
od onaga Sto sam uCinila." Kada to kaZe, pacijent joj konaCno maZe
58
"!
pogledati u oCi. i\'jcgov sc otpor topi, pla(c i grli svoju majku. Ostaju
dugo u zagrljajtl. Kad se po\ako smire, kaZem majci da ka'l:e: "Dragi
sine, iako sam te napustila i nisam mogla uCiniti niSta drugo, molim k,
ti ost;mi!" Pacijent joj odgovara: "Da, draga mama, iako si ti otiSla, ja
ostaj..:m! Ostaj..:m i sada prilwaCam to Sto je bilo. PrihvaCam Zivot Cak i
pod ovu cijenu."
Ponovnn sc zagrle prije ncgo Sto sc majCina prcdstavnka polako pol'ne
povlaCiti. Pacijent prornatra njezin odlazak pomalo Ccznut ljivo, ali s
lj u b;w lj u .
S;lda izabin.·rn joS tri sudionika iz grupc kao prcdst:lvnikc za pacijcntovu
suprugu i d\'oje djccc. Odmah ih glcd;J s oduScvljcnjem. NalaZem mu da
k:ll.c: .. bko rnoja majka nije mogla ostati, ja ostajcm!''
L1 sluCaj da sc njegovo odbac[\·an.k majkc djelomi(no tcmeljilo na njcgo-
voj odanosti ocu, sugcrirao sam mu da o..:u bZc jcdnu rcl'cnku. KaZcrn
mu da u sebi, za sv;lki slub_i, kaic ocu: ..tvlajka koju nctko ima uvijck jc
najbolja!" Pacijcnt se smije i kima glavom u znak prilwal:anja.
God inu dana puslijc taj mi je Covjck poslao sljcdeCi izvjt.'Staj:
"ProS!a su dva mjcscca od dijagnoze bolcsti imunoloSkog sustava u
mojim bubrczima_ Maji lijeCnici pmgnozirali ~U-drastiC(IO -pogorSa~
;
nje. Kao tjelesni terap(!ut,- priliCno sam-svje_~tan.utjecaja,_--me!lt_alnih
' procesa ria Hjelo _t obrnu~o.; .. - · -- - · -
I lpak, hisam shvaCaO da moja~bitclj niOze ut}Cd'ti na raivoj bo!Csti iii
da na nju moZe imati ljckovit uCinak. ,
)edva se sjeCam kako ~~nti:$
teme moje_~~le~~.:Pre_Sli~~~-~oj ~dnos
s-'_ :-
_majkom. SjeCa'm se:vdo j<isnO prczira-i,~bOjriQSti:kOJc ~iun-~sje~ao..
prema majCi i kakO su'Se ti.OSjeCaj('prC_t_Varalf'u;·teirijU.:'aa· bUdeM. ti
~iz;~~~;;f&~i:®ifi!~~rJzl~J~iJ~~~i~~i~iv~j~~~~;
, i:_gl(j;nilprOtiV;:st~p~q-_:~Jii':g:k<)P,~kfS'#JQ_fu:J~4f!O_iti~-)jJ~lefOiiSkoin'·
-----:-\:.',:--'.'{/~f~{y€·;;_~~::\t ,_, >-!;-'-__-. ::-::-"\-.' <;->:c~:ur(' ;:>:_:-:\_.-;,:,:.:
-:" ._._,_,; , -- .. -· i
- --',
59

rngovoru, moja majka imala jc cmocionalni ispad i rckla: 'Ako me
budd joS nagovarao da oprostim tvom ocu, ncCu viSe biti tvoja maj-
ka.' Na trcnutak sam bio para!iziran, kao da sam umro! Onda, kada
sam sc pDCeo osjeCati moral no Sl!pcriornim, sprcman desetkovati je,
rijeCi iz konstelacije izncnada su Cudom kliknule u meni: 'Cak i ako
odeS, ja ostajcm.'
Nisam prekinuo razgovor. OstilO sam na telel(mu i u kontaktu s
njom. Osjctio sam dot ada ncpoznati osjebj mira i Zivotnosti. Odjcd-
nom sam po~tao 'imun' na njczinc prijctn,k o napuStanju. Od tog
trenutka, osjcCao sam sc slobodnim od straha koji jc takodcr jako
negativno utjecao ina moj brak. Cak _ic i moja majka primijctila svoj
obrazac pom\Sanja - moZda zbog izostanka mojc rcaktivnosti. Na
mojc vcliko iznenadcnjc, ispriCala sc. UCinivSi to, ndto kao da jc i za
nju bilo zavrSmo.
!vloja boles! nije ncstala, ali osjcbm sc kao da sam postao nckako
zdraviji kroz tu konstcladju. Svojim sam bubrezima poslao poruku
da ostanu. PrimjcCujem da intenzivnijc ielim ostati ovdjc, i doiivlja-
vam taj intcnzitet u prcobraZenoj prisutnosti duha. Sre(om, bolcst
nijc slijedila drastiCan tijck koji su prcdvidjcli lijcCnici. Rcdovitc
laboratorijske provjere pokazuju da bolcst nijc naprcdovala.
Kao po_sljedica terapeutskog rada, sada otvore_nije pristupam svojoj
Zeni i djeci. BaS kao i u rasci~Cavanju cidnosa s majkom, taj se proCes
najprije odigrao u konsteladji, a onda u stvarnosti i kod kuCe."
fohn Bowlby identificirao je razliCite stadijc cmocionalnih rcakcija djcte-
ta na poteSkoCc ranog vczivanja kojc se javljaju nakon odvajanja (ponaj-
prije od majkc, oca iii drugc bliske osobe). Isprva dijcte rcagira strahom
i panikom. Slijcdc bijes i gnjcv koje na kraju zamjcnjuju ob.j i apatija.
U pokrctu razrjcScnja u navedcnom s\uCaju zanimljiv jc slijed tih simp-
toma u obrnutom smjeru kod pacijcntova opisa njcgovih osjcCaja u
razgovoru s majkom. Kad mu ona prijcti da mu viSe ncCc biti majk.:t bude
li je nagovarao da oprosti ocu, on najprijc postajc apatiCan, a nakon toga
Ijut i bijesan. PrisjctivSi se razrjcSujuCc reCcnice iz konstclacije "Cak i aka
ti odeS, ja ostajem", mogao jc prevladati bijcs i istodobno se rijcSiti straha
60
"
od napu.Stanja koji jc pokazivao u odnosu sa suprugom. Bilo bi potrcbno
dda!jnije promatranjc da sc dodc do zakljuCka na kakav jc toCno naCin,
ako uopCc, to utjccalo na tijck bolcsti ovog t'ovjeka.
U konstclacijama kojc ukljuCuju bolesti imunoloSkog sustav;1, Cesto sam
\'idio sliCnc obrasce odbijanja roditdja. Stoga bi se tome, Cini se, trcbalo
pos\·ctiti s viSe paZnjc.
"NE" 1\!AICI
(Pacijentica s dermatomiozitisom)
Dermatomiozltis jc boles! inmnoloSkog sustava koja rczultira upalom
koZc i miSiCa, Sto uuokuje hnl i slaho~t u miSiCima.
Boksnic,1, kau i njczina majka, nosi gcnski defckt X-kromosoma, Sto
thwodi do hemoillljc u mu.Skc djl'('e. Njezin brat unuo jc od tc bo!csti.
Njczin uta..: ncsvjesno optuZuje svoju icnu zbog gubitka voljcnog sina,
a pacijcntica jc vjcrna svojem ocu. U konstclaciji, ta Zena stoji okrcnuta
prema nw_ieinoj prcdst<\\'nici, nc moZc jc poglcdati u oCi i rcCi joj "da".
Imam prcdodZbu Ja jc to odbijanjc majkc kao i njczina boicst toliko
duboko usadcno u nju da djdujc kao si!a samouniStcnja.
I
I BLAGOSLOV KOII NEDOSTAJE: "Hvala."
(Padjentica koja Zcli dijetc, pobacila jc dva puta)
Vrlo samouvjcrcna tridcsctpctogodiSnjakinja govori o svojoj neispunje-
noj Zelji da ima dijetc. U pos!jednjih godinu dana dvaput jc bi!a trudna,
ali oba jc puta dijcte prcstalo rasti i umrlo jc u osmom tjcdnu trudnoCe.
Ponavljanje tog iskustva tebk je tcrct za pacijenticu, iako je lijcCnici
uvjcravaju da [c s mcdicinskog stajaliSta s njom sve u rcdu.
Bcz prikupljanja dodatnih informacija, molim Zcnu da postavi prcd-
stavnikc za scbe i svojeg muia. Ona ih stavlja priliCno blizu, okrcnute
jcdno prema drugom. Oni sc gledaju medusobno, osmjehuju se jcdno
drugomc, svaki napravi korak naprijcd i zagr!e sc. KonaCno, oni stoje,
ruku pod ruku, ramc uz ramc i glcdaju zajcdno u istom smjcru.
61
 I"
i\·lolim padjcntku da doda prcdst;wnib za dijete. Ona udabin: Zenu i
postavlja je okrl·nutu prcma rodite!ji ma.
PredstavniL<l djeteta osje(a sc neugodno i nagnc se unatrag duk gotovo
ne padne. P;lcijentiCina predstavnica odmah joj prilazi i drl-i jt:. Predstav-
nica d.kteta to joj dopuSta, zatvar;J nCi, ali paZnja joj je negdje drugdje.
l\lolim pacijenticu da odabcre jnS jednog prcdstavnika za ono Sto stoji
izmedu nje i tog djeteta. Ona udabire Zenu i postavlja jL' na odrcdcnu
udaljcnost s koje una pmmatra mladu obitdj. Tek Stu je pustavljena, ta
predstavnica poCinjc sc odluCno krL"t<~ti, korak po kor.1k, pn.:ma obitdji.
EnergiCno se ugurava izmcdu majke i djekta, strogll gblajuCi majku.
Kad se taj razdvajaju(i Cimbenik nade izmedu n.k i majkc, prcdstavnic.1
djeteta otvara oCi s o!abanjem i ima dovoljno snage da samustalnu st~1ji.
OdluCnnst "rauh·ajaju(eg Cimbenika" toliko jc upeCatlji\·a d,l me n;l\'odi
da pitam paci.knticu jesu li ona i njezin suprug dobili bbgoslov za svoj
hrak. Ona navodi da su roditdji njczina supruga umrli rdativno mladi,
ali da su oduvijek imali dobar mlnos. Njezin je otac bio na vjcnCanju,
ali ne i njezina majka. S majkom nije u kontaktu posljednjih dvadeset
godin;L Njczini roditdji raz.vdi su se neposredno prije njezina rodenja.
Kad joj je bilo pet godina, majka je upoznala drugog Covjeka i u dobi
od sedam godina ostala je na briz.i bake i poCela s njom trajno Zivjeti.
Majka nije dopuStala nikakav kontakt s occm, a pacijentica ga je prvi put
susrcla, na vlastitu inicijativu, kada je imala 23 god inc.
Kako je razgovor ukljuCivao i pacijcntit':inu majku, "razdvajajuCi Cimbc-
nik" u konstelaciji poCco sc polako udaljavati od obitelji, ali prcdstavnica
djetcta i daljc jc ustrajno gledala tJ njega s izrazom Cei:njc. PacijentiCina
predstavnica uzalud jc pokuSavala njcZnim milovanjcm zadriati djete-
tovu pa:lnju.
Zbog reakcije prcdstavnice "razdvajajuCeg Cimbcnika", koja jc reagirala
na sam spomen pacijcntiCine majke, svima je jasno da tu postoji veza.
Dakle, molim tu predstavnicu da sada predstavlja pacijentit':inu majktJ.
Njoj tone smcta ito nc donosi nikakvc promjenc u njczinim osjeCajima.
No, Cini mi sc da pacijcntica nijc zadovoljna tim novim idcntitetom "ra7.-
dvajajuCcg Cimbenika". Ka:l:e da smatra da je zavr.Sila sa svojom majkom.
Tada sam sc zapitao nijc 1i maZda majCin blagoslov kljuCan za nju i njezi-
62
uu obitclj. Da bih izbjcgao pacijcntiCin otpor prcma toj idcji, odluCujem
raditi s njczinom predstavnicom, a ne izravno s njom. Na temelju svojih
osje(aja o majCinoj prcdstavnici, prcdlaZem pacijentiCinoj predstavnici
da joj kak "Hvala."
PrcdstavniCino izraZavanjc zahvalnosti dovodi do promjenc u osje-
Cajima svih ostalih predstavnika. i\.·lajCina predstavnica postaje vidno
opuStenija, izraz lica joj se smckSava i prijateljski gleda svoju kCcr, zeta
i dijetc. Predstavnica djeteta osjeCa silnu lako(u, okre(e se is radoSCu
gletb svoju majku. One sc jeJna drugoj smijde i dijete do[azi u zagrljaj
svojih roditelja.
PacijentiGl se okrc(e prema mcni i poma[o sumnjiCavo kaZe: "Sve je vrlo
lijt:po, ali Sto da radim?"
Odgm'aram: "Samo ono Sto vidiS 0\'(lje. Zahvali svojoj majci."
Ona uzvraCa: "Da zahvalim? Za Sto? Za Zivot?"
l\·lirno joj odgovaram: UPrimjerice, za Zivot."
Budu(i da pacijentica nc Zcli poduzcti taj korak koji izg!eda tako obe-
(avajuCe, odluCujcm u tom trcnutku prckinuti rad. Dva dana poslijc, u
zavrSnom krugu, pacijentica je u suzama po:leljcla izraz.iti zahvalnost
Zeni koja je prcdstavljala njezinu majku u konstclaciji.
MajCina predstavnka takoder je osjcCala ncdostatak razrjdujuCc rijcCi
na kraju rada, pa je odmah ustala, spremna zagrliti pacijenticu.
Na taj naCin pokret posczanja za majkom ipak postajc moguC. Pacijcn-
tica izraiava zahvalnost pozdravljajuCi sc s grupom, i iz.vjcStava da se
osjeCa dobro.
63
 r
Bolest izazvana poremeCajcm vezivanja zbog
roditeljske bolcsti
Djec1 takod.er doZidjavaju traumu separ•1cije i ako im roditelj boluje od
dugoroCne tiziCkt! ili mentalne bolesti iii ovisnosti. To postaje vidljivo
kada se wditdjska bok:st, ovisnost iii psi hoze u klJuCc u konstdaciju. Ce-
sto vidimo blisku povezanost izmedu roditdja i bolesti. Dijete, medutim,
I reba uzeti Zivut od roditclja i u tom sluCaju, bez obzira n:1 to kakvi su
oni, ukljuCujuCi i sve uno Sto pripada njima i njihovoj sudbini. Ne pnstoji
naCin da St.' izbjt."gne taj korak.
MAJCIN SRC:ANI UDARo
"Draga mama, sad a tc prihvaCam sa svimc Sto ti pripada.''
(Pacijentica s kroniCnom glavoboljom)
Zena ima 55 godina i od djetinjstva pati od ghwobol,ia. Ne reagira nina
kakve ter<lpije.
Tijekom konstehKijske radionice njaina glavobo\ja postaje sve inten-
zivnija, do gran icc podnoSljivosti. Tijekom pauzc:: zamolila me da budc
sljedeCa na redu za rad jer se boji da Ce morati napustiti grupu zbog te
sna:lne glavobolje.
ZapanjujuCe jc koliko pacijenata z:1boli glava kad sudjcluju u konstebcij-
skoj grupi. Smatram da je to do bar znak da su ih, sudjdujud u grupnom
procc::su, dotaknuk obitdjskc:: dinamike ostalih sudionika iz grupe, i da
dopuStaju aktiviranjc:: ljubavi u dubini svoje duSc. Osobama kojc pate od
glavobolja Ccs\o jc tcSko dopustiti da njihova ljubaY prema roditeljima
teCe ncometano. Kad je pacijcntica imala dvije godine, njezina jc majka
do:livjcla srbni udar. Iako je prciivjela, od tog trenutka njczini srCani
problcmi postali su fokus obitclji. Otac jc uvijek govorio da se majka nc::
smije uzbudivati. Kada jc bila u blizini, djeca nisu hila u moguCnosti
opustiti sc i biti samo djeca. Njihova krctnja posezanja prcma majci bila
je prekinuta.
Konstelacija potvrdujc da je posrijedi ta dinamika . .l'i1olim pacijcnticu da
64
1
iz~1bere predstavnikc za sebe, S\'oju majku i majCinu boles!. On a od;lbire
Zcnu za maj(inu bolest i .~t;w]ja je kraj majCinc predstamice. Njih dvije
osmjclmju sc jedna Jrugoj i odmah sc zagrle, potom zajt•dno glcdaju u
prt·dstavnicu kCeri. KCi jako Zeli priti majci, aline osjeCa se sigurnom
poduzeti taj korak. Ona oprczno Cini nekoliko siCuSnih kor;1ka u tom
smjeru, ali Cim pogk<b prcdstavnin1 majCinc bolcsti, ustuknc. Uhva-
..:~·na je u tom pokrctu, krenc:: korak naprijcd pa korak natrag. !v1ajCina
predsta\'nka vidi kCcrinu potrdm, ali sc ne osjeCa sposobnom pustiti
bob;t i pri<.'i joj.
Tada Sal_krn pacijcnticu da Z<mzmc svoje mjcsto u konstclaciji. BaS kao
i nkzina predstavnica, ni ona ne moZc poglcdati ~.cnu koj;l predst;w\ja
majCinu boles! i put do majke nijc nwgu(. PodrZ;w;1m je sugerirajuCi
neb gkda u majCinl' o(i i kaZc: "Draga mama, !;ada IL' prihval'am sa
~\·ime Sto ti pripada."
Ta rl'(enica iU;JZav;! poStovanje za majCinu bolest i za .svc ono Sto boll'::;!
predstadja. Pacijcntica sada moZe pogledati predstavnicu bolesti i krc-
nuti malim koracirna prcma njima dvjema. MajCina pn::dstavnica pruZa
ruke, i one sc:: grle suznih oCiju, u pr<KL'Sll koji jc svirna vrlo dirljiv. Prl'd-
stavnica boll'sti zadovo\jna jc dirljivim susrctom majkc i kCc::ri i stavlja
svoje rukc oko njih, poput zaStite. Pacijcntica gleda u nju i kaZe: "Sada
mogu prihvatiti we kako je bito, i ti tome pripadaS."
Nakon $to su zavrSilc sa zagrljajcm, pada mi na pamet da jc pi tam je li
moZda lijeCnica. Iznenadcno mi to potvrdujc, a zatim, n:1kon zamiSljcnc
stankc, lice joj se razvedrava i kaZc mi, smijuCi se: "Ali rnislim da sada
napokon mogu raditi ono Sto sam oduvijck Zcljcla."
Nakon tog rada, nestala je intcnzivna glavoboija, koja ju je muCila da-
nima. ZavrSavajuCi, predlaicm pacijcntici da na kutiju tablcta protiv
bolova napiSc rijcCi: "Draga mama!"
65
 "
"I~·mpcut: "Ne."
MAJKA ALKOHOLICARKA: "(aSica viskija s,·aki dan."
(Paci.ientica s kardnomom baza!nih stanica) Pacijcntica: "Vi?"
Lena u dobi od oko ·15 god ina dobila jc kardnom b-.r!.alnih stanicJ prijt' "J'erapt'u/: "Oh, LloZe, ne ja!"
tri godine. Tumor je lokaliziran, ali je matig;ul i raste. Bila je na oper;Kiji
i radioterapiji, ali tumor je ponovno n;lrastao u roku od ~est mjescci. U Pad)l'lltica: "Toga sam se bojala. l\.·loja majka?"
rnedunemenu, tlilatn( Cetirima operacij;Hl\a i nlo agresivnomlijelenju,
Tempc111: "Nebko mise Cini da se to ne(e dogoditi bc7. majkc."
rak nije doveden pud kontrolu. Od pu.:'etka bulesti pacijenlka je izgubila
viSe od 15 kilograma, a njez.ina bljedub upuCuje 11>1 opCenito loSe stanje. Budud tlit se ovaj rad dog~1tla u n;tprednoj cdukacijskoj grupi, obrabm sc
grupi i dijclim s njim.tono Sto poruCujc pacijentiCin govor tijcla, pa time i
SljctkCi je dijalog od rijcCi do rijeCi ski nuts ;mdio:;nimkc:
pacijentiCinu powrnost usmjcravam na njezinc vhtstite fiziCke do~.i\'ljaje.
"l~'l"!lf't'llf: "K;1kv.1 je tvoj;l trenutaCna ~.ivotn.t situxija?"
'!l·rapcut: '"Vidite li napeto5t u njezinu tijclu Cim spornen,_. svoju
l'ti(Ucllli!..'t!: "'Razvcdcna sam, bez djcce. ,\Joj mu~. bio .k alkohuliCar." majku?"

Tadf't'll/: "'je li tl.:o un·ojoj ohitdji pio?" 0!e zanima 111'-' Sto jc tornuuzrok, ;tli to jt' znak da ljubav izmedu njL' i njc-
zinc majke (koja je bez sun1njc prisutna) ne tcCc slobodno. Koristim se
Pt~djclltica: "'Da, moja majb. PnCcla j,_. piti dok sam jo.~ bib u Skoli. tom napt"toSCu kao barometrom za intervenciju i dok budem postavljao
Kad sam imala 17 god ina, otac nas jc napustiu. Ostala sam s m;tjkom maj(inu predstavnicu nasuprot njoj, usredotoCit Cu se na njczine Ji;>:iCkc
i hri1wb SL'Za niu dok ni_je umrb nd drozt' jetara. :;..loj jl.' :i:ivot z;tpra· rcakcije.
vo poCt'o n;tkon Sto jl.' ona umrla."
Pi tam padjenticu tko bi od sudionika u grupi mogao prcdstavljati njczi-
Ti:mpt'ut: (nakon stankc) "Imam dojam da si !jut a na nju." nu majku. Ona odabirc jcdnu Zcnu, a ja jc molim da dode i stanc isprcd
pacijenticc koja sjcdi kraj mcne. Kad jc majCina prcdstavnica pristupila
Pacijentica: "Nc, ona je pila jer... " i zauzcla polo:laj, pacijcntica je odmah poCela gurati svoj stolac una trag.
Tcrapl..'ut: "Ne, ne, ti si ljuta na nju. To je oCito. Lal.::iL' je !jutiti sc nego Taj mali, trenutaCni pokret potvrduje mi pacijcntiCin ncsvjestan otpor
trpjdi bol." prema majci. Glas u njoj kaZe: "Ne pribli:lavaj mi scf" Vr!o polako i
oprczno pomaknuo sam majCinu prcdstavnicu bliZe pacijcntici, pazcCi
Pacijentica: "Voljela sam je, J•tko puno! Umrla jc godinu dana prije na to da izaberem toCno potrcbnu udaljenost. KonaCno sam zamo!io
nego :ito sam ~e razboljela." pacijcnticu da kale S\'Ojoj majci; "Draga mama, ja sam bolesna." Zen a
ponowlja tu rcCcnicu, <Jii pritom nc moie glcdati m;tjCinoj predstavnici u
'D:mpeut: "Dakle, da po~toji lijek, Sto bi izlijt"Cilo rak?"
oCi. Umjcsto toga, posegnc za majCinom rukom i idi jc prinijcti svojcm
Pacijentim: "LijeCuki?" obrazu. SprijcCio sam taj prenagli impuls jcr nisam siguran jc lito pravi
pokrct posczanja iii prikrivcna obrana. Umjcsto toga, molim majCinu
Tempwt: "Ne." predstavnicu da se malo pribliii, centimetar po ccntimctar, svc dok se
dovoljno nc pribli:li da pacijcntica mo:l.e nasloniti svoju glavu na njczin
Pm:ijwtica: "Ja?"
trbuh.

67
66
 n

On a poCiva na nj~mu, a zatim po(n~ tiho pi~tkati. Grli ma)ku, koja miluj~ "Moratc po.Stovati bolcst svojc majkc_"
nj..:zinu kosu. Ljuba\' izm..:du njih pul.tko poO::inj..: t..:Ci. (Pacijcnlica s viSe alcrgija)

Na kraju kaZcm grupi da bi dobar lij~k za m·u pao..:i)~ntict! bio 'b popijc Na jed nom tcCaju, Zena me z;~molila da r;~dim s njom jer jc patila od
(;ISicu konjaka svaki dan. Pacij~ntica odmahuk glavom, pa j..: pit;l!ll Sto raznih alt:rgija. Taj rad zabiljden je na vrpci pa Cu ga opct doslovcc
k majka pila. pn:nijcti.

p,Jci_il'IJtica: "lJZin ili viskL" '/i•mpcut: "U Ccmu je problem?"

Ten1peu1: "Dtlbro, pi) viski.'' PacUmtka: "Patim od alcrgija."

Paci_icllth·a: "i'virzim taj miris!" Tcrapt•ut: "Koliko dugo imaS taj problem?"

'[i·mpcut: ":\ha, omb j..: to ttl. Sv.1ki tbn pupi_i makni gutljaj. ;\]i ovo Pacijcl!ti<.·a: "Pol-do je prijc II ili 12 gudina."
nij~ homo.:op;llij.l! Kad tis~ ptlCno.: s\·id•Hi okus. mo7_~s pr<..'stati. 'E1da
'J(•rapcll/: "Jc I i bilo ka kvih promj<..'na u tvom Zi\'ot u u tom I rcnut ku ~"
Cc biti u rcdu."
PJlcijcntica: "Bib sam na odmoru sa svojom obitclji, sa suprugom i
Pou:i_inrlit'd: ";\[ngla bih poCdi s konj;lkom."
kCL>ri."
'/'cnlpcut: "Nc, s \'iskijcm! To j~ lijo.:Cnit':ki n:..:~pt! :\ pomoCi ,::._. san\ll
U tom tn.•mJtku nis;lm siguran jcsamli doSao do vaZ.nih informacija, pa
ako toCnu slijcdiS upute."
odluO::ujelll izravnijc porazgovarati o njczinoj fiziO::koj ncvolji.
Pa(ijorth·a: (smi_i<'!r) "Dogovorcno! Sad In sanw nlllram objasniti
Tempcut: "Katbd s~ alcrgije tcmclje na nckim obitdjskim dinami-
svom lij<..'Cniku. Hvala \'am.''
kama. ,\]crgiCna osoba govori 'odlazi' nekomu koga istinski voli."
Dvije godine poslije susreo sam pacijt:nticu na konfercnciji za sistemskc
konstdacijc. Nisam jc se odmah sjdio. Rckla mi je d;l )'-' ona :lena kojoj
sam prijc dvije go dine prophao viski. Htjda mije red da jt: pomoglo ida
I' Pacijcntica izgleda dirnuto i kima glavom, a onda spuSta poglcd i poCinjc
plakati. Nakon nekog vrcmcna potvnluje moju hipotezu. "Moglo bi biti.

st: njczin rak nibda nijc vratio.

' Kad mi je bilo dcvct godina, moja sc majka razboljcla od rcumatoidnog
artritisa, kroniCne upalc zglobova, sa straSnim bolovima, osobito u pr-
U sljcdeCcm s!u(:;lju, djetdov strah od majCine kroniCne bolcsti sprjcCava stima. Kad sam imala 18 godina, prcsclila sam se u Moskvu i udala se,
ljubav da tcCc slobodno. Kad se 1<1j sukob razrijcSi. smanjuje se i pacijen- ali dolazila sam kud kad god sam imala vrcmcna. Tog ljeta otiSia sam sa
tiCina dugogodBnja alcrgija. S\'ojom obitdji na more, na odmor. Tada sam postala alcrgiCna na suncc.
U mcduvrcmenu, moja jc majka umrla. Bila je bolesna 25 god ina. Tri

I dana prijc smrti posjetila sam jc i nisam mogla podnijeti njczinu patnju.
Molila sam se svaki dan da umrc."

Tcmp~?ut: "Idemo izabrati dva prcdstavnika, jcdnog za tebc i jcdnog

za alcrgije."

69
68
 r;

plaCe. OsjcCam se kao da moram otid, ali mui me sprjcCava.

Pacijentica bira dvije Zelll' i stadja ih n;l odredenu ud.djenust, ukrenuk
jednu od drug<:. Sljedeb konstelacija ima vezc s Covjekom i njcgovim tcSkim odno-
som s majkom. On vjeruje da jc bio !jut na nju cijeli Zivot. Konste-
Nakon nekog vrt:men;l Zo:n;l ko)a predstav\_i;l alergijc gkda svuda oko
lacija pokazuje, medutim, da to ima vezc s ocem, koji je umro jako
pacijentiCinc predst;wnio.:e, a zatilll se okn:Ce prem;t njoj, duk ona i dalje
mlad. Covjck ne moZc pokazati bol zbog tog gubitka. Umjcsto toga,
!;kda u pod. naljutio sci usmjcrio ljutnju na majku. Na kraju konstclacije, kada su
Predst;wni...:a .tkrgi_ia polako sc pdb\i·l;J\'a i tlrugu :f.enu oprczno uz.ima te vcze postale jasnc, Covjek je poCeo plakati i rekao: 'Dmga mama,
u naruCjc, ali :f.cna nst;t_k nepromijcnjt-'lla - zatvorcna i 11krcnuta. Pred- Zao mi jc. Sad a mogu vidjeti tvoju bol.'
sta\'ltio.:a akrgi_ia Ill' odusta_je, nego i daljt' njc·i:no gl<tJi pa..-:ijcntiCinu
Odjednom, sjcdeCi u krugu, glcdajuCi, ja takoder poCinjcm plakati,
prdswvnicu dok si una nc dopusti prt•puStanje z.tgrljaju.
i nc mogu sc zau:>tavili. Nikad nis<1m taka plakala. Cak i kad mi je
!as no je da Zen a knj<l prcdst;tdja <I krgije zapr ,\VO predstavlja padicnt iCinu m:1jka umrla, nisam tako pia kala. U nod kada jc lijes joS bio u naSoj
majku, a ja sam pri\i(:no sigur;m da pa..:i_ientio to prepozn·.1je. Pa:i.ljivo jc kuCi, sjedila sam u kuhinji s njeziuim prijatcljima i smijali smo se.
ut.im;llll z.1 ruku i nJdi m jl' da z.1 nl i_jcn i S\'oiu predst;J\'ll icu u konstc\aci_ji. Oni su se sjebli smijdnih priCa iz. llKij~ina Zivota. Sada bda sam
Pnstavlhtm
. pao.:iicntio.:u
. isprcd prcdst.l\"lli..:.: n'tezine
'
m-.1-tkc.
. Kan ni njczin;l
'
Cu\a rijcCi ovog Covjeka, poCinj~m plakati prvi put. Nakon majCine
predstavnica, ni ona ne moZe poglcd;tti m•tjl::inu prcdstavnio.:u u oCi. smrti, pokuSala sam glcdati njczinu videosnimku. Video jc sniman
Gleda u pod i Cini sc Z<ltvorcnom i nekomunikativnom. devet mjescci prije ncgo Sto jc umrla, na njezin 55. rodcndan, To je
bilo vesclo slavlje, a ona jc pjcvala pjesme i plcsala s mojim occm.
Da bi pacijcntio.:a doi;l;lu dndir s vlas~itom CcZnjom i buli, molim je da Moglo sc vidjt.:ti koliko su se voljeli. Nisam mogla gledati taj video.
kaZe: "Mam;l." Ona to ponad_ia. Nekako to nisam mogla podnijeti.
Taapcut: ''Najdraia m<Hna!"

Pacijwtinl: "NajdraZa mama!"

I! [m<"tla sam devet godina kad mi je majka dobiia poliartritiS. Sje'i:Um
-:_se da je svakog jutra plakala jer joj je ~V<_tki,,dQdir bio b(>Jan·_i bii<i'JOj
, je taka teSko Ustati._Nisam joj se mogla PribllZiti kao· Sto siull:htjciU
Terapeut: "Najdra:la mama!" ·1ilti sam je mogla zagrliti jer je svaki,~ f najQ]~ilJi;4t?_cifr,_i7-al.iya0 bOI.

Te su rijcCi previSe za nju, ona nc moZe govoriti, poCinje plabti i pada ,_ NauCila sam Zivjeti bez dodira.-Roditelji'_Sl{m,l:o~og-uairaa (i'~erifu--­
una trag. Prekidam rad u tom trcnutku, uvjercn daCe biti prilike za nasta- -Mo:Skvu na studij. Karl god Sambi! a slobOdii~-,:(iQia:Zila'S:l_ri:{k_Uli PQ- ,-
vak tijckom dana. Sada smo identificirali prvi korak prema razrjcSenju. ,Sjetiti ritajku. Nakon Cetiri godine stUdifa'ilja;_upoZiiciiii' S31lt'Slii}rliga;.
vjer~Cali smo se i d0bili kte{Sve jC bilo ~JVP?:_:-:_-_ -):_:;:, _
_<' -- -- ,·
Sada Cu vam prcnijeti pacijentiCino pismo u kojemu Je ona detaljno i " ' ·--- -' ... ' -

potrcsno opisala svojc iskustvo:

"Dragi StCphanc,
te~aj U Moskvi: na konstelacijam~_s_all}_PfV~ put. TeSka mi je shva~iti
Sfo-se·dogada. Covjcka_postavc U_.SrediSte'kruga, t,ao predstavnika._-
i odjednom 011 poCne plakati. Nikad nisam vidjela muSk3rca kako

71
70
 !'!
Nakon scdam godina braka pruZila nam se prilika da odcmo na
mores naSom kO.:cri. Tog ljda nisam imala vrcmeua za posjct lll>ljci,
i tada sam post;da alergiCna na stmce. ~v[oja alergija i dalje se po-
gorSavala i poCela sam reagirnti na razliCite alergene. Nakon jednog
posjcta kazaliStu, dobila sam osip na bedrima i rukama koji se samo
Sirio. PokuSala sam sa svim vrstama lijekova raspolo:i:ivih u Rusiji,
ali bez uspjeha. PokuSala sam izbjegavati svu hranu koja bi rnogla
biti ukidaC, bez ikakvih rezultata. !mala sam homcopatske tretmane,
takoder ba rezultal>l. KonaCno sam sama sebi rekla: samo neka
ost:ne Llko kako jest, s tim sc mogu pomiriti. Mogu Zivjdi s tim
alergijama- to su samo manjc smctnje. Odvjetnica sam i kad sam
inMla sastanke s klijentima, nikada nisam znala smetaju ti im crvcm'
mrljc na mom lieu iii rukama. N"ckako sam sc, nakon nckog vrc-
m~na, pr.:stala zbog toga zabrin_iav;lti. Tako su proSle dvije godine, a
onda sam Cu\a za konstelacijske r;ldionice sa Steph•1nom 1-lausnerom
s fokusom na proces ozdravljenja. Dobila sam priliku napraviti kon-
stelaciju.
Stephan je poCeo raditi sa mnom govoreO.:i o obitcljskum utjccaju
na alergijc. Kada je rcbo da alergiCna osoba govuri nckomu koga
stvarno voli da ode, to me Jirnulo i grlo mise odmah stisnulo. Kad jc
moja majka umirala, molila sam sc da umre i nadala sam sc daCe se
to. dogoditi. Shvatila sam da se ta al~rgija tiCc mog oduosa s majkom.
Stephan je rekao da Ccmo izabrati predstavnike za mcne i mojc aler-
gije. Pita Ia sam se zaSto nc i za moju majku, zaSto alcrgije. Izabrala
sam djc\'ojku za sebe i vrlo mladu djevojku, koja nina koji naCin nije
bila naUk na moju majku, da predstavlja alergije. Stephan jc uputio
predstavnice da slijede svoje osjeCaje i prate impulse k.1.da se neSto
promijeni, ali neka to Cine polako i sabrano.
Na moje Cudenje, iena koja je predstavljala alergijc prigrlila je moju
predstavnicu kao t,najkakCer. To je hila cijcl;), konstclacija.
StCPhan je otpusdO .moju -Pred~tavnicu i doveo' prCdStavnicu moje
, majke da,stane okrenut·a prema _m~ni. A ffiene je zi:m10lio da kaiem·:
'niljdra:Za mama·: · · · ·'.da:.siiri:i\imJia mipredi-ti siUCaj polia·ttn_~~, dl_r b&:b.OlLNiSitrn:.niQ{<c
72
Ponovila sam to. On jc nastavio: 'Najdraia moja mama.' Nisam se
mogla natj.:rati da kaZcm rijeC 'moja'. Bilo je tako bolno. Moja kCi
i suprug hili su ondjc i nisam mogL; pokazati svoju bol pred njima.
Takoder, djevojka koja je sada predstavljala moju majku - ana viSe
nije bila moja alcrgija, ali ja je nisam mogla vidjeti kao svoju majku.
Stephan je pokazao da bib se trebala primaknuti malo bliZe majci,
<lli osjcCala sam se poput kamena. Stavi\a je rukeoko mene, ali ostala
sam kamen. Nisam je mogla zagrliti. Stephan je rekao da je lakSe
podnositi alergije. Naravno! One nisu niSta uusporedbi s bali umo-
joj duSt. One su nEta u usporcdbi sa smrCu moje majke, pomislila
sam, i sloiila se s njim. Mugu Zivjeti s tim alergijama, ali nwja ljubav
pr..::ma majci doista boli. U tom je trenutku Stephan zaustavio md.
Nakon joS dvije konstdacije s drugim pacijentima, postavila sam
pitanje o S\'0111 unutarnjem procesu. Mentalno mi je bilo jasno,
ali osjL'(..'ala sam se odsjc-Ceno i tvrdo kao kamen. Cinilo mise da
je Steph,m Cekao to pitanje. Pogledao me u oCi i, ne odgo\'OrivSi na
pitanje, jednostavno rckao 'moraS poStovati bolest svoje majkc'.
Oragi Stephanc, hvala ti za tu reCcnku. To je najva:i:nija rcCcnka
koju sam ikada Cula. Shvatila sam da sam, u odbacivanjn majCine
bolesti, odbacila svoju majku kao ukupno biCe. Shvatila sam da je
prihvaCanje njene bolcsti sljedCCi korak kOji trCbam poduzcti. Bilo
je tako bolno 23 godine bojati se priblii:iti joJSe::·ovadeSet tfi gcidiD.~: ·-
bojala sam se daCe i netko drugi dobiti tu bolest.
U noCi nakon radionice plakal;-sam ll ·~up~ugovu naruCju.
D''a mjeseca poslijc mogla sam pogle~aHvidC6~·11imku svoje.majke;.
pa Cak i u:livati u tome. .Cula saiii~.njezin.U ~i~.-p_--k.lko bze.'_da su·-
vcC taka, stare i majku kako· Odgovil~: :·N~tpoj~§. s·e p()kapati:.P.i"ij~
·- _vremena.' Tada sa~1 prvi put Culil.l_llajk#'da.i.ig~.var-a, _takve rije,lJ.:,
;\~-~~k~~ mj~Sec_~·:·_.p;~s~~iv~v~_f~{~~:j·~'.;i~.d,itbjj<&n'std.~~'-ij~~Q/:-.
., Cetiri ·
i<Adlikiid)skoj ·grupi: s·:dr. ,_.GUitth.at-HdJ)ii~cl)~fOffi.:~:bpefs\l'rii,·:-i#kUsila · ·
=·:r¥9·p~t~lacijsko paVe::· Citiw;i :, tri.;aa,~·:z~?J(~ll J)_~!l ~-~l. LJ~krenuv.:ka~\:;
. ·.=g'i;{~tJC~ati n~ to, prsti sri se-~ariii l£kfuriJii:>Sii~tii~·:san1 it~-~ii. nit".,
.
73
 ...
I.•'
!
govorili. To jc majl:ina boles!, ali nbam je se viSe bojala, Mogla sam
se sloZiti da imam iskrivljen, neobiCan prst. Nakon dva iii tri tjcdna
to je ncstalo i nibd SL' nijc ponovilo. Onda sam iznenada shvatila da
su pro~la oko Cetiri mjcseca otkada nisam imala nikakvc alcrgijskc
rcakcije. Otada jo$ ~est mjcscci. Sada vcC godina dan".
Katkad imam osjcCaj Ja Zelim CcSati on a mjesta koja su hila zahvaCc-
na alergijom. Umjesto da to uCinim, s;:~Ja gladim svojc rukc i kaZcm:
'NajdraZa mamicc, najdrai:a mamice.'
Pro~log ljeta oti$]a sam na more sa svojim rnui:cm i kCeri. Kad sam
primijetila da poCinjem i:djcti Cdati mke, rekla sam: 'Najdraia moja
majCicc, ovdjt• je tako lijepu.' ZamBlja!a sam Ja jc ona na godiSnjem
odmoru s nama. Rckla sam joj d<l moZc uZivati sa mnom u onomc u
Ccmu nijt• mogla uZi\'ati sam<~.
Dragi Stcphanc, puno vam hva]a. Cekala sam godinu dana za pisanjc
ovog pisma, samo da bih bila sigurna da su moje alcrgijc doista otiSlc.
Moj se Zivot promijenio. OpCcnito, osjcCam sc Zenstvcnijc i ponovno
mogu nositi suknje, a ne samo hlaCc kao prijc. ivluZ i ja poCcli smo
plesati tango i uZivamo u koordiniranim pokrctima svojih tijda.
Ne mogu naCi rijeCi kojima bih zahvulila vama, a takodcr i Bertu
Hcllingcru. Zahvalnost je u mom srcu, a ja sam sigurna da jc vii Bert
mo:l.cte osjctiti.
Iz Rusije s ljubavlju, S.''
BOLEST l GUlllTAK ODNOSA PR!VRZENOST! ZBOG
MA)CINE SMR'H
"Draga mama, poStujem tvoj Zivot i tvoju smrt."
(Pacijentica s fibromialgijom)
Fibromialgija jc kroniCna, ncupalna bolcst koju karakterizira raSircna
bol u miSiCima i tetivama, To je Ccsto popraCeno nesanicom i kroniCnim
umorom.
H 75
Pa..:-ijcnti..:-a jc Zcna od tridesctak godina, udana jc i ima dvogodiSnju
kt.'cr. Mcdu onima koji su prisutui na konstelaciji bira prcdstavnicc za
$ebc i za bolcst. Najprijc postavlja prcdstavnicu bolcsti," zatim stavlja
svoju predstavnicu isprcd njc, okrenutulcdima.
Prcdstavnica bolcsti odmah poCinje tciiko disati i bori se za zrak. Kada
sc prcdstavnica pacijenticc puku~a nasloniti na nju, Zen a koja prcdstavlja
bokst instinktivno se povlaCi ncko!iko koraka una trag. Potom sc okre(e.
Zatim sc okrcCc i prcdstavnica pacijcntke. uvrijedcno gleda lcda drugc
Zcne i bi_iesno !npa nogama.
KaJ sam zanwlio pacijcnticu da mi ka:lc ncSto o vaZnim obitcljskim
dogadajima, otkrila mi je da jc izgubila majku u prometnoj nesreCi kada
je imala gmlinu i pol. Velika jc vjcrojatnost da jc majka zaspala za vo-
iamHn i udarila u stablo. Poginula jc na lieu mjesta. Ubrzo nakon toga,
pacijentiCin otac oZenio se ma.!O.:inom mladom scstrom. Za godinu dana
rodeni su njihovi blizanci.
PrcdlaZt•m padjcntici da doda predstavnicu za rnajku. Kada jc Ia iena
postavljcna, konstelacija kao da sc skamcnila. Zamolio sam rnajCinu
predst<l\'nku da lcgne na pod kako bi sc naglasila C:injenica da jc mrtva.
Prdsta\'nica pacijcnticc okrc(c se prcma majci, a bijcs i ogor(enjc poCi-
nju blijcdjeti s njezina lic~1. Njezina skrivena bol postajc sve vidljivija. S·a
suzama u oC:ima, spuSta sc na koljena kraj svoje majke i uzimajc za ruku.
Pacijcntica takoder poCinje plakati i kaZe da je uvijck bila ljuta na nju jcr
ju jc napustila.
Prcdstavnica bolcsti u mcduvrcmcnu sc okrcnula i promatra sccnu iz-
medu majkc i kCeri. Kad jc vidjcla krclanjc pomircnja, ona sc povlaC:i iz
konstclacije, korak po korak. Zovcm pacijcnticu da 1.auzmc svojc mjcsto
u konstcladji. SpuSta se na koljcna kraj majCinc prcdsta\•nicc, uzima jc
za ruku i kaZc kroz suze: "Zao mi jc." Majka grli svoju her koja plaCe u
njczinim rukama. Na kraju, kad se prestaju grliti, prcdlaZem da pacijcn-
tica kaZe majci: "NajdraZa mama, iako mi jc hila teSko, sada prihvaCam
svc kako je bilo. PoStujcm tvoj Zivot- i tvoju smrt."
Pacijcntica osjcCa da joj je laknulo nakon tog rada. Dva dana poslijc,
u zavrSnom krugu grupc, ona kaZc da poCinjc shvaCati koliko jc snagc
 "
L
usmjL•ri!a u svo_iu lj ut nju i zbog nje jc Zrtvovala. Nakon konstdacijc poCe-
la .k os_jc(ati dut.1da ncpoznatu bkoCu ko_ja se prcnijela ina njczin minos
sa suprugom.
U bczbrojnim konsteladjama s p~Kijcntim~t koji boluju od Jibromialgijl',
primijetio sam tcmdjni osjcCaj ljutnjc- katkad, kao u ovom slttbju. bijes
djeteta koje ~e osjcb napuStcno od roditd)~•- Katkad jc bijcs usm)cn.·n i
na par! ncr a koji jc izaz v~to vd i ku razo(ara njc, na pri !lljL'f, zhog problema
s alkoholom. Katbd je ljutnja prcuzcta ud nL·kog drugog u obitdjskolll
st~:>t.l\'ll, na primjer od o(c\'l' rrethodnc Jl<lrtncri.:t koja .i~ nwgla biti
bijcsna zbog prckida koji se moZda nijc dogodiona najbolji n;~(in.
Slijcdenjc
lbni gub'1tak roditelj<l katk,td nuri.c Jovcsti i do druga(ijc dinJ.mikc koju
moZcmo opisati kau slijcdcnjc u smrt. U tom slu.::aju djctcwva Zclja da
budc blizu svojih roditdja ja(a jc od ;i:djc Z;l hvotom.
Ta svjcsna iii nesvjesna CcZnja za snu..:u pokrcta( jc mnogih opasnih
boksti i ovisnosti, alii ncobjaSnji\·ih sklonosti ncsrc(ama. Katkad vidim
~
nagovjcStaj toga u ncsvjcsnorn osmijchu na pacijcntovu lieu kada razgo-
V<Ha sa mnom o svojoj bolcsti opasnoj po Zivot.
Ta dinamika katkad moic biti razrijcScna u konstdaciji uspijc li paci-
jcnt osobu koju slijcdi pogl..:dati u o(i i prihvatiti njczinu snHt. U tom
I umiri, pi tam ga Sto sc dogodilo s njcgovim occm. "Moj jc otac umro kad
kontaktu pacij~nt moZe vidjcti da pokojnik z;1pravo nc icli takvuljubav
i bliskost pod tako visoku cijenu. Svakog rodi!clja n:1jviSc radujc da njc-
gova djcca 7.ive i napreduju.
Osim djcce koja slijcdc svojc roditcljc, isla sc dinamika ponavlja izme-
du partncra ill kod roditdja Cija su djcca rano umrla. ObiCno se u tim
sluCajcvima, u kojima pacijent Zcli slijcditi partncra ili svojc dijctc, radi
o dinamici u kojoj partner iii dijcte zapr<LVO prcdstavljaju pacijentovu
majku ili oca.
76
PRERANE SMRTI: "Moj otac je riskirao ..."
(Pacijcnt s AIDS-om, sindromom steCenc imunodeficijcncije)
U cdukacijskoj grupi radim s homoscksuakcm oboljclim od AIDS-a,
starim tridcsctak godina. Njcgovo prcplanulo tijelo u dobroj timni upu-
Cuje na to da Zivi zdravim stilom Zivota, a on pol\•rdujc da kontrolirJ
.woju boles! na razuman nat: in. Zar;rlio se prije mnogo godina, naj\'jc-
rojatnije tijekom seksualnog kontakta sa starijim muSkarcem, Sto mu jc
bill) ncugodno iskustvo. Bio jc svjestan rizika u to vrijcme, ali nijc bio
dol"llljnn sna'l::,m da s!ijedi tJj S\"l)j osjcbj i suzdri:i se.
Bel daljnjeg razgovora pozvao sam pacijcnta da postavi konstclaciju
svoj~ primarnc obitdji. Izabrao jL' prcdstavnikc za scbe i svojc roditcljc i
post~tvio ih u medusobni minos.
()l-eV<l prcdstantib post;wlja ncuobiCajeno daleko od 1najCine prcdstav-
nicc i svojeg prcdsla\'nib. OCev predstavnik ima sna7.ne fiziCkc rcakcijc.
Nog~ 1m1 sc tresu tako snaZno da napos!jctku pada na pod. Njcgovc
noge i daljc se trcsu, kao i njcgovc Cvrsto stisnutc Sake i ukoCcnc ruke.
Jscrpljcn, prcstajc sc tresti. Nakon nckog vrcmena zatvara o(i i ld.i na
podu kao da Je mrtav. Pacijcntov prcdst;wnik ncpomiCno zuri u njcga
i od samog poCctka nc moZc sc ni pomaknuti ni izraziti ono :ito osjcCa.
Pacijcnt suznih oCiju promatra krctanjc prcdstavnika svojcga oca. Kad sc
sam imao dvijc godinc i jcdva ga sc sjcCam. Majka i ja nikada nismo do-
hili priliku rcCi mu zbogom. Bio je vatrogasac i poginuo je u poZaru. Nijc
slu:iao upozorcnja svojih kolcga i viSe se pula vraCao u goruCu zgradu
pokuSavajuCi spasiti stanovnikc zatcCcne poZarom usred nod. Riskirao
jc kada nijc trcbao."
Pacijent me zamiSijcno pogledao. Ponovio sam: "IUskirao jc kada nijc
trebao." U mcduvrcmenu sc pacijcntov prcdstavnik polako naslonio na
oca koji jc [ciao na podu. Najprijc je kleknuo kraj njega i poloiio glavu
na njegova prsa. Kad sam ga zamolio da kaZc kako se osjeCa, rckao jc:
"Ovdjc, kraj svog oca, jako sam dobro." Zalwaljujem pacijentovu prcd-
stavniku i pu:itam ga iz te uloge. Uzimam padjenta za ruku i dovodim ga
77
 w
do prcdsta\·nika njq;uva o..:a koji h:Zi na pudu. SpuSta s.: na koljcna kr<lj
o.:a s liub;wliu i poStm'anj.:m i njih dvojica toplo sc zagrle.
Pr.:dlal.:m pa..:ijentu Ja kale ocu: "Najtlrali tata, iako mi nednstajeS,
ostat Cu koliko god budem mogao- a onda Cu dod k kbi." Mirno izgo-
vara te rijcCi. OCev prcdstavnik usmjehnc sci kimajuCi kale: "Da, dobro
je tako." Sin sc privint• uz oca, z<tgrlc sc joS jcdanput i ostaju u zagrl_i<ljn
dok nc osjclt! Ja imjc dovoljno.
Pacijcnt se od!uCio po·:u(] i biti S<Hn poslije konste!.Kije. lsprkao se grupi
obiasnivSi da je z.tteCen tom neoCt'kiv<llllltll P'JvezanoSCu.
i\limikrija
U kunst.._·bcijama C.:sto molenw vidjdi kako djt'..:a nt's\·jesno pokuSav;1ju
ispuniti s\·oju ldju da budu bliska sruditdjima oplHli\SajuCi ih s fatalnom
loj.linoSCu. To se na_!CeSCL' dogada s onim ponaSanjem i fL'akci_iama koje
drugi roditdj na ncki naCin sprjl'Cava ili osudujc. Djo:C<l vole svojl.' oCevc
i majke bez obzira nato kahi su oni ili kakvi su hili.
U konstdaciji lene s tumorom na mozgu predstavnik bolesti prctvara sc
u njezina oca, vojnika koji sc iz rata vratio slijep. Pacijcntica jr u konste-
laciji pokazala vcliku ljubav prema svojem ocu i voditelj ju je pi tao koliko
I bol i napuStenost. Moida ga je taj traumatski dogadaj odvojio od njego-
mu je bilo god ina kada je umro. Odgovorila je da jc njezin otac umro u
dobi od 50 god ina. Njoj je sad a ·18. Dok je to prepriCavala, rekla je da joj
se Cinilo da se njezin brat uvijek bojao da neCc livjeti dule od oca. Kad
joj je tumor {astrocitom) dijagnosticiran, smijuCi se rekla je bratu: "Sada
se moil'S opustiti, hila sam brla od tebe."
78
Bolest i djetctov ncsigurni model privrZenosti
izazvan traumom
GRAE>ANSKI RAT:
"Draga moja mama, lata kojcg netko ima uvijek je najbolji."
(Bolcsnik s kroniCnim gastritisom)
Na naprednom cdubdjskom teCaju radirn s Covjckom koji pati od kro-
nii:ne upale leltK<L
Osjc<.'am njcgont duboku tugu i izgleda mi kao izgubljeno dijde. Pret·
postadjam da je to povezano s njegovim simptomirna pa ga pitam jc li sc
Sl!J tJL·uobi(ajenu dogodilo u njegovu djetinjstvu. Roden je u Bdgijskom
Kongu u kojemu je rat za ueovisnost poi: eo kada je njemu bilo jcdanaest
godina. Bio .ic u maloj trg(wini kad,t su vojnici s mitraljt·zima nasrnuli
kroz nata i poCdi pucati po onima koji su Sl' ondje zatekli. On je odmah
pao na pod, a rneci su letjeli iznad njegove glave. Dvoje ljudi, koji su
stajali u redu s njirn, bilo jL' ubijt'no.
Kad pacijent govori o svojem traumatii:norn iskustvu, osjeCam duboku
vib roditelja.
S olnirom na pacijentovu temu, poCinjemu konstclaciju s prcdstavnkima
za njega i za njegov tjelesni simptom. Pacijentov predstavnik poCinjc se
ljuljati i Cvrsto zuri u mjesto na podu oko tri metra ispred sebe. Predstav-
nik simptoma osjeCa se bc-Zivotno, odsjeCen od svega i daleko. Ta reakcija
sugerira moguCu vezu s pacijentovim traumatskim iskustvom. Pitam
pacijenta o spolu to dvoje !judi koji su poginuli u incidentu. ObjaSnjava
mi da mu jc s desne stranc stajao muSkarac, as lijeve iena. Odabrao sam
dvoje predstavnika i zamolio ib da legnu na ono mjesto na kojc pacijen-
lov predstavnik pokazuje.
Pacijentov predstavnik prepoznao je te dvijc mrtvc osobe i, prijc nego
Sto je pao na koljcna, postavio sam predstavnikc njegovih roditelja da
79
 "
stoje ila n)ega. To mu je ponwglu ostati na nogama. To j..: bio pravi tn:~
nutak da i sam pao.::ijcnt udc u kunstc\;J-:iju. Duvt'O sam ga pobko isprcd
roditdj;l i ondjc se zamijenio sa svojim prcdstavnikom. Prizor mrtvih
ljudi na podunatjerao ga je u pia(. Polako im se pribliZio i sjeo kraj njih.
Dotaknuo ih j.: i latvorio o(i. Ostao je ondk sjediti pla.:-uCi. Prcdstavnik
simptoma w.: _k to pomno prnmatrao. Konstelacija jc postupno postajala
svc smirL'nijom.
lntui-:i_i;l mi .k govorila da su simpwmi nkgm·c bolcsti pm·czani s unu-
t.lrnjim konlliktima. On (cznc la b!iskosti s roditdiima, ali ih ~ ncs\'j.;sno
krivi Z<l to $to su ga ostavili samog u toj tcSkoj situaciji. R<.'kau sam p;Ki~
j.:ntu da poglcda roditdjt'. K~td jc okrl'nuo giant od mrtvih, pn:dstavnik
simptoma opustin sci polako iliii;I<J iz konstdao.:ijt'. I d.dje sam traZio od
p<Kijcnta <.LI sc wati svojim roditdjima. Oni ga pokuSavaju zagrliti, ali
on St' opirc i udalju_jc ih, naro(itq tH.:a. :-.Jik mug;w prilw.lliti tu l_iuba\· i
naklonost. 0Cl'\' prcdstavnik jl' rckao: ''TcSko mi je g!cdati da pat iS." Ali
padjcnt ni to nije mogao prilwatiti.
Prdposta\·io s;mJ da Cc taj prnces zahtijt:\'<lli vrcmena pa sam tu prcki-
nuo rad.
Tri mjeseca pos!ije pacijent joS jedanput sudjcluje na komtebcijama.
Navodi da je nakon posljednjc konstdadjc postao blago dcprcsivan. Bilo
mu j<-' IeSko raditi i trcbao j<-' puno sna. BuduCi da si je to mogao priuStiti,
dobro se oporavio.
"Nakon pribliZno tjedan dana, otkako sam se pol'.:o osjebti bolje, poCc!e
su fiziCke promjcrlL'. Najprijc SL' smanjio pritisak u Zducu. To jc bilo vdi-
ko olakSanjc jer sam Zivio s tim od dvanacste god inc. (PribliZno godinu
dana nakon tr;mmatiCnoga mtnog iskustva, op. autora.) Postupno su St',
mcdutim, pojavili crijevni problcrni. Patimod nadutosti i Ccsto moram
na zahod. Posumnjao sam da imam Crohnovu bolest. Simptomi su iz
Zduca prdli u crijcva. Zato sam odluCio doCi opet."
Bcz prcviSe objaSnjavanja ostalim smlionicima u grupi, zamolio sam
pacijcnta da izabere prcdstavnikc za scbc i svojc roditclje. Uputio sam
prcdstavnike da slijede svoje nagonc. MajCina pred~tavnica uporno je
80
htjcl.l stati izmedu svojcga sinai njegova oca. To me navclo da se zapitam
o odnosu pacijcnta i nwj..:ina oca. Na mojc izncnadcnje otkrilo sc da je
djcd nepozn;lt i d;1 SL' o njcnm niSta Ill' zna.
Odlu.:-io sam da ncCu uvoditi djcdova prcdstavnika w taj probbn, Jl('go
sam SL' usrcdntoCio na pacijl'nla i tra:lenje rjcScnja la njcga. Od\'l'o sam
ga da stanc kr;1j S\'Ojcg oca i prcdloZio mll da kaZe majCinoj prl'dstavni..:i:
"Draga moja mama, tala kojcg nctko ima llvijck jL' najbolji. PoStujcm svc
$to _i<: bilo izmcdu tcbe i tvog oca, i to ostavljam tcbi. Za mcnt', moj jc otac
Oll<li pravi." Kada jL' to izgovorio, oCe\' prcdstavnik ga _ic zagrlio. Oprc-
zno, glcdajuCi majku Jcdnim okom, pacijent _ic poloZio glan1 na oCcvo
r;HlJe. i\-lajl:ina predstavnic;l uZiva u toj novoj bliskosti izmcdu sinai oca,
a p<Kijcnt St' zatvorcnih oCiju mirno opustio u o(cnJnaruCju.
Pi tao sam pa..:ijcnta Cini !i mu sc da je to za njcga dobro, a on mi jc pntvr-
dio da jest. Rcbo sam mu da jc njcgovo mjcsto liZ oca ida lllora pustiti
m;Jjku da ode. Kimnuo mi jc rckav$i da wa da jc tako.
Posli_il' (etiri mjcscca, kada jl' doSao na konstl'l<~cijc sa svojom partncri·
com, zamo!io sam gada mi kaZc ndto o svojem prcthodnmn iskustvu.
Rckao mi jc da mu je bilo tdko nasloniti SL' na oCcvo ramc u proi;loj
konstdaciji, ali da sc ipak uspio opustiti u njcgovu naruCju i da ga jc
mogao pogledati u oCi. Zbog toga se izrazito dobro osjcCao. Nl'posn:dno
nakon konstelacije osjcCao sc umorno. Sad a je manje nadut i polako gubi
na teZini, bcz dijcte. Kupio je novu odjeCu i primijl'tio da sc opCenito
osjeCa lakSim, da se poCco boljc brinuti o scbi, da jc svjcsniji onaga Sto
jedc ida jc to ozbiljno shvatio. Tjeskoba koja ga je uvijck pratila nest ala
jc. Nakon kraniosakralnl' tcrapije njegovi crijevni poremcCaji su ncstali.
To jc odmah primijetio. Zgaravice su se prorijedill', a problem sa srcem
koji ima godinama, povczan s crijcvnim por<.'meCajem (Roemhcldov
sindrom), potpuno je nestao.
81
 !!1'
Trauma i konstelacijski rad
Dctaljniji prikn ovt.: vaZne i Siroke temt.: nadilazi nkvir ove knjige. Za
dublju analizu teme prepnruCam Levine (1997.} i St. just ( 2006.).
Sistemskc konstelacije nc smatram prikbdnim..l t:·.l rad na dubokim
osobnim traumama. i-...kdotim, kao voditelji konstel.l!.:ija, usubito kada
radill\0 s grupama, svjcsni smo da Cenm sc naCi tl s\tu;lci)anla u ko)im·.t
(e se reaktivir;ni traumatska iskustva. To moZe utjecati na naSc pacijent<:
ili, Cak i Cdl'e, 11.1 ostalc sudionikt.: grtlpl'. Trudimo se izbjed pmHn·no 1
lwspl)\rebno tr;lU!llatiziranjc tako da sc punajpri_ic usrt.:doto2ujetllO na
rjcScnja i rcsursc.
RcstlrS koji je stalan i uvijek dostupan jest \'ri.it.:nll': kmpo i rit;llll koji so
u skl.1du s paci.icnttwim spllS<)bnustinl>l da int<'grira inkr\"t'!ILije i knn·
stl·b:ijska dogadanja mog,u sprijc(iti mugu(u rcakti\·;tciju tr;IUlll<..'. Kad·.1
se p·.Jj<n·e simptomi traumc- kao Sto suubrzan rad srca, ok"i::;lllO Jisanje,
hladni znoj, trn..:i i miSiCna napetost (l.t'l'itze 1997., str. 128.) preporu\:l}i\·a
mjera bila bi uspuravanjc tt.:rapijskog procesa i tijcka konstcbd_ie.
Boles! i prekinuto posezanje
Govorimo o ranom prekidu pokreta posezanja prcma majci. kada dijcte
izgubi pO\'jcrcnje u roditclja zbog ranog od\'ajanja. Dijete odbija bilo ka~
kvu povezanost s roditcljem zbog straha daCe se bolno iskustvo mo:l:da
ponoviti.lako su se roditclji nakon odvajanja s ljubavlju brinuli o djetctu,
ono je i daljc anksiozno. Dijete sc odupire roditdjskoj paZnji i potiskujc
vlastitu Cdnju za sigurnosti i bliskosti. U pokuSaju da se distancira od
majkc, ada jc time nc povrijedi, dijctc rjeScnjc mo:l:e pronaCi u raZ\'ijanju
fiziCkih simptoma. SliCna dinamika moZc sc pojaviti i poslijc, u drugilll
intimnim odnosima.
Osim anksioznih porcmeC:aja, s traumom ranog odvajanja u djetinjstvu
mogu biti povczani i mnogi drugi zdravstvcni problcmi kao Sto su
astma, kroniCne glavoboljc iii alergije. U odvajanja sc ubrajaju rodcnjc
carskim rczom, vrijcmc provcdcno u inkubatoru, jaslicama iii bolnici,
82
iii majCin boravak u bolnici (npr. zbog rodenja drugog djetcta}. Ostavc
Jj roditclji katkad svoje dijl'le na brigu rodbini iii prijatcljima zbog posla
iii putuvanja, uno moZda viSe neCc biti u ntoguCnosti imati istu razinu
ptwjerenja u svoje roditdje.
BaS bo Sto frliCko odvajanjc nwLe imati negativnc uCinke, i r.mo cmo-
cionalno razJvajanje majke i djctcta moZe rezultirati sliCnim uCincima.
OsjeCaj razdvojenosti mogu izazvati i okolnosti pri porodu. Vaa izmedu
majke i djeteta moZe biti prekinuta ako su m;1jka ili dijcte u opasnosti iii
ako je S;llll porod stresan kao u slul'aju prijcvrcmenog porod a.
Emocionalno r;lzdvajanje mo:l:e :.e pojaviti i u trudnoCi. Na primjer, ako
sc rmJka prc~·iSe zabrinja\'a zbog djl'lctova Zivota i zdravlja. MoZda jc
prethodno izgubila dijcte, moZda su joj lijcC:nki dijagnosticirali potcnci·
jalni problem iii su joj spomcnuli ndto Sto ju jc zabrinu!o. To rczu!tira
time da se majka ne moZe u potpunosti okrenuti pre rna djetctu kojc nosi.
[z tc pcrspektivc, potrcban jc poscban oprez kod ctiketiranja trudnoCc
"\·isokorizi(nom ".
Sto jc ndvojcnost od majke prijc nastupila i Sto duZe traje, djctctu jc teZc
pono\·no doprijcti Jo njc. U naCdu, za to je potrebna izvanjska pomoC.
~ Dinamika prekinutog posczanja moZc se najboljc razrijeSiti taka da
majka drli dijete, Cak i ako se ono odupire, toliko dugo dok mu se ne
vrati povjcrenje u nju. Tu takozvanu "tcrapiju Cvrstog zagrljaja" izvorno
jt.: razvila Jirina Prekop. U konstclacijskoj grupi voditclj moZe simulirati
taj proces tako ~to Ce doCarati porodaj vodcCi pacijcnta kroz porodajni
kana! i traumu rodcnja, a zatim ga Cvrsto driati na prsima dok otpor
nc popusti. Time sc nwZc postiCi Zeljcno zavrSavanjc kretnje posezanja
prema majci, a pacijcnt uti kako da si dopusti da ubuduCe bude inti man.
Encrgiji ljubavi i Zivota dopuStcno je da slobodno protjeCe, ne samo od
roditelja prcma djctetu nego i obrnuto, a takoder i izmcdu partnera.
83
 v
TRAUJ\IA RODENJA: "Svc jc ispalo dobro!"
(Pacijcntica s astnwm)
U slubju koji Cu sad opisati, u trcnutku kada jc :lena izrazila Zclju za
radom, nisam znao da boluje od astme. Sjda je kraj mene i polako smo
poCeli raditi. Ostavljala jc dDjam velikc potrcbitosti i osjebo sam da jc
najva:l.nije da u tom trenutku budt.'m potpuno prisutan za nju. Nakon
nckog neml'na spontano je poloi:ila gla\'U na moje rame. Svjestan koliko
joj je trcba\o hrabrosti za taj pokrct, njeZno sam jc ngrlio. Odjcdnom je
poCcla duboko i glasno dis~tti. a ja sam jc malo CvrS(l' z~1grlio. TcSko je
disala, ali u usport.'dbi s jakim pokrL'!ima njezinih prsa, ostalak tijcla bio
joj jc krut i ukoCen. Tijdo joj nijc bilu uskladt.'no s disanjcm. Zamolio
sam ,ic Ja dubokim disan,icm izrazi om> Sto osjeCa u tijclu ida svojc tijelo
uskl;uli s disanjl'm. Po..':da .k disati koriste(i se otpowm koji jl' stv;Jrab
moja ruk;l i sve je viSe u pokret intcgrirab tijclO: Davao sam joj dovolj-
no prostora, tako Ja moie polako disati prolazL·Ci kroz mojL' rukc baS
kao da prolazi porodajnim kanalom. Kad je proSla kroz k.mal svojim
gornjim Jijelom tijela, zamolio sam jcdnu Zenu iz grupc da pr~dstav\ja
paci.kntil'inu majku i primi pacijenticu u narul'je. UplaSen padjentiCin
pogl~d nagovijcstio mi je moguCu traumu rodenja i zato sam majCinoj
predst;l\'nici predloiio da kaZc: "Sv~ je u redu, drago moje dijete, svc J~
u redu. Tako sam srctna da je svc i.spalo do bro." Pacijentica se smirila u
majCinu naruCju tc polako poCcla tiho i slobodno disati. Ono Sto je ovdje
opisano u samo nckoliko rijcCi zapravo je trajalo gotovo jcdan sat.
Tri godine poslije susrco sam tu Zcnu u drugoj konstdacijskoj grupi.
Zalwalila mi jc i ispriCala mi o \jckovittt uCinku tog tcrapijskog rada.
Poslijc jc napisala pismo s objaSnjcnjem da vcC tri godine nijc itmtla
astmatiCni napad. Tri godinc nije se susrda s osjcCajem oCaja, guSenja,
bespomoCnosti i umiranja.
Posljcdnji napad astmc imala je tijekom tog konstclacijskog rada. Prcm-
da sc nijc mogla sjctiti Sto sc toCno dogodilo, joS jc uvijck mogla osjctiti
toplinu i sigurnost tog trcnutka u svojem tijelu, osjcCaje novorodcnCcta.
Otada sc osjcCa\a opCc11ito sna:i:nije i zdravije i, najva:i:nijc- nije imala ni-
kakvih problemas bronhijama. Nadalje, rekla mi jc da jc rodcna carskim
rczom ida jc'tad tc:l.ila svcga 1800 grama. Bila je samo nckoliko sati u
84
inkubatoru. UnatoC maloj tciini, bila jc u dobru stanju. Njczina je majka
imala tdku trudnoCu zbog boksti i srnrti svojeg oca. PacijcntiCin djed
umro je od mka guStcraCe dok jc njezina majka bila trudna. i\hjka je bib.
vrlo bliska sa svojim occm i njcgova boles\ za nju je biia vrlo traumatiCna.
TRAUMA UTRUDNOCI
(Pacijentica sa skoliozom)
len;l iz o\'og primjt!ra vee je dugi niz god ina iSla na psihotcrapiju i proSb
jc nekoliko konstdacij<t s drugim terapcutima. Prema njezinim rijcCi-
ma, to joj jt> pomoglo u razliCitim Zivotnirn podruCjima, ali ttije uspjda
postid svoj cilj - razviti bliskost s majkom. Taj jc odnos oduvijck bio
napet. c':a k i kao malo d ijcte odbaci Ia jc inti man, blizak odnos s majkom.
Osjc(ala j~ Ydiku potrcbu da u tom podruCju pronade mir no, unatoC
snainoj iclji, joS uv(jck nijc uspjcla pronaCi naCin koji bi joj omoguCio da
postigne bliskost za kojom Zudi.
Predlo:l.io san1 da isprobamo drugaCiji terapi,iski pristup. Pacijentica jc
dr;1gc vol_ic pristala na kraniosakralnuterapiju.
Kraoiosakralna ostcopatija terapeutska jc manipulacija lumbalno-
sakralnim sustavom u kojcm spinalna tckuCina tcCc ritmiCki izmedu
Jubanjc i kriZnc kosti. To pulsiranje maZe se osjctiti u cijelom tijelu i za
razliku od pulsa i disanja, na tc se ritmove mo:i:e utjccati tehnikom laga-
nog poticanja impulsa. Neravnotcic i blokade tih ritmova mogu dovcsti
do fiziCkc, mentalnc iii cmocionalne disfunkcijc Sto mole ometati samo-
rcgulaciju organizma. Osobno koristim pacijentove lumbalno-sakralne
ritmove kao kYuCni i:imbenik tijckom konstelacijskog rada. Ako sc ritam
usporava iii zaustavlja, to znaCi da pacijent sudjelujc u znaCajnom proce-
su integracije.
Na prvim konzultacijama kraniosakralni terapeut kojcg sam preporuCio
pronaSao je zakrivljenost udesno u torakalnom dijelu kraljeinicc. Nije
uspio ispraviti tu zakrivljenost i takodcr jc posumnjao da je to povezano
s nckom prcthodnom traumom. SljedcCi put primijcnio je psihotcrapij-
sku tehniku usmjcrenu na tijclo koja sc naziva somatsko-emocionalno
85
 w
'
(iSCenje i koja dolazi iz pr;Jkse kraniosakralneusteopati_ie.
Tijekom tog tretmana pacijentica je proiivjela duboku tugu. Na pitanje
otkada postoji 1.1 bol, odgovorila je od ranog djctinjstv;l. Kad;1 ju .io: to:ra-
peut pitao je li nastala prije rodenja iii poslije njega, odgomrihl je da jc
moguCe da je nastala i prije rodenja. N ije znah1 je li njezi na majka t ijekom
trudnoCe doZivjela kakw komplikadje.
Nakon dva t_icdna, pacijentica jc pitala ma.iku je li se Sto traumati(no
dogodilo dok ju je nosila.
l\.Iajka joj je isprk<lla da je u Sesturn mjese..:u trudnoCe imala neugudno
iskustvo. PacijentiCin mladi brat u Sali joj je priSao s leda i stavio Zi\'U
Zabu na desno rame. P;KijentiCina majka nasmn se upb:iila i odmah jc
dobila trudove. Lela Ia je u krevetu Jok se bolo\'i nisu smanjili i prestali
nakon Jva dana.
Ta je priCa duboko dirnub pacijcnticu jer je, u t_jcskobi i strahu koje je
njezina m;ljka osjebla zbog nje, prvi put os_jetila rmjCinu duboku ljubav.
Bin je to osjcbj koji nikada prijc nije doZiv.iela. Vrata koja su bila zatvo-
rena prvi su se put otvorila.
Nakon dva tjedna ponovno je vidjela majku. Kao Sto se Cesto dogadalo,
opel su sc posvadalc zbog sitnicc. Ali, tog puta, pacijentica sc nijc prepu~
stila ljutnji, nego je ostala rclativno smircna i mogh1 sc mirno suuCiti sa
situacijom. Nakon kratkog razgovora, koji je do:livjcla kao "malo (udo",
dopusti!a si je da osjcti bol, umjesto da je, kao prije, samo potisne. Kon-
Jlikt sc "sam od sebe rijdio" u zagrljaju s majkom. I njezinu je majku
iznenadio novi slijed dogadaja. Dugo Zdjeni pokrct posezanja prvi jc put
mogao biti dovrScn.
Na posljcdnjem sastanku pacijcntica je navcla da jc mnogi prijatelji i
poznanici sada doiivljavaju kao drugaCiju u pozitivnom smislu, ali da nc
mogu toCno opisati u Cemu jc razlika.
Meni je nevjerojatno kako je pacijentiCina kraljci.nka prcuzcla majCin
strah, sjcCajuCi se njczina pokrcta kad se upht.Sila i kada je veza izmedu
njih dvije bila prekinuta.
86
DARIVANJE KRVI: "Hvala li!"
Potkr>lj jednc konstelacijske radionice, Zcna od tridesctak godina oklije-
vaju(i traii da radi. Iako je jasno da joj je rad objniCki potrcban, oCitjc i
njczin strah od terapcutskog r;lda. Vrlo oprczno sjeda kraj mcnc. Taj suz-
driani naCin uspostavljanja inicijalnog kontakta sugcrira rano odvajanje
od majke. Da provjerim tu hipotczu, privlaCim svoj stolac malo hliZe i
okrcCcrn se prcma njoj. Reagirala jc tako da se odmaknula naslonivSi se
na nasion. Taj pokrct potvrdujc moje surnnje da je krctnja prcma majci
ili ocu pr~..·kinuta.
N<1kon Sto sam dobio toliko informacija iz naSc ncvcrbalnc komunikaci-
jt.\ pi tao sam je na Ccmu Zdi raditi. KaZc da Sl..' jedva usudujc to izgovoriti
naglas. Oduvijek je pr;Hi osjeCaj daje opsjcdnuta ito je uZasava, a nije se
nik.1da usudila potra:liti struCnu pornoL
Iz llt'kog razloga osjt'L'am da je padjentiCina briga opravdana. Ima neSto
"strano" u njoj - ncSto Sto joj ne pripada iii Sto joj ne bi trcbalo pripa-
dati. Strah koji to izaziva je opipljiv. S jedne stranc, pacijentica osjeta
olakSanjc kad potndujem njczinc osjcCajc ali, s drugc strane, njczina
napctost i strah pojaCavaju sc kada sll\'a(a da su njczini osjcCaji stvarni.
0;1 bib jc umirio, njeZno sam jc jcdnom n1kom zagrlio i privukao k sebi,
ignorirajud njezin otpor. PoCda jc plakati i pritom je poloiila glavu na
rnoje ramc. Driao sam je tako svc dok sc nije umirila. Kada se poCda
izvlaCiti, posluSao sam svoju intuiciju tc sam jc obgrlio i svojom drugom
rukom i tako jc joS CvrSCc driao. PoCcla je duboko disati i pokuSavala
sc oduprijcti mojcm zagrljaju, a ja sam prilagodav<Jo stisak kako bih
svladao njezin otpor. Kad je poCda disati br:i:c i dubljc, bilo jc jasno da
jc u regrcsiji ida proZivljava traumu rodcnja. Zamolio sam jc da uskladi
disanjc s pokrctima tijda tc da ih iskoristi da bi se oslobodila mojega
Cvrstog stiska. Polako probija svoj put kroz moje rukc. U mcduvrcmcnu,
dajcm signal dvoma prcdstavnicima i, kimajuCi, dajcm im znak da stanu
kao njczini roditdji i da, kao takvi, u svojc rukc prime i prihvatc sada
iscrpljcnu :i:cnu. S vidnim olakSanjcm kliznula jc u zagrljaj prcdstavnika
svojih roditelja. Kad sc doneklc oporavila, pitao sam jc Sto se dogodilo
pri njczinu rodcnju. lspriCala mi je da su joj, zbog nekompatibilnosti
Rh-faktora, odmah morali dati potpunu transfuziju krvi da nc umrc.
87
 ey
Rodena je u ma!oj bo!nici u Zcrmattu u Svicarskoj. Dog,odi!o se d.l jc
nwdio.:inski tehniCar u bolnid im;lu istu kn·nu grupu i ponudiu se da
tbrujc krv. Tim joj je Cinorn spasio Zivot.
Odabrao sam predstavnika za dariv<ltelja krvi i zamolio gada stane iza
predstavnika roditelja koji su s.kdi!i na podu. Pacijentica g<l jc glt'da!a s
!jubadju i zahva!i!a mlL Roditd)i su ga tak()(kr pogbhl!i i Z;lhva!ili nllL
l);lrivatdj krvi poloZiu je rub: na ramen;\ roditdja i sa zadovoljstvom
g!edao mladu obitdj.
N;lkon prib!iZno gmlinu dana, paLi.it'ntica mi je pusbk1 zahva!nicu s ko·
menta rom da se nakon konstdadje poCeh1 osjcbti "kal) novorudenCe".
CodiSnjicu te promjene sbvi kao Jrugi roJendan. ViSe nije ima!a osjcbj
da jc ncSto strano u njoj.
Bolest i nesigurni model privri.enosti zbog ograniCene
emocionalne dostupnosti roditelja
Roditdji sc Cesto ne rnogu povezati sa svojom djecom ·lbng vezanosti za
obitdj iz koje potjl'Cu, zbog prl'lhodnih partnera iii zbog vbstitih trau~
matskih iskustava. Njihova djeca osjl'C<lju da nl'Sto nijl' u rdu u odnosu
s roditeljima. Zato su ncsigurna i (ini im se da im nl' rnoguu potpunost\
vjerovati i opustiti se. ObiCno djcca na takve osjeCaje reagiraju traZeCi
pogreSku u sebi.
Dinamikc kojc pridonosc tom nl'povjerenju vide Sl' u konstdadjama.
Predstavnici takvih roditdja Cesto sc ne osjcCaju blisko sa svojom dje-
com iii illl je nepodnoSljiva njihova blizina. Katkad se mogu i potpuno
ud;~ljiti od njih.
88
BIJES: «NajdraZi tata, nisam hio slohodan."
(Pacijcnt s visokint krvnim tlakom)
U ovom sluCaju radi se o Covjeku starom 35 god ina koji u posljednje tri
god inc bo!uje od visokog krvnog tlaka. Kada sam ga pitao je 1i sc prije tri
godinl' dogodilo Sto ncobiCno, on mi je ovako opisao situaciju: "'1\,rtka
u kojoj sam radio iznenada je otiSia u steCaj i morao sam pronaCi no vi
JWS<lO. Imam dobrc kvalifikacije pa se nisam morao previSc brinuti zbog
toga, ali SVl'jedno sam pao u duboku depresiju. OsjcCao sam da su mi
poljuljani terndji Zivota."
U mnogim konstclacijama vidljiva jc vcza izmedu pos!ovnih problema
i odnosa s occm. lzjava da su mu po!juljani osnovni Zivotni temdji po-
kaza!a sc kljuCnom. Ona upuCuje nato da postoji vez<l s nckim u obitclji
tko je iJ'.gubio l.ivotm· temdjt'. Pitao sam ga bkav jl' otlnos imao s ocem.
Padjcnt z!ovoljno odgovara da ih je napustio kad jl' njemu bilo 17 god ina.
Pi tao sam ga ljuti li ~e na svojeg oca zbog toga.
Padjent: "Da, jer S<~lll morao preuzl'ti njegovu ulogu!"
Da bih izbjcgao jaCanjc njegove ljutnjc. drl.im sc Cinjenica i kaiem mu:
··Kod s!uCajeva \'isokog tlaka, u konstdadjama se Ccsto vidi obitdjska
dinarnika povezana sa suzdriavanjcm od izraZavanja ljubavi."
To jc priliCno dirnulo padjcnta koji izjavljujc: "Uvijek sam jako volio
S\'0£ oca,ali sam osjcCao da nc smijcm jcr sc on izrazito loSe ponio prema
majci."
Tad a sam ga zamolio da izaberc i postavi tri prcdstavnika: za oca, majku
i sebe. OCcva prcdstavnika postavio je na udaljcnosti od dvoje drugih.
Kad sam zamolio prcdstavnikc da slijcdc svojc nagonc, oCcv prcdstavnik
razoCarano sc udaljio od svoje suprugc i sina. Cinilo sc kao da mu :lena
nijc dala priliku. MajCina je prcdstavnica rckla da joj je svc to prcviSc i,
ono najvainijc, da smatra da joj jc sin preblizu. Svjcsno sc pomaknula
korak unatrag i vidno joj je laknulo zbog vcCe udaljcnosti. Padjcntov
prcdstavnik odmah ju jc slijcdio. MajCina predstavnica poCcla jc tcSko
disati kad joj sc sin pribliiio. Ponovno se udaljila od njega uCinivSi ncko~
liko koraka unatrag.
89

Kad;J ju je p.u:ijentnv predstanlik poL:eo slijediti, strogo ga .ie pogledala i
jasno mu dala do zn;mja da ga ne Zeli blizu sebc.
Istrai.ujud Jalje obitdjsku po\·ijcst otkrivam da je p;1djentova majka
izgubi];\ oca kad jc imala pet god ina. S tako duboko usadcnim gubitkom,
njoj jc tc.Sko prihvatiti kontakt i dopustiti bliskost. fl.loZda i sin mora
predstavljati njczina oca, a ona bjcZi od tog kontakta.
U svakom sluCaju, obra(am sc pacijcntu i pitam ga koga smatra odgo"
vornim za pntdko..'c u vezi svojih roditdj~l. Odm;lh rcagira: "!\.log oc1."
Dajcm mu trcnutak da f;lzmisli o l\llllC, a onda g;1 pitam Sto vidi u kon-
stelaciji.
P;Kijl'llt: ",\loju nla.iku!"
I\·lolim g<l da pogh:da S\'oi<'ga uc1 i kaZe: "i':ajdraZi lata, :i".ao mi je, nisam
bio slobodan." PlaO.::t• dok pl)navlja tu reCcnicu. OCev prcdstavnik odmah
se okreCe prema sinu, idc do njcga i prima ga unaruCje. Sin pbCe u oCevu
nantCju, drZcd jednu ruku na wojcm sn.:u. Stalno ponavlja: "To toliko
boli!" OCev prcdstavnik Cvrsto ga drZi i srnirujc govorcb mu da Cc sw
biti u rcdu. Kada majka vidi sina u oCevu naruCju. i ona se osjeCa bl)lje i
glcda ih dobronamjerno.
U zavrSnom krugu pacijcnt kaZc da sc, bez obzira na to koliko ga je srcc
boljclo u oCcvu naruCju, ncSto r<11.rijcSilo. Od togjc trcnutka puCeo osjc-
Cati lakoCu koja mu jc dotad bila nepoznata.
Kad majka ima poteSkoCa sa svojim occm i kad nc Zivi u skladu s njim
is njegovom smlbinom, njczina djcca Ccsto sc odreknu svojeg oca. Oni
osjcbju majCinu bol i nc Zdc je povrijcditi imajuCi dobar odnos sa svo-
jim ocem.
lz perspcktive konstclacijskog rada, ljudi koji nc mogu ili nc smiju voljcti
jcdnog od svojih roditelja Ccsto su .skloni dcprcsiji uz osjcCaj unutarnjc
prazninc i napuStcnosti. Uzrok jc Ccsto naruScna povezanost s rodite-
ljima u ranom djctinjstvu (Ruppert, 2003.), Cak i kada sc dcpresija javi i
poslijc u Zivotu, izaz.vana nckim vidljivim uzrokom ili bcz njega.
90
F
,:
OCEV ZATVOR I MUCENJE: "DcsctogodiSnji dar!"
(Pncijcntica s trombocitozom)
U edukacijskoj grupi u Italiji nalazi se Zcna koja nekoliko godina boluje
od trombocitozc. To je kroniCna, progrcsivna bolcst zbog kojc sc proi-
zvodi prc\'iSe trombocita u krvi, Sto moZc dovcsti do zaCcpljcnja krvnih
Zib i trombozc. lstodobno sc smanjujc broj crvcnih krvnih stanka, Sto
rezultira kroniCnim umorom. LijcCnici su joj prcpisali tdkc lijckove.
Pacijl'lllka trcnutaCno Zivi sa svojim partnerom i ima odraslog sina
iz prcthodnog braka. Pitao sam jc o Z!l;JCajnim dogadajima u njczinoj
obitdji.
Pacijentica: "i\log jc oca zarobio SS dok jc moja majka hila trudna sa
mnom. Kada ga jc pokuSal<J posjetiti u zatvoru, reCcno joj je da ide ku..'i
jcr jc on ubijcn. Tri mjesco.:a poslijc. ·1. o'l:ujka 19-H, puS ten jc na slobodu,
nakon Sto je preZivio ckstremna nmo.':cnja. Roden<~ sam 4. lr;wnja 19·14.,
a nwji roditclji nazvali su mc Grazia [Sto na talijanskom znaCi "hvala"]."
Terapcut: (nakon pauzc) "Jc li tvoj otac jo$ Ziv?"
P;Kijentica: "Nije. Zbog uZasnog trctmana u zatvoru, imao jc problemas
i pluCima. Umro jc kad sam imala 10 godina. Daklc,ja sam sanw polovina
I,, Grazije."
OsjcCam uCinak njczinih rijcCi u svojoj duSi, kao i njczinu bol i CeZnju
za ocem. Odgovor koji mi dolazi u ovoj siluaciji jest "dcsetogodiSnji
dar". Pacijcntica odgovara vrlo brzo i ka:l.c: ~znam ...", ali jc zaustavljam
gcstom i po!ako ponavljam: "DcsctogodiSnji dar." Tada jc poCda plakali.
Grupi objaSnjavam intervcnciju prckidanja: "Onaj tko govori ne mora
osjcCati."
U sobi nastajc liSina koja traje nckoliko minuta. Pacijcntica zatvara oCi i
sve viSe dolazi u kontakt sa svojom dubokom bali. PoCinje dubljc disati.
Kad jc njczin dah postao brii i glasniji, zamolio sam je da otvori oCi i
post<Jvio sam jednog od sudionika da prcdstavlja njezina oca. Kad je po-
stala svjesna Covjcka isprcd scbc, vrisnula jc i zagrlila ga. Kad se smirila,
zamolio sam jc da glcda oCcva prcdstavnika u oCi.l'rcdlaZcm njcmu da
91
 r
'

joj ka:le: "I dal_ie :i.ivim u tebi." Nakon nekog vremena, molim ga da joj
ka:le: "Bdijem nad tubom." Pacijentica izgleda sjajnu, a njezina bol pre-
tvorib se u suzc radosnice. Uzcla je o(evu ruku, po!jubik1 je i pritisnula
na obraz. Kona(no, pustila gaje, spo_iila rukc na srcu u znak zalwalnosti,
nak!onila se i zahva!ila mu na svcmu. Zamolio sam je da ponovi: "Naj-
dra:li tat a, Jn·a!a ti. Trajalo jc ko\iko je trajalo ito jc bilo dovoljnn."
'JCrap.:ut: "Sto mogu uCiniti za tebe?"
Pacijentim; "Patim od Menierova sindroma. To je porcmebj u unu-
tarnjem uhu koji utje(c na sluh i uzrokujc vrtoglavice. Najprijc sam
ignorirala vrtoglavice, kao da se niSta ne dogada. One me plaSe, ali
istodobno ih i volim. MoZda volim ni_ie prava rijeC."

CuvSi tc rijeCi iz usia svoje kCeri, oCt:\" predstavnik Cini kor;lk unatrag. Ja-
sno jc koliko ga je stajao ostanak, a sad.1 mu je pot reb no da se povu(e. To
sc mor;l poStm';11i, Sto jl' pacijentica takodcr priznala. Po!ako je kimnu!a
glavom u znak prilwaCanja. o..:ev predstavnik poklk~J sc povbCi unatrag
i osjcCa olakSanjc. Jasno je Ja sad;1 postoji iscjeliuju.:a veza izmedu oca i
kCeri, kao i istodobno poveC;mjc autonomijc.
Nakon nckog vremena Cuo sam da je poslije tog rada u njczinu Zi\'otu
doSio do promjena, pa sam je zamolio d;1 mi neSto kaZe o tome. Rckb rni
je Ja su jo_i \ijeCnici prijc konstci;Kije rekli da Ce do kraja Zivota morati
uzinMti kemoterapijske lijekove za S\'oju bolest. Uzimala je dvijc tab Jete
na dan i trpjcla razliCitc nuspojavc kan Stn su iritacija u ustima, na jeziku
i u jednjaku, upale desni i kli1mwi zubi, gubit;lk kose, tjt•skoba i depresi_ia.
Neposredno nakon konste!acije, prvi je put nakon dugo vrcmena bi\a
ispunjena novim osjeCa_iem snagl' i volje za :i.ivotom. PoCe!o joj se polako
vrabti povjcrenje u iivot i odluCila je riskirati smanjenjem doze od dvije
tablete na jednu i pol na dan. U tom je razJoblju pronaSla i homeopata
u Pisi. Uz njegovu pomo( postupno je smanjila koliCinu lijekova i u raz-
doblju od dvije godinc potpuno prcstala uzimati tablete. Krvni nalazi
pokazivali su vrijednosti koje su lijeCnici smatrali prihvatljivima.
SESTRINA SMRT
(Pacijcntica s Mcnierovim sindromom)
SljedeCi sluCaj ilustrira kako traumatski dogadaj u obitclji, kao Sto je
smrt drugog djeteta, moZe dovesti do emodonalnog odvajanja od maj-
ke. Konstelacija je bila snimana ll naprednoj edukacijskoj grupi, a evo i
zapisa tog razgovora.
t ikakvih dodatnih informacija.
Taapcut: '"OsjeCam podvojenost izmcJu straha i (dnje. Koja _ie
do bit od vrtugla\'ice, Sto misliS?"
Pacijentica: "Ne znam. OJustala sam od pokuSaja da to sbvatim."
Ti'rapcut: "Jesi li bila oJvojcna od svoje majke u djetinjstvu?"
Pacijcntica: "Ne, liziCki ne."
Ti'rapeut: "Je lise pri tvom rodenju dogodilo ndto neobiCno?"
Pacijollica: "Koliko ja znam, nije. RoJena sam u bolnici, a moja
brab i sestrc rodeni su kod kuCe. Sljedt:Ce dijctc rmleno je 18 mjeseci
poslije mene."
Pr\'i kontakt s pacijentom terapeutu Cesto omoguCujc da identificira
osnovne obrasce. Osoba Cesto otkriva kako se nosi s bliskosti i distancom
u odnosima. Je li ta osoba puna povjerenja i otvorcna iii je to netko tko jc
oprezniji i rezerviraniji i druge drl.i na distanci? Ako je potonje sluCaj, to
moZe biti poCctni pokazatclj poremeCaja ranog odvajanja.
Kod te sam Zene osjctio odredcnu rezerviranost. PrisjcCam se da mi je
prije u grupi djdovala susretljivo. Ostavlja dojam da sc jako brine Jane
pogrijcSi iii da nc kaZe ne.Sto krivo. Cini se kako po svaku cijenu Zeli
odriati dobar odnos s tcrapeutom pa sam posumnjao da je rijcC o tran-
sferu. Mogu(e jc da je zbog nekog traumatskog dogadaja pacijentica u
djctinjstvu bila odvojena od majke.
Patolo.Ska pot reba za vrtoglavicom moie biti nesvjcstan izraz njczine tc-
Znje za sigurnosti, za bliskosti s majkom i za njezinim prihvaCanjem. Da
provjerim tu hipotczu, odluCio sam zapoCcti konstclaciju bez lraienja

92

l 93
 li
r
'It:mpcul: "l\.'lolim tc, odab.:ri prcdstavnikt: za scbL' i za woju bolcst i
postavi ib u {)(\nus."
Padjc11tiCin prt'dstm'tiik optuilljiu'c gh-da pn·dst!l\'llika lmit'sti.
'Jt:rapnll: "jt:si li ljuta na nekog?"
Pacijcnlic!I: "Prva stv;tr knja mi pad ana panwt. na sann1 scbe iii ... Pa
moZda i na svog supruga ..."
Tcrapt:ul: "ZaSto na supruga? ..
Pacijcntiw: "f..lislim da on ut: razumije tko sam ja zapra\'n."
(ini mist: da n~ts taj smjt:r nt:(e mkt:sti jako daleko pa j<.' p\L,Im o tra-
urnati(nim dog;tdanjima u nit:zinoj obitdji ..it: li jl1j sc Sto dogodilo u
djetinj5tvu.
Terapt:ut: "jcsu li tvoji roditdji izgubili dijetc?"
I
Pacijentica: "Da."
Ti'mpcul: ",\loZda jc to to ndto Sto stoji izmedu tebc i l\'ojih n>dite·
lja. Je li dijete umrlo prijc l\'og rodt."nja?''
Pacijcntiw: "Ne, poslije mog rodenja. Poslijt." 1\\t."llt." rodi\c su St." jo$
I,
dvijc moje scstre. jedna je umrla od raka bubrega kada je imala tri
god inc."
Taapcut: "Koliko si imala god ina kad se razboljda?"
Pt1cijcntiw: "Oko Cetiri. i\lnogo se toga prornijenilo u naSoj obitdji
zbog njezinc bolesti i smrti."
TCmpeut: "Svakako. Pozornost svih Clanova obitclji okreCc sc pre-
ma djetetu kojc je u odrcdcnom trcnutku boksno. Druga djeca ne
mogu to razumjcti i prirodna reakcija (etvcrogodiSnjeg djctcta bit
Cc ljutnja. Izabcri dva prcdstavnika za svojc roditdjc i postavi ih."
(Ona to Cini.)
A!ajCina pn:dstcll'lrica zuri 11 jt:drw mjcsto m1 podrl.
94
'Jt·mpcut: "Ova majka nijc zapravo 'prci:ivjcla' gubitak djetcta. To
moZd sada vidjctL U tom smislu, ne samo da si izgubila st:stru ncgo
~i na odrcdeni naCin izgubila i majku. Izabcri prt."dst;wnika z:t svoju
sestru."
Ona stavlja sestrinu predstavnicu kraj rnajkc. Sestri je teSko stajati
uspr<IVIIO. Koljena jc izdaju i pad ana pod. J\lajCina prcdstavnica poCinje
plakati i savij;l sc prema doljc, prcma mjcstu na kojenm joj dijcte leZi
na podu. PacijcntiCina prcdstavnica glcda rnajku, a zatim odbzi do nje
i \ijeZe kraj svojc male sestre, s ghlmm na ma_jCinim nogama. ivtajCina
prcdstavnica sada je prirnjcCuje i njcZno milujc po glavi. U tom trcnutku
predstavnik bolcsti ide nckoliko koraka unatrag.
Pac~je11tica: ",\loja je majka Cesto lcZala na podu i pia kala, a ja niSta
nisam nwgla uCiniti da joj pomognem."
Kad s;un pitao 7.a rcakci_je, predstavnik bolesti je rckao: "Sad a Zdim otiCi.
Vi.~e nisam potrcban."
Konsteladja potvrduje tt:mdjnu obitcljsku dinamiku bobti te osvjetlja-
va pacijentiCinu CcZnju, kao i njczinu korist od bolesti. U trenutku kad
majk;l dodirujt.' pacijentiCinu predstavnicu, boles! vigc nije potrebna. Za
pacijl'nlicu to znaCi da Cl' sc, Zc\i li prcvladati svoju boles!, morati odreCi
Ct:Znjc za bliskosti s majkom. Morat Cc dopustiti da njezina majka ode.
ObraCam sc padjentici izravno i molim je da kaZc majCinoj prcdstavnici:
"Draga mama, sada sam prepoznala tvoju bol." Kad pacijentica to kaZe,
dodajem: "I sada tc mogu pustiti." Pacijcntica sc slaZc s time i kad to kaZc
naglas, majCina prcdstavnka spontano kaZe: "Zao mi je, ali nisam mogla
ostati. Bilo mi je prcviSc." Na moj prijedlog, pacijcntica odgovara: "Draga
mamice, sada to prihvaCam."
U toj posljednjoj reCcnici (ujcm nagovjcStaj okrivljavanja u njezinu glasu
i skreCem joj pozornost na to. Ona ponavlja rcCenicu, mirnim i tihim
glasom. Mogu jasno Cuti promjcnu pa nalaicm pacijentici da dod a jo~
jcdnu rcCenicu, Sto ona prihvaCa dragc volje.
95
 =Z
r ..
<";.
c

ocr.
§ :::.
c
"c
~ ,.
3 ..,
r. c-
·=· "'·c·
r ..

c
~.
0
r.- 0
E
= "'"'<

~ c
;s· g

........-------~-~.--~-·····
c r.
' "c

~.
r.

c"··
'·
"
r.
c

c
c
c
 f
Boles! i porcmecaj vczanosli djcteta i roditclja uslijcd
obitcljskih upletcnosti
Katkada djeca moraju pr~uzdi ulogu roditdja svojim roditcljima. Za-
Ul\'rat, poslije projiciraju v!astite potrebe i osjeCaje neadckvatnosti na
svoju djecu, Stu moZe dov6ti do zbunj.:nosti i n<.'sigurnosti u \'l'Zanosli
roditdja i dje<.:<.".
Sljcdcd primjcr ilustrira parcntil'tb.::iju (dijl'le postajc roditdj smj<'m
roditdju) u slu(aju Zcne koj~l pati od Crohnnvc boksti.
PARENTIFIKACIJA: "Dobro nadmaSujc ostalo."
(Padjt.·ntica s C:rohnovom boll'sti)
Zcna iz grupc godinama bolujc nd Crohnovc bolcsti. To je kroni(na
upala gastrointestinalnog sustava ncpoznatog uzruka, koja stvara oZil.ikt.'
na tkivu. Svaki tkseti s!u(aj zahtijc\·a opcraciju za uklan_janjt: dijdova
crijcva. Ova paci_kntica os.Jeti!a j~ pritis>lk u odnosu s rnajkom i ut_kcaj
majCin~ sudbin~ u Zi\'otu, ali \'j~rujt' da s~ pomirib sa wojom tdkom
situadjom. Njezin osj~(aj da s~ mora zaStititi od majkl' dowo j~ do suz-
bijanja bilo kakvc Zclje za blbkosti.
U vrlo dirljivom proccsu u konstcladji, ona pronalazi put do majCina
zagrljaja te jc u stanju dopustiti b!iskost i !jubav.
Zbog naprcdnog, prctkanc~rogcnog stanja njainc bolcsti (prctkanccro-
gcno stanjc zn;J(i da postojc promjcnc tkiva koj~ mogu postati maligne),
ova icna ima rcdovik lijcCnio.':kc prcglcdc. Odmah nakon konstc\acijc
doSlo jc do izncnadujuCcg i trajnog pobolj.lianja koje jc kliniCki potvrdc-
no u daljnjim rutinskim prcglcdima.
Rad s tom tridcsdpctogodEnjom Zcnom odrZan jc u okviru cdukacijc
u 2005. godinc. s tridesetpctogodiSnjom Zcnom tc jc snimljen. Slijcdi
doslovni prijcpis snimkc tog rada.
Kad jc padjcntica sjcla kraj menc, gurnula je svoju stolku desetak ccn-
timctara u stmnu da napravi razmak izmcdu nas. Promatrao sam jc i
98
onda rcbo grupi: "Pacijcnti Ccsto otkrivaju vaine informacijc u prvim
trcnucima kontakta i \'oditclj konstcladja nc smijc propustili te znakovc
jcr su katbd kliuCni."
N<lkon nckog vn:mcna obratlo sam sc Zeni, koja je hila zbunjena mojim
komcntarom.
Tcmpcut: "Koji je tvoj problem?"
P.rcijcnth·a: (lm:o sc sabra/a i vdgomm t'injmh'nv) "Patim od Croh-
mwc bolcsti. Lijc(nici su rckli da je ncizljcCiva. Ne Zdim prilwatiti
tu (injcnicu, ali nckako nisam u stanju pronaCi naCin da se brincm o
scbi. ProSlc gndinc otkrili su prctkanccrogcne C\'(now ll<l mojoj ma-
tcrnici i mora Ia sam na npcraciju. Takodcr patim od vitiliga (bolesti
koja dovodi do gubitka pigmcntacijc na koZi). Svc ll' boicsti imaju
vcze s imunoloSkim sustavorn. Cini sc da moj unutarnji obrambcni
sust;w nijc u redu."
T~rapcut; "Kaha je tvoja Zivotna situacija?"
Pacijwtica: "Zivim s dcCkom. On sc ne Zcli oicniti inc Zcli djccu."
Tcrapeut: (pit am oprezno) "Jesi li bliskija s majkom iii s ocem?"
Pacijcntica: "S occm! Odnos s majkom jc teiak."
Njczin brz i odluCan odgovor signalizira odrcdenu ravnoduSnost u od-
nosu na problcmatiCan odnos s majkom, ali pokazujc i nespremnost za
b;wljcnjc tom probbnatikom. Nisam sc na tome zadrZavao, nego sam
nastavio.
Jempcut: "Radio sam s mnogim pacijcntima s Crohnovom bolesti i
dosada jc bez iznimkc rjeScnje leZalo u odnosu s majkom. Kad ka-
Zem da je rjcScnje u odnosu s majkom, mislim na prckinuto kretanjc
posczanja prcma majd."
Pacijentica: "Moja majka zahtijcva previ.lie od mcnc. Ona je vrlo po-
trebita i projicira stvari na mcnc. Vrlo smo sliCne. Cak nosi i haljinc
poput menc. To je sve prcviSe blizu i sputavajuCc!"
99
 F
'
Taapeut: "je !i tko od tnljih roditdj<I bit) u n~koj ozbiljnoj n::zi prij~
braka?"
Pacijt·n/i(a: "N~. sigurno nij~. on;l s~ ud-..1la \'rio mbtb. Sad;\ su
rastavlj~ni."
Terapo:ut: ··u r~·du. PosLwimo pn:dstavnika za tcbo: i t\'oju bolo:st."
Padj~ntka bira dvije Z~llt' i stavlja ih okr~ntii<-' j~dnu pr~ma drugoj, s
prostorom izmo:du njih. Pr~dstavnica bul~sti usjo:(a so: uZasno. Nakon
nwje hiputo:ze da jL' rjcS~nj~ pov~zano s lll.l_ikom, '1.;1\ra:i.io sam dod·Jtno:
informacij~·.
'J~·r11Jh'u/: ":O..IoZL·:i li mi r~(i ndtu \'i~k o svoioj nM.ki?"
PacU<'nli<rl: "1\loja majka je bolo:sn;l. Ona takodo:r pati ml gastroin-
to:stinalnih probkma. U dcpresiji .k ve( viS.: od 10 god ina, govori da
Zdi Ulllfijdi."
t--.·to!im paci_icnticu d·.1 izabere predsta\'nika za majku i postavi g;tu kon·
stdaci.iu. Pr~tht;n·nica bolo:sti odmah s~· os_jo:Ca boljl'. Ona s~ ndmib: od
pr~dstavnice pacijcntiCt' i gleda majku. Kroz to odmah moZenw \'idjeti
ptn·czanost.
'li:mpem: (grupi) "R~akdja JHL'tlstavnice hok·sti pobwjc da paci-
jcntica nosi tu boles! za S\'Oju majku."
Pacijmtica: "Ali ona n~nu Crohnovu bolest!"
Tcrc~pcul: "Tone mora biti pos\'C identiCno."
Pclci)entica: "Zbunjujc me prcdstavnica mo_ic majke. Ne znam Zelim
!i sc smijati iii bih jc udarila."
Tcrapcut: "Sto se dogodilo u majCinoj obitdji?"
Pacijcntica: "Moja majka vrlo je rano ostala ba roditclja. Njczin jc
otac bio alkoholiCar. ]ma bn1ta koji jc shizofrcniC.u. {Nakon nckog
vremcna.) Ne Zclim vidjeti svoju majku takvu. Nc mogu podnijeti
taj patniCki pogled."
100
U tom tn:nutku, pacijentica poCinje tiho plakati, i ka:ie: "To me toliko
boli."
Pacijentic;l s~ bori sa suzama i dodajc: "PonaSala se u7.asuo prcma meni!
To mi jc bilo tako tcSko."
fa joj smireno odgovar<lm: "Dohro nadmaSuje ostalo." Padjcntica sc naj-
prijc zaglcda u menc bez razumijcvanja, ali polako shvaCa. Idem korak
dalje i kaZem: ''!)raga rnamicc, ncdostajd mi."
U tom trcnutku njo::t.in otpor sc topi i ona poCinjc plabti. KonaCno jc u
stanju red: "Draga mama, jako mi ncdostajd! Bi!o mi jc tako IeSko, ali
sad a sc s!aZem s time bko jc bilo. Hva!a tina svcnm!"
UCinak tih rcCenka odmah je jasan u konstclaciji. Prcdstavnka bolcsti
osjeb se S\'e slabijom i ka:l:e: "fvlogu sc odmah povuCi. lrnarn osje(aj da
ovdje viS.: nc moram niSta ueiniti." 'E1da molirn pacijenticu da zauzrne
svojc mjcsto u konstdaciji. Ona ide izravno k majCinoj prcdstavnici i
njih d\'ijc dugo sc grle. Pacij~ntica uzvikujl' u Cudu: "To je ncvjcrojatno!
Mogu disati!" Polako izlazi iz zagrljaja, a ja jc okreCcm tako da sc moZc
lcdirna n;lsloniti na svoju majku. Uzimam majCinu ruku i stadjam je na
t kCerin trbuh. 1\Kijcntica stoji ondj~ vrlo opu.Steno, drZcCi majCinu ruku
~
na wojcm trbuhu. DiSe mirno i duboko.
i Na kraju rada ka:l.em: "Rje.Senje dolazi kroz majku."
Pacijcntka me izvijestila o svojem doiivljaju konstdacijc i procesu
ozdr<lVljcnj;l otprilikc nakon godinu dana. S dubokom jc zahvalnoSCu
pisab o onome Sto sc s njome dogodilo nakon rada. Kad je doSla na
radionicu konstclacija, njczi ni nalazi upuCivali su na to da joj slijedi rak
crijeva ako joj se stanje pogorSa. Prcpisani su joj jaki lijckovi s mnogo
nuspojava. l.ijcCnici nisu nudili rjcScnje ni nadu. Naprotiv, uvjcrili su jc
daCe morati ·Livjeti s tom bolesti. Kad je Cula za obiteljskc konstelacije,
prijavila sc za rad u Montevideo sa sumnjama i ncrvozom, no osjcCala jc
da bi taj korak mogao biti vaian za nju. Bilo jc oko 65 Slldionika, a ona
jc druga osoba koja jc radila u grupi. Rckla jc da joj je bilo tcSko otpustiti
ono Sto jc osjeCala prcma majci. Nikad neCc zaboraviti da sam joj rckao
da su dobra koja jc dobi\a od majkc mnogo vcCa od tercta koji jc nosila.
101

Kada jl.' ulazila u kunstd;Kiju, u njt•zinim crij..:vima !upalo .k poput bub-
n,ia dok .ioj pn.::dstavnica njaine m;~jk..: nije po!o~.ih1 ruku na trbuh. U
torn j..: ITt'IHHku bol prcstala, lupanje se zaustavi!o, svc jc postalo mirno.
Pd dana nakon konstclacijc otiS hi je na rcdoviti mjeseCni preglcd. Krvni
nalazi i kolonoskopija pokazali su da je nestao svaki trag bolesti- nijc
hilo ni o"i:ilj~1ka na ..:rijevnom tkinL Otada nijc imala prolje\', a kamoli
krv~n·i. Kr\'lla slika bila joj je savrSena. LijeCnici m se zapit;lli jesu li joj
moZda postavili pogrdnu dij>lgnozu i ispriCali su joj se.
Napra\'iO s.1m bezbrtJj konstebcija s pa.:ijentima s Crohnovom bolc~ti i
opazio sam da dolazt• iz obitelji u kujima je majka ograni(ena vaanoS(u
sa svoiom primarnom obitdji. prethodnim partnerom to.: poba(..:nim ili
umrlim dj<.'t..::tnm. Ta vezanost st\'ara napetost u odnosima izmcdu majkc
i paci_jcnt;l. lz pcrspl.:'ktivc konstdacijskog rada, prvi korak prema rjda·
vanju tab·ih situacija jest priznati ma_i(:in!.' zaplete i pustiti jt• (i;J ode. To
zna(i odustajanje od vlastite djeCjc CI.'Znje za bliskosti s m>ljkom. To omo·
gu(u_k prestanak antagonizma prema (imbenicima koji su uzrokovali
odvojcnost ma_jkl.' i dj..:t..::ta i uzi!mmje sv..:ga onog Sto ta majka moZc dati.
U jcdnoj grupi jcdna me Z.:na zamolila da napravim konstdaclju za njc-
zina jedanaestogodiSnj..:g sin;l ko}i bolu_jc od Crohnow bolcsti i koji je u
to vrijl.'mc bio u bolnici. U konstclaciji koja sc sastojala od predstavnika
oca, majkc, sina i bolesti, mogli smo vidjeti snaZnu vezu izmcdu sina i
njcgovc bolesti s jcdnc stranc, tc djetctove Ce:l.njc za majkom s drugc. U
konstelaciji jc Ia CeZnja ostala nezadovoljena jer j..: majCina prcdstavnica
uporno buljila samo u pod. Nijc bila dostupna ostalim prcdstavnicima,
pa ni svojcmu sinu. Ta jc seen a potrcsla pacijcnticu do suza, a on a nam
jc rekla da je, nckoliko mjescci nakon rodenja sina, opel zatrudnjela. U
oCajanju, pobacila jc dijctc slijeded savjct lijcCnika.
Na moj prijedlog u konstelaciju smo postavili i pobaCcno dijctl.'. U vrlo
bolnom proccsu pacijentiCina prcdstavnica okrcnula sc prcma tom djc~
tctu i uzda ga u naruCje.
Sinov prcdstavnik vrlo jc pomno pratio taj slijcd dogadaja i sjco jc kraj
svojcga pobaCenog brata iii scstrc na pod. Predstavnik bolcsti slijcdio ga
jc i sjco do njcga. OCcv ~redstavnik glcdao jc u obitclj svc dok sc nije
102
r'
spomcnuo pobaCaj, a tad a jl.' okrenuo l..:da obitdji. Padjentka potvrduj('
(\;J j..: to stav njezina nmZa ida jc taj pobaCaj uniStio njihov odnos.
Tek kada je Zcna u konstdadji mogla priznati muZcvu bol, tek tada je
njcgov predstavnik mogao poStovatl njezinu odluku i sin jc tada bio u
stanju odvojiti sl.' od svojc majkc i pobaCcnog djctcta.
Rd,:~w sam oCc\'ll prL·dsta\'lliku da kaZc svnjoj Zcni: "Sada pnStujem
t\'oju odluku, sa svim posljedicama kojc ona irna za tcbe i m..:ne." Nakon
tib rijeCi, prcdstavnik bolesti odmaknuo se i spontano povukao iz kon-
stdacije.
Da bi se dijcte osj~Calo voljeno i povczano s oba roditdja, roditelji sc
moraju mcdusobno poStovati. To jc prcduvjct da bi dijcte moglo poSto-
vati svoje roditclje. S poStovanjem, dijctc moZc otpustiti roditcljc i otid
\'lastitim putcm u Zivot.
Bolesti i identifikacija s prethodnim
partnerom roditelja
l PrijaSnje vez!.' roditclja tc djcdova i baka mogu snaZno utjccati na obitclj-
ske dinamike. Bez obzira na razlog razvoda iii prestanka odnosa, rjeScnje
I zahtijcva poStovanjc prcma tom prcthodnom partneru. Ne poStujemo li
prl.'thodnog partn..:ra, djcca iz odnosa koji jc zasnovan poslijc toga mogu
zastupati tu osobu.
Ta vrsta identifikacijc mo:lc biti posebno problcmati(na i mo:lc rczulti-
rati razliCitim zdravstvcnim problcmima, kada postoji stav ncpoStovanja
prcma prcthodnom partncru. Problemi su vcCi Sto jc ta osoba imala tc:li
Zivot - moZda jc poginula u ratu, poCinila samoubojstvo iii se mental no
razboljda.
I
103
 "
!;
PONISTENE ZARUKE:
"PoStujcm vas kao prYog partncra svojc mamc."
(Paci_icntica s malignim mt.'lanomom)
Na konstclacijskoj radionki s grupom ori,kntiranom na zdravstvcnc pro-
blcmc, :lena s malignim mdanomommoli da radim s n.iom. ,\Ida nom je
dijagnosti..:iran prijc ncgo Sto je rnetastazirao tc je kirurSki odstranjen.
S mcdicinske strane, osim rl.'dU\"itih prcgled;l, llL'rlla potrebc za daljnjim
!ijc(cnjcm, ali pacijL'IItica ipak osjeCa potrcbu pwn;l(i zna(enjc bolcsti
te otkriti mogu(c uzr,Jke ili utje..:ajc u svojoj usohno_i i!i obitcljskoj di-
namici. Bez daljnjc raspra\'l', poCinjcmo konstelaciju s predsta\'ltkima
za pacijenticu i njczinu holes!. Ona bira muSkarLa da zastupa njezinu
boles! i Zcnu da bude njczina predstavni..:a. PrL•dst.wnid osjeCaiu top!inu
pm·cz;uwsti, Cak govorc i o mcdusnbnoj nerazdvojivoj l_iub;l\'i.
Pacijcntka je sna:f.nu pogtH!L·na tim krctan_jcm u konstelaLi_ji. Zamolio
sam jc da doda predstavnike za svujl' roJitelje. Ta promjcna udmah
mijenja odnos izmcdu prcdst;\\"nika paLijcnticc i prL·dstavnika boh:sti.
Predstavnik raka i daljc osjcb ncodvojivu l_iubav, ali :-;ada jt' t;l ljubav
usmjcrcna prema m;1jLi. P.bjCina prcdstavnic-a osjc(a sc nlo nclagodno
zbog te njegovl' ljubavi. PaLijentiLa govori da njczin otaL nijc bio majC:in
prvi izbor. Prijc tog braka, njezina majka bila jc zaruCcna za Covjcka koji
se razbolio nakon Sto jc proSao faSistiCku torturu ti_iekom Span_iolskoga
gradanskog rata.
Zatvorska iskustva i muCenjc kod njcga su izazvali ozbiljnu bolcst i
drastiCnc promjene njegovc osobnosti. Kad je pu~tcn iz zatvora na kraju
rata, pacijcntiCina je majka shvatila da Ill' mo:lc ispuniti svojc obeCanje
i udati se za njega. Nakon Sto mu je dijagnosticiran Zivbni poremeCaj,
zaruke su i sluibcno raskinutc.
Rcakcijc i izjavc prcdstavnika melanoma jasno upuCuju nato da on pred-
stavlja majCina prcthodnog zaruCnika, tako da ncma potrcbc da sc doda
joS jcdan prcdstavnik za tog muSk:.uca.
Covjek koji prcdstavlja pacijcntiCina oca nije uopCc doZivljcn kao va'l:an.
U konstclaciji, zaruCnikov prcdstavnik ponaiia sc kao da otac nijc ni
I
prisutan i kao da jc on zapravo majCin partner. BivSi zaruCnik razumijc
l04
jako dobro da pacijcntiCina prcdstavnica nijc njcgova kCi, ali to mu uopCc
m· smda. Pokazuje da jc spreman smatrati jc svojom kCcri. Za njcga ne
postoji dvojba- to je njegova obitelj.
Ta zbrka rijdena je tek kada sc pacijcntiCina prcdstavnica duboko naklo-
nila tom muSkan:u. Kad je shvatio situaciju, poCco jc plakati. Sad a jc tck
nwg;w Cuti p;KijcntiCinu izjavu: "PoStujem \'as kao prvog partncra moje
majkc. [vi lakudcr pripadate. PoStujem va.Su sudbinu i svc .Sto stc morali
nositi i poStujern Cinjcnku d;J sit' napravi!i mjesta za mog oca, pa time
i za mcnc. I priznajern da ja Zivim zato Sto stc \'i platili visoku cijenu."
Njegova bol zbog tc ncostvarcne ljubavi trga srLe, pa ga Cak i majCina
prcdsta\'ltka nc rnol.e nada!je odbacivati. Ona jc takodcr zaplakala i njih
dvojc jedno drugomc pad<Jju u Z<lgrljaj, glasno jeLajud. Grle St' dugo, a
maj(ina predsta\'11 ica pona\·lja: "Zao m i je, ta ko m i je Zao. Nisam mogla
uCiniti niSta drugo."
Kad jt' njl'gova sudbina hila poStovana na taj naCin, zaruCnikov prcd·
stavnik mogao jc napr;witi prostor za novu obitclj. Po!ako sc pt)vlaCio,
glcdajub ih sve b!agonaklono dok potpuno nije iziSao iz konstelacijc i
\'ratio se na svo_jc mjcsto.
U mnogim konstdacijama kojc imaju vczc s rakom koZc zapazio sam da
rak koie Cesto prcdstavlja ncSto !ito pripada, .Sto je povczano u ljubavi,
ali nije priznato i voljcno. SjcCam se jcdnc drugc konstdacije u kojoj
jc sudjelovao Covjck s rakom ko:lc. Prcdstavnik melanoma zastupao jc
pacijcntova starijcg polubrata kojcg njihov zajcdniCki otac nijc priznao.
l\lajka tog polubrata laJ.no jc predstavljala djeCaka kao sina drugog Co-
vjcka.
lOS
 r
,
l\IAJClN ZARUCNIK U LOGORU: "Ja Zivim jcr si ti umro."
(Pacijent s progresivnim kroniCnim poliartritisom)
Cetnlesdpl'togodiSnji vrtlar pati oJ kroniCne, uznapredovale upale
zglobova. Ruke su mu najteZe pogodene, nateCene sui defurmirane zbog
upale. Vrtlarcnje, pogotovo na otvorenom, mokrom i hladnom, vrlo j~·
bolnu, ali, kako sam kaZe, on voli svn_i posw, pogotovo zhog prilike da
radi na otvorl.'nom. N~· moZe zamisliti da se b.wi neCim drugim.
Z.1 puCt:t;lk, post;wili smo konstda..:i_ju paci_ientove primarne ubitel_ii, a
zatim, u sljedeCem koraku, dudajemo predstavnib za njegovu boles!.
Ti_iekom konstelad_ie postaje jasno da predstavnik bolesti zapra\'O pred-
stavl_ia rnajCin;JnekadaSnjeg zaruCnib. Poslije rata njezin zaruCnik bio je
zat\'OTl.'nik u ruskom l\>goruu Sibiru gdje je pnslije preminuo.
Pacijenlo\·a majb Cekala ga je nmogo god ina, S\'l' dok nije Cula da je
mrtav.
Pamtim taj susrt'l izmedu pacijenta i zaru(nikova predstavnika u kon-
stela..:iji kao nh1 dirljiv. Kad je p;Kijent zamijenio svojeg predstavnika
i stupio u kunsteladju, prilwatio je mo_j prijedlog da se nakloni pr\'Om
zaruCniku woje majke. Poklonio se uz rijeCi: "Ja Zivim zato Sto si ti umro
i poStujem to." Te rijeCi dirnu!e Sll zaruCnikova predstavnika do suza ion
je s ljubavlju gledao pacijenta. Pacijent je stajao ispred njega i pokuSavao
sakriti svoje deformirane ruke kao Sto je to obiCno Cinio. NjeZno sam
uzeo njegove ruke i pokazao ih zaruCnikovu predstavniku koji ih je uzeo
s ljubavlju i gledao pacijenta s razumijevanjem i suosjeCanjem. Cinilo se
kao da dobro poznaje tu bol. Ta je gesta pacijenta dirnula do suza i njih su
se Jvojica dugo gledala, povremeno kimajuCi s razumijcvanjem.
Tijekom pauze pacijent mise obratio suznih oCiju jer je bio vrlo dirnut.
Rekao je da, kad je zaruCnikov predstavnik uzeo njegove ruke u S\'Oje,
prvi put u 20 god ina nije osjetio bol, It' da je veC bio zaboravio kakav je
to osjeCaj.
106
UHVACEN IZMEDU ZIVOTA I SMRTI:
"Molim te, daj mi svoj blagoslov da iivim."
(Pacijcnt s dijabetesom tipa 2 i ovisnosti o scksu)
RadeCi s dijabetiCarima, moramo imati JHl umu da ti bolesnici ne mogu
prl'Zivjeti bcz i nzu Iina. U konstclacijama s dijabetiCarima Cesto se uoCava
pacijentova podsvjesna Zelja da umre. /Vlnogi dijabetiCari ne prihvaCaju
naCin Zivota koji hi trebao ki uz lijcCcnje i uniStavaju se prekomjernim
jedenjem, puSenjern iii pijenjem, iii su nemarni pri uziman_iu inzulina.
Stog.t, kaJa se radi s dijabetiCarima, korisno je prm iskristalizirati
osnovni slav pre rna Zivotu i smrti same osobe.
U iskusnoJ edukadjskoj grupi u Sjc-vernoj Americi, dijabctiCar od 50
god ina s prekomjernom teZinom zamolio me da radim s njim. Dijalog iz
1<.· konstdacije pn:nosjm gotovo Jos!ovno.
Tcmpc·ut: ''.~to bi za tebe bio dobar rezu!tat O\'Og rada?"
P11cijwt: "Dobar rezultat bin bi da jo.S neko vrijeme poZivim, razvi-
jem samokontrolu i poCnem se bolje brinuti o sebi. Jedcm kao usisa-
\'aC. !vloj rne lijcCnik neCc viSe lije(iti ne promijenim li prehrambene
navike."
Taapeut: "To zvuCi kao da bi radije radio na S\'Om umiranju nego
na svom Zivljenju."
Pacijcnt: "Na neki naCin, to je is tina, ali na drugi naCinnije."
Ti:rapeut: "Koliko dugo imaS dijabetes?"
Pacijcnt: "Pet god ina."
Jerapcut: "Kakva jc tvoja Zivotna situacija?"
Pacijcut: "U braku sam 35 god ina. Imamo jedno Jijetc i jednog unu-
ka. Moj unuk najvcCa je radost u mom Zivotu. Moj jc brak u krizi.
Ovisnik sam o seksu veC 24 god inc, a moja supruga nedavno mi jc
zaprijctila da Cc me napustiti ako ne potraZim pomoC. Krenuo sam
na terapije pa sc- zasad primirila, No, vidjc-t Ccmo hoCe lito pomoCi
da spasimo bruk."
107
 rr
!'

TcmJIL'III: "~to Sl' dogodilo u tvojDj prirnarno.i obitdji?"
P1rcUcnt: "Svi u rnojoj obitdji su glazbl'ni.:i. Sd gajimo str.lst prem;l
umjl'tnosti. r-.loja m;~jka bila jl' violinistkn, a moj ota.: skhrdatdj i
pijanist. Ja sam tri.'Cl' od Sl.'stl'w djl'Ll'. l\'loja jl' rnajka bi\a u braku
prijl' nl'go Sto je upoznala mog oca. To je bilo za vrijl'ml' rata. lma
i cli,kte iz tug bra b. Njezin jl' prvi suprug otiSao u Europu u rat i
vratio S<..' kao drugi Cuvjl'k. ;\loja g.1 je majka ostavila i pretvorila
kuCu u lkrkdeyju u pansion. ;\ loj otaL bio jc jed an od prvih gosti,iu.
Do$<10 je studir.1ti gl.1zbu u lkrkeky."
Tdapcul: "Spozn<Hl s,un ndtu o umjetnicima. S njim<l se nc moZd
vjen(ati."
P11ci)c'n/: (~rnUd.:1.'i ~..; ";\\l)ja supruga ne zna za to ... (NHkon malv
nr:.:miii~jan)d.) :\isam lK1S sigur.tn, moZda i zna."
Tcn1p.:ut: "Sigurno jc to saznala u mcduvrl'llll'IIU."
Bmlud da taj dija!og nijc vodio nkcm 1\ll\'Olll, odludo sam poCeti sin-
formadjarna koje snw \'cC im.l!i.
\'idjevSi pol,Ji.aj pacijentova prcdstavnika, pitam: "Jc~i li ti mamin Jjubi-
mac?"
lkz oklijcvanJa, on odgovara: "Oh, da! No, to nc znaCi Ja nc volirn svog
oC<L." To jl' potvrdilo moje sumnjc da on mora zastupati majCina prvog
mu'l.a Z<l nju. Pitao sam prcd~tavnikc Sto osjcC;Jju.
,\/iijt'ina pr.:dstrn•nica: "Dobro sam. Zclim drZati svoga sina za ruku.
Nt·mam nikab·e vezc s njego\'im occm." (Uzima si11a za mku.)
Ut\'1' pr~·dstrH'nik: "UsjeCam S<..' Jobro ovdjc."
Paci)entOl' prcdstavnik: "Ia sc njiSem napri,icd i natrag, tuZan sam
i bnjim se." (Nakvn tih rUdi, vslollilda sc maj(ine mke i pomh'e se
nekoliko kvmka naprijed gdje sc usjda fJOUd
Zarnulio sam pacijt•nta da izabcr<..' prt•dstavnika za prvog muZa woj<..'
majke. On bira prcdstavnika i postavlja gas maj(inc !ijcvc strane, izmeJu
nje i n,icgova oca.

Tcrapcut: '\)dabl'ri predstavnikc za svoju majku, oca i sebc i postavi

ih u odnosu jed nih prema drugima."

Budu(i da je to cdukacijska grupa, ~voju pretpostavku dijelim s grupom.

Pitanjc kojc scbi postavljam glasi: "Tko jc iii tko su mrtvi s kojima sc
pacijcnt identilicirao?"
I I'
M
p;~cijcnt
lllJjb
0 ot;~c
Pacijent stavlja svojl'g prcdstavnib vrlo blizu svojc majkc, njoj zdesna. MPS majCin prvi suprug
Slijcva, m;tlo daljc, postavlja oca. ;...lajka gleda u oca. Sinov prcdstavnik
okrcnuo se od roditclja. Kad je majCin prvi suprug dod an, kod prcdstavnika u konstclaciji doS!o

.·. ·.·
...·. < cy·· ·. jc do prornjcne. Pacijentov predstavnik najjaCe jc rcagirao. Jedva stoji i
kao da se n1~i. Gleda u pod ispred svojih nogu .

®...... ·
.-- - - -- ,_-__ - --
0 .....
-

I' pacijcnt
Molim tri Clana grupe da legnu na pod ispred padjcntova prcdstavnika .
Oni prcdstavljaju poginulc vojnikc Ciju je smrt majCin prvi suprug doli-

0 ·.
·.-:·
M
0
majka
otac
via u Europi. Poput mnogih drugih, ni on u svojoj duSi nijc prei.ivio rat.

108 109

Kada jc pad.jcnt vidio mrtvc koji k·Z~· bprcd n,kgova prcdstavnika, poCeo
jc glasno plakati. Dirnulo ga .k da vidi wojcg prcdstavnika u ovoj borbi
i·zmcdu 'l.ivota i srnrti.
13uduCi da se pacijentov prcdstavnik gotovo n1Sio, zamolio sam gada za-
mijcni mjcsto s predstavnikorn rnajCina prvog rnu'l.a. Da bi identilikadja
bila jasnija, ne pnstav!jam pacijentova predst.wnika u poziciju s oCeve
lijeve stranc. Svi se odmah osjeCaju bulje.
Pd<i<'ntVl' pn:dsld\'llik: "i\kni ;l' mnogo bolje ovdje. OsjL'l.'am da
onlje mogu staj;lti. Ondjc s.un ~e rnSio."
,\faFiml prr:dslm'llica: "To jc dobro. Sada je sw puno Zidje."
Sada postavljam pacijt:nta na mjcsto njcgova pn::dsta\'nika u konstcla..:iji,
ali umjesto da ga postavim izmedu njegovih roditdj.l, staviu sam g~1 u..:u
slijeva. Pr<:dloZio sam predstavnicima ttl punow s!jed<:C<: reCcnice.
J>adjr:nt: (ma_ic'invj P''<'dstm'lli(i) "Drag•1 mama, .i•1 sam Lvoj sin.
J\lolim te, pogledaj me kao wog sina. (j~.Llj\'ina predst;wnica kima
glavom u znak slaganja.) Ono Sto j<: bilo izmedu tebe i tvog prvog
muZa i Sto gnd je mcdu v,mJa ncdm·rikno, ustavljam \'ama. Ono Sto
sam nosio za tcbc nosio sam s ljubavlju, ali to jc S•Hi gntovo. Za mene
je dobro mjcsto kraj mog oca."
Pacijcnt: (oic-vu pr..::dstrll'lliku) "Dragi tata, ja sam tvoj sin. i\lolim
tc, uzmi me sada opd kao svog sina." (OCt.' I' prnlstm'nik idi zagrliti
smjt'g sitw, ali pacijt'lll joS nije s/ol1odrm ::11 taj kon1k. On ponol'lw
glr:da predstavnika majiitw pn'og muia i mril't'. Oiito je da 11111 je
tdko osloboditi se tr: w::mwsti. ZtJto predlaiem _ioS ndto.)
Pacijc:nt: (predstavniku prl'og muicl) "Ods:1d Cu vam odavati poCast
tako da sc dobro brincm o scbi."
Prcdstavnik pn'og muZa vidi pacijentovu ncdoumicu, pa ga Jodatno
uvjcrava.
Predstcmlik pnog muia: "Podriavam to. Zivi!"
1!0
F
Nakon tih rij<:Ci, pa..:ijcnt je konaCno mogao prihvatiti oCcv zagrljaj.
l\'akon godinu dana ponovno sam sc na konstdacijama susrco s paci-
jentom. Rekao mi jc da j<: u mcdm•n•menu izgubio gotovo 40 kilograma.
Od sn:a mi jc zahvalio na svemu. Rekao mi jc da je sada u boljem zdrav-
sl venom sta nju nego prijc godinu dana. OsjcCao je da jc proSlogodiSnji
konstdacijski rad waCajno pridonio tim pozitivnim promjenanKI.
Godinu dana prijc borio sc s tdkom dcpn:sijum. '10 sc sad;\ poboljSalo,
a uspostavio jc i kontakt sa wojim roditdjima. OsjeCa da sc bolje nosi
sa wojom ovbnoSCu o s<:ksu. Prijc, dok jc bio u zaCaranom krugu de-
presije, nijc vidio da nJcgova seksu,llna ovisno~t nijc imala nikakvc vezc
s o2e\·im alkolwlizmom. Umjesto da oca srnatra odgovornilll za svoje
sbbosti, sada je \·idio S\'Oj<: probkrne u ~irem kontckstu ohitelji, kroz
rn nogc gcnera..:ijc. Kad jc upoznavao drugc Zt:lll' radi seksa, on je to Cin io
s drugaCiJom svjcsnoSCu. Takudcr je nwgao "vidjdi \hl njegova sup ruga
nnsi ndto iz vlastitt: obitcljskc pl)vij<:sti. Sad a jc osjcCao da postoji mo-
guCnost da izgladi bra(ne problcme, Cak i uz svoj<: izvanbraCnc potrcbc.
Razina ScCera u kn·i post ala je mnogo stabilnija i viSe nije imao osjcCaj
da Zeli iii da treba uskoro umrij<.'li. Mogao je smrSavjcti. PribliZno dva
m.kseC>I nakon konstdacijc, njcgova hi zapazila jc da jc manjc deprc-
I sivan, a njego\'Oj jc Zcni o(ito bilo mnogo ugodnijc u njegovu druStvu.
Kada se poistovjcCujc s prcthodnim partnerom jednog od roditclja, dijc-
1<.' na razini duSc gubi oba roditclja jer je u pozidji majCina uljubavnika" i
t suparnik wojcnm ocu. KCi koja stoji na mjcstu oCcvc prethodnc partnc-
rice u suparniStvu jc s majkom. Kad sc u obitdji ratlaju samo djcCad iii
dj<:voj(ice, takoder sc moZc dogoditi lransscksualna idcntifikacija. Us-
pijc li dijctc razrijditi identifikaciju, obiCno jc moguCc dovrSiti i krctnju
posezanja prema roditcljima.
lll
 ¥
l\.lANIJA: "Za svoju majku, li prcdstaYljaS Adolf~tllillcra!"
(Pacijent s maniCno-depresivnim poremeCajem)
Nl'posn:dno prije poCetka konstdacije, pristupa mi muSkarac od pedese~
tak god ina i kaZe: "P;Itilll ud povrl'llll'llih napada manijc. Prijc nekoliko
godina sudjdm·;m sam pn·i put n;J radionici obitdjskih konstdacija.
Tijekom radionice posta<l sam maniCan. \'oditclj grupe pozvao je hitnu
pumo( i odvdi su me u bolnicu."
Co\'jek je izvu!.-,w posJctnku iz dZepa i dao llli .k. gt>Vtlft.•(i: "Ovo jc
adresa mug psihuloga koji me tretir;J ve( dugi niz gmlina. i\lolirn vas da
ga odmah kontaktirate ;Jko ponO\'l\0 od<.'m u mani(no stanje. On me
dobro zna i mo:i:e sc nositi s tinl. :-.li pod koiim tiVjetinla ne <'.elim zavrSiti
u bolnid!" \'idim da je to psiholog kojcg poZJI;Ijcm. Pit,m s,un pacijL'ilta
.k li njcgtw psiholog upoznat s nkgovim ~udjdovan.klllll;l radioni<.:i, a on
mi odgtwar,J da mu .ie upra\·o tllllo i prcpDru(io.
t; ll\·odnom krugu, padjent izvjdtan da ima pctero djecc iz tri razliCita
braka te da trcnutaCno Zivi san\. Zl'lio bi oti(i u inozemstvu. Razlog zbug
ko,ieg Je onl,ic u ovo,i grupi njeguve su psihkkL· potcSko(c ko_ie li_iL'Ci \·e(
dugi nil'_ god ina. I Covjck i njegnv psiholug ll\'jereni su da n.kgovi pwblc·
mi imaju n<.'ke \'eZc s ocem, vatrcniill nadstom i visuko poziciuniranim
o!icirom SS-a. Primje(uju(i da pacijcnt postajc uzbudcn, prekidam ga i
kaZem mu da je to zasaJ Jovoljno infOrmacija. UnatoC dij;1gnozi i hipo-
tezi njegova psiholog<l, imam snaian osje(aj da je pacijcnt viSe u majCinoj
sferi utjecaja nego u oCe\·oj.
K;lko se rad s grupom nast;\\']ja, s vrcmena na vrijcme prui;l mi sc prilika
da za vrijemt: pauu promatro.ml tog Covjl'ka. PrimjeCujem da vrijcme
provodi iskljuCivo sa Zcnama iz grupc, ot\'orcno s njima kokl'lir;ljud.
Sljede(e jutro, on pr\'l moli da radL Pomanjkanjc obuzdavanja i svjesno-
sti o potrcbi poStovanja osobnog prostora, zajedno s njcgovim fiksiranim
izrazom, uvjl'rilo me da je na rubu maniCne krize i to ml' zabrinulo.
Osjetio sam da mu se trcbam odmah posvctiti pa sam ga pozvao da
sjednc kraj mene.
Pacijent je sjeo kraj mene razmaknutih nogu, oslonivi;i sc rukama na ko-
ll2
ljena. Nijc me ni poglcJao, ali se sa sjajem u oCima obr;!lio grupi: '"J:1ko,
sad a je doSlo rnojih pet minuta!" Gledam izravno unjega i pltam ga ko-
liko mu se dugo to dogada. Tog me trcnutb poglcdao. Tad a se povukao
m;J]o nat rag da bi me boljc \'idio. Njegovo iznenadenje ,!;do mi je priliku
da nastavimo razgovor. "I kamo to vodi? Sto Ce biti rezultat?", pi tao sam
ga. lo..ialo se umirio i onda je zakljuCio; "U redu, jedan -· nul a za tebe!" Ja
Sl' suzdriavam od bilo kakvog komcntara i kaZl'm mu da Cemo post;witi
konstelaciju njegove obitelji.
1'crapcut: "lm.1S li braCe i sestara?"
Pacijcnt: "Ja sum jcdino dijcte rnojih roditelja. l'vlo.l jc otac prijc bio
oienjen i ima sin;t iz tog braka, ali jane poznajem ~vog polubrata.
JuS jcdn<l vaZna Cinjenica- ntoj otac bio je nczakunilo dijetc i nije
poznavao svog OGI. 1\-lajka mu je bila nlo mlada kad jl' zatrudnjda i
nije mogla, ili nije htjda, udati Sl' za njegova oca."
Terapeut: "Sto znaS o .svom djedu?"
Pacijt'lll: "NiSta~ S;tmo da je mol.da bio /:idov."
Ti:mpr:ut: "U redu. Posta vi prcdstavnike za scbe, wog oca i majku."
·(;;'\···•....·.·.;; ..
\!j)···
!I] .·.·
p pacijcnt
M majka
0 alae
Kod postavljanja svojc primarne obitelji, pacijent svojem predstavniku
daje prvu poziciju (gledano u smjeru kazaljke na satu). MajCina prcd-
stavnica usmjcrcna je iskljuCivo na svojeg sina. Prcdstavnik oca stoji sa
stranc i Cini sc zaokup]jl'n vlastitim problcmima. Navodi da se osjeCa
dobro s tim. GledajuCi konstclaciju, Cini se jasnim da pacijent prcdst-avlja
nckog za svoju majku.
ll3
 r
Na pitanjc o dogadajim<l u ohite\ji i o tome je li njcgo\'a majka im;'J]a
ncku \'ainu prcthndnu vezu, pacijcnt nc moZe dati informacije ko_ic bi
nas od\'cle dalje.
Zarnolio sam predsta\·nike da izvijcstc o svojim dojmo\'itna. Pacijt·ntov
1)rcdstavnik rekao jc da sc osjeb sjajno- dovoljnn snaZno da bi mogao
iSCupati stab!a golim rukama. Kao Sto sc vidjdn, maji':inu prcdstavnicu
zanima samo njezin ~in, a S\T drugo joj sc Cini ncvaZno. OCc\' predSI<I\'-
nik nc osje,'a da hi iSla mogao red u toj ~ituaciji, i uglavnom ~c havi sam
sobom.
U Lom trenutku, da bismo hili sigurni, i.clim vidjcti kaka\' bi utjcclj na
konstc\a..:iju mngao imati ncpnzn;lti djed, pa b:i:cm padjcntu da uvcdc
predstan1ika za o(cv;~ oca. On ga ~mjcSta iza oCcva prcdstavnib, ito im
jl' ohojici ugodno. Din;Hnib izmedu majke i sin a ostajc nepromijenjena.
Pono\"JlO sc obraCam pacijentu.
Taapcut: "Iz onoga Sto mo:i:crno \"idjcti ovdje, Cini sc da predstavlja$
nckoga za snlju majku."
Pacijcnt me poglcdao s nerazumi_icvanjcm, p<l sam mu objasnio.
Tcmp~Crlt: "Pretpostavl)am da to ima vczc s prijaSnjom vcwm tvoje
majkc."
Pacijc11f: (ncgotlujuil) "Moja majka imala je 17 god ina kada jc upo-
:mala mog oct, a 21 kad sam se rodio. Voljcla je mog OGI viSe ncgo
ikoga drugog! On je bio jcdini u njczinom Zivotu!"
Nisu me uvjerili njcgovi prigovori. I daljc osjcCam da postoji joS ncSto.
Molim pacijcnta da uvcde prcdstavnika za hipotctskog prcthodnog
majCina partncra, sanw da provjcrim tu prctpostavku. Nakon Sto jc taj
prcdstavnik u.Sao, konstclacija se radikalno promijeni\a. MajCina prcd-
stavnica radosno sc okrenula prcma novom prcdstavniku. Predstavnik
pacijenta tada se s olakSanjem okrcnuo svojcm ocu i djedu.
Predstavnik majCina prcthodnog partnera stoji sa Siroko razmakmrtim
nogama, a rukc jc prcsavio na prsima. Gleda iznad svih, u daljinu.
11-1
Kad s<~m ga pit:\0 Sto osjcCa, :1rogantno mi je odgovorio: "Ja nisam kao
s\·i drugi. Ja sam iz drugog svijcta!"
Ta je rcCenica sna:i:no djclovala na pacijcnta. Svu jc svoju pozornost
usnljl'rio na tog predstavnika. Trebalo mu je vremena da se ponovno ori-
jentira, alii u tom svojcm zhunjenom komciianju doimao sc prirodnijc
negn prijc.
1t·mpcrrt: "To jc zacijelo bio nmSkarac u majCinu Zivotu koji joj jc bio
vaZniii od tvog oca."
Pacijcnt llt'f\'ozno skrc(c pogled izmedu prcdstavnika "bivSeg" majCina
partn<'ra i majCinc prcdst;Jvnice. Izncnada mu sc lice razvcdrava i on
ll<l\"Odi: "To je istina! Zapravo, postojao jc samo jedan muSkarac u Zi\'olu
mojc majke ito jc bio Adolf Hitler!" Njcgove vcdrinc naglo ncstajc ion
kim a glanm1 u nc\·jeriLi.
J);w sam mu vremcna da apsorbira taj uvid. Postllpno, njegovo se tijelo
poi'.i nje opu.St;lti, i;to dajc jasan znak d;l polako dovrSava proces intcgra-
cije. Uzeo sam ga za ruku i doveo do predstavnib njegova oca. Dugo ga
je glcdao, ;l onda jc zaplakao i polo:i:io rnu glantna ramc. Ostavio sam ga
ondjc koliko rnu jc bilo potrcbno, a zatim sam ga uputio da kaZe oCevu
prcdsta\'niku: "NajdraZi tala, dobro mjcsto za mcnc je uz tebe- molim
te, drZi me." Njih dvojica opel su sc zagrli\a.
Cetiri tjcdna nakon tc konstclacijc primio sam tclefonski poziv od nje-
go\'a psihologa, koji mi je htio javiti da jc pacijent vrlo dobro zahvaljujuCi
konstc\aciji. On je takodcr iclio izraziti svoju zahvalnost za rad.
Poslije tri god inc opel sam vidio ovog pacijenta. Do.Sao jc na konstelacije
da bi rijeSio ncki drugi problem koji sc odnosio na odraslog sina. Rekao
jc da je nakon konstc\acije mnogo bolje ida viSe nijc doZivljavao maniCne
napade.
Rckao mi jc da mu sc oduvijek bilo IeSko pribliZiti ocu. Oduvijck je osje-
Cao prczir prcma ocu zbog njcgovc ukljuCenosti u SS. Uz pomoC svojeg
tcmpeuta, nauCio je prihvatiti oca kao svojcg oca i njemu ostaviti krivnju
i straSna djcla iz pro.Slosti.
115
 r'
'
Djcca Ccsto mogn i mali potdkoCc u poStcwa nju svojih roditclj<l jcr glcda-
juu njihovc osobnc karakteristike iii postupkc. lpak, promatranje samo
onoga Sto roditclji jcsu ili nisu uCinili, zapr~n·o je vrlo ograniCcna i usb
perspektiva.
Roditcljstvo, samo po schi, mnogo jc viSe od toga. PoStovanje jc mogu-
Cc gledamo 1i svo.ie roditdjc u njiluwoj ukupnnsti, i takoder iza njih, u
njihovc obitclji i njihm·e sudhine. To je st.n· pun poSIOvanja i poniznosti
koji nas vodi do ozdradjcnja. To takoder poniSt<l\'.1 bilo kakav impuls da
nosimoza naSc rmlitcljc lll'Sto Stn proizlazi iz njihd\·ih tcSkih sudhina.
ZAMJENSK! ODLAZAK,
"Ja ostajcm, a hilo hi mi drago da i ti ostaneS."
(Anorcksii:na kCi)
PribHZno pet god ina ova se ohitcl.i nosi s ;;noreksijom svoje dv;;dcseto-
godiSnjc kCeri. Djevojb je trcbala oCcn1 potporu bko bi mog!a hodati
jer jc teZila samo 27 kilogram~\. ViSe ni.ie hila do\'oljnn snaZn<1 da hoda
sarna. Otac, m<~jka i kd sudjcluju na radionici konstclacija na prepnruku
obiteljskog homeopata.
PoCinjemo konstclaciju s prcdstavnicima za oca, majku i kCer. Padjcntic<J
postavlja oCev<J predstavnib dalcko sa stranc, bo da jc ondjc zaposkn
ncCim drugim. Predstavnica pacijcnticc postav!jcna je vrlo blizu majCine
prcdstavnicc.
Cini se da jc m!ad<J Zcna uhvaCena u zapet!jaju koji sc protcZe kroz tri ge-
ncracijc. PacijcntiCina baka preminula jc od iwcnadnoga srCanog udara
kada je pacijentiCin;; majka imala dvije godine. AnoreksiCna kCi trebala
jc zamijeniti majCinu majku.
Kada jc uvcdena prcdstavnica bake koja je prcrano umrla, Zudnja paci-
jcntiCine majke iziSla jc na povr.Sinu.
Zamo!io sam majku da zauzme mjcsto svoje prcdstavnicc u konstclaciji.
U vrlo dirljivom proccsu, on a jc uspjcla napraviti prostorza svu potisnutu
116
bol i prill\"al it i prijcvrcmcnu sm rt svojc majkc. KCcrina prcdsla\'Jlica tad a
sc mogla os!oboditi te tcSkc projckcijc i osjetila je ncvjcrojat no olakSanjc.
Kad je razrijdena p<wczanost s majkom, predstavnica kecri prvi jc put
mogb glccbti izmvno u oCcv.1 prcdstavnika. No, i taj jc odnos bio pod
pritiskom. Cinilo sc da o(cv prcdstantik nc maZe podnijeti d<1 ga vla-
stita kCi g!cda. On jc pod strcsorn, !jut je i boji se. Njcga anoreksi(na kCi
pndsjcCa na djedove Zrtvc koje su iskljuCcnc iz obileljskih sjeCanja. 1:1j
djcd po ocu bio jc Casnik SS-a za vrijcme Drugoga svjctskog rata i hio je
akti\·an u raznim kPnccntracijskim i zarobljcniCkim logorima.
lz ljuba\'i i s CcZnjom za bliskosti sa svojim occrn, pacijcntiCin otac
prcuzeo je oCcn: osjeCajc i ne rnoZe podnijcti poglcd svojc keeri koja sc
idcntilicira\a sa Zrtvama logora.
K;1da sam dodao predstavni kc za djcda i za nadstiCkc Zrt Vt\ pacijcntiCina
prcdst<Jvnica odrnah sc pridruZila toj grupi i ondje se osjcCala ugodno,
kao da im pripada. PacijentiCinu stvarnom ocu IeSko je vidjcti da njcgov
otac stoji sa svojim Zrtnma. Zamolio sam gada stanc na mjcsto svojega
predstavnika u konstelaciji. !\,lora upotrijcbiti svu woju snagu da stanc
okrcnut oCevu prcdstavniku, da Inti se nakloni i kaZc: "Ono Sto se do-
godilo, bcz obzira nato Sto nosE iii moZda moraS nositi- ja po.Stujem i
ostavljam s tobom. Sto god da se dogodito, ti si i daljc moj otac."
OsnaZen sinovim klanjanjcm i izrazom \jubavi koja je ncoka!jana onimc
Sto sc dogodilo za vrijcmc rata iii krivnjom, djcdov prcdstavnik u konstc-
l<~ciji slobodan jc okrenuti sc Zrtvama.
Nakon .Sto sc njczin otac naklonio svojcmu ocu, pacijcnti(inoj prcdstav-
nici viSe nije ugodno stajati s djcdovim Zrtvama. Opel moZc postati dijctc
i otkriti svoju djctinju CcZnju za occm. Otac jc takodcr sada slobodan i
moic prcdst<Jvnicu svoje kCcri primiti u naruCjc. Duboko dirnuta, vi-
djevSi svojcg mu:i:a i prcdstavnicu svojc kCeri u njcgovu naruCju, pacijen-
tiCim majka krcCc prcma njima. Oba roditclja zatim drZc prcdstavnicu
svojc kCcri u naruCju. A ona osjcCa olakSanje. Pu.Stam da ta slika neko
vrijemc djelujc na pacijcnticu, a zatim jc uvodim u konstclaciju. Ona
zauzima mjcsto svojc prcdstavnicc i smjc.Sta sc u naruCjc svojih roditclja.
117
 r
l~
'
I
1:\ao zavr;ml intt:n·cnciju, prcdbZcm ttl nt:tc i majka pojcdin~1Cnn bZu
svojnj kCcri: "!a ostajcm, a hio hih srct;tn, odnnsno hila bib srctna da i
ti ostand." U suzJma, oni sc dugo grk. S tom slikon1 odlaZL' ku(i. a ja
prcdla7.cm da nc govorc o tome Stn sc dogodilo, d<:~ jcdnosta\'no dopustc
da to ut.Jci:c na njih.
Tjcd;m dana nakon te konstclacijc, nat:v.tb me ma_ika. ]a\·ila mi Jc da
jc situacija u njihovoj ku(i optt.~tcnija. :--!jczin mlnos s kCcri watnn sc
pnboljSao. lako k<'i i da!jc odbija _icsti s obitclji, nakon konstdacija pnCela
_k d~>biYati na tcZini jcr ic poCcb rcdo\'ilo piti soknvc od \'(h·:a i ponCa.
U\·jcra\'a ih da osjcCa Zcljun Zivutom tc im _k oheCala d,1 Cc ~'-' pobrinuti
za s\·ojc zdra\·ljc, alii ~h1ljc ndbij<l krutu hranu. lakn priic komunib.cija
izmcdu oc1 i kCcri nijc pos\t)jala, sada sc S\';tkodnenJO sukohlja\·aju oko
hr<H1c jcr jc otac profcsionalni kuhar i radi u gurmanskom rcstorann u
istoj zgradi u kojoi i:ivc.
Opisana situacija zntCi apsurdno i stoga ma_jci i kCcri S<l\'_ietujcm da dodu
na indiYidu:~lnu konzultaciju. Za nijcmc tog su~rcta raspitao sam sc n
svim drugim dog;Hlajima, pogotom o onim<l koii hi mogli ob_iasniti zbog
Ccga n_iczina kCi rcagira n<~ oca s tnliko ljutn_ic. Zena St' tada sjetila da jc
njczin suprug bio zaruCcn kada g;1 _k upnznala. Prekinuo jc zarukl' da
bi nastavio VCZU s njom. S~tda jc jasnn bmo pripada 1-:.Ccrin bijcs. I\: ad sc
otkrilo zaplctanjc s oCcvom prcthodnom zaruCnicom, djcvojka jc zabli~
stala, as lica jc ncstalo tvrdoCe, otopila sc. Kad sam jc pi tao jc li sada svc
razrijcScno, odgovorila jc; "Mislim da jc."
Dva tjcdna nakon tog sastanka majka me nazvala da zahvali. Kada sc
natila kud nakon naScg sastanka, rckla jc muiu Sto sc dogodilo. Nakon
toga on se suzdriao od raspravljanja s kCcri o njezinu jclu i pres tali su sc
svadati. Majka me izvijcstila da jc njczina kCi poCcla voditi brigu o sebi
ida to Cini vrlo odgovorno. Tri mjescca poslijc Cuo sam od rnajkc da kCi
jcdc rcdovito.
118
Boles! i sudbine baka i djedova
Kan Sto je vcC spomcnuto, konstclacijc nam Ccsto prikazuju intcraktivni
ntlnos izrncdu patologijc ili bolcsti i iskljuCcnja pripadajttCih Clanova
sustava. Prcdstavnici bolcsti iii simptoma Ccstn iskusc nagonc iii osjcCajc
koji upuCuju na transgcncracijskc vczc izrncdu sad;tSnjc holcsti djccc i
unuCadi i traumatiCnog iskustva i sukoba njihovih prcdaka.
CEZNJA ZA DOMOM: "To jc mojc i ja Cu to nositi!"
(Dijete s ncurodermitisom)
lena mi prib o svojnj jcdnogndiSnjoj kCcri koja pati od tdkog ncuro-
dcrrnitis;l. N;t holniCkom tcstiranjuutndcno jc da _ic tn 7.bog alcrgijc m
kradjc mlijeko. \'rio stroga dijcta donijcla .ic samo minimalno ublaZava-
njc simptnma. Djc\·o_i(ica mora hili urnotana u zavojc kakn hi jc saCLI\·ali
da si CcSan.icm nc razdcrc koZu do krvi.
li.Ltjka pati od Crohnovc bolcsti i bolcsti proba\'nog trakta.
Po<'injerno konstelaciju s prcdstavnicima za kCcr i kCcrinu boles!. Kli-
jcntica odahirc dvijc Zcnc iz grupc i postavlja ih okrcnutc jcdnu prcma
d rugoj. Objc prcdstavnicc osjcCaju mcdusobnu privlaCnost koja graniCi s
ljubavlju. Prilazc jcdna drugoj i hvataju sc za rukc.
U sljcdc(cm koraku, molim klijcnticu da odabcrc prcdstavnika za scbc i
djctctova oca. OCcva prcdstavnika postavlja sa stranc. On sc na tom mjc-
stu osjc<'a bcspomoCno i nc moZc djclovati. Svoju prcdstavnicu stavlja
u blizinu kCcri i okrcnutu njoj. I nc primjcCujc da jc svoju prcdstavnicu
stavila izmcdu kCcri i oca. PoloZaj prcdstavnika otkriva da je njoj dijctc
vcCi priori tel od muia. MajCina prcdstavnica osjcCa snainu potrcbu da
privuCc dijctc k scbi, Sto potvrdujc porcmcCaj obitcljskog porctka i isklju-
Ccnjc oca. Kao rczuhat toga, dijctc nc moZc prihvatiti majCino pribliia-
vanjc. Prcdstavnica kCcri udal java sc od svojc majkc i povlaCi nckoliko
koraka unatrag, praCcna prcdstavnicom bolcsti.
Taj pokrct sugcrira da k\juC za rjcSavanjc i moC da sc ncSto uCini nc lcic
u gcncraciji roditclja.
119
 r
i\L1jCin ckskluzivni fokus na kC~r i njczin potr~biti poglcd upuCuju na
to da to clijctc vjcrojatno prcdst<~vlja nckog za majku. Raspitujcm sc o
klijcntiCinoj primarno.i ohitdji.
Bila jc najstarijc dijctc u obitc!ji. Njezin otac jc Srbin a majka Hmllica.
Kada je klijcnt iCina majka i mala 17 god ina, kao sed rno d ijctc si rmnaSno~
ga hT\",Jtsk<Jg selja b. poslal i su jc rod bini u NjcmaCku. Ondjc jc upoznala
smjcg supruga, klijcntiCina oca i usknro su dobili prvo dijcte.
Zarno!io sam klijcnticu da doda prcdstanlika za svoju b<~ku. Ona izabi-
rc prcdstavnicu i st;n·lja jc kraj vl<lstilc prcdsta.\'nicc. Bab sc nc osjc(a
ugodnn u blizini svojc k(cri i odrniCc sc od njc. PrcdSia\·nica unukc jc,
mcdutim, nlo srctn.1 zbog hakina dolaska i pokuSava _ioj sc prib\i;.iti, a
prcdstan1ka boksti jc slijcdi.
Knntimliran;l pow~zannst djctcta i bolcsti pokazatclj jc da Sl\'arni uzrok
tih simptom,l joS nijc pronadcn. To me nanHli da odcm .ioS jcdnu £l'lll'·
raciju dalje, pa mo!im pa(ijcnticu d<1 doda predstavnika za obitelj s\'Ojc
majkc. Odabirc Zcnu i stadja jc iza bakinc prcdstavnicc, koja poCinjc
plakati i okrcCc sc polako novoj prcdstavnici go\'OrcCi: "2clim dod k tt•bi.
i\lolim tc, drZi me ... Zen a takoder poCnc plakati i one se zagrlc.
Sa suzama u oCima, pacijcntica kaZc: "Znam. Moja sc majka uvijck Ze-
ljcla vratiti."
Prcdstavnica kCcri zrcali bakin pokrct, nasl<~njajud glavu na bakina lcda.
U tom polo:l.aju, ona postajc srctna i mirna. To jc prvi put u konstclaciji
da su prcdstavnicc kCcri i njczinc bo!csti bile odvojcnc jcdna od drugc.
Stvarni sukob- trauma koja \c:l.i iza posljcdica u sadaSnjosti- pripada
baki.
Sada sc post<~vlja pitanje Sto klijcntica moZc uCiniti za svoju kCcr. Ja joj
kaicm: "KCcrin ncurodcrmitis povczan jc s tvojom crijcvnom bolcsti.
RjcScnjc za tcbc, a moida i za tvoju kCcr, lcii u odnosu s tvojom majkom.
MoraS jc pustiti da ode." Sa su:~.ama u oCima, odgovara: "Znam, ali kako
da to uCinim?"
Molim jc da stanc isprcd majkc i nakloni joj sc. Ona sc spuSta na koljcna
120
isprcd prcdstavnkc S\'ojc majkc i savija cijcli S\'Oj gornji din tijcla prcma
naprijcd. UmtoC sprcmnosti, njczim unutarnja borba i napctost su oCitc.
!pak, pruZa rukc prcma naprijcd s dlanovim<1 okrcnutima prcma gore, i
polako sc nastadja klanjati svc niZc dok Celom nc dodirnc pod. (~im jc
pac iicnt ie<l sam a uSia u konstdaciju, prcdstavnica njczinc kCcri spontano
sc prl'rnjcsti!a do oCcva prcdst;wnika. Iz tc udaljcnosti, ona pomno pro·
matra bolan proccs svojc majkc.
Baka, bo odgovor na naklon svoje kCcri (pacijcnticcl. odlazi od wojc
majke prcma kCcri, koia sc sa\·ija dolj~. i uzima jc u naruCjc. Unukina
prcdstavnic<l diSc punim pluCima i okrcCc sc s o!akS;mjcrn svojcm ocu.
Kad .k klijentka zanSi!a svoj zagrljaj s majkom, baka pokazujc da jc
paci_kntiCino mjcsto sa s11prugom i kCcri.
f..: onaC no, pit <1m prcd slav nicu bolcsti Sto n.~jcCa. On a k;r/.c: "Ja viSe nisam
potn:hna. (ita\'0 sarn nijcmc samo Zcljcla zaStititi dijetc. Kad jc prabaka
(prdstan1ica bakinc obitclji) dovcdcna u konstclaciju, moja veza s k!i-
jcntiCinom djcvojCicom hila jc prckinuta. Kada jc klijcntica i sama doS!a
u konstclaciju, joS m·ijck S<lm s pozornoSCu promatrala svc Sto sc dogada.
Ccka!a s<1m da \'idim Sto Ce sc dogoditi. Kad sc naklonila, poCcla sam
sc os_icCati strano, a zatim jc doSlo do loCke u kojoj viSe nisam osjcCa!a
niSta."
S!jcdcCcg jutra, u uvodnom krugu, pacijcntica jc rckla: "Nc znam koliko
vas ovdjc zna kako jc to kad imatc Crohnovu bolcst. Za mcne to obiCno
znaCi da svako jutro provodim bo!ni sat na WC-u. Jutras jc to trajalo pet
minuta, hcz boli, a nijc bi!o ni krvi u stolid."
Pozitivnc povratnc informacijc od tc pacijcnticc potvrduju moja zapa-
:i.anja u vczi s gastrointcstinalnim potcSkoCama, s Crohnovom bolcsti.
Dinamika sc Cesto odnosi na odnos izmcdu pacijcnta i njcgovc iii njczinc
majkc (vidi $lr. 98.).
U ovoj konstclaciji doZivio sam naklon kao prikladan ritual za kCcr i za
unuku. To jc poStovanje prabakinc sudbinc i njczinc boli i viSe od toga,
sudbinc cijclc obitclji i boli svih onih koji su pogodcni tom sudbinom.
(Za raspra.l'll o obrcdu klanjanja, poglcdajte Schneider, str. 148.·151.)
121
 r
'

SMRT PRABAKE I NJEZINA DJETETA NA PORODAJU kada ga n_icgova obitcl_i viSe ne osudujc. Osudh·anjc iskljuCujc o.sobu i
(Pacijcntica s cistnm na .iajniku) omct;l pokrct koji dovodi do razrjcScnja."

Zen a iz iskusnc cdukacijskc grupc govori n tome da su joj prijc pribliZno Nakon Sto sam to komcntir;w. vratio sam sc pacijcntici i rckao joj: ''"f:1ko
tri mjcscca dijagnostkirali cistu na dcsnom jajniku. LijcCnici su joj prc- se i cista moZc promijeniti S<Jmo kada jc voljena i prizn<1ta kao ncSto Sto
pnruCili npcroKiju, ali on<l sc Ill.' nsjcCa spn'miHHn za to i :l.di joi; malo o pripada:· Poslijc stankc joS sam dodao: "U mnogim sam konstclacijama
svcnut razrnisliti. vidio \"t'ZU izmcdu ciste jajnika i djctcta ko}c jc umrlo."

Kad sam si dopustio nsjcr.'ati sc bo pacijcntic;1, dnZivio sam cistu kao Paci_jentic;ljc bila dirnuta tim mojim rijcCima i poCcla jc plakati. Kad sc
sarnosLdnu strukturu, hez povczannsti i!i knntakta s tijelom paLiicnticc. smirila, rckla jc da jc u nJczinoj ohitclji bilo mnogo mrtvc djccc.
Pomislio sam d.a taj simptom ima nckc vczc s nckom iskljuCcnorn oso-
Dogadaj koji jc naj_jaCe pogod io niezi nu obitclj bila je smrl njczinc praba-
bom iii dogadajcm. Daklc, rckar1 sam joj: ":-..toj jc dojam da hi pr\'i korak
kc s majCine stranc, koja je urnrla pri porodu, zajcdno sa .wojom bcbom.
prcm<1 povbCcnju cisk bin ta_i da _k ~c prill\'ati." Bolcsnica me glcda s
nc\·jcricom, a ja joj pribrn kratku priCu. Pacijcntica ni}t' ni zanSila, a rwge su joj sc poCclc tresti. Njczini pokuSaji
da knntrolira tu fizi(ku rcakciju hili su ncuspjcSni. Poticao sam jc dado·
"Prijc nckoliko god ina iman sam nc\·jcro_i,llno i~kustm. i\loja k(i. koja jt'
pus! i rc;1 kciju, a ne da sc bnri prot iv njc. C::i n i!o m i se da \a fiziCka rcakcija
tada imala oko S<.'st god ina. imala je hradavicu na dlanu. Pokazi\·ala tnl
ima vczc s traumorn njczinc prabakc, koju jc rnoZda ona prcuzcla. Dan
jc gdj<-' rastc brad;wica. lsprva to nisam shvaCao prcvEc ozhiljno. Kada jc
sam joj domljno vrcmcna, uz prctpostavku da (c joj sc tijclo srniriti kada
postal a veta, poCco sam je lijcCiti homcopatskim i biljnirn lijckovima, ali
sc prcstanc boriti protiv toga. Kada sc rcakcija nijc umanjila, posta!o je
bczuspjdno. PoCco sam razmiSljati o kirurSkorn uklanjanju. ali nisam
jasno da ipak nedostajc ndto vaZno ida jc potrcbno poduzeti daljnjc ko-
sc mogao odluCiti n;l tn. jcdnc vcCcri, kCi rni jc priSI;l i rckla: "Tata, vidi,
rakc. Zcnu koju sam zamolio da budc prcdstavnica pacijentiCinc majkc
sada jc moja bradavica zbilja jako \"clib." Shv;ltio sam da smo propu-
postavio sam iza pacijcnticc koja jc sjcdila. Zatim sam uvco prcdstavnika
stili najboljc vrijcmc za opcraciju i da bi sad<1 ostao zbilja vclik oZiljak.
njczina djcda, majCina oca, i prcdstaYnicu za majku, pacijcntiCinu pra-
Iznenada sam pomislio da jc moZda ito povczano s nckom iskljuCcnom
baku, kao i prcdstavnika za dijctc kojc jc umrlo pri porodu. Nitka od
tcmom iii osobom. U tom trcnutku doS\a mi jc rcCcnica koju bi moja
predsta\'nika nijc znao koga predstavlja, a to nijc znala ni pacijcntica.
kCi mogla red bradavici: "SvidaS mi sc Cak i ako ncstancS." Sumnjibvo
sc nasmijala na moju idcju, ali je ponovila tu rcCcnicu. Poslijc tc vcCcri,
wima nam se uCinilo da jc bradavica S\"c rnanja. Na naSc zaprepaStcnjc,
ncstala jc za dva dana.
w f.:)·(::')·
Pacijentica jc zbunjcna jcr nc zna Sto da misli o toj priCi, a ja se nastav-
u~·~··········.···· p

G~;~;~;>ii~j;r:i;~;;;)i\1,
pacijcnt
ljam obraCati grupi: "Ako je Bert Hellinger u pravu kad tvrdi da jc ljubav M majka
ono Sto dubinski pokrcCc !jude, onda ona takodcr utjeCc i na bolesti i
,c cista
D djcd
na drugc simptomc. lz onoga Sto smo vidjcli u konstclacijama znamo
'' ' .:':>'~· B baka
da sc duSa rnoZc uspjcSno krctati prcma rjcScnju kada svojc poStovanjc
izrazimo Clanu obitclji koji je iskljuCcn ili nijc po.Stovan. U konstclaciji, Kad jc pacijcntica osjctila prabakinu dcsnu ruku na svojcm ramcnu, smi-
primjcricc, predstavnik poCinitclja moZc sc pomiriti sa Zrtvama samo rila sci opuStcno sc nagnula unatrag. Nakon nckog vrcmena, rckao sam

122 123
 r
i
I
joj cb sc okrcne oko scbe i vidi tko stoji iza njc. ObjJsnio sam joj koga
s\·aka od tih osoba prcdstadja. Kad je vidjela svoju rnajku, zagrlila ju jc i
s ljuhadju jc g!cdala rnajCina oca, prabaku i njczinu bcbu.
Nakon dva mjescca dobio ~am pi~mou kojcm mi je napisala da je, zalwa~
IJujuCi toj konstchlciji. veC nckoliko t}:dana osjeCala duboku po\·ezanost i
lJuhav prcma smjoj cisti tc da je bk poCc!a i r.lZgm·arati s niorn.
Kada _ie poslijc dva mjcscca otiSia li,icCniku na preglcd, cisti nijc hiln ni
\raga, a njczini jajnici hili su Cisti.
Si\IRT BAKE PRI PORQL)U,
"Dragi tata, u tcbi takodcr volim i tmju majku."
(Pacijcntica s rakom j~1jnika)
I-: ad sam poi' co razgonu s o\·orn p<Kijcnticom, pokazivala .ic nlo malo
osjcbja. Cinila sc ogorCcnom. Zanimljivo jc da jc odabrala muSkarcJ da
prcdstJ\"]ja njczinu bolcst. To moZc znaCiti ncku povczanost s njczinim
prvim muZem knji je poCinio samoubojst\"O prijc osam godirw.
Bolcsnica navodi da sc ponovno udala prijc dvijc godinc ida Zcli imati
dijctc. To jc vclika briga za ovu Zcnu koja ima 35 god ina.
U konstclaciji smo postavili prcdstavnikc za pacijcnticu i njczinu bolcst.
Njih su se dvijc osrnjchivalc jcdna drugoj i osjcCalc su snaZnu mcdusob-
nu povczanosl.
Da bismo provjcrili moguCu povczanost s pacijcntiCinim prvim muZcm,
zamolio sam jc da uvcdc njcgova prcdstavnika.l'vtcdutim, nakon ulaska
prcdsta\'tlika prvog muZa u konstclaciji nijc doSlo do promjcna, a taj jc
prcdstavnik u potpunosti bio zaokup!jcn vlastitim problcmima. Pacijcn·
tiCinu prcdstavnicu on uopCc nijc zanimao i nijc osjcCa\a povczanost s
njim.
Raspitao sam sc o svim dogadajima iz njczinc primarnc obitclji. Izncna-
da, on a sc sjctila da "baka" nijc majka njczina oca. Njcgova prava majka
um ria jc pri porodu. Cinilo sc da jc moguCc da hi to na ncki naCin moglo
124
hiti povczano s njczinom bolcsti. Ccsto u obitcljima u kojima jc Zcna
urnrla tijckom porodaja postoji ncsvjcsni strah od odnosa i trudnoCc.
J\loguCc jc da jc ncsvjcsno odana toj baki.
Rckao sam pacijcntki da odabcrc prcdstavnika za svojcg oca, a zatim i
da uvcdc prcdstavnku za oCcvu majku. Rcakcijc prcdstavnika prikazuju
obitcljsku dinamiku na kojoj se tcmclji bolcst. MuSki prcdstavnik koji
prcdst;n-lja boles! zapravo jc pacijcntiCin otac. Kada jc oCcv prcdstantik
dovcden u konstclaciju, prckinu\;1 sc topla vcza izrncdu prcdstavnicc
pacijcnticc i prcJsta\"nika njezinc bolcsti. No, o(c\' prcdstavnik nc moZc
glcdati vlastitu majku. Gleda pacijcntiCintl prcdstavnicu s osjcCajcm
ljubavi i Zudnje. nlo sliCno prijaSnjoj rc:1kciji pacijcntiCinc prcdstavnicc
prcma bolcsti. To hi znaCilo da pacijcntica zamjcnjujc oCcvu majku.
U tom trenutku zamolio sam pacijcnticu da zauzmc vlastito mjcsto u
konstclaci}i ida kaZc svojcrnu ocu: "U tcbi takodcr volii11 i tvoju majku."
Ta reCcnica razrjcSava uplctcnost oca, kao i kCcri. Dira oca do suza i otac
i kCi dugo sc grlc. Bakina ih prcdstavnica glcda s rado$Cu.
Ncrnam informaciju o !()me Sto sc daljc dogadalo s tom pacijcnticom.
DJEDOVO SAMOUBOJSTVO: "Draga marna, sada sc slaicrn."
(Pacijcntica s porcmcCajima spavanja i probavnim smetnjama)
Pacijentica sc Zali na porcmcCaj spavanja i gastrointcstinalnc problcmc.
Takodcr navodi da ju jc scksualno zlostavljao susjcd kad jc imala dcsct
god ina. PribliZno u to vrijcmc njczini roditclji su sc rastali. Svojim rodi~
tcljima nijc rckla o incidcntu sa susjcdom.
Tc informacijc dovoljnc su da sc formira radna hipotc7,a pa sam u tom
trcnutku prckinuo pacijcnticu.
U sluCajcvima scksualnog zlostavljanja, mnogc konstcladjc primarnc
obitclji pokazuju da jc silovanjc Cesto u osnovi pomaknut incest. Umjcsto
oca, poCinitclj postanc nctko tko ne pripada nuklcarnoj obitclji. Kon-
stclacijc Ccsto otkriju dinamikc sliCnc onima u inccstuoznim obitcljima.
125
 r
1
Zbog vez:most i za .woju primamu ohitelj. prct hod nog part ncr:~. il i umr\u
djccu, m:~.jCina duSa nijc slobodna za odnns s mu:i.cm pa kCi tad a zauzima
njczinn mjcsto.
Probavni problcmi Ccsto su pnvezani s teSkim odnosom s ma)kom. Pore-
mcCaj i spavanja Ccsto proizlaze iz problema il i st rahova da Cc Clan obitelji
otki iii umrijcti dok padjcnt spava. Bolcsnik nes\·jcsno budi sam schc da
:;e nc bi dogodilo ncSto loSe.
U m·mn slui::aju sumnjarn da pacikntil·irht majb nije dostupn.; (mako
kako bi to dijctc :i:cljclo. lz pcrspcktivc knnstdacijskog rada, to bi mogao
biti kliuC za ubla?.a\·anjc simptoma i iscjcljcnjc. Da bismn to tcstirali,
prcdlaZcm da pacijcntica post;wi konstclaciju svojc primarnc ohitdji.
Ona bira prnht;n·nikc za ()(;!, rnajku i scbc.
~lajCina prcdstavnic,; (lSjcCa sc izrazito optcrcCcno i nc osjcCa nikakvu
vczu ni s nntZcm ni s kCcri. Ona sc udaljava od njih i na kraju odlazi
powc izvan kruga. Ondj<' jc u st<"tnju pononlO dis<"tti i osjcCa sc boljc.
ti odgonmtn;l mojc pitanjc, pacijcntica jc navcl·a da jc otac njczinc maj-
kc pol'inio samnuhojstvo kad jc njczina majka imala dvijc god inc. ;\lajka
jc odrasla vjcrujuc'i d;~ jc njczin oCuh bio njczin otac. Saznala je za smrt
svojcga bioloSkog oca tck bo odras\a.
To saznanje pomoglo jc objasniti majCinc osjcCajc i pokretc u konstclaci-
ji. Duboko u S\'Ojoj du$i povczJm je sa svojim prcminulim occm. Rcbo
sam pacijcntici da mi sc Cini da su svi njczini simptomi ukorijcnjcni u
jcdnu dinarniku. Postoji jedn<"l osoba koja trcb<"t biti ukljuCena u rjcSa-
vanjc. U torn s<"tm trcnutku napravio pauzu jcr je pacijcntica odvratila
pogkd od mcnc i tvrdoglJvo sc zaglcdala u pod. "Tvoja majk<"t! Ovdjc bi
bilo iscjcljujuCc da pronadcS sklad sa svojom lll<"ljkorn i poStujcS ono Sto
ona nosi. Da sc sloiiS sa svimc Sto jc bilo i dajc prihvatiS, ukljuCujuCi svc
Sto joj pripada."
PJcijcntica uzvraCa: "AI i ja ne Zelim!" Pokt1Savam osjctiti njczinu izjavu i
nakon dugc pauzc kaZcm: "To nijc toCno. Na jcdnoj razini nc ZcliS, mogu
to osjetiti. Mcdutim, to je samo clio onoga Sto je istina. Duboko u duSi,
osjcCam tvoju ljnbav i Ccinju za majkom, koja jc dovoljno snaZna d<"t tc
126
tjcr:l da we to nosiS umjcsto njc - i ncsanicu, i probavnc prohlcmc, i
scksualno zlostadjanjc. Sw to iz ljuhavi prema svojoj mJjci." Pacijcntica
Sutkc sluSa, a rni mirno i tiho dugo sjcdimo.
!Ja hi 0\"<"l pacijcntica n;~Sla vc:r.tt s tom ljubavi, molim majCinu prcd-
stavnicu da st<"tlh' okrenuta prcma njoj. Cckam strpljivo da joj poglcda
u o(i, a zatim jc molirn da ponovi sljcdcCu rcCcnku i kaZc jc majCinoj
prcdstan1ici: "Draga mama, bk i ako odeS, uvijck CcS ostati moja majb.
Bcz ohzira nato Sto nas pnvezujc i Sto nas razdvaja, sada to po~tujcm."
Tc reCcnicc dirnule su rnaj(inu prcdstavnicu. SJ suzama u oarn.~ glcda
woju kicr i uzima jc Z<"l rukc. Sada i p<"tcijcntica moZc glcdati svoju m<"ljku
i ona, takodcr, poCinjc plakati. Grlc sc. KCi glcda u majku i sugcriram
joj da ka'i.e: "Drag.; mama. sla'i.cm sc, i sada to prihva(Jm, bk i pod m·u
ci_jcnu:·
Izlaienje na kraj s otporom
U tcrapiji il i savjctovanju opCcnito t rcbamo uzcti u obzir d a sv<"tki "ot por"
kod pacijcnta ima opranlanjc i da ncCcmu slu:i:i. PoStujcrn to, ali to nas
ne trehJ sprijcCiti u radu. (:csto sc susrcCcrno s otporom kada pacijcnt
Zcli neSto drugo od onoga Sto mi Zclimo. ToCnijc, otporom nazivamo
situaciju bda sc pacijcnt ponaSa na naCin koji upuCujc na to da nc Zcli
ono Sto mi mislimo da jc dobro. Sam nc moZc tako lako novu situaciju
vidjcti kao rjcScnjc. fvloguCc jc tJkodcr glcdati na ovu situaciju kao na
indikaciju toga da kao tcrapcuti nismo ispravno prodjcnili pacijcntove
kapacitctc. IIi da nisrno uspjdi pacijcnta navcsti na nov naCin razmiSlja-
nja, osjcCanjJ iii ponJSanjJ koji bi, po naScm miSijcnju, bio bolji za njega.
U ovom sluCaju odnosim sc prcma pacijcntiCinom tvrdogbvom "Ja nc
Zclim!" tako Sto joj nudim ncobiCnu intcrprctaciju njczina ponaSanja.
Zatim jc suobnm s majCinom predstavnicom i nudim joj rcCcnicc za
koje smJtram da mogu dotaknuti njczinu duSu i otvoriti put do promjc-
nc u njihovu odnosu.
127
 T
UBO)STVO UDOM!TEL)A:
"ZcliS li Zi\·jcti, moraS pustiti ntajku da ode."
(Paci_icnt sa ZcluCanim tcgobama)
Covjck star Cctrdcsetak god ina, iz Trsta, otkad zna za sebc ima Zclubmc
tcgohc. Nc postoji jasna mcdicinsb. di.iagnoza, ali Cini sc da im;t intolc-
ranciju na raznc prchrambcnc proizn)dc, <1 ncki lijcCnici sumnjaju na
Crohnont bolcsl. J\jq;o\'i simptumi Ccstn su idcntificirani kao ncurogc-
ni ili povczani s autononmim Zivbnim sustan1111.
On jc Cctvrto Zivo dijctc svojih roditclja i "jedtni" ~in. Prijc njcgova rodc-
nja, njcgova jc majka izguhib muSko dijetc u pctom mjcsccu trudno(c.
U razgo\·oru s O\'im paciJentolll izncnada s;Hn osjctio iznirnan osjcCaj
tc?.inc. Bin mi .Jc potrt:'ban go!cmi napor d;1 l.adr7jm powrnost, i imao
sam osjc(aj bn da ndlo crpi nwju \'italnn~t. Podijelio sam wojc osjc(ajc
s pacijcntom, a nn mi jt· rckao da ga jc to podsjctiln !hl dva incidt•nta.
fed nom jc got(l\'O umro kaJ j<.' bin djebk. Igr<~o ~e u Sumi s prijatd.km
i naS\i su homhu iz Druguga s\'jctskog rata. Kada su jc pokuSali ntvo~
riti, cksplodirak1 je i obojicu ozbiljno ozlijedila. Bin je u komi nckoliko
tjedana, a njcgo\' je prijatclj izguhio ruku. Taj jc prijatl'lj poslije poCinio
samoubojstvo s dc\·ctnacst godina i ta Cinjcnica i daljc nm~i p<lci_jcnta.
Nc mo'i.c sc rijc.Siti o.sjcC:aja da samoubojstvo njcgova prijatclja ima vezc
s ncsreCom.
Drugi incident povenn jc s djedom i bakom s oCeve strane, koji su vodili
bar. Tijckom rata partizani su Cesto posjedvali taj bar. Jednog dana, fa-
~isti su doSii u bar, iz\'ukli jcdnog od mjcStana i ubili ga. U sclu sc Sirila
glasina da jc pacijcntov otac, koji jc tada imao Cctrnacst godina, izdao
Covjcka jcr sc bojao za svojc roditcljc.
Dok sam ga sluSao kako govori, pokuSao sam osjctiti koji je od tih doga-
daja povczan s njcgovim simptomima kako bih sc odluCio koji odnos !re-
ba postaviti u konstelaciji. Budud da nisam mogao dobiti jasan osjcCaj,
prcdloZio sam pacijcntu da postavi prcdstavnike za scbc i svojc roditcljc.
Covjek sc doima izncnadcn vlastitom spontanom postavom svojc obi-
tclji. Sva tri prcdstavnika glcdaju u razliCitim smjcrovima i Cini sc da
128
nisu mcdusobno po\'czana. Pacijcntm• sc prcdstavnik osjcCa usamljcno,
napu.Stcno i izgubljcno. MajCina prcdstavnica samo bulji t1 pod, a oCcv jc
prcdstavnik bi_icsan.
Najprijc sam zarnolio pacijcnta da dod a prcdstavnika za p;utizana. Kada
_ic ta,i pr<.'dstavnik dovedcn na svojc m_icsto, odmah sc sruSio. Nitko od
n~t<llih prcdstavnika nijc pokazao da ih sc to tiCc iii da to na bilo koji na-
Cin utjcCc na njih. Pi tao sam ih o njihovim iskustvima. OCcv prcdstavnik
rckao .ie samo: "Dobro jc da je p;lrtizan mrtav, ali to nijc jako vaZno. fa
sam tako llC\'.krojawo bijcsan - na S\'C.n ~lajCina prcdstavnic<J i daljc jc
:wril<l 11 pod i nijc pokazivala nikakvc osjcCajc. Rud11d da taj korak nijc
nikarnn vmlio. prcdloZio s<Jm pacijcntu da doda prcdstavnika za brata,
beb11 koja jc umr!a 11 pctnmc mjcsccu trudnoCc. Tom sam prcdstavniku
rckao da lcgnc na pod isprcd majkc. Ona je postal<~ vrlo tu"lna bd jc
\"ldjcla (() dijctc i poCcla jc wEtati kao da jc psihiCki porcmcCcna. OCc\·
prcdsta\'11ik nijc mogao pndnijcti to histcriCno vriStanjc i povco jc Zcn11
y,,1 ruku. Od\'(::o ju jc prt•ko da stanc isprcd mrtvog partizana. MajCina
prcdsta\'nica odmah jc z;!Sutjcla is uZasom jc glcdala u mrtvog. lzncna-
da, njczin bol sc prolomio ion a je poCcl<J plakati iz dubinc svojcga srca.
Pa(ijcnt, koji ,k sjcdio kraj mcnc, takodcr poCinjc plabti i kaZc: "Znam
Sto to znaCi. Roditclji nwjc majkcdoS!i su iz Danziga.lo.·loja majka poslana
jc u Ita!iju u sklopu djcCjcg transporta. Talijanska obitclj koj<~ jc prihva-
tila moju majku podr:bvala jc partizanc i pomagala u njihovu skri\'anju.
Kad jc moja majka imala pet godina, nje7jnc talijanske udomitcljc ubili
su njemaCki vojnici."
Dok jc pacijcnt prcpriCano taj dogadaj, majtina prcdstavnica lcgla jc
kraj prcdstavnika mrtvog partizana. LcZcCi ondjc, osjcCala sc ugodno i
rnirno. I ostali prcdstavnici bili su mirni. Samo sc prcdstavnik pacijcnta
i daljc osjeCao uzncmircno. Nijc znao Sto bl trcbao Ciniti. S jcdnc stranc,
osjcCao sc privuCcn majci. S drugc stranc, Cinilo sc da shvaCa Sto bi to
zapravo znaCilo.
Ostavio sam prcdstavnikc na njihovim pozicijama i okrcnuo sc pacijcn-
tu. Pozorno sam ga poglcdao i rckao: "Moja je prcdodZba da, ako ZcliS
Zivjcti, moraS pustiti majku da ode." Potvrdio jc to. "Moja majka jc cijcli
129
c ---, ..... ~• ""'' """'" '>UIII Ui!tlVII
 T
prcdstavniku: "Dragi muZu, pnStujcm tvojuljubav i tvoju bol. Bcz obzira
na tn Sto sc dogodilo, majka koju nctko im<l jc uvijck najbo\ja."
Sudcti prcma pacijcntiCinu prvohitnom npisu, Cini sc d<1 njczin suprug
wojuljutnju pre rna rnajci prcnosi na woju Zcm1. Zato jc tnolim da dod a:
"Tvoja majka za tebc, a ja za naScg sin;~."
OCcv prcdstavnik S<1da jc zaplakao. Okrt.'nuo sci po~ll'd;\0 s\"Oju majku.
Jla bih bin siguran da se hakini osjc(aji prcma simt ne(c pomijcSati s
n_iczinim osjcCaiima pre;na njcg(l\"ll mladcm hratu, pnstavio sam drugog
prcdstavnika da stanc kraj njc kao njctjn umrli sin. To nijc donijdo pri-
mjctnc prorn.ienc u komtelaciji. PredloZio sam da baka kaZc: "Dr;1gi mnj
sine. Z,\\l rni k Sto nisam mogla ostati." Kada se otac nasmijeSio, majka
ga jc uzcla u naru(jc. Prcdstavnik siua sada se s olakSanjcm okrcnuo
prema S\"tl_io.i majci.
Paci.knti.::a .k wlo dirnuta rcakcijama pn:dst;n·nika i bzc da jc osjc(aj
tdinc koji jc godinama osjcCala u srcu s<1da ncstao.
BaS kad sam htio okonbti rad, baka oslobada svojcga sina iz zagrljaja i
daje mu do znanja da trcha obratiti poznrnosl na s\·oju Zcnu i sina. Ona
sc polako po\·]a(i iz konstdadjc. Na udaljcnosti od drugih, on;l se okrc(c
i lijeZc na pod, zatvarajuCi o(i.
NaZalost, ncm<1m inform<1dje o tome Sto sc dogodilo s tom obitclji poslije
tc konstelacijc. U mojcm dosad<1Snjem iskustvu s cpilcptiCkim napadi-
Il1<1, konstdacijc su pokazalc da idcntifikacij<l s iskljuCcnom osobom nijc
kljuCna dinamib koj3 stoji iza njihovc poj3vc. CdCe sc mogu vidjcti k.to
naCin rjdavanja dilcma.
R. G. Hamer (1987.) takodcr opisujc cpilcptiCkc krizc kao "rjcScnjc" koje
pruia bijcg od sukoba. Z<lnimljivo jc primijctiti da sc, kada sc razrijcSi
dinamib u kljuCnom odnosu, Ccsto dogada da sc cpilcptiCki napadi jav-
lj<~ju rjcdc. SjcCam sc jcdnoga jedanacstogodiSnjcg djcCaka kod kojcg;~ sc,
nakon Sto su njcgovi roditclji svojc problcmc u odnosim;~ rijcSili uz po-
mo( konstclacija, uCcstalnst napada postupno smanjivala da bi na kraju
i posvc ncst<ll<l. Ta jc situacij<1 bila sliCna gore opisanom sluCaju po tome
Sto jc djcCak cpilcptiCkc napadc dobivao samo u majCinoj n<1zoCnosti.
132
Bolcsti i iskljuccnost Clanova sadasnje obitclji
U konstclaci_jama takndcr vidimo i iskljuCcnjc Clanova iz sadaSnjcga
ohitcljskog sust;\\"a pcwezano s bnlcsti. SadaSnj<1 obitclj u ovnm kontckstu
ukljuCujc svc rclcvantnc pacijentovc partncrc, ukljuCu_iuCi i svu djccu iz
tih mlnosa- vlastitu djccu, onu udomljcnu ili posvojcnu zajcdno s nji-
ll\lvirn hioloSkim roditcljima, rnrtvorodcnu i pobaCcnu djccu, a ponckad
Ca k i onu spontano pobaCcnu.
NeprihvaCcna i iskljuCcna djeca
Sljcdc(i sluCajc\·i pok.lzuju vczu izmcdu bolcsti u obitclji i djecc koja joj
pripadaju. ali koj<l nisu prihvaCcna. Oni takodcr pokazuju odgovara.iub.•
pristupe razrjc.~cnja iz pcrspcktivc konstdacijskog rada.
KCI S INVALIDITETOM
(Pacijcntica s eritemskimlupusom)
Zen a bnlujc od lupusa vcC 13 god ina. Lupus jc autoi nmna boles! koja ut_jc-
Ce na sustav krvnih Zila i n:zivnog tkiva, Sto rczultira karaktcrist!Cnim
crvcnilom lica i upalom zglobova. Ov<l jc Zcna doZivjcla prvu cpizodu te
holcsti tijckom wnjcga drugog braka, ncdugo nakon posvajanja djctcta.
On;~ i njczin suprug odluCili su posvojiti dijctc nakon Cctiri spontana
pobaCaja. Pacijcntica jc u prvom braku imala kCcr koja jc bila tcSko ozli-
jcdcna zbog duljcg ncdostatb kisika pri rodcnju. Pos\jcdicc su navodno
rczultat lijcCniCkog ncmar<1. 10 jc dijctc umrlo u Cctvrtoj godini.
PoCinjcmo konstclaciju s dvama prcdstavnicima, t'.a pacijcntku i Z<l
bolcst. Pacijcntica bira Zcnu da prcdstavlja bolcst i postavlja jc podaljc
od svojc prcdstavnicc. Prcdstavnica bolcsti osjcC<l Zclju da budc u ncpo-
srcdnoj blizini pacijcntiCinc prcdstavnicc. Ona prati svaki njczin pokrct
i napadno sc Zcli priviti uz nju. PacijcntiCina prcdstavnica viSe sc puta
pokuSava osloboditi i svaki put to Cini svc Zcstc.
Zamolio sam pacijcnticu da u konstclaciju uvcdc prcdstavnika za svojc
prvo dijctc. Ona jc odmah poCcla plakati i kao djetetovu prcdstavnicu
postavila jc jcdnu mladu icnu, vrlo hlizu vlastitc prcdstavnicc.
133
 TI
Na pacijcntiCino zapro:paStcnjc, njczina predstavnica odrnah sc udal.iila.
Ona nc rnoZc podnijeti prcdstavnicu djctcta blizu scbc. Kretnjc majke i
djetcta idcntiCne sn pokretirna paciJentiCine prcdstavnice i predstavnicc
njczine bolcsti od rnaloprijc. C:ini se da predstavnica bolesti zarnjcnjuje
pacijentiCinu prvu kCer.
lJ tom trcnutku z;m10!io sam paciJcnticu da doda predstavnika za svojc-
g<"~ prvog mula. Odrnah jc na ,·idjclo iziSao braCni sukoh. Njih su sc dmjc
odluCno gkdali, ali nijedno nijc nwglo pogledati dijt'lc iii prcdstavnicu
bolesti. Boles! jc bila na rubtt da s•: pon1Cc kad jc U\"cdena prcdstanlica
za kCcr, nakon Ccga jc ona opd os.ktila Cvrku vczanost za pacijcntiCinu
prcdst.1\'ll icu.
Obratio sarn sc pacijcntici: "Cini sc da jc ncvol.ia s \·aSom kCeri iznnla
\";l.S raz\"od." P;H.:ijcnt ic;l to pot vrduk. NJcz in .~up rug. koii j c i .~a rn li_ic(n ik,
to nijc mogao podnijcti. Godinama _ic bin zankut'ljcn sudskorn parnicnrn
proth·\ijcCnika i Z<lpraYo ju jc ostavin da sc sama nosi sa svn_iom holi i
kCerinom sudbinom. ViSe sc nikada nisu ponoYno zbliZi\i.
Kao s!jcdcd korak, zamolio sam kCcrinu prcdstavnku da !cgnc na pod,
Sto indicira da jc umrl<1. PacijcntiCina prcdstavnica odmah jc pogkdala u
svojc dijctc, poCda plakati i sjcla kraj njegovc prcdstavnicc. Prcdstavnik
njczina muZa to nijc mogao g!cdati i okrcnuo im jc led a.
NeSto moZc biti zaista okonCano tek kada sc prcstancmo boriti s tim.
lskustvo s mnogim konstclacijama pobzalo jc cia jc vaZno biti u sk!adu
sa smrCu i umiranjem. To jc bitno za mir mrtvih, kao i za mir onih kojc
su ost<1vili iza scbc. Dok god sc bivSi suprug nc moZe suoCiti sa svojom
tugom i boli zbog sudbinc svoje kCeri, dijetc nc mo;i:c pronaCi mir, a ne
moZc ga pronaCi ni pacijcntica. Pacijcntici na raspolaganju stojc ograni-
Ccnc moguCnosti, a prvi jc kor<1k suoCannjc s prvim suprugom.
Zamolio sam je da mi bic suprugovo ime, a zatim sam joj rekao da ga
pogleda i kaZc: "Dragi moj G., poStujcm tvoju bo! i naCin na koji sc s
njomc nosiS."
Kada jc muZcv prcdstavnik to Cuo, okrcnuo sci pog!cdao najprijc nju, a
zatim i njihovu kCcr. Suzc su mu tcklc niz obrazc dok ih jc grlio. U tom
134
tn..'nutkn zamolio sam pacijcnticu da zauzme svoje mjesto kraj kCcri u
konstclaciji.
ivluZcv prcdsta\"llik zagrlio jc pacijenticu i obojc su plakali za svojim
djctctom. PrcdlaZcm ocu da kaZc majci: "Sada Ccmo sc zajcdno nositi
s ovim." P;Kijcntica, sva u suzama, dodajc: "Da, molim tc, nosimo O\"O
za_iednn."
Za vrijcmc tog proccsa predsta\'nica bolcsti sve snaZnijc osjcCa da jc
su\·i.~na i korak po korak udaljava sc iz konstclacijc.
Katl<l postoji tdka situacij<l u ohitelji kao Sto su invaliditct iii smrt djctcta,
odnos roditcl_ia na tcSkoj .it' kuSnji. (~csto se partncri nc mogu povczati
u smjoj boli i tugovati zajcdno. Ako sc jcd<1n od partncra zatvara prcd
hnli, nc:i.cl_icni do~ada_i dolazi izmcdu partncra i naruSava sc partncrski
odnos. S drugc ~tranc, ako roditclji za.kdno mogu nositi tcrct, to Cc ih
CvrSCe pm·czati i niihnv Ce odnos rasti kroz to iskustvo.
Treba imati na unm da muSkarac i Zcna Ccsto drugaCijc do:i:iv\javaju
situacijc poput pohaCaja Sto dnvodi i do razlika u tome kako sc s time
nose. Zcnc posta_ju svjcsnc svojeg m<ljt."'insl\'a mnogo prije od muSkaraca,
a gubitak djctcta utrudnoCi potrcsa majku na dubokoj razini. MuSka rae
to Cesto drugaCijc doZivljava, pa :i:cna biva prcpuStcna sebi u svojoj boli.
POBACAJ: "Sada Ccmo to nositi zajcdno."
(Pacijcntica s blagim cpilcptiCkim napadima)
U posljcdnjih pet god ina ova :i:cna patila jc od blagih cpilcptiCkih napada
u ncpravilnim vremcnskim razmacima. NcuroloSki prcglcdi nisu dali
nikakve konkrctnc rczu!tatc. Pretpostavlja sc da jc to ncki bla:i:i oblik
cpilepsije.
Nisam tra:i:io dodatne informacijc. Zamolio sam pacijenticu da postavi
prcdstavn ike za sebe i svoj fiziCki problem. Z..1. boles! jc odabrala icnu.
U konstclaciji ta prcdstavnica osjcCa da jc jako privlaCi pacijcntiCina prcd-
stavnic<l. Odbacivanjc jc nijc obcshrabrilo, pokuSava sc krctati u blizini
135
 T
'
P<Kijcnticc tc tra:/j fiziCki kontakt, bk i kada pomwnn hi\'::'1 odgmnuta.
Kada jc pitam o njczinu do~jv]jaju prcdstavnicc holcsti, odgovara mi:
"Ono Sto hih stvarno Zcljcla jc da budcrn u njczinom trhuhu." Ta izja\·a
rasplakala jc pacijcnticu. Ona ohjaSnja\·a: "Pri_ic Scsl god ina izguhila sam
svoju prvu bcbu. To mi jc bilo straSnn. ]\lui. i ja Ziv_jc]i snw u Saudijskoj
Arabiji zbog njcgovog posla. lluduCi da _ic moran biti puno na pnslu, Ccsto
sam bib nlo usamljcn;l i ni.sam imala mnogo druSt\·cnih kontakata. U
Cctntornc mjc.sccu trudno..'c, moj mu1. morao jc ndlctjcti natrag u Eu-
ropu na Cctiri tjcdn<l. OdluCila sam da nc(u ki s njirn jcr nisarn htjcla
riskirati. I dok ga ni_k bilo imala sam spont;lni pobab.i."
Zamolio sam pacijcnticu da dodamn prcdst,!\"llikc za muZa i dijctc,
djcvojCicu, prcma njczinu intuiti\"fHlJ\1 osjcCaju. Prcdstavnica bolcsti
i hcbina prcdstavnica osjcbju kao da su jed no, pri\·ilc su sc jcdna uz
drugu. Paci.icntiCina prcdstavnic.l dnima sc hladnn i Zcli da jc ostan? na
miru. i\luZcv prcdsta\·nik pnkuSa\·ol sc pribli~.iti s\"Ojnj Zcni, ali sc os_ic..'a
hcspomoCno zbog njczina odbij.mja.
Prcdla?.cm da kaZc svojoj Zcni: "~ajdra?,a K., sad Ccmo OWl nositi zajcd-
no," Nato jc pacijcntil'ina prcdstanlica mogla pndki glavu i poglcdati ga
tt oCi. Osjt.'Cala sc postupno s\·c holjc i mogla nw sc nasmijcSiti. Nakon
nckog vrcrncna, poglcdala jc svoju kCcr i vrlo jc oprczno uzcla za ruku.
lvfuZc\· prcdstavnik koraknuo jc bliZc i objc ih zagrlio. U tom trcnutku
prcdstavnica bolcsti osjctila sc otpuStcno i poCcla sc udaljavati, korak po
korak.
Situacij:l s pobaCajcrn ndto jc drugaCija. U tom sluCaju roditclji nisu u
istom poloZaju jcr Cak ida SLt sc dogovorili o pob:1b.lju, na l.cni ostajc da
se sam a suoCi s lijcCnikom i danese konaCnu odluku. Zbog toga trudnob
prckinuta na taj naCin ima cnergiju koja razdvaja partncrc, a ako u obite~
lji vcC postojc druga djcca, mula moZc razoriti obitclj. Ako to razdvajanjc
nijc priznato, katkad sc moZc dogoditi da partnerc rastavi boles!.
136
I'OBACENO DI)ETE
(Lajmska bolest)
Protagonist ove konstclacijc nckoliko jc god ina patio zbog kroniCnih
glavobolja i brdiov.1.~kubrnih ncpravilnosti zbog kojih bi s vrcmcna
na vrijcmc izncnadnn gubin svijcst. Mcdicinska lcstiranja otkrila su
porcmcCaj s antitijelima Lajmskc bolcsti u krvi. UnatoC antibioticima,
pacijcntom stanjc stalno se pogorSava. Njcgovo op(c zdravstvcno stanjc
ozbiljno jc ugro~.cno.:1 osjcCa sc vrlo slabo i spava prckomjcrno. Nijcdobio
otbz samn zat,J Sto njcgov Scf ima razumi_ic\·anja za njcgovc probk:mc.
PnslJcdnjih Sest mjcscci radi na poln radnog \'fcmcna, ito ncksibilnog, i
nc moZc raditi \'iSc od toga.
U umdnorn krugu pacijcnt jc rckao da jc u braku pet god ina ida ncma
diccc. Nc zna ni za Sto nsobito u s\"ojo_i primarnoj ohitclji Sto hi sc moglo
odnnsiti na njegont bolcst. Prcdlai.cm da poCncmo s dvama prcdstavni·
cima, za pacijcnta i za njegon1 bolest.
Za svojcg predsta\'nika iznbrao jc muSkarca, a za prcdstavnicu bolesti
Zcnu. Postavio ih jc okrcnutc jed no prcma drugomc, vrlo blizu. Kad sam
prcdst<lvnicima rebo da slijcde vlastitc intuitin1c pokrctc, pacijcntov jc
prcdstavnik napravio vcliki korak unatrag. Prcdstavnica bolcsti odmah
ga jc poCda slijcditi. On a osjeCa tugu kad se on udaljava od nje. Kada se
bolcsnik joS jcdanput od1naknuo od njc, onaga i dalje Zeli odluCno sli-
jcditi. Njczin izraz lica, a poscbicc njezina djctinja tvrdoglavost, navodc
me da posumnjam da bi to moglo biti padjcntovo dijctc.
Iako sam iz onoga Sto jc rckao u uvodnom krugu 7.1lao da pacijcnt
ncma djcce, ponovio sam pitanje o djcci i opel dobio nijcCni odgovor.
Pi tao sam ga je li u obitclji bilo umrle djecc, prckinutih trudnoCa iii jc
li moZda imao dijcte s prethodnom partnericom. Pacijcnt ima snaZnu
fiziCku rcakciju na moje pitanjc. Problijcdio je i kapi znoja pojavile su sc
na njcgovu Cclu. Objasnio mi jc da jc to tipiCan znak regularnih napada
slabosti. Jedva dame stigao zamoliti da prckinem konstclaciju prije nego
Sto je izgubio svijcst i pao sa stolca.
Polili smo ga hladnom vodom da dade k svijcsti. I daljc leZeCi na podu,
promucao jc: "Molim vas, ncmojtc daljc, ne mogu viSe."
137
 1
'
SljcdcCcg dana p<Kijcnt jc htio sa mnom pri\·atno razgovarati za vrijcm...:
strlllkc. Rckao rni jc da jc 7.cna s kojom Jc pretlwdno imao OLinos jed nom
pnbacila dijetc. SlnZio sam se da bi to rnoglo irnati vczc, ali plan iran sam
prvo raditi s drugirn ljudima iz grupc koji su sc prijavili za rad. Rckao
sam mu da Cc zasigurnn biti dovoljno vrcmcna da uCinimo ncSto za n.fcga
pnsli.Jc. lmdc lito i daljc Zclio. TrcCi dan, malo prijc kraja tcCaja, ponovno
mi .ic pri~ao i rckan da poh<l(aj nc podr;wmnijcva prcthodnu djc,·ojku,
ncgo da sc zapr;wo radio njcgovoj supruzi. Pot om jc od111ah dodao da jc
ni pod bliirn oknlnnstima nc i.di izgubiti.
Nakon stankc, r;1d s jcdnnm sudionicom uk\juCio jc pitanjc odnos.t. Ona
je takodcr pohacila dijete za(eto sa sadaSnjim partncrom. Od tog tn.'!lll\·
b njihO\" jc Z<ljnlniCki Zi\"Ot bin vrlo tcZak. Pa..:ijcnt s l.ajrmkorn boksti
napctn .ic pratio tu knnstclaciju, ali nijc nakon toga osjctio pntrchu d<l tog
dana nastavi s\·o.i rad.
fh'a tjcdna t~.<kon kon~adacija pa<.:ijcnt jc traZio indi\·idu;J\nc konstclaci·
.ic. Posli.il' grupnc konstdacijc koja jc ukljuCila pitanjc pohaCa_ja i odnosa,
sh\·atio jc da su tc st\·ari pnvezanc. Sh\"<llio jc da jc liziCke prohlcmc poCco
irnati ncdugn nakon Sto je njcgova supruga p()bacila.
Na individual nom sastanku rckao sam mu o dalckoseZnim pnsljcdicarna
pobaCaja, na temelju svojih opaZanja u mnogim konstdacijama.
Posch no ga jc dirnuo sluCaj icnc stare oko 35 godina, koja jc na konstc-
\acijskoj grupi rckla da jc mislila da mora biti najsrctnija osoba na svijctu
jcr sc za dva mjcscca udajc za muSkarca svojcg Zivota. Bcz ikakva uvoda,
zamolio sam je da post a vi konstclaciju sebe i svojcga buduCcg supruga.
On a je predstavnike smjcsti\a na udaljenosti od oko dva metra jed no od
drugog. Bilo je ncvjcrojatno da je, kad god sc muSki prcdstavnik pokuSao
pribliZiti njczinoj prcdstavnici, osjcCala bol u cijclom tijelu. Bol bi popu-
stila samo kada bi sc Covjek odmaknuo od nje.
Njih dvojc vee Sll hili u vczi kada su iS\i u Skolu. Kad joj jc bilo sedamna-
cst god ina ostala je trudna, ali obojc su se sloiili da bi trcbala pobaciti.
Razdvojili su se oko dvijc godinc nakon toga i svatko je otiSao svojim
putcm. Zcna jc imala niz odnosa, a Covjck jc bio u braku s prijatcljicom
138
s fakultcta i imao d\'oje djccc. Nakon os:~m god in:~ ostavio jc S\'Oju Zcnu.
Kada se par iz Skolsk ih dana ponovno sreo, njihova sc ljubav rasplatnsa Ia
i opel su 7.apoCcli \"CZU.
GlcdajuCi konstdKiju, Zcna jc primrjetila da joj jc nezamislivo da sc uda
za tog Covjcka. Rckao sam joj da maZda njihova ljubav moZe nadjabti
prohlcmc priln·atc li oboje distancu koja jc njoj potrebna.
Dok Jc sluSao tu priCu, Covjek jc shvatio da su intcnzitct i uCestalost
n_icg(lvih n;1pada proporcionalni wcmcnu knjc pnwodi sa S\"Ojom su-
prugom. Epizodc gubitka svijesti najCcSCc sc dogadaju kada su zajedno
11<1 odmoru. Mislio jc da bi to moglo hili zbog njegovc osjetljivosti na
\·isoke tenlpcraturc pa su svnjc posljednjc ljetov;llljc provcli na sjeveru.
;\'o, to ni.il· donijclo boljc rczultate. NajCeSCe jc moran uzcti bolovanjc
poncd.fel.ikom, da hi se npor;wio od vikcnda. Na kraju jc morao priznati
da nm.k zdradjc hiln holjc .~to _ic imao viSe prostora u odnosu sa s\·ojom
suprugom .
1\-iogu(c jc da pacijcnt osjcCa da njcgova supruga viSe nijc slohodna za
njihov Olinos na isti naCin kao i prijc, zbog posebne vezanosti za pobaCe-
no di,ietc. Kad on kaZc daje ni pod kojin1 okolnostima nc Zcli izgubiti, to
moZc biti simptom ncs\·jesnog pokuSaja dajc vcZc za scbc ida jc zadrii.
Takodcr, imao sam snaZnu sumnju da je pacijent doZivio rani gubitak
u svojoj primarnoj obitclji, ili kroz osohnu traumu razdvajanja iii krm.
obitcljsku upletcnost. NiSta od toga, medutim, nc oslobada ga od od-
govornosti za poSto\'anjc Zcnine odluke. Stoga mi se Cinilo da je bolje
usrcdotoCiti sc na odraslu komponcntu njcgova problema ncgo poCcti s
djetinjstvom iii primarnom obitdji.
SljcdcCa konstclacija sa sliCnim sadrLajcm ilustrira korakc koji su dovcli
do uspjcSnog rjdcnja.
139
 r
I
!
UZAJAMNO POSTOVANJE
(1\.luZc\'a kroniCna bokst Stitn}aCe)
jed an sc par zakdno prij;wio 'l.a konstclacije zhog problema u braku. Co-
\'jck je pat in od k roniCnc up a lc Stit njaCc oko t ri god inc. Njcg(l\' i problc m i
pnCcli su prib]i;;.no godinu d,tn<J nakon Sto jc njcgova supruga pobadla.
Ta trudnnCa bila jc tre(a u razm<~ku od Cctiri god inc i on<t jc osjeCala da
sc nc moZc nnsiti s _inS jcdnim d_jctctom.
Zhng akutnc zdrant\'CIIC krizc. nmZ jc moran ntiCi u bolnicu dan prijc
radionicl' kon~tdacija, tako da nijc mngao sudido\'ati. Z.cna jc wlo od
luCna nastav!ti s radom u grupi bo Sto jc i planirano, jcr joj jc njihova
lrl'nuta(!l<l situaciia nepndnoS]_ii\";1.
PoCinicnw knnstclaciju sa satbSniom ohitd)i i "i.cna izabirc pr<:dst<t\·nikc
za supruga, (h·ojc- djccc i ~ehc. Prdstavnika ~vojeg muZa pnsL1dj.1 d<t-
kko od sebc. Prcdstavnlcc za kCcri ~to_jc Jcdna kra_i dn1ge. na _icdnakoi
udal_icnosti od S\'(ljih roditdja. Sva Cctiri prcdstavnika i7.glccbju tvrdn i
kruto. Njihove su glavc spuStcnc prcma doljc i svi glcda_ju mjcsto na podu
u srcdini prostori_ic. Kad sarn pitao jc li bilo d_iccc knja su umrla, Zen::~ mi
.k rckla za pobaCaj trcCcg djcteta. /.amolin s·.w1 jc da doda prcdstan1ika
za to dijctc. Ona izabirc muSkarca i dO\·odi ga na mjcsto izmcdu wojc
prcdstavnicc i prcdsla\'llik<l svojcga muZa. Kad jc prcdstavnik pobaCc-
nog d jet eta dobio mjcsto u konstelaciji, svi ostali prcdstavnici poCcli su sc
boljc osjdati, a smrznuta jc knnstclacija oiivjda. lvicdutim, prcdstavnik
pobaCcnog djctcta nijc se osjcCao dobro i bio jc vrlo blijcd. Nngc su mu
klecale i ubrzo sc iscrpljcn sruSio. Prijc ncgo Sto jc Zenina predstavnica
uspjcla rcagirati, oCcv prcdstavnik vcC jc bio kod tog djctcta. Bc:l.ivotno
sinovljevo tijclo privukao jc k scbi i driao ga u naruCju optuZujuCc glc-
dajud svoju Zcnu.
Pacijenticu taj pokrct nijc zaCudio. ObjaSnjava da jc naj\•cCa Zclja njczina
muia da imaju sina.
U tom trcnutku molim jc da izabcrc prcdstavnika za suprugovu bolcst.
Izabirc muSkarca i postavlja ga iza suprugova prcdsta,•nika koji i daljc
sjcdi na podu s djctctom. Prcdstavnik bolcsti rckao jc da sc osjcCa dobro
140
na tome mjestu, osjcCao sc jakim i povczanim s muZcvim prcdstavni-
kom. i\luicv pr<.'dstavnik svjcstan jc bolcsti, ali za nju pokazujc vrlo
malo zanirnanja i kn.·(c prcma naprijcd, daljc od bolcsti. StiSCc svojcg
sina i Jo.~ ,-iSc mu sc Zcli pribli7.iti, usrnjcravaju(i svu svoju painju na
n_jcga. Zenina prcdsta\·nica g!rda njih dvojicu. Osjcb slabost i Iwata jc
ncsvjcstica. K(cri stoje blizu dr7.c(i jcdna drugu. Njihov jc komcntar hio
da jc dobro Sto irnaju }edna drugu jcr nc nsje(aju nikakvu povezanost sa
wo_iim roditcljima.
Ohratio sam sc pacijcntici koja jc sjcdib kraJ mcne i zamolio jc da kait'
muiu: "Dragi 1-1 .. pnStujrm \\'Oju !jubav i l\'oju bol. lpak, donijcla sam
konaCnu ndluku i sama Cu sc nositi s njom." Kad jc to rckla, prcdstav-
nik niczina mula podig;w je poglcd. l~ckao sam joj da kale: "Dragi H.,
po~lltjcm tvoju ljubav i l\'oju hoi. ali to je moje. Ja sam sam<l donijcla
konaCnu odluku i ja (u to nositi, sama!" }.-!olim muicva prcdstavnika
lb LtZe: "Draga. s<1d;1 po.~tujcm tvoju odluku, sa svim posljcdicama koje
ima za tebc, za menc, a i za naSu djccu." Kad jc to izgovorio, njcgo\'o za-
ni ma nje za sin a je nslabjclo. Sino\' prcdstavnik ot vorio jc oCi i istodobno
sa zanimanjcrn glcdao svoju majku.
Lh·odim pacijcnticu da z~mr.mc s\'Oje mjcsto u konstclaciji i molim po-
baCeno dijctc da sjcdnc na pod isprcd svojc majkc, naslonjcno lcdima n;l
nju. On a njcino polaic svoju ruku na njcgovu glavu i g!adi ga po kosi.
fvfu:lcv prcdstavnik ustajc, a prcdstavnik bolcsti polako sc povlaCi iz
konstelacijc. KCcri kojc su s pozornoSCu pratilc roditcljski dijalog, sada
sc osjcCaju znatno holjc. Kada su njihovi roditclji jed no prcma drugomc
pokazali poStovanjc, djc\'OjCicc su ponovno osjctilc poStovanjc prcrna
svojim roditcljima. OsjcCaju sc povczanc s majkom i occm, a takodcr
is pobaCcnim bratom. On jc na dobrom mjcstu uz svojumajku dok se
djcvojCice sada osjcCaju malo bliZima ocu. Objc su pomalo zahrinutc
zbog njcgovc bolcsti u pozadini.
0 oCcmj primarnoj obitelji dobio sam informaciju da su sc njcgovi rodi-
tclji razvcli kad jc imao tri god inc, nakon Ccga on viSe nijc bio u kontaktu
sa svojim occm. Kad jc kao odrasla osoba htio potraZiti oca, otkrio jc da
jc on umro nckoliko godina prijc toga. Vjcrojatno prcdstavnik bolcsti
141
 f
prcdstnvlja Covjckov;l oca, ali s obzirom n;l to da on nijc prisutan u grupi,
nisam to daljc nastadn rasvjctljavJti.
(:inilo sc primjcrcnim da Zen a sam a snnsi odgovnrnnsl za pnhabj. l\·lu!i·
karac mora priznati da i:cna pri tom ima izbor i Lrd1<1 poStov<1Li njezinu
od!uku, rna kab·a ona hila.
i\kdutim, kada jc i:cna prisiljcna p(lhaciti, to jc ncSto sawim drugo.
PRISILNI POBACAJ
(Pacijcntie<l S<l shizofrcnil'nom psihozom)
U edukaci)sko.i grupi jedanli_kl:nik iznosi sluCaj koji sc ndnosi 11<1 njc,gp·
vu d\·<tdcse\()B(ldiSn_iupa.:i_it.'nticu. Prema rijci:ima tog lijci:nika, mlada jc
7.cna r;lt_vi!a psihotiCnc nbr;Jscc pon;JSanj;lnekolik\1 tjdana nakon Sto ju
jc njezina rnajka prisiliL1 da poba.:i kad joj jc biln 17 god ina. Pacijcnticajc
na lijekovima i u tom je trcnutku stabilno. Na prcporuku lijcCnika, on a i
njezina majka jed no su .iutro prisus!Yovalc edukacijskoj grupi. Nakon Sto
jc gk:dala konstcladje th·aju drugih sudionika, ,,acijentica u pauzi moli
da radirn s njom. Slijcdi prijcpis teksta snimkc.
Nakon Sto sam Cckao ncko vrijcmc da uspostadm kontakt s pacijcnti-
com i stcbo woj dojam o njoj, z;~poCco sam dijalog:
Tcrapwt: "Ti si dobra djevojka."
Pr1cijcntim: "Hvala vam."
Tcmpcut: "Dobrc djcvojkc idu u raj." (Smijc sc.) "Dobrc djcvojkc
Ccsto p<ttc." (On a kima giavom.) "Zapravo, i nisi vEe djcvojka."
Pacijcntica: "Odrasla sam."
Tcmpwl: "Prijc wcga, ti si majka." (On a kim a glavom.)
Pacijcntifa: "Ovdjc sam sa svojom majkom."
Tcrapcut: "Majkom sc postajc zaCcCcm djctcta. ne postoji naCin da sc
to promijcni." (Ona kima gh11'nm.)
142
Pacijwtica: "Zcljd<t bih postaviti konstclaciju za scbc i svojc nero·
de no dijctc.''
N.tkon kraCcg razmi.~!janja, sloZio sam St' s time.
Ti.·rapcut: "Jc li djcCak iii djcvojCica?"
/'a(ijmti(a: ~Ne znam. ali za mel It' je djcvojtica."
1i:mpcut: "U rcdu. Jzaberi dva prcdstavnika tc ih pnstavi."
l';H:ijcntic<l bira dvijc 'l.l'lll' i postavlja ih jcdnu prcma drugoj, na maloj
udaljenosti. Njih dvijc )!.ICdJju sc s ljuhadju i osmjchuju sc jcdna drugoj.
l\loZc sc vidjdi njihova potrcb<t da sc prihliZc jcdna drugoj, ali bo da ih
ndto dr:i:i sled a.
Zamolio sam pacijcnticu da dndamo prcdst;wnicu za njczinu majku.
l7.abr;J]a jc prcdstavninl i poslavi!a .ie izrncdu drugc dvije, okrcnutu
prcma ncrodcnom djctctu.
I pacijcntiCina prcdstavnica i prcdsta\"nica djctcta rczignirano glcdaju
do!jc u pod. 1\lajka sc stisnutih ~aka porniCc unatrag u smjcru sm_ic
kCcri, prisilja\·ajud jc da se polako, ali sigurno povuCc. KCcrina prcd-
stavnica popuSta, S\'C dok prcdstavnica djctcta nc poCnc tiho plakati.U
tom trcnutku prcdstavnica pacijcntice skuplja hrabrost i pokuSava iCi
prcma djctctu. 1v1cdutim, majCina prcdstavnica ispruZcnc rukc odlutno
jc sprjeCava svc dok prcdstavnica pacijcnticc nc odustanc i nc padnc na
pod kao mrtva. Djetctov<l prcdstavnica jauCc, a zatim poi":injc gorko pla-
kati i pritom sc okrcCc sva uzbudcna. l'vlajCina prcdstavnica okrcCc sc i
bczosjcCajno glcda prcko kCcri koja lc:i:i na podu. Nakon nckog vrcmcna,
djctctova prcd!;;tavnica ponovno sc okrcCc prcma naprijcd i prcklinjuCi
glcda majku. Pacijcntica lcZi na podu, ali nc moZc naCi udobno mjcsto.
PoCinjc ncSto traZiti uokolo, zatvorcnih oCiju. PoCinjc oCajniCki mlatiti
rubma svc brZc i brZc, S\'C dok joj sc cijelo tijclo nc poCnc mahnito okrc-
tati tamo-amo oko vlastitc osi.
Kad majCina prcdstavnica vidi svoju kter kako sc Cudno ponaSa, krcCc
unatrag, korak po korak. Bcz pokazivanja emocija, prcdstavnicu djcteta
lcdima gura iz kruga.
143
 T
Pokret u konstcbciji z::wr.~;l\'a. ObraC:H11 se pacijenlici koja sjcdi kraj
mcnc.
'f('nlf'cut: "l\lislim da smo vidjcli sn::."
PacUcntica: "Sto je s mojom k(cri?"
'l~Tapcut: "Ti si joj majb~ I inta~ izbor!"
Patijcntico: "Ali moja mi majb ncb: dopustili. Kad ona m(rlc po·
nn\'1\0ustati?" (/'.Jka:ujc no st·oju prcdstm·ni,·u.)
Bcz odgo\'ora, idem do majl'ine prcdstavnicc, uzi:narn jc za ruku i mh·o·
dim iz kruga. T;hhl opl't sjcdam kra.i pacijenttce. 1\lajCina se pn::dst.IYlliLa
odmah okrc(c i prijckornim mi roglcdnm daje do znanja da je neza-
dm·nljna. Cvrsto opmninjem prcdstavnicu da sc pmw\"!Hl nkrenc. Ona
stiSCe ~.1k11, bijcsno lupa nogotn o pod, i uwijcdcno sc okrcCc. (l·kamn
da vidimo Sto (e sc sljcdcCc dogoditi. Djetdova predstaYnica tiho st i
oprczno pol'injc prihliZav,1ti prcdstavnici smjc majkc. Kan da osjc(;l
djctctovu Cci.nju, mlada i.cna postajc Zivlja. Ol'i su joj joS z;ltvnrcnc, ali
pol'in_k sc okrctati prcma svojem d_ictctu. Djctetova prcdsta\·nica klcl'i
kraj majkc ko)a lcZi na podu, a kada je dodirnc, majka otvar<l ol'i i U1.i!l1a
jc u naruCjc. Gorko plaCuCi, sjcda i poCinjc ljuljati dijctc un<~ruCju. Paci-
jcntic<l mirno i sa zadovoljstvom promatra tu sccnu. Izncnada sc majCina
prcdstavnica vraCa u krug, bliZc kCcrinoj prcdstavnici. PacijcntiCina
prcdstavnica poCinjc tcSko disati i upirc svc svoje snagc kako hi sc okrc-
nula od majkc, df"i:eC:i vlastito dijctc u naruCJu. Kad majCina prcdstavnica
vidi da sc njczina kCi odvnH.'a od njc. s djctetom u rubma, njczin se bijcs
prctvara u oCaj. Ona pad ana koljcna kao dajc sprcmna za smrt. Pacijcn-
tiCina prcdstavnica diSc slohodno i svoju pozornost ponovno usmjcrava
na vlastito dijcte.
ObraCam sc pacijcntici i pitam: "ZcliS li iCi k djctetu?" Njezino sc lice
o'lari. ali kaZe da sc boji. Poglcdam njezinu majku, koja promatra cije-
lu sccnu i pitam; "l\·foZc li?'' .iviajka vrlo hladno kaZc: "Da." Pacijcntica
odmah kaZc: "Zclim!" Kao da sc priprcma za svcti ritual. oprewo skid a
cipclc, dolazi do svojc prcdstavnicc i vrlo njclno uzima dijete iz njczinih
ruklt. DjctctO\'a prcdsta\'nica kao da jc u mcduvrcmcnu zaspala. Pacijcn-
tica jccn s prcdst;l\'nicom djctcta u naruCju.
144
S;Hla uzinwn padjcn1iCinu majku za ruku i uvodirn jc u konslclaciju.
Ona naizm_jcncc glcda \"lastitu prcdstavnicu koja lci.i na podu i svoju
kCcr koja milu_jc dijctc u krilu s tuinorn predanoSCu, ne podiZuCi poglcd.
Polak(), doYodim majku bliZc. Ona grli smju kCcr u suzama. Pacijcntica
_ie, mcdtl!im, osjctila da njczina majka nijc sprcmna prihvatiti i dijctc.
Otrcsla sc i1. majCina 1.agrljaja i stisnula CvrSCc S\'Oju kCcr. Ka7.cm paci-
.Jcntici da pnglcda smju majku u oCi i kaZc: "{)raga marna, poglcdaj! Ovo
je mo.ia kCi, tvo_ja unuka."
Pn·i put ma_jk.1 obr.1Ca pozornost na prcdstavnicu pobaCcnog djetcta, a
pacijcnt ica jc u stanju poglcdati svoju majku u oCi bcz st raha. Sugeriran1
ma.ici da kaZe svojoj kCcri: "Da, to jc moja unuka, sada poStujcm l\'oju
!juba\· prcma njoj." Jasno je da majka nijc potpuno slobodna, ali on;1
utbhnc i pon;wl_ia rijcCi. Kad majka i.cli ponovno z;lgr!i!i svoju kCI.'r, zau-
sta\"l_iamje i rnolim da ka:i:c: "PoStujcm tvoju ljubav i sad a Cu sc po\'uCi."S
Lim riicCima, odvco sam jc malo dal.ic. Pacijcntica poCinje disati mirno i
.s olakSanjcm.
Prckimw sam rad i ntpustio prcdstavnike iz konstclacijc.
Bio sam izncnadcn i impre.sioniran time Sto jc pacijcntica uspjcla ostati
vrlo prisutna lijckom proccsa i Sto jc dirljivim pokrclima dopustila da
utjcCe na nju na dobar naCin, iako jc bila pod lijckovima. Izglcdalo jc kao
da jc pacijcntica, u vrlo kratkom razdoblju, od kCcri postala i icna i maj-
ka. Naialost, nemam informacijc o tome Sto sc s njom daljc dogadalo.
TAJNA KOJU SVI ZNAJU: "I ti pripadal."
(Bolcsnica s fibromialgijom)
2cna u grupi oko pet god ina pati od tcSkih bolova u vratnoj kraljdnici.
BuduCi da ncma naznaka bilo kakvog organskog porcmcCaja, moguCa
dijagnoza jc fibromialgija. Kad sam jc pitao jc li doSlo do kakvih promjc-
na u njczinu Zivotu u vrijcmc kada su poCcli fiziCki problemi, odgovorila
mi jc da su bolovi poCcli nakon Sto ju jc suprug napustio. OtiSao jc raditi
u SAD i nijc se vratio.
1-15
'-, ·- ···1~ '-',;VUJIU, lHI;'IIl:ol'-':1< c,..,.,,l -!...'•-'"
 ODBJ)AN)E SUPRUGE
(Pacijent s ncfritiCkim sindromom)
Ovaj pedcsctpclogodiSnji pacijcnt od S\'ojc jc Cctrdesctc bolnvao od uz-
naprcd<l\'a]c kroniCnc bnll'sti hubrcga. 1\uhrczi su mu poCcll otkazl\·ati.
O;i;cnjcn jc, ncma djccc. Na pitanjc zbog Ccga nema djccc, odgovara d<\ jc
S\'oju sadaSnju suprugu upoznao kada jc irnao ~8 god ina.
On a _je :i.eljela i mat i di,ictc, a\ i to _icd nostanm "n i_ic hilo sudcno ". U svo_ii m
prija~niim vezarna ni on ni njcgnn:: !'artncricc nisu razmi.Sl.iali n djcci.
Poma\o sam izncnadcn crnocionalnom ranwduSnosti s kojom govori o
W11_ioi supruzi iii o moguCnosti im<lnja djccc pa prcdlaZcm da pnCncrno
S<l sadaSnjim ohitd_iskirn sust;wnrn. On hira pn:dsta\·nikl' za schc i s\·oju
supn1gn i postavlja ih ramc uz ranH.' ka() par. Kad .sam pit an prcd.stavnikc
kako sc nsjc(aju, rnuSkarac jc rckan: "To jc prchlizu. Srct• mi sna;.no tuCc
i oblijcn me zno.i. Akni jc oCajniCki potrdmo viSe prostora.'" Bilo jc ja.sno
da prcdstan1ik pati pa sam nm rcbo da slijcdi woj osjcCaj za pokrctorn
koji Cc mu pnmoCi. Covjck je odluCno napravio tri koraka hnCno. Zcna
slijdc ramenima u Cudu, pokazujuCi da nc razumije rcakcije svojcg su·
pruga.
Rckao sam padjcntu da doda zastupnika bolcsti. lzabra() jc muSkarca i
post ado ga. Prcdstavnik p;Kijcnta pomiCc sc tako d<1 prcdstavnik bolcsti
stoji toCno izrncdu njcga i njcgovc Zcnc. On sada duboko diSc i vidno
jc opuStcniji. KaZc da sc n<1 ovomc mjcstu dobro osjcCa. A prcdstavnik
bolcsti kaZc {b sc na svojcm mjcstu osjcCa kao dijctc.
Pacijcnt izglcda dirnut onimc Sto vidi u konstclaciji i pokazujc da nc
suosjcb sa svojim prcdstavnikom i njcgovim rcakcijama. Nakon Sto me
uvjcrio da nijcdna od njcgovih partncrica nikada nijc hila trudna, pitao
sam gao njcgovoj primarnoj obitclji.
Odgovorio jc da jc najmladi od scdmcro djccc ida jc jcdini rodcn poslijc
rata. Njcgov otac bio jc u ruskomc zarobljcniCkom logoru viSe od dvijc
godinc nakon rata. Njcgov brat, koji je gotovo 20 godina stariji, imao
jc vczu sa Zcnom iz izbjcgliCkog !agora u blizini njihova scla. Zcna jc
Z<lnijc\a i rodila djcCab.
150
Ka{Ll je pacijcntov<l majb saznala za trudnoCu, izjavila jc: "Budc 1i mi
itko od \·as }oS jcdanput napravin ncSto sliCno, ubit Cu sc." 1-\ad jc dijctc
rodcno, pacijcntov brat i rnajka dohro su plat iii 7.cni da ncstanc s djctc·
tom i da nc upiSc brata kao djctctova oca. Pitao sam pacijcnta kako je
njcgov bmt, a on mi jc rckao da jc njcgm· brat umro vrlo mlad. Nikada
nijc pronaSao pra\'u 7.cnu i Zivio jc sam kao alkoholiCar.
Nakon ~to sam dobio tc informacijc, rckao sam pacijentu ncb iz;lhcn.'
prcdst:wnikc z;~ brata, Zcnu i dijctc u izbjcgliCkom kampu. Osim paci-
knl(l\'a prcdsta\·nika, nitkn u kPnstdaciji nijc g!cdao u dijck. Djctctm·
prcd:,tavnik osjcb sc povczanim s prcdstavnikom bolc.<.ti. Kaicrn prcd-
stavnicirn;~ da slijcdc svojc impulse za pokrctorn, ali nitko od njih nc
mijcnja svoju poziciju. Zamnlio sam pacijcnl<l da uwdc prcdsta\·nicu za
smju majku. 1-\:ad ju jc st<wio u konstdaci_ju, pacijcnt<w prcdstavnik ~c
uko<'io. Na pitanjc kako sc os.icCa, odgovorio jc: "Nisam sc osjc(ao prc-
\·iSc loSe, zapra\·o. i iman sam dnhru VC7.u s djctctovim prcdstavnikom,
ali sad a ni~<Hll s\·jcstan niCcga, osim bolcsti. To jc moja _icdina rcfcrcntna
loCka."
Obratio sarn sc pacij~ntu, kojijc s_jcdio kraj rncnc, i rckao mu da poglcda
ma_iClnu prcdsta\·nicu i k<1Zc: "Drag.1 m.1ma. to }c tvo_j unuk, sin nwga
brata, nwj ncCak. On i njcgova majka takodcr nam pripadaju, pa bk i
aka ti to nisi mogla,ja Cu im dati mjcsto u svom srcu." Bratov prcdstavnik
briznc u plaC, ide do djctcta i djctctovc majkc i grli ih. Prcdstavnik bolcsti
povlaCi sc, korak po kor<~k, a pacijcntov prcdstavnik prvi put glcda svoju
Zcnu. Cijcla grupa duboko jc dirnuta vclikirn uCinkom tc "jcdnostavnc"
rcCcnicc.
C:csto pitanja o vrcmcmr poCctka bolcsti iii prvim znakovima pojavc
simptoma otkrivaju vaZnc informacije za konstclaciju. ObiCno bolcsti
poCinju iii sc pogorSavaju sa znaCajnim promjcnama u Zivotu. Primjcri
takvih promjcna mogu biti pubcrtct, zavrSctak Skolc, napuStanjc doma
iii obitclji iii zasnivanjc vlastitc ohitclji. Ako tko ima funkciju koju \reba
ispuniti u primarnoj obitclji iii ako stoji na mjcstu koga drugoga za po-
trcbc svojih roditclja, to Cc mladoj osobi ograniCiti slobodu djclovanja.
Utjccat Cc 11<1 oblikovanjc Zivota i drugih odnosa i stvoriti sukob izmcdu
lo_ia!nosti prcma roditcljima i prcma svakom potcncijalnom partncru.
I5 I
 r
'

()stale prijcbzne faze kojc su znabjnc za r:1Z\'tlj hoksti i1i p;1tologijc su
zaruke, bmk ili rodcnjc djdct<l. Postoji 1i pogorSanje simptoma u vrijemc
nckc od tih prijdaznih faza. to Cesto upuCujc na \"l'ZU izmcdu holesti i
ncrazrijcScnc vczanosti u primarnoj ohitclJi.
Boles! uCnSCuje vezanost u partncrskom odnosu. ali istodnbno st\·ara
distatKll ml'du partnerima.
Tcmpcrlt: "Kako je s tvojom prcthodnom icnom?"
Pacijeut: "'Pa, hila mi jc druga Zcna. Zcna s kojom sam sada moja
jc trcCa supruga. Kad sam vcC poznavao Zcnu s kojom sam sada u
braku, namjcra\·an sam sc oZcniti drugom Zenom iz razloga koji mi
sc sada Cini neobjaSn_iivim."
Ji·rapcut: "l! rcdu. Postojc li djcc.1 iz drugog hraka?"

Pacijent: "l\e."
VEZAi'JOST ZA PRVU SUPRUCU: "Sad vidim Sto nosiS."
TCrapmt: "ZaSto si se razvco od prvc Zcnc?"
(Pacijcnt s dohroCudnim tumorom prostate)
l'ar!jct;t: "Biln je prctcSko Zh·jcti s njom- naS je Zivot bio vrlo ncza.
Scdatn(k.;;ctogodiSnji muSbra..: pati nd pon.·Cane prostate. Htio hi izhjcCi
domljavaju(i. ivlnogo sam iSao na terapiju i dosta sam sc promijenio.
npcradju iako ima problcmc s mjehurom zbog kojih sc Cesto budi noCu.
Napos!jctku smn sc jcdnostavno udaljil i. Dijcl ili smo skrbni.Stvo nad
SloZio ~am se uCiniti konstclaciju i po~ta\"io sam nm pitanja o njcgovo.i
djc..:om i dobro srno sc slagali nko toga."
obitclJskoj situadji. Ova konstcladja prikazana je dijagramima i doslm·-
nim prijepisorn snimke. Tt'mpcut: "U rcdu. PoCnimo s trcnutaCnom situacijnm. Izaberi pred~
stavnike za scbc i svoju sadaSnju suprugu."
Panjent: "ja sam u mirovini, a moja je Zcna znatnn mlada od men c.
Jma -15 godina. Imam Sestcro unuka od djece iz pr\'og braka." Pacijent .k izabrao predstavnikc i postowio Zcninu prcdstavnku svojcm
predsta\·niku slijeva. Oni su sc gledali i jcdno drugomc osmjehi\·ali.
Tcrapcut: "Koliko dugo imaS ovaj llziCki problem?"

Pacijent: "Oko scdam god ina. To postajc sve gore."

Tcmpcut: "Jc li bilo kak\'ih promjena u tvom Zivotu tada kada je to

poCclo?"
•0 ~,],:..,,i
350. v:·•.··. ·. " ,' ·, '" '· ,,,:,

Pacijcnt: "U mirovini sam 10 god ina. OZcnio sam sc svojom supru-
gom prijc osam godina, ali poznavali srno sc 20 godina."
.•. •••..•. ·. . p .J ; .. p pacijcnt
Tcrapeut: "Daklc, fiziCki simptomi poCeli su oko godinu dana nakon IS prva supruga
poCetka 0\"0£ braka?" 35 treCa supruga
bolcst
Pacijcnt: "Da." "
Pi tao sam ih kako sc osjcCaju.
Terapcut: "1 imaS djccu iz prvog braka?"
Pacijcntov prcdstavnik rckao jc: "Imam ugodan, topao osjcCaj prcma
Pacijcnt: "Da, trojc." svojoj Zcni. Srctan sam Sto jc vidim i osjctam sc dobro."

152 153
 -,~­

'

Stlprugina prcdstavnica uzwaCa: ''OsjcCam sc sliCno. ·rakmkr imam PMijcntm• prcdstm•nik: "RazmiSijam o tome da li me on uzncmi-
nsjct'aj top!inc. ivlogu ga vidicti, :1li rnogu isto tako s!obndno g!edati rava iii nc. Nckako sam sc osjc<.'ao bolje kad nijc bin ovdjc, ali ja nc
prcma nJprijcd." doZi\'ljavam ovu bolcst kao prijctnju. Ali nc.Sto je drugaCije. ViSe ne
osjcCam potrchu da lmdcm bliZc svojoj prvoj supruzi. Sada SL' opel
Temper//: "To S\'C izglcda sawScno !ijcpo." osjcCam toplo i ugodno kr·.1) svo_k sadaSnje supruge."
Pacijwt: (sm~jdi sc) "\ t;1ko _kst!" Oln<l('ilm sc pac!jcntu: "Cini se kao Ja ti jc lakSe uZivati u srcd sa
svojom sada.~njom suprugom kada jc boles! tu."
Ti:mp,·rlf: "i\e \'_krujern ba~ <n·orn zad<wo!Jstvu. 1-\n(c.<; 1i dod,lli
nckoga da pn:dstavlja tvniu pr\'\ll.cnu?" Pacijwt: "Prilis<1k nwjl' prw Zcnc da sc vratim jc o~roman. Kad sam
sc razvco nd svojc dnrgc Zcne, prva sc nadala da Cu jnj sc natiti."
1\tcijent hira non! prcdst.n·nidl i postavlja je bo(no o.! svojcg prcd~ta\··
nika, ali tako da s udaljen<lSii gkda u par. 'J~·rapcut: "To jc bilo jasno iz vaSih prvih tjclesnih rcakdja, kada
sam spomcnun da je ncSto joS ncrijd.eno izmcdu vas. Odnosi Ziw
'Ji:rrl{'CIIt: "k li sc S\<1 promijcnilo kod tcbc?"
od razmjcnc da\·anja i primanja. Kada je jed an partner manjc vczan,
Jlacii<'lllot· f'n·dstm'llif..:: "lit in bi h bit i m;t\o hl iZc sn1jni pn·oj supru- a time i dostupniji od drug(1g, onda katkad bolcst ili patologija us·
zi. ()s_jc(am dame viSe pridaCi nd s;Jda~nk." pnsta\'ljaju potrclmu udaljcnost. Tako boles\ zapr;wo stabilizira vaS
sadaSnji brak."
Napravin jc korak prcma njoj takn da jc hin otprilikc jedn:1ko udal_il'l1 od
ohiju Zcna. Pit<llll pacijcnta Stn ima re(i o tome. Pac!jcnt: "~loZda postoji ncka druga opcija za stahilizaciju?"

PacUort: "To _k \'flo z;wirnljivo."
Pitao S<llll prcdstavnicu S~l(bSnjc suprugc kako sc osjcCa, na Sto jc ona
odgovorila: "Kad sam vidjc!a prvu Zcnu, moj osjcCaj bliskosti s muZcm
postao jc intcnzivniji, a kada sc odmaknuo od mcnc, to mi ni)c bilo
ugodno. OsjcCam sc slobodno kada glcdam okolo, ali ako glcdam prvu
suprugu, nc osjc<.'am sc do bro."
Prcdstavnica prvc suprugc: "Osje<.'am se nc.stabilno i neSto me vuCc prc-
ma dolje." U tom sam trcnutku htio vidjcti kako Ce prcdstavnid reagirati
na pacijentovu holes\ i hoCe \i to dovcsti do kakvc promjcnc.
VraCam pacijcntova prcdstavnika u njcgov poCctni poloZaj da stoji kraj
svojc suprugc i kaZem pacijcntu da doda prcdstavnika za svoju boles\.
On izabire muSkarca i .stavlja ga i.sprcd .svojcg predstavnika.
Tcmpcut: "Sto se promijcnilo za tcbc?"
Taapcul: "Dobro, \'id_ict Ccmo Sto prcdstavnici Zdc red. Kako Sl'
osjcCa pn·a l.cna?"
Predstawrica pn•c ic11c: (smijc sc) "Mcni je to dobro. OsjcCam olak.Sa-
njc, 6tpuStanjc tcrcta.lclim mu dobro s time." (Pokawjc 1111 bolcst.)
Tcmpcu/: "C:ini sc kao da zapravo nisi dobio blagoslov za odnos sa
sadaSnjom suprugom. Kako se boles\ osjcCa?"
Prcdstm'nik boicsti: "U mcduvrcmcnu, poCco sam osjcCati nagon da
mu sc pribliZim. Dok god me treba, ja sam ovdjc!"
Ti:mpcut: (pacUcutovrt prcdstavniku) "Sto misliS?"
Prcdsttlvrrik pacijc11ta: "Pa, bolest mi zapravo uopCe nc smeta. Na-
protiv, sada se osjctam vrlo ugodno sasvojom sadaSnjom suprugom.
Taj topli osjcCaj koji sam imao na poCctku jc opct tu. Mogu vidjcti
svoju prvu Zcnu krajiCkom oka, ali isto tako mogu g!edati prcma
naprijcd, a on ami viSe nc smeta."

!54 !55
 r'
U tom S<1tn trl'nutku oclluCio napr;l\'iti intcrwnciju u konstcbciji. Zamo-
lio sam prcdstanticu prvc suprugc da zamijcni mjcsto s prcdstavnikom
ho!csti. Time sc pacijcntova prva Zcna naS!a izravno n \iniji n_icgova pn-
glcda. Kad sam jc pi tao bko sc osjcb u toj poziciji, rck!a jc da sc osjcCa
jako povrijcdcno. Kad sam pitao paci_jcnta, rckao jc: "Znam to i dosad
niSt<1 ni_ic moglo promijcniti taj osjc(a_i."
Pacijcnt jc zauzco svo_ic mjcsto u konstdaciji. Kada jc uSao u konstc\aciju,
prcdstavnica prvc suprugc jc zap];lb!a. Pacijcnt jc rckao: "Ncmam poj-
ma Sto uCiniti." C\J\·~i to, prcdsta\'nik bo!csti jc progovorin: "Kad <lll \\)
ka:lc, mcni jc opct top\o i Zdim priCi bliZc." Potvrdujcm taj do)am: "To
ima smis!a jcr ti si Z•lpravo onljc rjeScnjc."
Kad sam pitao prcdstavnku prvc suprugl' postoji li iSla Sto ovaj (<l\'jck
mo:i:c uCiniti, uzdahnula .ic i rck\a: "On jc \·cC uCinio don1l)no. Zapra\'O
nc mogu ga \'iSc glcdati. Osjcbm sc potpuno sama". To jasno pobzuic
da tuga kojll ona nosi dolazi iz drugog smjcra, najvjcrn_iatnik iz niczinc
ohitdji.
Pitao sam pacijcnta bko sc zovc njcgova prva :lena i zamolio gad<~ joj
kaZc: "Draga i\1.. ja sada vidim on\l Stonos iS i poSill_icm to."
Kad jo_i jc to rckao, ona mu jc uzvrati!a: ")a nm ne vjerujem!" Pacijent
jc rczignirano potndio: "To jc istina, nc bi mi povjcroYala kada bib to
rckao."
Tcmpcut: "ivlo~.en10 vidjcti da postoji ncSto it·, njczinc obitcljskc
poz;.ldinc Sto ima snaZan uCinak. To ima malo vczc s tobom ali, ako
on a to nc poStujc, ncCc tc moCi pustiti. Sto znaS o njczinoj obitclji?"
PacijcrJt: "Njcl'jni roditclji su sc ra7.vcli kada jc bila mala. Djcd joj
jc bio vrlo povuCcn i bio jc prisiljcn otiCi u mirovinu kada jc imao
tridcsct osam godina. Ostatak Zivota proven jc radcCi u svom vrtu.
On a mu jc bila vrlo bliska."
Tcrapc11l: "NcCu sada ulaziti u to. NajvaZnijc jc da tc, kad izraziS
poStovanjc za ono Sto nosi, ona mo:l.c poglcdati. Cini sc da jc to svc
Sto moicmo uCiniti u ovom kontckstu."
156
Pacijmt: ''To jc dobro za mcnc. Svc tc god inc nczadovoljstva i ncpo-
Stovanja su upravo ishlapjclc. Da me ona pog!cda, to jc doista ncSto
novo!"
SljcdcCcg jc jutra pacijcnt srctno izdjcstio da odavno nijc imao tako
mirnu noC jcr _ic ustajao samo tri puta umjcstn uohiCajcnih Scst iii scdarn.
Dok jc m·aj sluCaj bio usrcdotoCcn na fiziCkc simptornc u partncrskom
odnosu, drugi sluCa_j, primjcr jcdnc pcdcsctpctogodiSnjc icnc, otkriva
drugaCiju dinamn;:u. Zenina <Jlcrgija iz djctinjst\'<l pononw sc poja\'ila
n;1kon razvoda. Kada sc rastala od muZa, ponovno jc bila "slobodna"
prcuzcti ulogu rnajkc wojoj \'bstitoj maid. Njcl'.ina baka umrla jc ti.ic-
kom poroda pacijcntiCinc majkc. RjcSavanjcm parentifikacijc alcrgijskc
su rcakcijc jcnjalc, a pnbnljSanjc sc pokazalo trajnim.
Sl_icdcCi sluCaj primjcr jc sprcmnosti djctcta da sc razboli kako bi prido-
bilo i zadr:lalo roditcljc, Cak i po djcnu vlastita Zivota. Navodi u izvijcSCu
o ovoj konstclac(ii prcuzcti su od majkc i iz razliCitih mcdicinskih iZ\'jc-
St;lja.
RAZVOD: "Jestc Ji napokon u boljcm odnosu?"
{Pacijcnt s Crohnovom holcsti)
J'<fajka trojc djccc doSia jc na konstclacijsku grupu traicCi pomoC za svo-
jcg sina. Sin, koji jc danas mladiC, godinama pati od Crohnovc bolcsli s
pcriodima epizoda bolcsti opasnih po iivot. Majka jc rckla da jc sinova
patnja poCda kad mu jc bilo Cctrnacst god ina, nakon Sto su sc on a i njc-
gov otac razvcli. Otac jc napustio ohitclj i poCco vczu s mladom Zcnom.
OtiSao jc od kuCc i prckinuo svc kontaktc sa svojom djccom.
Nakon toga jc sin prcstao rasti i poCco jc gubiti na tciini (u kona(nici
oko 30 kg) i nijc uSao u pubcrtct. Tijckom godina konzultirali su sc s
mnogim lijcCnicima, ali bcz realnog naprctka. DjcCakovi stalni bolovi u
trbuhu nisu hili uzcti u obzir u dijagnostiCkom postupku.
Nakon tri god inc hcz ikakvih stvarnih rczultata, djctaku su prcporuCili
!57
 T
'
tt:npiju lijckovinu. Tijckom tog vrcnH.'!Hl, gi<n-nl djcCako\' lijcCn i k pnCco
jc sumnjati na apsccs :/.clue a, i d.icCak je upuCcn u kliniku. Ta jc dijagnm.a
pot\'Hkna nakon Ccga je uslijcdila opcracija. Opcraci_ia jc bila usp_icSna,
a dijagnnza jc bila slabinski apsccs koji sc Siri iz jetara do hed<1ra. uzrn-
km·an istodobnim perfor;Kijama Crohnn\'c bolcstl, s listulama crijn·a i
mjchura (pn·i lijcCniCki nalaz, 199-l.).
Ta dramatiCna zhiYanja s,\ sinnm dll\·cla su (lCa n<~trag u kontakt s nhi-
tdii. Prethodnc nape!n~li izmcdu nca i majke ost,Jie su u pozadini zhng
sino1n' bolcsti.
Uz sinovljcvo pitanjc: "1, jestc li napokon u boljcm ndnnsu?" i n_icgom ~c
zdraYljc poCclo pnbol_iSav.lti. U puhertct _ic uSan spon\;HlO i dohio jc na
tc:l.ini. Jako st:: njt::go\'o zdr.n-stn·no stanjc sl<~hiliziralo, sljcdcCih god ina
irnao jc man_ic apsct::sc u trhuhu U\'ijck kad _ic dolaziln do nckih znabjni-
jih razd\'ajanja u nhitdji, primjcricc kad je n_jcgnv ntac otiSao i o'l.enio sc
iii kad jc njcgova scstra otiSia u inozcmst\'O na godinu d<1na. Apsccsi su
trchali hiti kirurSki uklonjcni.
(;odinc 2002., mlad!Ccv prckid s dugo~odiSnjom partncricotn dO\'CO jc
do drarnatiCnc zdra\"St\·cnc krizc. Dovcdcn .ic u bolnicu zbog kliniCkih
znakova apsccsa \·cliCinc Sake u donjcm dcsnom kvadrantu, uz cpizodc
scptiCkc groznicc. Tijckom kirurSkog zahvata apsccsa u predjclu trbuS-
nog zida, lijcCnici su otkrili fistulu u trhuSnom zidu iz kojc jc curila
fckalna materija (drugo lijeCniCko izvjcSCe, 2002.).
Biln jc mogu6.• stabilizirati paci_icnta, a nakon nckoliko tjcdana u bolnici
mogao se vratiti kuCi. U konzultaciji s intcrnistom odluCuju sc na dugo·
trajno lijcCenjc imunoloSkog sustava kortizonom.
Godinc 2003. majka jc Cula za konstelacije i, zbog sinova labilnoga
zdravstvenog stanja, odluCila je dod na konstclacijsku grupu i za njcga
postaviti konstclaciju.
Njczina konstclacija pokazuje da jc vczana za vl<lstitog oca i da jc
idcntificirana s njcgovom prcthodnom partncricom. To joj nc ostavlja
istinsku slobodu za odnos s vlastitim suprugom. Kad jc prepoznala svoju
vcz<~nost za oca, mogla jc prihvatiti i svoj dio odgovornosti za ncuspjch
!58
u braku. j\[ogl<l jc odustali od svojcga prijaSnjcg prcvladavajuCcg stava
bijcsa prcma nmi.u i time oslohoditi sina za njcgov pokrcl posczanja za
occm i njiho\'o zbli:l.avanjc. Upul'ujcm jc da kaZc sinovu prcdstavniku:
"Dragi nwj sine, bcz obzira nato Sto me vdc, ja ostajcm tvoja majb. a
ti si i daljc moj sin." UpuCujcm sinova prcdstavnika da kaic svojoj majci:
"Draga mama, -~to god tc vc:t.c i karno god da tc to vodi, slaZcm sc."
Prcma ma_iCinu izvjdCu, nakon konstclacijc, zdravstvcno stanjc njezina
sina pnbnl_jSalo sci stabilno jc \·cC Cetiri godinc. Tb jc pntvrdio i nalaz
njcgm·a lijcCniCkog prcgleda iz 200-1. god inc.
"Pacijcnt sc nsjcCa dobro, i prcdsta\'lja izvrstan primjcr dobrog uCinka
'i:.d.1gan_ia suncu' probavnog susla\'a. Pacijcnt jc u potpunoj rcmisiji, u
ndnosu na kroniCrm upalu cri_jeva" (trcCc lijeCniCko izvjcSCc).
;\la_ib je iz\"i_icstila da _ic njczin sin postao "dobro prilagodcna i srctna
osoha." Odnos ma_ikc i sina bio _ic "ncsmctan i topao, na prikladnoj dis-
tanci".
\'cC nekoliko god ina :l.i\·i u skladnoj vczi sa Z.enom, s kojom sc vjcnCao u
proljc(e 200(1. U najml\'ijcmmcdicinskom izvjcSCu takodcr sc potndujc
da _ic pacijcnt srctan, i daljc u rcmisiji {Cctvrto lijcCniCko izvjeSCc, 2006.).
Oko gndinu dana nakon vjcnbnja nastala je nova kriza. MladiC jc izjavio
da mu jc potrcbno viSe slobodc i poCco se povlaCiti od svih bliskih !judi.
U tomtcSkom r<~zdoblju, njcgovo zdravstveno stanjc poCclo sc pogorSa-
vati. Apsces jc opel poCco rasti i pot reba za joS jed nom operacijom Cinila
sc vrlo izglcdnom.
BrinuCi se za sinovo zdravljc i brak, majka jc odluCila doCi na joS jcdnu
konstclacijsku grupu u sijcCnju 2008. godinc. Nc dajuCi nikakve infor-
macijc prcdstavnicima o situaciji, postavio sam konstclaciju obitelji,
ukljuCujuCi oca, majku i bolcsnog sin a. Povczanosti i krctnjc rjeSenja bile
su vrlo sliCne onima kojc smo vidjcli u konstclaciji iz 2003. god inc.
Nakon konstclacije, majka je izvijcstila da se apsccs kao Cudom umanjio
sam od scbe. Sin vjcrojatno ncCc morati u bolnicu, a ubrzo nakon naSc
konstclacije spontano jc pokupio svoju ;i,enu s posla i pozvao jc na vcCcru.
Pacijcntica jc hila vrlo zahvalna.
159
 T
U ovom jc slul:aju zanimljivo da su promjcna majCine perspcktivc i nj('-
zina stava nakon konstdacijc joS jcdanpttt dovcli do poboljSanja u sinovu
zdravstvcnom stanju, iako mu nije niSta rckla o svojcmu radu.
Bolcsti i inccstuozni odnosi
Ako u odnosu partner! nisu doslttpni jed no drugomc i ako njihov odnos
ni_je uravnott.::i.cn zbog drugih problema i komplikacija, dijdc katkad
moZc skliznuti u inccsluozml \·czu. Ta din<~mika takodcr moZc dow-
sti do bolesti ili simptoma. SljcdcCi primjcri pokazuju tahc proccsc i
pokazuju kako d.kCji simptnmi mogu biti ncizr<~vni znakovi ]lO\·aanih
problema u obitdji.
ZELJA ZA SMR(U: "Drago mojc dijctc, ja ostajem."
(Prcstanak kCcrinih mcnstruacija)
Zcna je doSla na konstclacijsku grupu p<lS\'e(cnu zdr~wstvcnim pitanji·
ma jcr njezina kd nijc imala mcnstruaci_ju Cetiri godine. Kada .ic njczina
kCi imala tri godinc, pacijcntica jc napustila djcvojCina oca. Ona sada
Zivi s novim partnerom i ima CctvcrogodiSnjcg sina s njim. Dva mjcscca
prijc ncgo Sto jc njczin polubrat rodcn, pctnacstogodiSnja kCi izguhila jc
mjcscCnicu. Ona sada ima 19 god ina.
U konstclaciji sadaSnjc obitclji (Zcna, rnuZcvi, kCi i sin) majCina prcdstav-
nica usrcdotoCujc sc na vlastitog oca koji jc umro kad su joj bile Cctiri
god inc. Tck kad jc uvcdcn njcgov prcdstavnik, ona jc oZivjcla i pokazala
Zclju da budc blizu njcga. Ona nijc svjcsna ni svojcga prvog muZa, ni
svojcga drugog muZa, ani svojc djccc.
MajCina Cei.nja za pokojnim occm dovodi njczinu kCcr u dinamiku sck-
sualnog zlostavljanja s njczinim drugim muZcm. Dolazak drugog djctcta
osnaiujc majCinu vczanost za drugog muZa i potvrdujc vczanost u tom
odnosu.l'vloZda jc kCi pres! ala dobivati mcnstruaciju radi zaStitc- signa-
lizirajuCi da jc joS uvijck dijctc.
160
KCcrinoj prcdstavnici izu7.ctno jc laknulo kad jc njczina majka rckla
djcdu: "Dragi tala, sad poStujcm tvoj Zivot i tvoju smrt. Imam svc Sto mi
jc potrcbno i jato sada uzimam. Uzimam to i poStujcm to taka Sto Cu sc
dobro brinuti za scbc.lako mi ncdostajcS, ostajcm sa svnjim muZcm i sa
svojom kCcri koliko god duZc mngu."
Svojoj kCcri rckla jc: "ivloje ljubljcno dijctc, ostajcm."
OBECANJE NA SAMRTI
(Pacijcntica s Ccstom upalommjchura)
SliCna dimmika unutar obi!dji oCitujc sc u radu d\'adcsctpctogodiSnjc
pacijcnt icc koja jc posljcdnjib devct god in<~ patila od Ccst ih upala mjchu-
ra. Pacijcntici jc otac urnro od raka kad joj jc bilo Scst god ina. Prijc njcgo-
vc smrti, njcgo\'a halest hila jc glavni problem ti.ickorn mnogo mjcscci, a
pacijcntiCina sc majka nmkotrpno brinula o njcmu kod kuCc. Proglasila
ga jc jcdinim (ovjckom u svojcm Zi\'OitL Na sarnrti nm jc obeCala da
Cc rnu ostati vjcrna. Charn godina nakon njcgovc smrti, drugi jc Covjck
do.S<1o u njczin Zivot. Kad<1 su Zen a i njczin novi partner poCc\i planirati
vjcn(anjc i izgradnju nove kuCc, kCi jc poCcla imati zdravstvcnih proble-
ma.
V konstclaciji postajc jasno da pacijcntiCina majka duboko u svojoj duSi
nijc istinski slobodna za novog partncra za kojcga sc u meduvrcmcnu
udala. Posljcdica jc da prcdstavnik novoga majCinog partncra poCinjc
glcdati prcdstavnicu kCcri. Pacijcntica potvrdujc da jc njoj uvijck bilo
neugodno biti nasamo s njirn u kuCi, iako nijc bilo konkrctnih razloga
da se tako osjcCa.
Prcdstavnik zdravstvcnog problema izlazi iz konstclacijc kako se paci-
jcntitina prcdstavnica udaljava iz svojeg poloZaja izmedu majke i njczina
novog supruga.
KroniCne upalc mjchura u Zena katkad pokazuju ncsvjcsno "nc" rnuSkar-
cu. U navcdcnom sluCaju, nijc vaZno prcuzima li pacijcntica simptome
u imc svojc majkc iii problcmi s mjchurom Stile nju od majCina novog
161
 T
part ncra. Pacijcnt ka osjcbl olakSanjc od S\'ojih si rnptoma ka(b prepozna
majCin ncs\·jcsni unutarnji sukoh. Pnkbnjanje majci u konstdaciji omo-
guCujc joj da izrazi svojc poStovanje i ostavi majci ono Sto njoj priJKtda.
Sljedc(a dva primjcrll pnvczana sus potdknCama kojc su izra\·no iz;lZva-
nc iii su pojatanc kao posljcdica scksualnih napada.
SlLOVANJE: "Draga mama, to mi jc bilo takn tcSko."
(Pacijcntk:a sa psihogcnim guhitkom glasa)
\' naprcdnoj cdukacijskoj grupi wo(cll sam sa :i.e nom knia pati od pro-
bll'!na s glasnm, od prnmuklnsti do polpunng guhitb glasa (,lroniic).
Budm'i da jc Zen a terapcut, to _ioj jc \'C( dvadcsct god ina n:liki problem.
Bcz. prikupljanja daljnjih in(ormacija, zanwlio sam p.~<:ijcnticu da p()sta-
vi prcdstavnikc za scbc i simptornc pr()hlcma s glasnm. N.1kon Sto ih jc
pnst;wila, to d\·n.ic prcdst<n·nika ncko se vrijcmc mcdusohno promatralo,
ali zapravo nisu doista zaintcrcsirani jed no za drugo. Na pitanjc kako sc
nsjc(aju, IeSko im jc ustanoviti hilo kakvu mcdusobnu povczanost.
Kad jc pacijcnti<.:a dodala prcdstavnikc za svojc roditcljc, njczina prcd.-
stavnica i predstavnik simptoma razvijaju we vcCi uzajamni intcrcs.
Spontano sc krcCu jed no prcma drugome i grlc se. MajCina prcd.stavnica
okrcCc sc od drugih i navodi da bi voljda da ni skim iz konstclacijc nije u
kontaktu. OCev prcdstavnik glcda S\'Oju kCcr i poCinjc joj sc pribliZavati
malim koracima. KCcrina prcdstavnka s nepovjcrcnjcm glcda svojcg oca
i svc sc CvrSCc drZi uz prcdstavnika simptoma.
Erotski, incestuozni odnos postajc svc oCitiji. Kad sam pitao pacijcnticu
o tome, rckla jc da ju Jc silovao susjcd kad jc imala 17 gndina, ali toni-
kada nije rekla roditdjima. Pretpostavljam da jc to povczano s njezinim
glasovnim problcmima.
Konstclacija takodcr potvnlujc zapaZanjc da jc silovanjc Ccsto inccstu-
ozni impuls koji sc prcnosi na drugu osnbu. Ona pokazujc inccstuozni
odnos izmcdu oca i kCcri ali, u ovom slubju, susjcd jc poCinitclj. Kad bi
162
gomrila o onomc ~to sc dogodilo, kCi bi tu dinamiku iznijcla na vidjdo,
Cimc hi mora!a prizn<1ti majCin zapctljaj. Bilo joj jc lakSc Sutjcti, ncgo se
suoCiti s tom boli i otpustiti majku.
U torn sam trcnutku prckinuo konstdaciju i otpustio sve prcdstavnikc
osim ma_ikc. Zamolio sam prcdstavnicu d.a stoji okrcnuta prcrna paci-
jcntid. U poCctku, pacijcntica nijc mog!a Cak ni poglcdati u nju, vcC jc
nciTl'mice zurib u 110d pognute gla\·c. Napokon, zamo!io sam jc da kaZe:
"Draga marna, to mi jc bilo tako tdko." S oklijc\'anjcm jc podigla glavu i
poih)\'ib tc rijeCi. MajCina prc(bt;wnic<1 kima glammu znak slaganja, sa
suzama u o(ima. Spontano jc rckb da joj je jako Zao. PrcdloZio sam joj i
da dod a: "Sad vidim Sto si nosila za mcne i jato sada prcuzimam." Nato
.ic pacijentka zaplakala. J\hjka ju jc uzda unaruCjc i dugo drZala dnk jc
zapoCin_iao proccs pomircnja.
Susrco sam paci_jcnticu naknn Scsi mjcscci, a ona me sretno iz\'ijcstila
da _k doSlo do promjcnc u njczinu st<"~nju. Samo jc sporadiCno patil<1 od
gomrne hlokadc i njczin odnos s majkom sc pnbnljSao. Zamolio sam
jc da napiSc ndto o svojcm iskustvu proccsa. lzvadak iz njczina pisma
nalazi sc u nastavku.
"Nikada mi nijc bilo lako govoriti. Uvijek mi jc bilo teSko rcCi onoSto
Zclim. Odmalcna me moj glas izdavao. ProbiCm jc jo-~ tu, ana kOfi~tc-.
Iacijama sam uvidjcla da postriji 'vcz:l:izm·edu merie i mOg ~il-nptonla.
U konstelaciji sam uvidjcla i zbog Ccg3-imam-oVaj problem. -Nisam
htjcla hili terct svojoj majd ni pod kojim okolnostima. Sada taj osje--
Caj 'ne mogugovoriti o tome' doi.ivljavam_k_ao dio_scbe, kao ncSto ~to
pripada meni. Dobila sam novu pcrspek'tivti.iz koiistel3dj'c.i,nl0gu
objcktivnije saglcdati svoje sirltpiotnc. To lni jc -dalo vC-cu· Sna~£u da-
kaiem on6 Sto osjeCam. _Novost jc 7..a _ihCrie da sada go_v<!rirri' tCSCe,
a Cak se l oSjeCam- u£odno -kad to itniri)~)\~OJ' glaS _JPOZ~-~~-i-~i :Xan,)
takodcr moZC se Cuti.-)a sam--'Vdo .z.'\hYalriiiih-toillC'.\:--
.:... ,,,, - .. . -
"-' _ '
163
 T!
SEKSUALNO ZLOSTAVLJANJE,
HSada ovo ostavljam vanta, s ljubavlju."
(Pacijcnt s noCnim morama)
C:::ovjck od 75 godina doS;:Jo jc na konstelaci)c na nagovnr svo)c kCeri. U
uvod nom krugu rckao jc da sva kc nod, joS od djct injstva, i ma ist u noCnu
mont. Kad mu _jc bilo dcvct god ina, njcgov dcvctnacstogodiSnji brat ubio
jc njihova oc1. Kao posljcdica tog dogadaja njcgm·a jc majka hospitali-
zirana. Pacijcnt jc dan na brigu katoliCkom sjcmcniStll u kojcmu ga jL'
svcCcnik ~vakc nod scksualno zlostadiao. !\.ad jc imao Sesnacst gndina,
uspio jc ll<IJ'tl~titi svcCcniCki red. Pacijcnt os_jcb kao da jc pro radio svoju
proSlost, ;·.li wake wCcri i daljc s<1nja o wojim traumatskim iskust\'im;~
u s_icmcniStu.
P:akon uvodn1)g kruga ta_i .ic Cm·.iek prvi pndig<w ruku z;l rad. Slo:i.io sam
Sl' i poCcli smn raditi. Pi tao sam ga Sto bi smatrao dobrirn ishodom rada.
OJgovnrio jc d;~ Zcli da nnCnc more prcstanu i (b mo:i.c spavati u mirtl.
Zamolio sam gad<~ izabcrc tri prcdst;~vnika, za oc1, majku i schc. Maj-
Cina prcdsta\·nica nc osjcb sc pnwzano ni s;~ svojim sinom ni s mu:i.cm.
Rcbo sam joj da sli.Jcdi bilo koji nagon koji mo:i.da nsjcCa ida si nadc
bolju poziciju. Pol;~ko je napustila krug sudionika i leg\ ana pod.
Padjent me potvrdno pogledao i m.dahnuo, govoreCi: "Da, to jc to."
Dao sam mu vrcmcna i prostora za tu bol. Poslijc sam mu rckao da imam
prijcdlog koji vjcrojatno ncCc odmah razumjcti, ali i nijc vaZno da ga
razumije. Rckao jc da ima povjcrcnja u mcnc.
Otpustio sam njcgova i oCcv<'l predstavnika iz konstclacijc. Zamolio sam
majCinu prcdstavnicu da ustane i zauzmc polo'l.<'lj isprcd pacijenta na
udaljenosti od oko jcdnog metra. Rckao sam mu da pogleda u oCi svojc
majkc i kaic: "Draga mama, ovo sam nosio za tcbc, s \jubavlju, ali sada jc
gotovo. Sada to ostavljam tcbi. S ljubavlju."
Kad jc izgovorio tc rijcCi, pacijent kao da jc pao u trans. PoCeo je gorko
plakati. Pao je sa stolca na koljcna i do poda se naklonio majci.
1'-.-lajCina predstavnica krcnula ga jc podiCi, ali sam joj dao signal da ga
164
pusti da zawSi proccs bcz prckida. Kad jc doSao malo k scbi, dao sam joj
signal i on a mu je priS\a. Podigla mu jc rukc s poda, a on sc uspravio. I
dok je klcCao prcd njom, onaga jc zagrli\a.
()(ito je da jc Covjek bio potaknut ncCimc Sto nijc mogao kontrolirati.
Pnglcdan me upitno i rekao: "Nc znam Sto sc zapravo s..1da dogodilo."
Uvjerio sam ga da nije w1Zno da razumijc, niti jc potrebno da se toga
sjcCa.
S!jcdcCcg jutr,l doSao je u grupu b!istajuCi. U uvodnom krugu rckao jc da
i daljc ne zna Sto se juCcr dogodilo, ali da jc sinoC vrlo dobra spa\·;w. To
jc hila njegov.\ prva noC bcz noCnih mora.
BuduCi da jL' otvoren, vcdrc prirodc, Ccsto su ga birali za prcdstavnika
u tudim knnstclacijama i obiCno jc vrlo sprcmno sudjdovao. Mcdutim,
jcdnog popodncva odbio jc zahtjev sudionika rckavSi: "Nc Zclim uvijck
prcdstavljati tc 'zloCc.~tc' nmSkarcc." Sloiio sam sc s njim i sugcrirao
mu da maida ncSto u njcmu tra:l.i da prcdstavlja te !jude, tako da on
moie pronaCi mir sa "zloCcstim muSkarcima" u svojoj obitdji. Tc Sll mu
rijcCi natjcrale suzc na oCi. Da hi mu sc omoguCilo da ostanc u svojcm
osobnom proccsu, zamolio sam sudionib da izabcrc nekog drugog za
prcdstavnika.
TreCcg dana radionicc jedna ga jc Zcna izabrala da prcdstavlja njczina
oca. Zenin otac odhacio jc svojcg oca koji jc pripadao SS jedinicama,
zbog njcgova sudjdovanja u gcnocidu nad Zidovima. Kad jc stao kao
prcdstavnik Zenina oca i suoCio sc s njezinim djcdom, osjcCao jc da Cc sc
oncsvijcstiti. Svaki put kad bi zatvorio oCi, potpuno bi uronio u vlastitu
povijcst i vidio svojcga brata, koji jc ubio njihova oca, kako stoji prcd
njim. SlijedcCi moju sugcstiju da sc nakloni poCinitclju, imao jc osjcCaj
mira u duSi.
Na kraju tcCaja, u zavr.Snom krugu, rckao jc: "Mcni jc mistcrij ovo Sto
sc dogodilo ovdjc, ali osjcCam sc kao novorodcnCc. Nc mislim da jc to
samo zbog dobrog sna u kojcm sada uiivam, ncgo imam dubok osjcCaj
unutarnjcg mira."
U sijcCnju 2008., njcgova jc kCi sudjclovala u konstclacijskoj grupi i pre-
165
 ""1"'""
'
nijcl:'t mi pozdran~ od oca. Zamnlio sam jc da ga pita jc li doZi\'io bkvc
prornjcnc nakon svojcga komtclacijskog rada. Napisao mi jc da jc i da
sc sjcCa da jc u nnoj konstclaciji postavio pitanjc o svnjirn iskustvima u
djctinjstvu sa swCcnikom pcdofilorn. Na7.alnst, nc rnoZc sc tnCno sjctiti
same konstdacijc, ali mo7.c sa sigurnosti red da su od tog iskustva nest a-
le njcg(wc more. SrdaCno me pozdra\·io i zahvalio mi.
Za tcrapcutsko rjda\·anjc inccsta i scksualnog zlostavljanja. najprijc
moramo odrcditi kolikn jc pacijcnt distancir~m od dogadaja jcr Cc mu Ia
distanca omogudti tb sc s~;o(i s dogadajcm. Dnk god je osoh;~uhvJCcna
u ogorCcnju i okridja\·anju, tcSko jc potaknuti pokrl'l k razrjd.cnju. Objc
ovdje opisanc situaci_k odnosilc su sc na ljudc knji su sc vcC dovoljno
udaljili od samog dngada.ia da sc mogu okrcnuti prcma rjc.~cnju. To zn~1l·i
samom traumatskom dogadaju da\·anjc Sto manjc mjcsta, i TH:ukljuCiva-
nje oca iii drugog poCinitclja u pr<.lCl'S ric.Sa\·anj<l. i\lojc miSijcnjc jc da u
raz\'ijanju zadovoljavajuCc i iscjcljujuCc pozicijc u odnosu nJ tc iznimno
strcsnc dogadajc trcba dati prcdnnst uvidanju \"CZanosti majkc. Tc Ycza-
nost i obiCno izidu na \"idjclo u konstclacij i prima rnc obitclji. Kada jc, kao
onljc, poCiniLclj svjcsno izost;n-ljcn iz pokrcta prcma razrjeScnju, to nc
znaCi da su krivnja i poCinjcni Cin ncvidcni iii iskljuCcni. To namjcrnn
pomicanje fokusa pojaCava i optin1izira proccs rjcSavanja. dopuStJjuCi
djcCjoj ljubavi da stoji u prvorn planu.
Bolest i potreba za naknadom i ispastanjem
"fl11tnja koj11 sc dijcli di"Oslmka jc patnja."
-Bert Hellinger
Uz naSu CeZnju za bliskosti s roditcljima i potrcbu da pripadamo, dubo-
ko u duSi nosimo i transgencracijsku tcZnju za pra\'dom i odStctom. U
mnogim sluCajcvimJ kroniCnih bolcsti pacijcnt ncsvjesno odgovara nate
potrcbc, ispa.Stanjcm iii oslobad<1njcm od osjcCaja krivnjc uslijcd stvarnc
iii zamiSijcnc krivicc.
Ccsto, ono Sto sc doiivljava kao krivnja zapravo jc stvar sudbinc, bcz
166
osobnog utjccaja, kao bda majka umrc pri porodu iii, bou sljcdcCcm
s[uCaju, kada mlada brab iii scstrc umru zbog nckompatibilnosti Rh-
faktora.
NEKOMI'ATIBILNOST RH-FAKTORA:
"Ostat Cu koliko god budcm mogao, a onda Cu doCi i ja."
(Pacijcnt obolio od AIDS-a)
Pacijcnt jc muSkarac od oko Cetrdcsct pet godina koji se, prijc viSe nd
dvadcsct godina, pri u;:imanJu drogc ncCistom iglom, Z<lrazio virusom
HIV-a. Prcma njegovu wjcdoCcnju, otkad mu jc dijagnosticiran HIV,
naporno rJdi na tnmc da Zh·i kvalitctnijc i zdravijc. VcCinom sc osjc-
Ca dobrn ali,~ vrcmcna na vrijcmc, doZivljJva dugc krizc. Tijckom tih
razdohl_ia, ima ptwcCanu svijcst o ograniCcnosti svojcga imuno!oSkog
sustava i \"it~llnosti. TrcnutaCno sc oko tri mjcscca bori s kroniCnom
respiratornom upa!om. Toga jc iznimno oslabilo i zbog toga jc umoran
i ma!aksao. Zbog toga mnZc prisustwwati konstdacijskoj grupi samo
ncko!iko sati dncnw.
Kad sam dobio sliku o njcgovu ~tanju. rekan sam mu ncka izabcrc prcd-
stJvnika za scbc i post;l\'i ga unutar kruga za rad. Prcdstavnik osjcCa
slabost u nogama i prctraZujc pod z<1brinutim poglcdom. Povrcmcno
s uZasom poglcda na jed no mjcsto na podu, a onda odmah nastavi sa
svojim prctraZivaCkim poglcdom. Komcntirao sam da mi to izglcda kao
da Ziva osnba glcda u brojnc mrtve ]jude. Pacijent potvrduje da jc jcdino
Zivo dijctc svojih roditclja. Nakon njcgova rodcnja, njcgovi su roditclji
zaCdi joS Cctvcro djccc koja su sva, zbog ncspojivosti Rh-faktora, rodcna
mrtva ili su umrla odmah nakon rodcnja. Na temelju tih informacija,
zamolio sam Cctvcro polaznika da lcgnu na pod kako bi prcdstavljali tu
djccu. Prcdstavnikovo napcto lice sc opuSta. SpuSta sc na koljcna kraj
svojc braCe i scstara ina kraju, mcdu njima, pronalazi svojc mjcsto. Ui<I-
Zc poscbnu paZnju da lcgnc tako da budc u tjdcsnom kontaktu sa svimJ
njima. Kada jc pronaSao tu poziciju, 7..adovoljno 7..atvara oCi.
Pacijcnta jc taj prizor jako dirnuo. Rckao jc da sc oduvijckosjcCao krivim
za to Sto jc Ziv. "Nckako sam sc osjcCao odgovornim za tudu smrt. Uvijck
sam mislio da nijc mcne, moj bi brat bio Ziv."
167
 T
Zamolio sam pacijenta da poglcda sYoju braCu i scstrc i kaZc: "C~uYat Cu
\'Js u svorn sjcCanju i nositi u srcu." Nakon pauzc dodan jc: "Ia Cu ostati
k(l\iko god budcrn mogao, a onda Cu i ja dod."
Kad jc pacijcnt ponovio tc ri.icCi, njcgov jc prcd.~tavnik otvorin oCi, !'jco
i poCco sc oglcdati naokolo. KaZc da jc izncnada postao S\'jcstan rnrtvc
hraCc i scstara n<J drugaCiji na(in. Prijc toga nijc mogao dnista glcdati u
njih. Sada se osjeb jako pm·czan s njima, ali ipak udaljcn od n_iih. Ust<Jo
jc i odmaknuo sc nckoliko koraka od kruga mrt\·ih. Glcdao jc nknln u
grupu sudionib. Prcdlo?.io sam mu da pnllO\'I'"l pnglcda woju hraCu i
scstrc i ponovi rcCcnicu: "Ost;lt Cu koliko god budcm mogao, a ond;~ Cu
dod i j;~."
l<~ko jc pacijcnt bio u stanju izgcworiti tu rc(cnicu Cvrsto i samou\'jcrcno,
n_it.·gm· prcdstavnik nijc izglcdao kao da ~c oslobodio !creta j Cinilo sc da
konstdacij;~ ni_ic zavrScna. Rcbn s;~m pacijcntu da doda prcdstavnikc za
svojc roditelje. flo! jc za rnajCinu prcJstavnicu prcviSc akut~l<l i ona nc
moZc glc(bti u mrtvu djccu. Tck nakon Sto jc oCev prcdstavnik ngrlio
svoju suprugu, on a jc smogkl ~nagc poglcdati S\'oiu djccu. Sa suzama u
oCirna po!ako je pala n;~ ko!Jcna i sjcla s njima milujuCi im glaYc. P;~cijent
.k hio dirnut vidjc\·Si majCin hoLm proccs pornircnja. Na kraju, zamolio
~am ga da joj kaZc: "Draga mama, poStujem tcrct koji nosiS i sad;~ g;~
ostavljam tcbi." S tim rijcCima, njcgovu prcdstavniku izncn<Jda sc vr;~tilo
malo bojc u lice i $ olakSanjcm jc krcnuo nckoliko komka daljc odwojih
roditclja i umrlc braCe i scstara. Pacijcnt jc takodcr osjctio olakSanjc pa
tu zavrSavamo konstclaciju.
Pod tim iii sliCnim okolnostima, nijc lako uzcti Zivot i srcCu suoCcn sa
smrCu iii tcSkim sudbinama drugih Clan ova obitclji. Ponckad vidimo d;~
t;~kvi pacijcnti pot;~jno uZivaju u svojoj ncsrcCi iii ncuspjchu, iii u svojoj
boli i patnji u bolesti. Katkad kratkotrajan osmijch iii ncobiCno opuStcn
ton kojim pacijcnt govori o svojim boljk<~ma upuC:uju na to ncsvjcsno
zadovoljstvo.
Na povrSini takvo ispaStanjc moZcmo doZivjcti kao olakSanjc, ali kamo
to zapravo vodi? Tko ima koristi od takvc nadoknadc? lspaStanjc krivca
iii onoga tko jc profitirao nc donosi olakSanjc onomu tko jc platio iii pa-
168
tio. Urnjcsto toga, Cini sc da od pomoCi moZc biti poStovanjc onaga Sto se
dogodilo. To znaCi priznati krivnju iii okrivljavanje ondje gdjc se zapravo
r;Kii o krimji iii okriv]j;wanju, tc osjetiti tugu i suosjcbnjc prcma anima
kn.ii su umrli iii su ispa.Stali.
Bolest i krivnja prdivjelih
Oni koji su pr6.ivjeli rat. clcmcntarnc ncpogodc iii ncsrcCc takndcr pro-
Zivlj<W<Jju o~jcC;~jc krivnjc koji potiCu potrcbu da s<: ponudi n;~doknad;~
za udarcc sudbinc. Oni Ce sc moZda osicCati krivima zhog tog;~ Sto su
prc:i:ivjcli kad,l su drugi strad<J!i iii moZda osjcCaju da nisu uCinili do\"Olj-
no u pokuSaju da sp;~sc drugc.
Emocion;~liw i psihowmatskc rcakcijc "sindroma prcZivjl'lib" dobro.su
pnznate u psilw.~mmtskoj mcdicini i ukljuCuju deprcsiju, ;~nksioznost.
pnrcmcCajc u parnCcnju iii konccntraciji, kroniCnu glavobolju i porcme-
Caj sp<~v;~nja.
;\lan_jc su pozn<Jil' sudbinskc vczc koje sc protcZu 11<1 viSe gcncracija .
Djc.:a i unuci t;~kodcr mogu patiti od kroniCnih bolcsti i ncvolja kada su
traunutski dogadaji, pojcdinci koji su prctrpjcli ozljcdc iii smrt iskljuCc-
ni iz svijcsti obitclji.
PAU DRUGOVI: "Dragi tata, sada vidim Sto nosiS."
(Djcca s ncurodcrmitisom)
Zcna na konstclacijskoj grupi iznosi problem svojih kCcri u dobi od Sc-
snacst, Cctrn;~cst i jcdanacst godina. Svc tri djcvojkc odmalcna pate od
ozbiljnog ncurodcrmitisa, oblika ckccma. To takodcr moic upuCivati na
urodeno ranjivu konstituciju. LijcCcnjc nijc donijclo poboljSanjc pa jc
majka odluCib pokuSati s konstcladjama.
U pacijcntiCinoj obitclji ncma naznaka bilo kakvih poscbnosti, pa poCi-
njcmo konstclaciju s pet prcdstavnika Clanova sadaSnjc obitclji.
169
 .,.,....,..
Pacijentica posta\·lja prcdstavnicc svojih kCcri skroz sa stranc, bo dane
pripada,iu obitclji. Pacijentica je sama zaCudena tom knnfigur.Jcijom, ali
kad jc ponovno provjcrila svoj unutarnji osjcCaL potvrdi!a jc ispravnost
te postavc. Zanim!_iivo _i(.' d<1 su sn~ tri predstavnicc kCeri odmah osictile
swbei, a _icdna od kCeri doiid.Jav<J stV<lrJltl bol na koZi. Njihovi ~c m-
ditdji nalazc jed no kraj drugnga i mcdusobno sc osjcCaju pnvczani. ali
nc nsjcCaju nikakn1 ptlvczannst s prcdstavnicarna S\'ojih kCcri. Nitko od
predsta\·nib nc osjcCa potrcbu da iSla promijL·ni. i'vla.ki .ic ?.an Stn nema
knntakt sa wojnm djecom. ali sc osjcCa dobro kad stoji kr.1i svojcga rnuZa.
Ova konstdaci_ia ne pokazuje slul:aj obitdjske dina mike koja je (esta kod
ncuwdcrmitisa. kao St-1 je sukt1b roditd_ja u koji oni pokuSavaju u\·uCi
i svoju d_jeol i!i slubj kada sc kCi identificira s prl'lhodnim partncwm
jcdnog od wditd_ja.
U tom trenutku s_jetio sam se knnstclacije Berta J-Idlingcr;l kn_iu k jed·
\'Odio ll Glarusu, ll s,·icarskoj. tJ ko_joj boksnik s ncurodermitisom
1\0tll
spmninje da jc n.icgova baka umrla u poZaru. Pitam pacijcnticu jc li
moZda tko u nhitclji pnginuo u poZaru, ali ona ne zna ni za Sto takvo,
SluCajno, pacijentiCin znanac, knji dnlazi iz istog scb, takoder sudjeluje
na o\·oj radionici. Na mojc vdiko Cudcnje on je, kada sam spomcnuo
vatru, pitao moZe 1i podije\iti priCu. Pacijcntica sc sloZi!a. Rckao jc da
svira s pacijcntiCinim occm u puhaCkom orkcstru i kad god oni sviraju
odredcni marS, njczin otac poCne pl<1kati i mora prestati svirati. Stihovi
pjcsmc imaju vczc s drugovima izgorjdim u vatrenoj o\uji. Zena potvr-
dujc da joj jc otac bio u Rusiji za vrijcmc r<~la, ali da nikada nije govorio
o tome.
SlijcdcCi taj trag, zamolio sam pacijenticu da izaberc prcdstavnika za
svojcga oca. Prcdstavnicc triju kCcri odmah osjcCaju privlaCnost i staju
kraj njega. Na tom sc mjcstu osjcCaju mnogo bolje i djedov predstavnik
kaic da mu jc blizina unuka vrlo ugodna. Zamolio sam joS tri sudionika
da legnu na pod i prcdstavljaju djedovc pale suborce. Djedov prcdstavnik
nc moZe podnijcti pogled na svojc mrtve suborce i okreC:e se od njih. Tri
kC:cri su, medutim, fascinirane tim mrtvim muSkarcima i osjeC:aju po-
vczanost s njima. Kad su kCcri poCcle slijediti svoj impuls da budu bliZc
170
mrl\'im:'l, intcrvcnirao sam. Dovco s::un djcdova prcdstavnika da Slane
izmcdu tumka i pokojnih subnraca. On je dugo glcdao mrtvc muSkarcc i
klcCao kraj njih, sa suzama u oCima. NjcZno jc milovao svakoga po lieu,
zatvaran im nl:i ina kraju,ie Iegan s njima. Dok jc to Cinio, predstavnicc
kCcri osjeb!c su nlakSanjc i slobodu.
Nakon toga mogle su se okrenuti svojim roditeljima. Kad je p.Kijcntica
to vidjela, rck!a je suznib oCiju: "Uvijek sam osjcb\a da postoji nl'Sto
Sto stoji izmcdu mcne i mojc djccc, ali nijc mi padaln na pamct da bi to
mogln imati vczc s mojim occm." PrcdlaZcm da poglcda oCeva prcdsta\··
nika i kaZc mu: "Drag;i lata, sad vidim StonosiS i jato poiitujem. t-.~tolim
te, glcdaj blagonaklono na mcnc, mog supruga i naSu djecu." Kad jc oCe\·
prcdst;l\'nik Cuo g!as ~vo,ic kCeri, otvorio jc oCi ius tao. Predla:i.em mu da
kaZe: "Drago mnje di}ctc, to}e mojc i ja Cuto nnsiti."
Naknn Sto srnn prckinuli konstdaciju, prcdstavnka najstarijc kCcri re-
kla je: "Kad jc dJed dotaknuo vojnika, bilo je kao da jc mcnc dotaknuo.
OsjcCala sam sc kao da rnc je milovao, a moja kola poCcla sc opu~tati."
Oko dva mjescca nakon konstclacije, ta me pacijcntica nazvala da me
iz\·i,icsti da sc otac od konstclacije osjcCao sve gore. Jed no popodnc, bda
su obitclj i prijatdji hili na okupu, viSe sc nijc mogao suzdrZati. PoCeo jc
plakati i govoriti o ratu. U Rusiji, kad su hili u pov[a(cnju, bio jc Z<~ro·
bljcn u sclu. On i trojka drugova odvojili su sc od svoje jedinice i uspjcli
su pobjed. Ostatak jedinicc jc poginuo, a oni su sa sigurnc udaljcnosti
mogli sarno promatrati kako cijclo sclo nestajc u plamenu.
LOGORSKA LI)ECNICA:
"PoStovat Cu vaSu patnju tako da se dobro brincm za scbc."
(Pacijcntica s migrcnom)
Za vrijemc trajanja naprcdne grupc, jedna Clanica, homcopatska lijcCni-
ca, javlja se za rad. JoS u djctinjstvu muCile su jc glavoboljc koje su poCcle
nakon mcningitisa kada jc bila vrlo mala. Sve Sto jc pokuSa\a da si olakSa
pokazalo sc bczuspjeSnim. Pacijentica jc jcdino dijctc svojih roditclja koji
su sc razvdi kad joj jc bilo Scsi godina.
171
Konstclaciju smo poCcli s postavljanjcm primarne ohitclji. Pacijcntka jc
izahra[a prcdstavnikc za schc, S\'Oju majku i oca i postavila ih. J\bjCina
zastupnica ima najjaCu rcakciju. Drhti ci_jelim tijclom i osjc(a sc tcSko,
tjcskobno i uZasnutn. ZanHJ!i(J sam pacijcnticu da uvcdc prcdstavnika
za svoju boles\. Jzahrala jc lcnu i postavila jc iza v[astitc prcdstavnicc.
Prcdstavnica migrcnc nsjcbla sc dobro i na pravomc mjcstu. Svojc jc
rukc pnloZila na ramcna pacijcntiCinc prcdstavnice.
S dolaskom nm·c predstavnicl', majCina prcdstavnica opct jc imala
naj_ja(u rl'akqitt. Ot6ano jc disala, stan_ic joj sc pogor.Savalo i hilo J•!J
jc polrcbno mnogo napora da nstane na nogarna. Pitao sam o povijcsti
njezinc ''hitclji.
PacijentiCina majb rodcna jc 1929. kao drugo dijctc u Zidovskoj ohitclji
u Pragu. Kad je cnkuiran gcto, obitdj .ic (ntac, majka i dvi_jc k(cri) bila
dcpnrtirana u lognr. Pacijcntica niJc sigurna, ali misli da su uspjdi po"
bjcCi u Ukrajinu uz pomm' Cdkc organizacijc. Tu jc obitclj prcZivjcla u
Sumi, izmcdu ostalog, uz porno( ruskih partizana. Nakon Sto sam dohio
tc informacije. molim jc da postavi i prcdstavnikc za majCinc roditcljc.
SljcdcCi korak bio je do,J.\\'anjc prl'dstavnika za svc one koji su bili vaZni
za opstanak m;lj(inc obitcl_ii. Dodav;111jc tih prcdstavnika bi\o jc vrlo
dirljivo za majCinc roditcljc. a majCina prcdstavnica osjeCala se mnogo
boljc. Svi Clanovi obitclji glcdaju sa zahvalnoSCu pre rna anima koji su im
pomogli da prdive. Samo prcdstavnica mig rene ostajc nedirnuta.
Pacijcntica je takodcr \'rio dirnuta time Sto jc vidjcla u konstclaciji i !reba
ncko vrijcmc da to intcgrira. BuduCi da sc kod prcdstavnicc mig rene nijc
niSta promijenilo, rckao sam zabrinuto: "Mislim da ncSto bit no joS nc-
dostajc. Iskreno, nc mogu zamisliti kako su oni uspjcli pobjeCi iz logora
bcz pomoCi Nijcmaca." Pacijcntica jc malo razmiSljala, a onda joj sc lice
ozarilo: "To jc toCnol U logoru je hila lijeCnica koja im jc pomogla." Cula
je o tome joS od svojc tctke, majCinc starijc sestrc. Godinama poslijc rata,
tctl:a jc pokuSavala pronaCi tu Zenu da joj zahvali, ali jc saznala da jc bi-
jcg obitclji bio otkriven ida jc lijeCnica bila oStro kai.njcna zbog toga Sto
jc sudjclovala u tome. Nckim Cudom prcZh·jcla je muCcnje, ali su ostalc
doZivotnc posljcdice.
172
Zamnlio sam pacijcntku da izabcrc prcdstavnicu za lu lijcCnku. Kad jc
izabrala Zcnu, zaglcdala joj sc u oCi i poCcla plakati. Postavila jc prcd-
stavnicu na njczino mjcsto u konstc!aciji. Na tom je mjcstu Zcna osje-
tila snaZnu hoi u glavi, watu i udovima, te tcZinu u nogama. To jc vrlo
sl iCno iskustvu predstavnicc mig rene. Pacijcntica je vr\o dirnuta i u tom
trenutku odluCujem raditi izravno s njom. Zamolio sam je da zauzmc
svojc mJcsto u konstclaciji i prcdlnZio joj da poglcda lijeCnicu u oCi i kaZc:
"1·1\·ala vam za moj Zivot. PoStujcm Cinjenku da sic vi propatili zhog
toga. Vi prip:~da!e, a ja vam ,!:Jjem mjcsto u svom srcu." Pacijcntica s boli
pon,l\·lja tc rijcCi i predstavnio.:a li_ieCnicc odgovara s olakSanjem: "Sadn se
osjeCam dobro. Sada mogu disati i ];lkSc mi jc stajati."
1\Kijcntica kaZc: "Men! je to skoro prc\'iSc, nc mogti pndnijcti glcd:~ti
njczinu patn_iu." Prcdsta\·nica lijcCnicc spontano komentim: "Vidjeti
tebc Zin1 donosi mi veliku radost i duboko zadm·oljstvo." S tim su se
riJeCirna zagrlile i dugo nstalc u zagrljaju.
U onom trcnutku bda sc pacijcntica mogla povczati s logorskom lijeC-
nicom s ljuba\•lju i bcz Zaljcnja, prcdstavnica mig rene poCcla sc povlaCiti
iz konstclacije.
IZGLADNJIVANJE' "Tko hrani krv?"
(Pacijentica s anemijom)
Ovaj sluCaj odnosi sc na sredovjeCnu Zcnu koja jc godinama bolovala od
tdkc ancmijc. Rcdovito uzima dodatke Zcljcza i, s vremena na vrijcmc,
dobiva transfuziju krvi kako bi nadoknadila kontinuirani ncdostatak
crvcnih krvnih stanica.
Kada sam Cuo dijagnozu te mrSave, blijcdc Zcnc, spontano mi sc javilo
pitanjc: "Tko hrani? Tko jc ovdjc osoba koja prchranjujc?"
Pacijcntica nije f.'lZumjcla mojc pitanje. Ponovio sam pitanjc polako i
razgovijctno: "Tko hrani tvoju krv?" Pacijentica nije mogla shvatiti smi-
sao pitanja pa sam odgovorio: "lVoja majka."
173
Cim sam izgovorio rijcC "majb", padjcntica jc poCda pbbti. Rckb jc
da jc to Cini jako lt1inorn, ida vidi slikc rata i glad nih !judi. Rodcna jc
ncdugo nakon zavrSctka rata u Londonu. Bilo jc to u·/.asno razdobljc JH>
opisiva siromaSt\"a. Glad _ic bila toliko raSircna u gradu da su jc roditcl.ii
poslali rodbini na sclo jcr su sc bojali da ncCc pn.•Zivjcti. Kad jc illlala
scdamnacst gndina, otiS!ajc u SAD bo studcntica na razmjcnu na jednu
god inn. S d\",\tlesct (ctiri god inc ponovno jc oti!'ila u Amcriku i ondjc
ostala.
Prckinuo sam priCu i odabrao sam prcdstavnicu za majku. Postavio
sam tu 'l.cm1 ispred pacijcntice. Njoj jl' treba!o ncko vri_1cmc da sc suoCi
sa svojom rna_jkom ida polakn s niom uspostavi kontakt. Pono\"io sam
pitanjc: "Tkn hrani~··
U tom trcnutku, p<H.:i.icntica viSe niJc mogb ~uzdr)ati suzc i krcnula .ic
u zagrlJa.i svojoj majci, iJko joj jc to bilo vrlo bnlnn. Toplo su sc zagrlilc.
Nakon nckog ncmcna, prcdloZio sam joj da kaZc: "Drag.1 mama, lH·ab
ti! H\"ala ti za we Sto simi dala. Od tcbc sam dohi!a Zimt. H\"ala!"'
P,1cijcntica jc u stanju napraviti kretnju posczan.ia prcma majci. ali maj-
Cina prcdsta\"ni<.:;l joS nc mnZc stajati (\"rstn, H'l' gkda iza njc n;1 pod. na
dcsnu stranu. Tamo gdjc gkda postavio sam tri prcdstavnika onih ko_ji
nisu preZivjcli vrijcmc gladi u Londonu.
VidjcvSi mrtve, pacijentica jc poCc\a tcSko disati i we se viSe oslanjala na
majku. PrcdloZio sam jnj da kaZc: "Ja Cu vas se sjcbti. Vuma u Cast, met
Cu ono Sto jc mcni dano."
Nakon Sto jc to izgovori\a, p;:~cijcntiCino sc lice neoCckivuno ozarilo.
Ponavljam izvorno pitanje ponovno: "Tko hrani tvoju krv?" Ovaj put,
pacijcntica kima s rawmijevanjem i bZc sa zahvalnoSCu: "Moja majka
- i mogu to zapravo osjctiti u svojim kostima!''
Vidio sam tu Zenu nakon godinu dana kada jc pohudala naprcdnu
cdukacijsku grupu da nauCi viSe o konstclacijskom radu. Tijekom pauzc,
obavijestila me o pozitivnim rczultatima naScga kratkog rad;:~. Zamolio
sam jc da napi$c ncSto o svojem iskustvu i bila jc srctna Sto to mo:ic
uCiniti.
174
"Raz\og zhog kojcg sam Zcljcla postaviti obitcljsku konstclaciju bio jc
zabrinutost zbog rna log hroja crvcnih krvnih stanka. Moji lijcCnici
govorili su o naznakama kojc su upuCiYalc na poCctak lcukemijc.
Takodcr sam patila od porcmcCaja prchranc jcr sam najprijc hila
anorcksiCna, a onda b11limiCna. Moja jc majka bila trudna sa mnotn
kad su bombc pad ale na London, a ja sam rodcna ncposrcdno prijc
kraja rata. Moj brat rodeo jc 18 mjcscci poslijc i umalo nijc umro od
pothranjcnosti. Poslali su me :livjcti kod rodbine na selo jcr jc ondje
na raspolaganju bilo viSe hrane. Tada sam imala straiino iskustvo
boravka u bolnici nakon Sto sam izgubila S\•ijest bez ikakva vidljivog
razloga.
Ono Cega se najbolje sjcCam u konstcladji je da jc predstavnica mojc
majkc stala isprcd mcne, ada su prcdstavnicigl.1dnih !judi n.1knadno
uvcdeni.
Ono !ito jc u konstclaciji na menc o.stavilo najjaCi dojam:
I. Prv;l rcCenica: 'Tko hrani tvoju krv?' jc jcdnostavno uspostavila
vezu izmcdu krvi, Iuane i majkc. Ta rcCcnica donijela jc tcmcljni
problem odnosa s mojom majkom u prvi pbn.
2. Dok sam sjcdila isprcd majkc, vrlo sam jasno osjcCala otpor u
tijclu, ali istodobno i potrcbu da budem tu za njU. .
. .. ' ..
3. Kad sam izgovorila rcCenicu: 'Dalasi mi -Zivot. Hvala ti!', osjetila
sam da sc otpor smanjio j hila sam optenito mck.Sa.
1. Zagrljaj i hili u majCinom naruCju.
5. ReCenica za ljU:dc koji su gladovali za vri)eme i-poslije-ra_t3:.:'Ja .Cu
pamtifi va.Su patnju.' S tom rcCenico~shv~liia SanisvoJc.Pro.SlC N?r~~
mcCaje u prchTani kao nc.Sto Sto prip~da njcni ~-~~.ila sa~-osjCflJ ~-~· ·
sc uSpostavlja sHid s ra·tnim sti-~_danj_~mah?ia_su Ui..f()k~:)ya!.a.P.#Mii.·..
rhojc obitelji. kroz tii ge~eracijC:~rCp02:ndltisaiit:V&zU iZiilcdt~ SV9Ji.h:·
·, problemaS Prchranoirt l.shdblitCrilOjih:pf_Cd:lki( _,. ·· ·.·. ·· ·· -...... ···
' 'Nakon ·te konste,ladje IDOjemjC;iivohl d~Sic} do ·draih~tiinili" ~r~/':
t(
··,TnjCna·. PrVo su Se dogodih(OriC·:fi.ZiCkC: brOj mOjih crvcnih·kfVIiih
175
 stanica sada jc ll granicama normalc. GustoCa kostiju poholjSala mi
sc, a dijagnoza ostcoporozc svcdcna jc na blaZe stanjc ostcopcnijc.
Takodcr sam poCcla jcsti bcz ikakvog osjcCaja ograniCcnja. Dobila
sam na tciini, a mnogi \judi komcntirali su kako dobra izglcdam.
OsjcCam ida imam puno cncrgijc.
lvloj odnos s majkom duhlji jc i topliji, ohjc smo otvorcnijc. Znam
da imam mjcsto u njczinom srcu, a i ona u mojcm. OsjcCam ljuhav i
po.~tov<lnjc prcma njoj. Odnos -~ majom kCeri (danas jc u k.1snim dv<l-
dcsctim.o) jc njcZniji. OsjcCam viSe povcz,mosti s njom, a istodahno
sc mogu boljc nositi s distancom. Moj scad nos s muZcm produbio i
moja privatna psihotcrapcutska praksa poCc\a jc rasti, Sto pripisujcm
svojo_j vcCoj Zivotnnsti.
Moja majka u posljcdnja tri mjcscca ncprckidna jc hila prch!adcna i
znat no jc oslabjda. Povjcrila m i sc da osjcCa da joj sc Zivatna cncrgija
smanjujc, a ja sam svjcsna da sc priprcma 7.a smrL I mat Cc dcvcdc-
sct jcdnu godi1m u kolavow. Tijckom ta tri mjcscca ni ja sc nisam
osjcCala dobra. Najprijc sam imala crijcvnc virozc, a zatim vrlo
tcSkc prchladc. Jcdnc noCi probudiln. snm .~c -~ vrla bolnim grCcvima
u noz.i, upravo onaka kako sc moja majk<l budila s grCcvima zbog
uskih arlcrija i vena. U toj faz.i potcla sam jcsti nczdravo: prcviSc
ScCcra - iako 1ijcCnki kaiu da jc rizik da obolim od dijabctcsa svc
veC.i Sto Sam starija jer sam vcC im31a problemas visokim Sctcrom u
krvi kad sam hila trudna. JoS sam jedanput osjctila Zclju da budcm
blizu svojc majkc prije ncgo Sto umrc, i opet sam sc poCcla osjctati
ogorCcno zbog stvari kojc su sc dogodilc kad sam hila tincjdicrica.
U konstclacijama, kroz iskustvo promatraCa i sudionika, postala sam
svjc'sna povCzanosti pOjavc svojih simptoma i zahrinU.tosti zbog toga
da je mOja ffiajka blizu Smrti. Shvatila sam da"jc moja Zclja za blisko~
sti s majkom kao l pojava starih povrijedcnosti izpubcrteta povratak
djctinje,¢c~flJe~.Ponovno . sam :i.udjcla zajoS ncCim od svojc nuijkc~ za
:. :ViSe oO..Orioga Sto.:Ona mO:ic· d3k JCdfla rC~Ci1iC3 h·:·tu·de kOtistcliiCije
_A9·~ij~jil_rrji'jc utjchu: 'Draga ~1an;a. tf si ona ·pra:Va'za.·meiiC .. Qrio
.·sta·· Sr _InI .O~la .·d(lvoJjno jc· i svt{.OStalo UCinit CU .'saina.' .Sad a ;yi_di_m
koliko 'je nit iS2fPio lnoju majkU·; ·i kOliko' Jt/SriagC· i 'hdbrO·s·ii tibbalO
176
da ostanc iiva usrcd toliko smrti.
Konstclndja od prijc godinu dana pomogla mijc da kaZcm 'da' svojoj
majci ida budcnt 7.ahvalna na tome Sto mijc dala Zivot. Ovaj vikcnd,
iaka sam hila samo tihi promatraC, pomogao mi jc da jc zaista pri·
hvatim takvu kakv.1 jest ida uvidim dajcono Sto mijc dala dovoljno.
Tijckam posljcdnjcg posjcta, rckla sam majci da jc ona najbolja za
mcnc. Bila jc jako dirnuta, a ja sam scosjctila slobodnom nakon toga.
Duboko s<1m zahvalna. Konstclacija od prijc godinu dana i sudjc·
lovanje u ovoj grupi promijcnilo jc moj i:ivot naboljc u mnoghn
razliCitim podruCjima na iscjcljujuCi naCin.
SrdaCno.
K."
ZIDOVSKA POVI)EST: "Ia pripadam varna."
(Pacijcnt s dijabctesom tipa 2)
l.ijcCnik jc u cdubcijsku grupu dovco pcdcsctpctogodiSnjcg muSkarca.
On jc obolio od dijabctcsa s dvadesct pet godina, godinu dana nakon
Sto jc njcgov otac umro ad ratnih o7Jjcda. Pacijcnt izglcda vrlo zdravo
i djclujc kao nctka tko sc dobro brine 7..3 scbc. Rckao jc da zbog bolcsti
pokuSava Zivjcti svoj :i.i\'Ot vrlo svjcsno.
Zamolio sam gada izabcrc prcdstavnikc za oca, majku i scbc i postavi
ih u kanstclaciju. Otac i majka okrcnuti su u razliCitim smjcrovima. Nc
osjcCaju sc mcdusobno povczano i ne pokazuju in teres jed no za drugo.
Prcdstavnik pacijcnta stoji izmcdu njih i osjcta sc izgubljeno. BuduCi da
nc postoji krctnj.1 u konstclaciji, prcdlaicm pacijcntu da uvcdc prcdstav-
i
I nika za svoju bolcst
Otac rcagira najoCitijc na novog prcdstavnika. 1b upuCujc na mogutu
I povczanost bolcsti i dogadaja u oCcvoj obitclji. Obitclj jc hila Zidovska, a
pacijcntov jc otac bio jcdini od svojc obitclji koji jc prdivio Auschwitz.
Molim nckc sudionikc da budu prcdstavnici Cia nova oCcvc obitclji koji
i 177
I
su umrli u t\uschwitzu. To ukljuCujc i njcgm·c roditdjo: i njcgont baku.
Kad<J su dodani u k(Jnstdaciju, o(cv prcdstavnik nc moZc podnijcti pn-
gbl na svojc ubijcnc roditdjc i okrc(c sc od njih u boli.
Tada sam rcbo pacijcnlu da zauzmc svojc mjcslo u konstdaciji. On jc
pomno glcdao svoju ubijcnu rodbinu. Spontano im sc duboko naklonio,
svc do pnda, kako jc to moi.da vidio u drugim konstdacijama. Na kraju
jc lei.<Jo na trhuhu isprcd njih, liccrn okrcnut prcma podu, s rukama
ispruZcnim prcma njima, dlanova okn.'nutih prema gore. Ostao jc u tom
polni.a.iu ncko vrijcmc. plal-~tCi. Kad jc podigao poglcd, r·~bo sam mu da
kai.c: "ja sam vaS sin. l'ripadam vama. I sada Cu prihvatiti svoj 7.ivot Cak
i pod m·u cijcnu." (Smi~ao tih rijeCi hio jl' primanjc i.iduvskog podrijctla
i prilwaCan.k sudbinc \·lastitog naroda. Kad ,k ranijc spomenun svojc
i.idovske korijenc, biln mi _k _iasno da Cc takvo prilwaCanjc zahtijn·ati
puno od njcga.)
Ostao jc \dati na podu ncko nijcmc, a zatim jc ustao i zagrlio svoju
baku, pa djcda, ana kraju i prahaku.
Potomcim" prcZivjl'lih (esto je tdko u potpunosti prihvatiti svoje 7.ivote.
Ustrubvaju sc jcr su ncsvjcsno odani tim Zrtvama i osjcCaju Sl' krivima
kad im jc prevEc dobro u Zivotu.
Vidio sam ovog Covjcka godinu dana nakon te konstclacijc. Rckao mi jc
da mu sc razina ScCera u krvi post up no poboljSala. Nakon otprilikc Scsi
mjcscd, njcgov lijcCnik propisao mu jc tab!ctc inzulina umjcsto injckcija
lc mu polako smanjujc koliCinu inzu!ina, taka da sada uzima minimalnu
dozu.
U konstclacijama smo viSe put a vidjcli sluCajcvc dijabctiCara koji nisu u
moguCnosti uzcti svoj Zivot od svojih roditclja iii prcdaka iz razliCitih
razloga. Takodcr, u ovom sluCaju, postupak uzimanja Zivota od roditclja
.·
bio jc prckinut u nckoliko gcncracija. Pamtim priliCan broj bolcsnika s
dijabctcsom tipa 2, koji su doZivjcli slabljcnjc simptoma i razviH bolje
mchanizmc suoCavanja sa iivotom nakon konstclacijc.
Za one iidovskog podrijctla, konstc\acijski rad Cesto dovodi u fokus
primavanjc povczanosti sa zajcdniCkom sudbinom Zidova, Cak i ako
178
~c pacijcntu :i.idonko podrijctlo Cini ncvaZnim. S obzirom na mnogc
mrtvc, duboka idcntifikacija i priznavanjc Zidovskog idcntitcta mo:l.c
izaZ\•ati tjeskobu, a moZc dMcsti i do iskljuCivanja osoba iii dogadaja.
Sjl'Cam Sl' t;1kvc dina mike u konstclaciji s obitclji Ciji jc osmogodiSnji
sin prctrpio komplikacijc nakon ospica i mcningitisa. Ncjasno je, ali i
ncvaZno, u kojoj je mjcri rad bio znaCaj;"~n u uhlaZavanju simptoma. Bez
ohzira na to Sto jc to .~to jc zapravo pomoglo, oCc\'O izvjcSCe Cctiri god inc
nnkon konstclaci_jc bilo Je vrlo dirljivo.
"Dragi Stephane,
kao Sto sc sjcCatc, moja supruga i ja hili S!llil na konstclacijama u
proljc(e 2004. sa svojim sinom koji jc tad a imao osam god ina. Hili
smo oC<Ijni jcr nam nitko od lijeCnika nije mogao dati bilo kakvu
nadu. Dijagnoza jc postavljcna oko Uskrsa u djcCjoj bolnici u BcCu i
glasila jc rijctki kroniCni, progrcsivni cnccfalitis. To je polvrdcno u
drugim klinikama. Prvi simptom bio je tl"zanjc, a onda se Samijcva
osobnost poCcla mijcnjati na ncobiCnc naCinc.
Kad smo doSii na konstc\acijc, Sami jc jcdva stajao i ;r..a nckoliko tjc-
dana bio jc vczan za invalidska kolica. NasrcCu, straSan tijck bolesti
promijcnio sc nalJolje.
Sami. sad a -ima skoro J2 ·godina;-_,Mo~, ponovno_:skijilti. f.VOzitl '·hi-...
cikl. Ide u pcti .raztcd i -svaki dan ·PutUjC_.pbd7.emriom:icl]C7.niCom"·''
do Skolc. Da nc znatc pozadinu priCe, nikad-ne.biste.vjeroW.li Sto se
dogodilo.
Sami i dalje mora uzin1ati aiitiViiusn~--IiJbkoXf!Wa~ih:·i~'t. . sat{(j·sq·:::.··
prin~sin) •._~l.i ncma -~.~frt!-~~-;.:'.~:;··/·;~;:;:::<}~;{~~;;;;,~·~:·::(\:~~;::;:.:i;_·:·,·, ·:~:.,<.·: ;~.'. ::<,; ~\; :: .:;·_
·N c znamo Sto j~ ,;~tjce;il,~, *~-?~.~~r.cLA!~T~!F~ J,\,.~lt;·;P~~tdij~-~J~~·~.:.,: ;_,
::~:~~]~~~~Tl"fil
179
 ···r
Krivnja i pokajanjc zbog vlaslitih postupaka
Svaka tcrapijska intcrvcncija usmjcrcna jc na pomi rcnjc i pono\'no t1 k!ju-
Ccnjc ncCcga iii nckoga tko jc hio iskljuCcn. U strahu da izguhirno pram
pripada nja, sklon i smo ndbadt i i li pot ismll i dijckwc scbc ia ko, duboko u
duSi, znamo da nam pripadaj\L To bi sc, na primjcr, odnosi\o na osohnu
odgovornost ili krivnju za ncSto, kao Sto jc autnmobilska ncsrcCa iii nco-
prczno i ncpromiSljcno ponaSanjc.
U sl.icdcCcrn primjcru nisrnn nbr<JCali !'oschnu pozornost nato koliko su
boles! i krivnja povczanc.
MRTVO D[JETE
(Pacijcntka sa sklcrodcrmom)
l\Kijcntica iz konstc!acijskc grupc ima oko pcdcsct pet godina, pridaCna
jl' i mladcnaCki odjc\'cna.
Tijckom otvaranja kruga rckla jc da jc doSla n<1 nagovor prijatcljicc koia
jc takodcr na radionki. Njczina prijatdjica dnlazi k mcni na homcn"
patsku tcrapiju i \'cC je sudjelovala u konstclacijama. Ovoj pacijcntici
altcrnativnc met ode lijeCenja su novost i nijc imala iskustva sa psihotcra-
pijom. Budud da je hila priliCno rezervirana, prcdlo:lio sam joj da gleda
nckoliko drugih konstclacija tc da mi kaZc osjcti 1i Zclju za vlastitim
radom. Pacijcntica je ponovila da je ovdjc samo zbog prijatcljice koja ju jc
nagovorila da dodc s njom.
TreCc jutro poZcljcla je raditi. Rekla jc da pati od sklcrodermc pctnacstak
godina. To jc boles\ imunoloSkog sustava koja ukljuCujc koCcnjc tkiva,
Sto rcwltira zgrCcnoSCu, pogotovo ruku. Kad su pogodcni unutarnji
organi, to ugroZava njihov rad, a moZc dovcsti i do smrti.
K\juCan uvjet za jasan tcrapijski proces jest i jasno pitanje tc odluka trcba
li problem pogledati na konstclacijski naCin iii nc trcba. Treba li, sljedcCc
o Cemu trcba odluCiti jest tko trcba biti postavljcn iii Sto treba biti po-
stavljeno. Jcdan od problema sa sistemskim konstclacijama, po mojcm
miSljcnju, jest to Sto sc u osnovi svc maZe postaviti i Sto Cc opCcnito svc
180
otkriti nckc nove i dirljivc vczc. 1\.·lcdut im, najvainijc jc pitanjc otkriva li
konstclacija ncSto Sto Cc podrZati pacijcnta u odnosuna njcgov problem
s kojim dolazi.
VeC u nc\"(:rbalnoj komunikaciji s pacijenticom trai.im odgovorc na ta
pitanja. PokuSavarn osjctiti put do njczinc situacije onaka kako to Cine
prcdstavnici u konstclaciji. Osjctim put do bolcsti, do simptoma, do
pacijcntovih roditdja. Takodcr formiram prcdod7.bu o potcncijalnom
ishodu rada.
Ono .~to sam kod m·c pacijcmice uotio bilo jc to da sam izncnada osjctio
pritisak u blizini trbuha. Isprv<.~taj osjeCaj nisam povczao s pacijcnticom.
Tada sc, mcdutim, pritisak J)(l\·cCao i prctvorio u muCninu kakvu nikad
prijc nisam doii\·in. OdluCio sam pomnijc razmotriti pacijcntiCin odnos
prcma mcni. Zamolio sam jc da odalwrc prcdstavnib za scbc i za men c.
UCinila jc to nlo ncYoljko naglaSavajud da je htjcla posta\·iti konstclaciju
smjc primarnc obitdji. lh-jcrin sam jc da to moiemo uCiniti poslijc, ali
da mi jc izrazito vaZno da najprijc postavi nas dvojc u konstclaciju, tako
da budcm siguran da sam ja u poziciji koja Cc mi omogutiti da radim u
njczinu najboljcm intcrcsu. lzabrala jc prcdstavnikc i odvda ih do src·
diSta kruga. Zamolio sam je da ih prccizno postavi. Najprijc jc postavila
svoju prcdstavnicu, a zatim i mojcg prcdstavnika, malo daljc zdesna.
P pacijcnt
T tcrapcut
Moj prcdstavnik buljio jc lupo u pod ispred Zcninih nogu. Problijcdio jc
i zgrabio sc za trbuh, poZalio sc na glavobolju i tcSku muCninu. Pacijcnti-
Cina prcdstavnica ravnoduSna jc prcma tcrapcutovim simptomima. Ona
glcda kroz prozor, nczaintcrcsirano, gotovo kao da sc zabavlja.
Cini se da je tcrapcut u kontaktu s mrtvom osobom koju je iskljuCila
181
p<1cijcntic;~. ili njczina obitclj. D;~. hismo mogli proYjcriti tu prctpnst;~.\'ku,
zamolio sam drugog sudionika da k:gnc na pod isprcd pacijenti(ine
prcdstavnicc. 1\loj predstavnik diScs oCitim olak.Sanjern i pita moZe 1i sc
odmaknuti nckoliko koraka unatrag. Kal.cm mu da mol.c. Stn je dalje od
pacijenticc. to se bolje osjcCa. Pacijcnti(ina predsta\'nica nc rnijenja S\'ojc
pnnaSanjc i potpuno sc okrcCc na drugu stranu.
Pitao sam pacijcnticu bi 1i mogla rcCi ndto o rcakcij;Hna svojc prcdstav-
nke. Rck!a rni jc da nc razumijc smisao konstclacijc ida nerna ohjaSnje-
nja. Pitao sam postoji !i moZda koja rnrtva osoba u njczinoj obitclji koju
sc ne priznajc, ;1 sudcd prcm<J snal.noj rcakciji mojcg predst;n-nika, ona
hi Cak mogla biti i ubijcna.
Pacijcntica nijcCno odmahujc gbvnm i ja u tom trcnutku prckidam rad.
Oko Cetiri tjcdna nakon tc radionicc, pacijenti(ina me jc prijatdjica
posjcti!a zho~ homcopatskog lijeCcnja. Rckla mi je da joj jc pri.iatcljica
bila wlo uzncmiren<J nakon radionicc i d<J joj sc pm·jerila da jc moguCc
tb dijetc kojc jc izgubila :rapravo nijL' umrlo prirodnnm smrCu. Bcha jc
ncprestano vriStala i nijc mogla spavati hcz tjelcsnog kontakta sa S\"O_iom
majkom. Jcdnog je jutra dijcte zawiSt;lln Cim ga jc stavila u krc\·ctiC.
i\·lajka viSe nije mogla podnijcti to vriStanjc. Namjestila jc jastukc oko
hebe i otiSla. Kad sc dijctc smirilo, mislila jed:\ je zasp:\lo. Kad se poslijc
vratila (\;\ provjcri, vidjcla je da jc jedan od jastuka skliznuo na bcbino
lice ida je beb<J bila u nesvijesti. Pozvala jc hitnu pomoC, ali bilo jc pre-
kasno. LijcCnici su dijagnosticirali sindrom izncnadne dojcnaCkc smrti,
a icna nijc im<Jla hrabrosti prizn<Jti Sto sc dogodilo.
Konstelacije pacijcnta i tcrapcuta
Sto viSe radim sa sistemskim konsteladjama, to sve viSe pozornosti u
terapijskom odnosu obraCam na vlastitc osjeCajc. Prije r.am se usredo-
toCivao ponajprijc na pacijentc i njihovc probleme, a danas se viSe usrc-
dotoCujcm na sklopovc tcr<Jpijskog odnosa. Osobito na poCetku rada,
p(Jstavljam si pitanje kako Ce se pacijent osjeCati nakon naScg rada, alii
kako Cu se ja osjeCati nakon rada.
182
1\:nliko Cc mi snagc uzcti i koliko jc angaZmana i paZnjc pacijcnt sprc-
man uloZiti. Katkad taj prnccs dovodi do zakljuCka da terapijski rad nijc
prikladan iii koristan u tom trcnutku. Umjcsto d<J otpravim pacijcnta
u zbunjenom i frustriranom stanju, Ccsto mu prcdloZim postavlj<Jnjc
konstcbciJc sa sarno dvama prcdstavnicima, pacijcntnvirn i mojim. To
dajc prikaz pacijentova odnosa prema mcni, i izvodi na vidjclo potcn~
cijalna pitanja transfcra i kontratransfcra. To mi pruia inforrnacije i o
pacijcnton1 stavu i sprernnosti Ja sc nadc rjcSenje, te kojc su mi opcijc
ol vorene kao ter;~peutu.
U jednoj l<lkvoj konstdaciji, holcsnik s rakom prostate stavio me u po-
ziciju S\'Ojcg oca, koji jc mnro od raka prostate, pribliZno u istoj dobi u
kojoj jc pacijent bin kada snHl post;w!j<Jli konstclaciju. Moj predstavnik
uZasno Sl' osjeC<Jo u konstclaciji, <1 bin jc boljc tck nakon Sto sam pacijcnta
z<JmoJ.io da uvcdc o(ev<J predstavnika.
Paci_jentova pozornnst odmah jc bila prcusmjercna na oCcva prcdstavni-
ka i moj sc prcdstavnik mogao pnvuCi s o\akiianjcm.
Tako sc mol.c rijditi transfer, a pacijentov fokus preusmjeriti prema rjc-
Scnju. (li1j slw'aj dost up an jc fill IJVD-u nanjcmai"kouJ jcziku $ englcskim
pr~inwiom, koji jc objm·io "Steinhardt Verlag': lfaumcr 2005.)
Boles! i krivnja iii ispastanje koje pripada drugima
Poricana iii nepriznata krivnja (csto moZe imati utjccaj koji sc prote-
Zc gencracijama. Mnogc bolesti i simptomi koji se javljaju u sljcdcCim
gencracijam;"J povc:r.ani su s ncgiranjcm sudbinc Zrtvc iii s krivnjom
poCinitdja u prcthodnim gcneracijama. Kad ohitdj iskljutujc iii ncgira,
Cbnovi sustava u sljcdcCim gcncracijama mogu pokazati odgovarajuCu
identifikaciju s iskljutenim irtvama iii poCinitcljima. Djcca i unuci sjcCa-
ju sc Zrtvinc p;"Jtnjc kroz vbstitc bolcsti iii prcuzimaju krivnju poCinitclja
i ispaStaju njihovc grijehe kroz vlastitu patnju.
183
 Boles! i idcntifikacija sa zrtvama
DEPORT!RANI ZIDOVI,
"Tko god sc ovdjc ukrca, ncCc sc Ziv iskrcati."
{Pacijcntica s acrofobijom)
U konstchlcijskoj grupi razgovaran sam sa Zcnom o njczinu strahu od
\ctenja koji ju jc muCin godinama. Dv<~put jc pokuSala posjctiti svoju kCcr
u Amcrici, ali nije sc mogla ukr..:ati u zrakoplov. Oba pula doZivjcla jc
tcSku tJhikardiju i skoro jc kobbirala. Hila jc sigurna da nc bi Ziva iziSia
iz zrakoplova kad bi sc na njcga ukrcala. Prijatelj jo_i jc spomcnuo svnjc
iskustvo s konstclacijama i Zcna jc tada poCda razmiSljati o odrcdcnoj
povczanosti koja stoji u pozadini toga, a koja sc poslijc potvrdi!a u kon-
stdaclji.
Njczin otac bin jc profcsor u srcdnjoj Skoli u BeCu, a pol'etkom Drugoga
.wjctskog rata iz predgrada jc prcbaCcn u Sko!u u centru grada. U sk!opu
prcmjdtaja, dobio jc subvcncionirani stan u gradu kojim sc obitd.i i
danas koristi.
U konste!aciji primarnc obitdji, doS!a jc na vidjclo po\'CZanost simptoma
pacijcnticc sa Zidovskom obitclji koja jc posjcdova\a stan i u tom stanu
iivje!a do dcportacijc. lznenada pacijentiCin osjcCaj "Tko god sc ukrca,
ncCc sc Ziv iskrcati" dobiva pravi znaCaj povezan s tim Sirim kontckstom.
Prcdstavnik straha osjcCa sc suviSnim kada sc pacijcntica do poda na-
klonila toj iidovskoj obitelji i kada jc s poStovanjcm poglcdala u njihovu
sudbinu.
Stajao sam u toj konstclaciji kao prcdstavnik Clana Zidovskc obitclji.
SjcCam sc jasno kako su mi sc prikladnima Cinili pacijentiCini simptomi.
OsjcCao sam kako sc moj pravcdni bijcs pretvara u naklonost karl sc
poklonila mojoj obitclji i mcni.
U mnogim sluCajcvima, poCinitclj se nc mo:i:c suoCiti s onim Sto sc do-
godilo. Vidimo to u konstc!acijama karla prcdstavnik tvrdoglavo odbija
184
pog!cdat i u irtvc. Samo ljuhav njihovc vlastitc obitclji moZc im omoguCi-
ti da s vrcmcnom prihvatc i priznaju svoju kri\•nju i vide ljudskost u scbi
i drugima. To otvara put za proccs pomircnja.
Clanovi obitclji moraju sc oduprijcti osudiv<~nju, i Zrtvc i poCinitelje pri-
miti u svoja srca i prihvatiti svc kao jcdnako vrijcdnc. Takvo razrjcScnjc
lema jc sljcdcCcg sluCaja.
OTAC U PARTIZANSKOM RA1U
"Sto god da sc dogodilo, uvijck si moj otac."
(Pacijcntica s napadajima pan ike)
Zen au grupi patila jc od napadaja pan ike joS od pubertcta. Ona je najsta-
rija od Cetvcro braCe i sestara. Nakon kratkog opisa ohitcljskc situacijc,
rckao sam joj da iz<Jbcrc prcdsta\'nika za scbc i wojc simptornc. Za prcd-
stavnika napadaja pan ike izabra!a jc muSkarca.
Prcdstavnik napadaja panike osjeCa sc sn<1Znim i moCnim i potpuno je
usrcdotoCen na pacijcntiCinu prcdstavnicu. Ona ga sc boji i unaokolo
bcspornoCno tra:l.i mjcstoda sc sakrijc. Kad nc uspijeva pronad utoCiStc,
CuCnc i rukama pokriva lice. Prcdstavnik napadaja pan ike pribliZava
joj sc malim koracima. Ona mu okrcCc lcda i odmiCc sc od njcga da
odrZi udaljenost. Ti pokrcti nckoliko su sc puta ponovili. PacijcntiCina
prcdstavnica poku$ava izbjcCi njcgovu poglcdu, ali on jc nepokolcbljivo
slijcdi.
U tom trcnutku dodajcm prcdstavnikc roditclja. Kad je prcdstavnik
njezina oca uSao u konstclaciju, situacija sc promijcnila. Prcdstavnik
napadaja panikc izgubio jc svoju va7.nost i utjccaj i osjctio jc potrcbu
povuCi sc. Traiio jc dobro mjcsto s kojcg bi mogao promatrati Sto sc
dogada. Kod pacijcntiCine prcdstavnicc nijc bilo promjena, ali jc strah
sada usmjcrcn pre rna ocu.
Kao odgovor na moja pitanja o obitc!ji iii oCevoj obitclji, pacijentica na-
vodi da jc krajcm Drugoga svjctskog rata njczin otac kao mladi vojnik
bio u Italiji. Nc zna mnogo o tome jcr njczin otac nikad nijc govorio o
185
 "T
tom Yrcmcnu.Jednom, u razgovoru s ohitdjskim prijatdjimn koji su bili
na odmoru u Tosknni. njczin jc otac rckao da nikada ne bi mogao PtiCi
onamo zhog toga Sto jc ondjc doZivio prc\·iSc uZasa. Daklc, vrijcmc kojc
jc njczin otac pro\·co u ltaliji bi](l jc t<lbtt tcma u njczinoj obitclji.
BuduCi da sam znao da su u partiz;lnskom ratu u ltaliji nacisti uCinili
mnogc ndmazdc protiv civila, u konstd;lciju smo u\·cli pet prcdst;l\"llika,
a ja ih rasporcdujcrn u skupinc muSkarao, :i:cna i djccc, nc otkri\·aju(i
koga ti !judi prcdstadjaju.
OCcv jc prcdst;wnik odmah odstupio, Sto jc vidno ubla?.i!o simptom~·
pacijcntiCinc prcdstavni<.:c i ponnvno jc mogla dis::~ti. Uspravlja sc, Cini
nckoliko kor;1ka unatrag i povlaCi sc. Prcdstavnici taHianskih ci\·ila
stiSCu sc bliZc jcdan drugomc, a strah sc sad a prcsclio u tu skupinu. Dva
prcdst;wnib, ko_ja stojc u prcdnjcm dijclu skupinc, osjcCaju sc S\"C loSijc.
Njihcwa suli..:a hlijcda, a izglcdaju kao da ih :i:ivol napuSta. Pnlakn padaju
na koljcna, CuCcCi, i zauzimaju pozu sliCnu onoj u kojo_i .k rnalopri_jc hila
kCi. OCC\" prcdstavnik oprczno sc okrcCc prema njima i nctrcmi<.:c, uko-
Ccnim poglcdorn, zuri u pet osoba isprcd scbc.
Pacijcntka s wlikom koncentraci_iom gkda konstcladju i pita za obja~­
njcnjc. Ukratko sam opisao situaciju talijanskoga partizanskog rata i
objasnio koga prcdstavljaju pctorica u konstclaciji. Objasnio sam joj
takodcr svoju prctpostavku da su njczini napadaji pan ike izazvani idcn-
tifikacijom sa Zrtvama njczina oca i njcgovc ratnc postrojbc. Glcdala me
dugo i sumnjiCavo. Kakvc vczc mo:i:c imati ta izja\·a s njczinirn odnosom
s occm? Njczin unutarnji sukob jc oCiglcdan.
Nakon nckog vrcmcn;l, prckinuo sam Sutnju i zamolio jc da poglcda
svojcg oca i kaZc: "Dragi lata, Sto god da sc dogodilo, jato poStujcm. I Sto
god da sc dogodilo, ti si uvijck moj otac."
Ta izjava omoguCila jc ocu da sc smckSa pa poCinjc plakati gledajuCi
talijanskc Zrtvc. Glcdao jc tjcskobno naprijcd i nazad izmcdu njih i svojc
kCcri. Prcdsta\'nik napadaja pan ike svc jc vrlo pozorno promatrao. Sada
sc vratio na svojc mjcsto. UsredotoCio sam pozornost na pacijenticu i
njezin odnos prcma ocu.
186
Taj sam rad Za\TSio govorcti: "Dragi lata, ono $to sam nosila z.a tche,
nosila sam s ljubavl_ju, ali tomu jc kraj. Sada poStujcm to Sto nosiS i ostav·
li;~m to tebi."
Ncko!iko dana nakon konstdacijc p;Kijcnti<.:a sc osjcCala dobro do
sljcdcCcg vikcnda kad sc naSla s;1 svojim occm. Odmab jc primijetila da
njihm· mlnos ima drugaCiju kvalitclu, Sto ju _jc uzncmirilo. Nijc znala
kako sc ponaSati prcma njcmu. Na njezino izncnadcnjc, otac jc poCco
govoriti o ratu. ,'vkdutim, pacijcntica sc osjebla potpuno skrhano i
tra:i:i\;1 je opravdanjc da ode. Tc nod irnala jc ponovno napadaj panikc.
Ti_jckom sljcdcCcg tjcdna i daljc jc izbjcga\·ala bilo kakav kontakt s ocern,
ali nakonnckoliko dana spoznalajc da to nijc dobro rjcScnjc. Osim toga,
njczini napadaji pan ike javljali su sc CeSCc ncgo ikada. ·r:1kodcr je imala
nsjcCaj da njezin otac :i:cli kontakt s njorn i Cim ostanu s;1mi, on poCinjc
priCati o rall1.
P;1djcnt i<.:;1 jc bila izni mno napeta u toj situaciji i, nakou Cct iri tjcd na, Zcli
dod 11;1 individualni sastanak.
Na individual nom sastanku opel smo proS!i kroz konstclaciju, korak po
korak. Njczin otac imao jc traumatska iskustva koja nijc proradio. KCi
mora prillYatiti oCevu t raumu, njcgovu krivnju i njcgovc potcSkoCc mora
ostaviti njcmu tc ga, s ljubavlju i poStovanjcm, prilwatiti kao svojeg oca.
IscjcljujuCc jc za djccu poStovati roditcljc i njihovc "ncrijciknc zaplctc".
To poStovanjc stvnra vczu izmcdu roditclja i njihovc djcce na viSoj razini
i moZc prcvladati razdvojcnost uzrokovanu traumatskim iskustvom.
Pacijcntica jc dolazila joS tri puta, jcdanput mjcscCno, da bi dobila po-
driiku za taj proccs razrjeSavanja. Sada jc u moguCnosti pronad zdravu
distancu prcma svojcmu ocu i njczini napadaji panike javljaju sc rjcdc.
Sada kada razumijc pozadinu i zna kamo pripadaju ti simptomi, manjc
sc boji napadaja. ZaCarani krug jc prckinut, a ona je svc holjc i svc jc
vjcStija u suoCavanju sa svojim potcSkoCama.
Trcba imati vcliku snagu i CvrstoCu priznati svoje roditcljc kao poCJ-
nitcljc i istodobno ih prihvatiti kao roditcljc s ljubavlju i poStovanjcm.
Nijc svako dijctc u stanju postiCi tu sloicnu krctnju. UCinci ncpriznatc
krivnje Ccsto se prvo pojavljujuu gcncraciji unuka.
187
 '
D)ED )E B!O NADZORNIK LOGORA
(Pacijcnt ovisnik o heroinu)
lh;~dcsctogodiSnji ovisnik o hcroinu doSao jc na sastanak u moj ttrcd.
Bio jc u progranm odvikavanja od hcroina i kori$lio .~c mctadonom.
Tr<1~.io jc prated homcopatski trctman kao podrSku. )a sam tada tek
bin upoznao obitcljskc konstclacijc i IlL mctodu nis;~m jo~ primjcnjivao
u radu. Ipak, s obzirom na to da sam sudjclovao u nckoliko radionka
konstclacija, prornijcnio sam n~1Cin na koji sam doZivljavow holcsnikc
i njihon• simptornc i hio sam ~\"jcsniji njihovc mogu(e pon.:zan(lsti s
obiteljskom dinamikom. Kad sam na naScm drugom sastanku poglcdao
tog mladog Covjcka, ohrijanc glavc, pothranjena izglcda, tam nih koluta
ispod oCiju, u ndspcglanoj, plavo-bijcloj prugastoj majici, sjctio sam sc
slika zatoCcnika konccntracijskih logora. Na kraju susrcta pitao sam
pacijcnta mogu li nm rc(i svojc dojmove. SloZio se. Rckao sam nw da
me, bda ga glcdam, podsjeCa na slike Zrtava holokausta. Ta je izj;wa
irnala sna:i:an uCinak na njcga. Problijcdio je i pitao me moZe li ponovno
sjcsti. Nakon nckog vremcna rekao jc: "Postoji neSto o Cenm sc nikad ne
govori u mojoj obitelji. l'vloj djed bio jc upravitdj konccntracijskog lngora
Dachau." Rckao sa111 nlll da rni se Cini da se idt:ntiliciran sa Zrtvama iz
Dachau<l ida takn iznosi skrivenulajnu svojc obitclji na vidjelo. Odmah
sc sloZio: "/'vloj stariji brat takodcr je to uCinio. Bio je oduScvljeni Clan
grupc koja je svirala klezmcr. To jc mom ocu silno smcta\o jer nijc mo-
gao podnijcti 'l.idovsku glazbu. l\.·toj brat bio je ovisnik o hcroinu, a umro
jc prije dvije god inc od 'zlatnog uboda'." Kacl jc pacijcnt govorio o svojcrn
bratu, oCi su mu sjajilc.
Njcgova djcvojka otkazala jc njcgov sljcdcd tcrmin. On sc dohrovoljno
prijavio u kliniku te jc prihvaCcn u program odvikavanja od hcroina.
Poslao mi jc poruku da joS rnzmiSlja o povezanosti s djcdovim Zrtvama
i, iako mu je to vrlo Sokantno i zastraSujuCc, osjcCa da mu to dnjc snagu
za dovodcnje vlastitog Zivota u red. Rckao je dn Cc sa mnom kontnktirati
poslijc \ijeCenja, ali nikad mi sc viSe nije jnvio. Jo$ se sjeCam sjaja u njego-
vim oCimn dok je govorio o svojcmu mrtvom brntu.
188
Bolest i poistovjecivanje s poi'initeljima
D) ED U SS )EDINICAMA, "On to nosi za tcbc."
(Sin s tumorom na mozgu)
U konstclacijskoj grupi usmjcrcnoj na rad s bolcSCu, jedna sc Zcn.1 po-
scbno istiCc. lako prati svaku konstclaciju s vclikim za.nimanjcm, odbija
s\·aki zaht_icv da budc prcdstavnica u tudim radO\•ima. Posljcdnji don,
ncposrl.'dno prijc zavrSctka, traZi da radi.
Rl'kln jc da jc doSla zbog wojcga dcvctnacstogodEnjcg sina koji ima
ncopcrabilan tumor na mozgu vcliCinc .Sijive, koji sc nalazi na strukturi
corpus callosum, ko.ia jc most izmcdu d\'iju polovicn mozga. LijeCnici su
rckli da, budc li tumor i daljc rastao dotadaSnjom brzinom, sin ima samo
nekolikn tjcdana ili mjcseci Zivota.
Kada sc pnistovjctim sa sinom, osjcCam vrlo duhoku povczanost izmedu
scbc i le Zcnc, "moje majkc". To je gotovo sablasna bliskost i osjcbm dn
ncmam prostora za disanjc iii 7.ivot. Osjcb sc \'flo jasno dn sin nosi ncSto
za S\'Ojll majku.
I\·1oj racionalni dio ponovno sc ukljuCujc i pit am sc kornc bi bilo od po-
moCi da to ka:Zcrn n.1ghls ovoj icni? Knknv hi joj :iivot bios tim komcnta-
rom poslijc ako joj sin umrc? Zaplco sam sc u vlastite misli i osjctio Sok
kada sam izncnada slwatio da sam veC izgubio nadu zn sina.
Vidim ?.cninu odiuCnost i sprcmnost da uCini sve Sto jc moguCc za sinai
to mi dnje snagu da ka:lcm: "Moj jc dojam- a ja bih bio srctan da sc do-
kale suprotno- dn on to nasi zn tcbc.n Na mojc izncnadenjc, :lena kima
glavom u znak slaganja. Ncko vrijemc tiho zuri u pod, a onda me glcda
u oCi dok govori. OCito je da jc pod utjccajcm tih rijcCi, ali jc i pribrana:
"Zmm to. Znam to ovn dva posljednjn dana."
Nakon nekoliko minuta tcSke Sutnjc, mogu osjctiti da jc dobila najva:lniji
uvid ida to maZe podnijeti. Pit am je moZemo lito ostaviti tako kako jest,
na Sto mi odgovara da mo:lcmo. Zelim joj svc najboljc i ona kimaglavom
te sc vraCa na svojc mjcsto.
189
PrlbllZ.no tri mj~seca nakon tog scminara, primio sam tdcfonski pozi\·.
Isla ~.cna btjcla sc prij<Wili za drugu grupu. SjcCam sc njczina imcna i
pitam Sto i.eli od iskustva u grupi. Rekla je da bi napravila konstclaciju
svojc primarnc obitclji. Nijc oCckivala da Cu sc sictiti njczinc situacijc i
zabezcknuta jc kad sam pi tao o njczi nu si nu. N;1 mojc vel iko izncnadcnjc,
rck Ia jc: "Trcm1taCno jc nc\·jcrojat nn dnbro. ! d<l l.ic pri n1a kort izon, I u mor
je sasvimm<1lo nar<lstao, a svi, ukljuCujud i lijel'nikc, vr[o su 'l.<ldomljni
o\'im stanjcm s ohzirom na okolnosti."
U grupi smo zapol'cli rad s knnstclaci_iom njainc sadaSnjc obitclji. Ta
konst clacija pobzujc da oboljcli sin stoji na mjcst u rnajCina oct. Njcgova
jc pozornost usmjcrcna na djcdovc :i.rt\'C. Djcd jc bio Casnik SS-a koji jc
aktivno sudjclovao u ubijanju po!jskih /.idova.
Knnstdacijc s potomcirna i.rtava i pol·initdj;l go\'Orc da pnstnji sudbinska
poYczanost izmcdu pol'initdja i n_iegovih :i.rtava kn_ia )e jab i intenzivn(ia
od svih ostalih obitc!jskih vcza. DostojanstV{l po(initclja zahtijcva d;lta
vaa budc priznata, zajcdno s priznanjcm krivnjc.
Za ovu :i.cnu to zna(i d;~. pusti svojega oca. Osim toga. bd god odsada
bm!c poglcdala svojcga oca, u tu Cc sliku trcbati dodati i njcgovc Zrtvc.
Time jc u duSi pokrcnut proces koji omoguCuje sinu da razrijeSi identifi-
kaciju s majCinim occm.
NaZalost, ncmam nikakvc informacijc o tome Sto sc dogodilo sa sin om
nakon toga.
NAKLON ZRTVAMA
(Pacijcnt s dcpresijom i fantazijama o nasilju)
Slijcdi izvjcSCc (ctrdcscttrogodiiinjcg muSkarca koji opisujc proccs razr-
jcSavanja svojc idcntifikacije s poCinitcljcm, na temelju svojcga iskustva u
trodncvnoj radionici konstclacija.
"Otkad pamtim, moj Zivot odrcdivala je dcprcsija, osjcCaj krivnjc,
nisko.~arllopo~£tovanjc i sumnja u sebe: Takoder sam imao rcdovne
fantaZijc :ilasilja kojc su sc vrtjclc mojim umom kao scene iz filma.
190
Buduti d<J su to bile uglavnom scene nasilja nad Zcnama i djccom,
nisam sc usudio imati intimnu vczu i obitclj. Cuo sam o obitcljskim
konstclacijama od prijatclja i to jc probudilo moj intcrcs. Htio sam
najprijc ispitati tclcfonski jc li ta vrsta terapijc prikladna za mcnc.
Jako nisam rckao zbog Ccga wvem, razgovor jc doSao na moju tcmu.
Tcrapcut jc mislio da bi dobra priprcma za rad hila da razmislim
kakvoj sc promjeni u svom Zivotu nadam nakon konstc!acija.
Odmah sam poCeo razmiSljati o svojoj situaciji. Uvjercn u svoju
sposobnost da mogu jasno izraziliono Sto mi jc potrcbno, odluCio
sam postavili konstclaciju. OtiSao sam na konste!acijsku grupu bcz
ikakvog prcthodnog znanja o tome Sto Cc sc dogoditi. Svc mi jc bilo
novo, a ipak, konstclacijc kojc sanl vidio doZivio sam kao jasnc i
'ispravnc'. OdluCio sam Cckati do navcCcr drugog dana da bih posta-
vio S\'Oju konstclaciju.
Kad sam doSao na red, osjctio sam sc izuzctno ncrvozno. Tcrapcut
me pitao !ito jc moj problem i rckao sam da nc Zclim biti loi'ia osoba.
Trcbali su mi mjcscci da osjctim i formuliram tu rcCcnicu. Bio sam
iiokiran kad sam Cuo njcgovodgovor: 'lb jc opCa pot reba, a ne osobni
problem.' Rckao jc da radi samo s konkrctnim, osobnim pitanjima.
Bio sam bijcsan i postao vrlo ljut, ali prijc ncgo Sto sam mogao izrazi-
ti svoj bijcs,·on jc nastaviou mirnom tonu: 'No,ja mogu osjetiti da to
misliS ozbiljno. Prijc svcga, mogu jasnb osjctiUtvoju potrebu! Daklc,
prcdlaZcm da postavimo konstelaciju· primafnc obitclji.-Molim tc,
odabcri prcdstavnika za svoga oca, svoju majku i scbc..' UCinio sam
to.
Brzo sam· pronaSao predstavnikc ;,a ·ri-u1jb.{f oC3, a· ~~tim. j· ~fCa-.
stavnika 7..3 scbc. Dio jet{) visok;·irn'poiarita:O. COVj"ck, iili.Ciril_jC:blo .
postavljcn u konstelaciju, pao je ii~ ~ol}cf!:;t, ·poCCo tC~ko uzdisati.
i promuklim ·jc _gl.i"S6rn vtlpi_o·. za zrak.O"ffi/·rek kad jc'111ajka :gOtOvo
naj:msfila krUg, j:idnik _U srcdini .fl)ofi<i~jC·.pOriciVno dlsati. -~Ot_ac'.:jc
stajao nepri~t~no 'U., ~Ji~~i:l.i,~· s.~.c~~C~JCfi:i -~;afl1.:pr0~l~_tra·~: .·Ci;Cti :~Hjed
dogadaja. OS)cCaji k6jC:·Sii"ilrdO.ZiyiO'.dobi:O su mi·pozmiti; ali nisri:m
znaO s Cimc.su_pOYc~aiii~ .}'Occb ·Sa'n{shV.a_cati' situ~cijil:lckkada.·~am ...
sc sa Svojim·.:prcdsiavriiloffi.himijC'hiO·:zi:t_:mjci·t.a'·~ OSjetio pozn·atu ,,
191
 napctost koju uvijek osjcbm u prisutnosti svojih rodite\ja. Tcrapeut
jc nastavio raditi sa mnom, ali jcdino Cega sc sjcCam jc situacija kada
sam sc trcbao pokloniti prcd svojim occm.
Moja lcda hila su toliko kruta da bi sc prijc slomila ncgo savila.
}a- dijctc be?. majkc s ravnoduSnirn ocem. Da, znao sam dobro taj
osjctaj i bilo ga je dobra vidjcti. KonaCno sam mogao razumjcti svojc
osjcCaje i osjctio sam slobodu od samooptuZivanja, zato Sto su stvari
jcdnostavno takvc.
Odvczao sam sc kuti i mirno spavao s tom potvrdom oko\nosti koje
nikada nisam scbi dopustio priznati. SljcdeCcg jutra Cud no sam sc
obukao- erne koZ11e h\aCe, erne motoristiCke Cizme, krvavo crvena
majica, sivi vuncni pulover s vrlo visokim ovratnikom. Krenuo sam
autom prcma posljcdnjem danu rada u grupi sa smanjcnim intcrc-
som. VcC sam napravio svoju konstelaciju i sad jc trcbalo odraditi joS
samo nekoliko sati sjedcnja.
Kada sam doSao i zauzeo svojc mjcsto te sluSao uvodni krug, zapa-
njila me naklonost koju su ]judi iskazivali u vczi s mojim radom prct-
hodnog dana. Moja je konstclacija dirnula mnoge druge sudionikc.
Mnogi su hili iznenadcni time Sto sam mirno spavao. Dakako, to nijc
hila !aka situacija, ali to takodcr nije hilo novo za mcnc. Moj osjeCaj
jc viSe bio-neSto kao:.... to jc hilo kao Sto je bilo, i ja sam ovdjc danas.
PrcZivio sam.
Konstclacije su poCcle i na rcdu je bio rad Covjcka u srednjim se-
damdesetima. On je tugovao za svojom prcminulom scstrom koja
je umrla u rukama Rusa kada je njegova' obitclj pobjcgla. Izncnada
saffi j)oCeo osjeCati vcliku tugu i svc mi sc vi~c p1akalo. P~izori kr~
vavog rata opct su b1Jesnuli mojim umom. Postajitlo mi je sve_t0p1ijc'
i topllje.'SkiriuO samCiime. Starac je piakao i njCgova je bot i incnc
rasplakala. Pdmijetio sam da plaCcm sve glasnijC i glasnije i viSe se
nisam niog:10 suzdrZati. Pojavile su sc slikc kojc sam prepoznao iz
posjeta _crkvama i iz mcditacija - si\ovane i muCCne Zene, djeca ras-
-. parana nOZem, muSkard n~bijcni nii kohic i 'taka dalj_C. No, zaSto jato
192
sada i ovdjc vidim? Nisam mogao ni otiCi. Noge me viSe nisu mogle
driati. Cijel<1 se soba ispunila mojim jccanjcm. NcSto me povuklo na
pod, a terapeutov mi jc glas odzvanjao u uhu. Sarno sam osjetio kako
mi stavlja ruke na ncCije nogc. Jedva sam dodirnuo tc nogc bda su
svc one poznatc slike silovanih Zcna, muCenc i mrtvc djccc i nmS-
karaca ponovno pro.Slc mojom svijc$li. Bio sam barbarski faraon,
grCki princ i zatamn, okrutan Covjck. Znao sam te slikc, vidao sam
ih dovoljno Cesto. Katkad na povijcsnim mjcstima, kao nckad, kad
sam bio u GrCkoj u maloj kapclici u kojoj su oslikana muCenja. Sjetio
sam sc tih dogadaja. Bio sam ondjc- tada.
Nakon nekog vremcna, navala slika povukla se i OSJccao sam se
ispra:Znjeno. Covjck Cije sam nogc drZao 7.ateturao jc i pao na pod.
Terapcut mi jc pomogao da se podignem i driao me. Cuo sam kako
mu srce kuca. Pn•i put u svom Zivotu, svjesno sam mogao Cuti otku-
cajc srca.
Dok sam se vozio kud, osjeCao sam sc neopisivo lak.Sim. Toliko mi
se toga izncnada razjasnilo. Moje temcljno uvjerenjc da sam bio ubo-
jica iii silovatelj - vjcrovanjc kojc si zapravo nikada nisam dopustio
do kraja osjctiti, ali kojc je, bcz obzira na to, odrcdivalo moj Zivot
godinama - ncstalo jc iii bilo shvaCcno. Osim jednog izuzetka, tc
mise slike viSe nikada nisu vratilc nakon Sto sam prijc Cetiri godine
sudjelovao u toj konstcladjskoj grupi. Prijc to£:a, OilC su slikC s'talno
bile prisutnc u mom Zivotu.
Od tog iskustva, mojc tcmcljno ncpovjcrcnje u Zivot nestalo jc i osjc·
Cam puno viSe samopouzdanja u svojoj struci poslovnog savjctnika.
Takodcr, moji klijcnti imaju viSe povjercnja u nlcnc. Od srca hval<J_ i
Zelim Vam sve najboljc.
--Mt
Najvainiji clio konstclacijskog rada nije sama konstclacija. Puno pula
!judi Zele postaviti konstclaciju s idcjom da Cc je moCi ostaviti iza scbc.
Zapravo, nakon konstelacijc tck ih Ccka pravi rad. Kao i kod mnogih
193
drugih p.sihotcr<lpijskih metocb, cilj konstcLKijskog r<Jdajtst intcgrirati i
prorad.iti one aspekte duSc knji su podijcljcni iii iskljuCcni.
U gornjcm primjen1, ostalo je lll'jasno tko jc u pacijcntovoj obitdji pnCi"
nite!j, a tko Zrtva. Ono ~to je znaCajno jest kon..•laci_ia izml'dll pacijl'ntovih
prl'dodiaba nasilja i wlo vjcrojatnc sudbinc sl.'strc drugog Cnvjeb.
Kao tcrapl'ut u grupi usrcdot()Cio sam sc na klijcntovu hoi i njcgovl.'
impulse za pokrctom prcma rjei;cnju i slijl'din ih. On jc, uz glasan krik,
spontano pao na koljcna. Njcgov polol.a.i tijcla odgonrao jc klanj<wiu do
poda, tako da sarn stavio drugog sudionika isprcd njcga i postavi(\ p<Ki·
jcntm·l' rukc na Covjckm·e noge. Na t.1j jc naCin njcgm· unutarnji pokrct
dovco do zavrSctka pokrcta naklona koji jc donio razrjcScnjl'. Ostao jl' u
torn poloZaju sn• dt1k iznova nijc vratio mir.
Tdko je nad njcmaCku ohitdj koja nijc hila pogodcna posljcdicama
Drugoga svjctskng rata i nacistiCkog rcZima. (:];Hlm·i ohitcl.ii moZda su,
izravno iii ncizravno, bili ukljuCcni u nacistiCki r<.'Zirn iii su hili Zrtvc
progona i tcrora, izbjcglicc kojc hjc?.c iz rat nih zona, zarobijl'nki ratnih
!ngnra, gladni i potrcbiti. S time sc !judi sunbvaju na razliCitc naCine.
Posljl'dicc tog razdoblja joS sc \"ide u gcneracijalll<l UJHJ(adi i praunuCadi,
ito nc s:~rno umcntalnim porcmc(ajima poput dcprcsijl' iii psihozc ncgo
i u vclikom broju ftziCkih bolesti. Budud da u naSoj kulturi trcnutaCno
prcvladava mcdicinski model, u lijeCcnju sc rijctko kad u obzir uzim;~ju
kontckstualni Cimbcnici koji su mogli pridonijcti nastanku i Sircnju
bolcsti. T;~hc sc \'CZC rijctko kad uzimajuu obzir i rijl'lko kad dolazc na
vidjc!o.
LJUBAV KAO RJESENJE
(Pacijent s multiplom sklcrozom)
Katkad kri\'llju i ispaStanje koje preuzmcmo od drugih moZcmo ostaviti
ondjc gdje pripadaju. To po~tajc mogu(c kada potomci mogu promatrati
Zrtve i poCiniteljc sljubavlju i poStovanjcm i svima im dati mjcsto u svo-
jirn srdma. Slijcdi izvjcSCe o iskustvu jcdne pacijenticc.
"U sijcCnju 2004., na prcporuku altcrnativnog lijeCnika, pohadala
sam obitcljskc konstelacijc jcr bolujcrn od multiple sklcroze.
19,1
Zivjcla sam s tom dijagnozom scdam gOdina. Bolcst jC napredovala
povrcmcno, s prckidima. U vrijcmc rada u grupi, fiziCki sam hila
rdath'no dobro, ali moja duSa vapila jc za pomoti. Postavila sam
svoje pitanjc tijckom drugog dana scminara. Rckla sam ncSio o scbi
i svojoj obitclji. PoCcli smo raditi, izabrala sam prcdstaVnikc 7.a svoju
majku, oca i scbc. Moja sc prcdstavnica okrcnu\a od.majkc i buljila u
pod. U razgO\'oru s varna, rckla sam da sc moja haka, majCina majka,
objcsila. U tom trenutku nisam znala zbog Ccga jcr sc nikada nijc
~ovorilo o tome, iako sam pitala. Rckli stc mi da odabcrcm-prcdstav-
nicu za baku i postavim jc da lc:li na podu. Kad jc moja baka doSia u
konstc!aciju, moja prcdstavnica sc izncnada poCcla osjcCati grozno.
PoCc\a jc plabti i samo je mogla glcdati u baku. Polako, kako sc pri-
hliZavala haki, njczin stav postajao jc sve pognutiji i pognutiji. Prijc
ncgo .~to jc $ligla do bake, zaustavila sci rckla: 'Zclim led kraj njc.'
Vi stc se sloZili da ona to uCin1, a 7.atim stc se okrcmlli i poglcdali
me. Kad je moja zastupnica legla kraj bake, moja sc mnjka pribliZila
i klcknula kraj nje. Istodobno, taka sam sna:lno poCcla drhtati na
stolid da stc me zagrlili i Cvrsto dri..ali dok sc nisam smirila. Zatim
stc drugi m sudionici rna objasnili Sto bi Ia slika mogla znaCiti.
Tu mora da se dogodio ncki straSni dogadaj u majCinoj primarnoj
obitelji, moZda Cak i ncki zloCin. Buduti da nisam 1m ala nikakvc do¥
datnc infonnacije pa nisnw mogli,nastavitirad, u tom stc trcnutku
prckinuli konStclaciju. Savjctovali stc mi da sc raspitam kod ohitclji,
pa da onda moZda nakon toga ponovno dodcm. ·
S!jcdeCih nckoliko dana kod kutc jc bilo uZ.asno.·Nisam mogla spa-
vati, nisam mogla jesli ni raditl, Nisam mogla doCi do .razrjC.Scnja
konstcladjc. 1}edan_dana poslijc ·imala sam-sastanak sa svojim :al*
tcrnativnim lijcCnikom. Rckla sam :rtm za ra'd i kako samsc u1..asno
osjcCala. On jc sa mnom zapoCco svojcvrsh.ll ~crapijuoiijcnt~raJlu.na
klijcnta ito me dovelo u stnnjcu kojcm sam lnogla daljc.-POdri.ao mC
u istraZivanju o svojoj obitclji. U tfavnju 2004. vraiila sam :sc vama
na konstclacije- s pOmijda.niin osjCC<ijima, rriOrarri Priinafi:.s)Cdnc
strane, osjcCala sain sc pdliCflo srctno zbOg toga,-aJi·S:dn.lgc stranc
uiasno sam sc hojala. Opct sam r3dila diugi ·dan,:ali-taj smo·put
poCcli priliCno drugaCijc. Vi stc sc sjcCali Sto sc dogodilo u konstc-
195
 laciji u sijcCnju, ali na mojc vcliko iznenadcnje, nistc me pitali Sto
sc dogodilo u mojoj obitdji. Rckli stc mi da izabcrcm prcdstavnika
za vas i za sebc. Zatim sic pilali svog prcdstavnika moZc li uCiniti
ncSto za men c. (~ovjck jc odgovorio: 'Ne, ona to mora uCiniti sama.'
Moram priznati, osjeCa\a sam se pri!iCno odbaCcno i zbunjeno sam
vas poglcdala. Sjcdili smo ncko vrijemc pa sic rckli: 'l'vloida ipak
moZcmo nc~to uCinili.'
Ustali stc i odluCili postadti dvojc !judi. Smjcstili sic jcdnog nasuprol
drugom. Bcz ibkvog daljnjcg obja.Snjcnja, sjcli ste kr<lj menc. Dva
su sc prcdstavnikn glcdala dugo \'Tcmcna. Kad su sc napokon poCcli
polako krctati jcdan prcma drugom, imala sam snaZan osjcCaj da Cc
mi srcc hili rastrgano nc stancm li izmcdu njih.
Vi stc me zadrZali d<1 nc ustanem, a zatim, odjcdnom, mojc sc srcc
smiri!o jcr sui jed ani drugi prcdstavnik ispruZili rukc prema on orne
drugomc i duboko sc nglcdali jcdan drugomc u oCi. Izncnada sam
mogla pomwno disati. Objasnili stc mi da ste postavili to dvojc Ijudi
kao prcdstavnikc za poCinitc\ja i Znvu iz mojc obitclji. Obojc je pro~
na.Slo mir kat! su hili u moguCnosti susrcsti se u ljuba\'i.
Nc rckavSi niSta, gledali sic me ncko vrijcmc, a zatim stc rekli da
bistc mogli uCiniti ncSto za mene, ali samo ako to stvarno Zclim.
Kad sam pristala, zamolili stc dvojc prcdstavnika, Zrtvu i poCinitclja,
da stanu jcdan do drugoga ispred menc. Svaki jc stavio ruku oko
ramena onoga drugoga.
Taka me to pomalo plaSilo, ni.sam mogla odvratiti poglcd od njih.
I mala sam vrlo Cud an osjcCaj. S jcdnc strane, osjcCala sam saZaljcnjc
i Zeljela sam ih dotaknuti, ali s druge stranc, bojala sam ih sc. Na
kraju, osjctila sam bijes pre rna obojici.
Kada stc mi su£crirali da im sc pribliZim i dodirncm ih, to mi sc uCi-
nilo ncizvcdivim. NavaS prijcdlog, rekla sam: 'Hvala vam, cijcnim
i poStujcm ono StO sc dogodilo i sada to ostavljam varna.' Nakon Sto
sam to rckla, mogla sam ustati. Dok sam stajala ispred njih, njdno
stc me uzcli za dcsnu ruku i stavili je na srce- jcdnog predstavnika,
196
a zatim stc primili i moju lijevu ruku i stavili jc na srcc drugoga.
U lrcnutku kada sam t1spjcla svojc srcc otvoriti za obojicu, sav moj
strah i ljutnja ncstali su. Svc Sto sam mogla uCiniti bilo je da plaCcm
i Cvrsto ih zagrlim.
Nikada ncCu zaboraviti prekrasan osjcCaj o\akSanJa koji sam iskusi-
la. Osjctila sam pravi smisao pomircnja i sklada. Zapravo, radilo sc o
samo nckoliko rijcCi kojc su me dovelc na pravi put. Sarno sam rckJa
hvala i dod ala: 'CiJcnim i poStujcm to Sto sc dogodilo, ito ostavljam
varna.'
Sigurna sam da sam na pravom putu jcr taj rad nijc pomogao samo
meni vcC i mojoj najstarijoj kCcri. Ona sada zna gdjc joj jc mjcsto, a
naS sc odnos promijcnio naboljc. Takodcr, na svoju vcliku radost,
mogu rcCi da od rada u tra\'nju 2004. nisam imala nikakvih daljih
komplikacija s multiplom sklerowm. ~
JoS. jcdanput vam Zclim od srca zalwaliti.
w.
U o:lujku, 2008."
BOLEST KAO ZASTITA: "'Tada bih ubio svoju Zcnu!"
(Pacijcnt s multiplom sklcrozom)
Godinama prijc ncgo Sto .sam znao iSta o radu s obitcljskim konstclaci-
jama, imao sam iskustvo u svojoj homcopatskoj praksi s pacijcntom od
·IS god ina oboljclim ad multiple sklcrozc. On jc bio golovo u potpunosti
oduzct od vrata naniZc. lako jc njegova bolcst bila u poodmakloj fazi, a
disanjc mu jc bilo ograniCcno, pacijcnt jc bio priliCno uvjcrcn da sc moZc
oporaviti. Zbog njegove iznimno sna:lnc volje da ozdravi, pitao sam ga
Sto bi 7.-..tpravo uCinio kad bi opct bio zdrav.
Na moj Sok, odgovorio jc. sto posto uvjcrljivo i liScno bilo kakvih cmo-
cija: "Tada bih ubio svoju Zcnu.n Jo$ sc sjcCam olakSanja koje sam osjctio
kada jc napustio moj urcd. Nijc bilo govora o daljnjim susrctima.
197
(:esto u konstclacijama pacijenata s mu\Lip!om skl<•rowm mn:l.enw vi-
djeti paciJentovu identiflkaciju s poCinitcljem; pacijcnto\'i prcdst;wnid
ponekad izr;t:/:avaju, viSe iii rn;tnjc konkrctno, ubi\aCkc nagonc. Oduze-
tost nast;1la bo\6Cu moie sluiiti kao zaStita od nasi\ nih impulsa.
NcSto sliCno Yidjcli smo i u konstclaciJama s pacijentima koji pate od oz-
biljnih, progresivnih rcumatskih hnlcsti tc u sluCajevinw knji ukljuCuju
kompulzivno pona~anjc i tikow.
To takndcr mn'l.e biti shvaCenn kao radnia Cija je namjera prikriti st,·arnl'
nagnne, bo i krivnju u obitcljskoj povijcsti. Put prcma rjcSenju u konsk-
\acijama ide u smjcru toga d;l din;lmika postanc vidljiva ida se prill\'ati
krivnj~l iii zloCin, Cak i kada sene zna Sto sc toCno dngodiln.
Bolest i skriveni dogadaji koji su sistemski vaini
U s\·akoj obitelji postoje tabu tcmc i tajne. Nekc od njih sluic z;I.Stiti i
oCuvanju po_icdinih Cia nova obitelji iii cijclc obitdji.
Ali. kada postojc tlog;Hlaji rclc\'antni za sust·,1v (7:aCcCe djctl'la, oCin-
s\\'0 iii nasilna smrt, primjcricc) o kojima sc nc govori otvorcno iii su
zaboravljcni iii poricani, si~tctnski red hiva naruScn zbog iskljuCcnosti
rc!cvantnih osoba i dogadaja.
·r:1kvc tajnc izlazc na vidjclo, bcz obzira nato kako sc Zcstoko skrivalc.
One pronahm.• svoj iuaiaj u ponaSanju iii simptomima djetcta u obitclji,
iii u istoj iii u sljedcCoj gcncraciji.
Iskustvo je pokazalo da mnogi !judi. ukljuCujud i struCnjakc, nc primjc·
(uju tc znako\'C inc ra7.umiju njihovo znaCcnje. Prona\aZcnje tih vcza i
razrjcSenje rclcvantn ih uplctcnosti Ccsto jc nemogu<.'c bez pomo<.'i izv;l na.
To jc podruCjc u kojcm sistcmskc konstclacijc imaju vaian doprinos.
198
BA KINO MRTVO DIJETE: "Tko yam jc to rckao?"
(Padjcntica s ccrvikalnom displazijom)
Pacijcnticn o kojoj Cu sad a pisat i nosi sc s vjcro_iatnoSCu oboljcnja od ra ka
grlib maternicc. KliniCki prcglcd (kolposkopija) potkrijcpio jc poCctnu
dijagnozu. PrcdlaZcm joj da postavi konstclaciju s prcdstavnicima za
sebc i .woj medici nski problem. Zen a koja jc prcdstavljala bolcstnalazi sc
ncpo~rcdno in predstavnkc pacijcnticc. Njih dvijc izglcdaju kao majka
i kCi. Kada pacijcntica osjcti da joj prcdstavnica bolcsti stavlja ruke oko
r;Hncn.J, opuSta sc, naginjc unatrJg i dnpuSta joj da jc ljulja. Pacijenti"
ca sc slaie da ta slika odgovara njczinoj majci i njoj. SlaZc sc s time da
prcdstan1ica ho!esti pn.•uzmc ulogu prcdsta\'tlicc majkc, umjcsto da
umdimo joS jcdnu prcdsta\'nicu. Iako sc njih d\•ije osjcCaju rclatinw
dobro, doimaju S(' nebkn izgubljeno i ncnwCno. Budu<.'i da p<ltologija
ima vczc s porcmeCajern icnskib funkcija, prcdlaZ.cm pacijcntici da dod a
zastupnika za baku, ma_iCinumajku. Paci_jcntica stavlja tu Zenu vrlo blizu
drugim prcdstavnicama. Ta jc 'l.ena odmah privukla majCinu pozornost,
ali haka sc nijc obazirala na woju kCcr. Urnjesto toga, :i.alosno jc zurila u
pod. To oncrnoguCujc majCinoj prcdstavnici da pristupi baki. koja odbija
waki njczin poku.Saj i odvraCa se od kCcri.
Uvodim jo~ jcdnog prcdstavnika da legnc na pod isprcd bake. Baka po-
Cinje plakati i posvcCujc sc predstavniku koji lc:i.i na podu, kao da jc malo
dijcte. Kao odgovor na taj pokrct, majCina prcdstavnica kaZc: "Sad jc u
rcdu!" i srctno sc opel okrcCc svojoj kCcri.
Scsi mjcscd poslijc, pacijentica mi jc pri.Sia za \'rijcmc pauzc u jednoj
drugoj grupi i pitala sjeCam li jc sc. Morao sam priznati da sc nc sjc<.'am.
Podsjctila me da je zbng prcdkanccrogcnih promjcna na grliCu matericc
trcbala na opcradju ida sam j<1 tada postavio konstclaciju za nju. Za-
tim mi jc rckla da jc, kad je doSia kuCi nakon konstdacijc, pitala svoju
majku jc li njczina majka maZda izgubila dijctc. "'Tko ti jc to rckao?",
majka jc upitala zapanjcno. Dodatni kliniCki prcglcdi dva mjcscca nakon
konstdacijc pokazali su da ncrna uoCljivih staniCnih promjcna na tkivu
grliCa matcrnice. Osim konstclacijskog rada, pacijcntica se nijc koristila
drugom terapijom iii lijcCcnjcm niti jc iSta drugo promijcnila u svojem
Zivotu.
199
 DO:\ACIJA SPER~!E
(Sins napadirna t_icskohc i dcprcsije)
0\·a obitclj doSla jc na sast:tnak u vczi s<~ svojirn d\·anacstogodiSnjim si·
nom. Roditdji istiCu djebkovc nalprosjcCnc uspjehl' u Skoli, ali iz\·jcSCu·
ju da posljednja dva mjcscca pati od dcpresije. Nakon poj<~vc dqncsijc.
uslijcdio jc Zivbni slom u Skoli. Ot;tda nc moZc sam napustiti roditcljsku
kuCu. lz\·;m kuCc pati nd anksioznosti. u rasponu nd uhrzanog r;td;l sr"<.:a i
znnjcnja do potpunog kolapsa. Dcprcsija se pogorS;\\'a i izgubio je intcrcs
za svc Sto nw .k prijc l:iniln radost. NJcgtw Zivot S\'c .k viSe u~rcdotoCcn
na raCunalne igrc i internet. Svc CdCc izraZava bojazan da jc pnlmlio.
BuduCi da psihotropni lijcktH'i nisu donijcli Zeljcnc rczultatc, roditcl_ii sc
zanimaju za homcop;ltski trctman, a ja im prcporuCujcm da sudjcluju i
u konstclacijskoj r<ldionki. Djcbk osjcCa obkSanje k<ld Cujc d;l nc mora
nuZno sudjdovati u njoj. Do tog trcnutka, on jc hio srcdiStc r;lznih tcra-
pijskih intcrvcncija i osjcb kao da jc sve njcrnu na rarncnima. (~oditclji
su sprcrnni pohadati grupu.
PoCinjcmo konstclacijc s prcdstavnicima za oca, ma.iku i sina. Najprijc
~am zamolio rna.iku da posta\"1 konstcl;Kiju i zamolio sam prcdst;wnikl'
da zapamtc svojc pozicijc. Zatim jc otac postavio konstdadju. Dvijc
s\ikc pokazuju vrlo malo razlikc. U objc konstdacije sin se nalazi izmcJu
prcdstavnika roditdja i razdvaja ih. Tri predstavnika i:inc polukrug u
kojcmujc majka u prvoj poziciji, sins njczinc lijcvc stranc, a zatirn otac.
MajCina prcdstan1ka pokazujc da sc nc osjcCa dobro u tom po]o;/.aju.
ali nc moZc jasno opisati svojc osjcCajc. SinO\' prcdstavnik nc moZc sc
orijcntirati, a o(C\' prcdstavnik nc osjcCa datu pripada i, priliCno Cud no,
nc osjcCa ni da Zcli pripadati.
Nadajud sc raSCiSCavanju situacijc, molim majku da odabcrc prcdstavni-
ka za sinovc potcSkoCe. Izabrala jc muSkarca i postavila ga na odrcdcnoj
udaljcnosti iza sina. Sinov prcdstavnik iznimno jc uzrujan. OsjcCa strah,
rukc su mtl sc oznojilc i njcgov sc poglcd svc brZc krcCc naprijcd i nazad
izmcdu oCcva prcdsta\'nika i prcdstavnika bolcsti. lzgleda kao da jc po-
ludio. Izncnada, poglcd zaustavlja na pacijcntici (majci), koja jc snaino
200
pogodcna rt.'<lkcijama simwa prcdstavnika u konstclaciji. U vdikoj holi,
izgovara: "La gala si mi o mom ocu!" Tada jc poglcdao u mcnc i, gotovo u
suzama, ponovio: "Lagala mi jc o mom ocu!"
Pacijcntica, koja sc nalazi kraj mcnc, nc rcagira na sinovc rijcCi i bczi-
zraZajno zuri u pod. Prijc ncgo Sto sam uspio pi tali Sto znaCi ta rcCcnica,
njczin muZ kaZe: "1\lo;/.da jc ow!jc va7.nonapomcnuti da ja nisam djcCa-
kov otac. ,\-I i srno bi li u bra ku nckoliko god ina i htjcli smo d ijctc, ali moja
Zcna nije ostajala trudna. Rewltati ispiti\·anja pokazali su daja nc mogu
imati dijetc. Nismn :i.cljl'li odustati od wojc Zdjc za djctctom pa smo
od luCi li iskorist iti spcrmu iz bankc sperm c. NaS sin nc zna niSta o tome."
Tiho sam odgovorio: "Pa izglcda kao da zna. Ako ozhiljno shvatimo
rcakcijc predsta\'llika i Sto narn pokazuje konstclacija, moram prctpo-
staviti da on to zna."
Sinov prcdstavnik potnduje m·jcrljivost tc izj<wc: "Kad jc prcdstavnik
holcsti stavljcn u konstc!aciju, viSe niSta nisam mao. lzncnada nisam
znao koji jc od tc d\·ojicc moj otac i i mao sam snaian osjc-Caj da me majka
izdala."
D_icCakov otac (zapravo njcgov oCuh) pita Sto sc moic uCiniti u tom trc-
nutku. Kaicm oCcvu prcdstavniku da kaic svojcm sinu: "To jc tvoj otac
(prcdstavnik holcsti) ito jc 1\•oja majka (pokazujc majCinu prcdstavnicu).
Ona ija brincmo sc za tcbc. ali taj Covjckjc tvoj otac."
Sin sc smijc i kaic: "To jc u rcdu. l"~ttogu Zivjcti s tim."
Iz znati;/.c\jc sam pitao prcdstavnika bolcsti kako sc osjeCa. Rckao jc da
nc icli imati niSta s bilo kim od njih. Rckao sam sinovu prcdsta\•niku:
"To jc tako", a on jc kimnuo glavom. KonaCno, poglcdao sam u muia i
icnu i rckao: "Mislim da jc to svc Sto mogu uCiniti za vas."
Oko dva mjcscca nakon konstclacijc, dobio sam poziv od oCuha. Htio
mi jc zahvaliti ired da su bili zapanjcni kad su doSH kud s konstclacija i
kada su svojcga sina zatckli u izrazito boljcm stanju. U roku od nckoliko
tjcdana vratio sc u "normalu." Kad su Covjck i njcgova icna smogli snagu
i pronaSii zgodan trcnutak, rckli su djcCaku da oCuh nijc njcgov pravi
201
ot;~c. Sino\' a n:akcija hib jc sli(na rcakciJi n_kgova prcdst~wnika. Kad s;Hn
pos!jcdnji put Cuo za njih, djcCak .k hio dohrn.
Djcca jcsu njihovi roditdji i ona prcpoznaju smjc roditcljc u scbi. Da~
k!c, nc mole ih sc zavarati kad jc riJcC o nJihm·irn wditcljima. Ako ih
sc drZi u ncznanju o njibovi111 stv;Hnim rnditc!jima iii im sc daju Iaine
inforrnacijc. to dovodi do rascjcpa i Jll'sigmnosti u djctL·tu. Dijetc \"idi
svojc "roditcljc", ali ono sc nc osjcL1 kao da jc njiluwo. Djcca izvor l;tk\·ih
odstupanja ug!an10m najprijc tr;lie tt scbi. Sto dijctc misli kad 11111 sc
po.wapnjc pn·i put prizna kada n.q'uni 18 god ina? I!i kad na ncki dn1gi
naCin sazna da postoji bioloSk i ota..:? Ili kad dijetc ot krijc da postojc Ia kvc
Cinjcnicc?
Konstdacijc i:csto otkri\';ljtt nhitc!jskc tajnc, ali moram j;Jsno upozoriti
protiv zlnupor.1hc ovc mctodc. :\ko postoji opranlana sumn_ia da nctko
vjcrujc da otac ni_ic biolo.Ski otac. onda sanw test oi:inst\·a donosi sigur-
nost. Dok god su otac ili dijctc u dvojbi. ljuhav nc mole ted slobodno.
A !'loRA S POSLJEDICAMA
(Pacijcntica s kroniCnom upalom sinusa)
lJ 0\"0I!l slubju radi sc o Njcmici koja jc 18 godina <'i.ivjcla u Barccl(J·
ni. Udana jc za Spanjolca s kojim ima CctvcrogodiSnjcg sina. VcC duZc
vrijcmc razmi~lja o odvajanju od muia i vrabnju u NjcmaCku. U toj
strcsnoj situ;:~ciji, razvila jc kroniCnu upalu sinusa koja sc pokazala ot-
pornom na svc antibiotikc. U sijc(nju 2005. morala jc na opcraciju jcr
sc upa.la proSirila. na uSi pa jc postojala opasnost da dobije meningitis.
Opcracija i pcnicilin, koji je nakna.dno dobila intravcnozno, sprijcCili su
Sircnjc bolcsti, ali nisu doveli do izljcCenj;l. U oiujku 2005. simptomi sc
ponovno pogorSavaju i u to nijcmc pacijcntica dolazi nn konstelacijsku
grupu u Barccloni. S<1da pati od tdkc glavoboljc i povcCanc osjctlji\'osti
na svjctlo.
OdluCio sam napraviti konstelaciju bolcsti u kontckstu njczinih sa-
daSnjih sukob<J. Zcnini simptomi ncstali su u roku od dva sata nakon
konstdacijc, a poslijc mi jc pisala da mi zahvali. BuduCi da sc nisam u
202
potpunosli mogao s}ctiti pojl'dinosti te konstcbcijl', zamqlio sam jc da
mi napi~e utiskc o S\'Ojem iskustvu.
"f7,vorni problem koji sam sc nadala razrijcSiti s konsteladjom od-
nosio sc na to trcbam li slijcdili svojc svc vcCc Zcljc da sc vratim u
NjcmaCku i ako trcbam, kako bih to mogla izvcsti. Kad mi sc zdravljc
opct pogorSalo, mojc i7,vorno pitanjc ostalo jc u drugom planu. Cula
sam o konstcl.1cijskoj grupi za bolcsnc osobc i spontano sam sc prija-
vila. Tijckom radionkc, rnojc fiziCko stanjc znaCajno sc pogorSalo, a
jcdino Sto sam Zcljcla hila jc da opel budcm dobro, makar to znaCilo
da trcbam ostati u Spanjolskoj.
Prijc ncgo .~to smo uCinili konstclaciju, opisala sam svoju trcnutaCnu
Zivotnu situaciju, a vi stc me pitali ima li iSta vaZno u mojoj primar-
noj obitclji. Imam mladu scstru i poluscstru koja jc samo godinu
dana starija od mcnc. Moj otac i majka upoznali su sc kad su hili vrlo
mladi ito im jc bila prva prava ljubav. Kad su bili u vczi vcC nekoliko
godina, moj jc otac otiSa.o u Svcdsku ti_ickom boiiCnih bl<~gdam, s
nckim amcriCkim prijatcljima - vojnicima koji su poslijc rata bili
stacionirani u blizini njcgova scla. Dvojica Amcrikanaca imala su
ondjc prijatcljicc. Vojnici su sevratili dan prijc mog oca, a moj jc otac
imao afcru s jcdnom od tih _Zena. Te noCi zaCctajc moja poluscstra.
Kada jc mOj otac saznao za trudnoCu, odbfo jC povjciOvati da-bi' On
mogao biti otac djctcta. Prdpostavljao jc da jc to mClt·ao-·biti Amefi-
kanac koji jc bio u ljubavnojvczi s tom Zenom.-Za Iijc_ia je uvjjek bilo
j<lsno da Cc ostati s majkom. --
Cijcla ludodja ostala jc tajria svC 'dok Sc rri~j~- Pol~~cstra(~'-J'Jb-i"~d
36 god ina, nijc·pojavila u potrazi 7.3 svojin-~ jmwiJl?. o'i::Cm· (mi~la ga.
~ njorn}ll:k~ l~st~,j~r:~_iia:.Ziyi: ~
Otada sam u kontaktu s_e ne vidip10
Amcrid, a mismo u EUf9t>'i;-_li.dobriin-Sin:f{Odridsi_m~-:,_.: · - --
• -- - - • c ' '
Konstchi:cij~_:
Prvo sitm ja odahfaia picdi~~~ni~'~-1_; scbC i 7~~Svojh'--B61C~t::·pr~d~
203
st~wnice su kruZile jcdna oko drugc, pri Ccmu sc moja predstamica
dcmonstrativno okrcnula od bolcsti nc Zclcd imati niSta s njom.
Nakon nckog vrcmcna, pi tali stc me da dodam prcdstavnike za Spa-
njolsku i NjcmaCku.
Moja prcdstavnica odmah jc otiS\a do Spanjolskc i naslonila sc na
njczina prcdstavnika. Zcna koja prcdstavlja moju bolcst uzmaknula
jc tri koraka. Vi nistc bili uvjercni u istinitost tog pokrcta pa smo do-
dali prcdst<wnikc za mojc rodite!jc. Onda smo dodali prcdsta\·nicu
za majku mojc poluscstrc ina kraju, za moju poluscstru.
Mamina prcdstavnica nijc imala vac s ostalim prcdstavnicima.
Moja majka izgubila jc oca kad jc imala dvijc god inc. Kao Sto jc
njczina prcdstavnica pokazab, Cini se da jc moja majka uhvaCcna u
toj ranoj trautni. Tatin zastupnik nijc pokazivao osjcCajc ni za koga
i sw: jc glcdao s prkosnim izrazom na lieu. 1vloja po\uscstra i njczina
majka prcma njcmu su osjcCalc ljutnju.
U tom sam trcnutku uSia u konstclaciju na svojc mjcsto i bila sam
smjcStcna isprcd svojc poluscstrc, na udaljcnosti. Odmah sam sc
rasplakala i osjctila mjeSavinu olakSanja i radosti Sto jc vidim, alii
ogromnu tugu zbog dugih god ina gubitka.
Dod ali stc prcdstavnicu -7.a moju mladu scstru i okrcnuli nas od
naSeg oca. Osjctila sam vcliko olakSanjc. Dala sam svojoj poluscstri
mjcsto, u imc svog oca, da se taka izrazim. Prcuzda sam njcgovu
odgovornost. Osjctila sam da moram odustati od toga ida to moram
povjcriti ocu. On to mora nositi sam. Nekoliko sam sc puta okrc-
nula prema njcmu i svaki put mogla sam osjetiti onu staru, poznatu
odanost. Iako sam znala dajc to ispravno, bilo mijc tcSko ostaviti ga
's:imog' s time.
Pamtim -konaCnu s\iku, nas tri scstre, dobra povezane stojimo, a
iza nasi11 ·Jcda.naS o'tac. -Koliko sc sjcCam. hila fe gruiJa u po'iadinl
koja nas jc gledala sa zanilhanjcm, uk1julujuti i_ moju majku, oca _
) predstavnika _rriojc ~olesti. Nc sjctam Se_ viS~. gdje su stajali Pred- _,
stavnici za Spalljolsku i Njcmatku. Ono Sto Oikada neCu z.abonwili --
20·1
bilo jc kad stc rckli da sam maZda u Spanjolsku oti.Sia spasili svoj
Zivot, a odluCim li napustiti Spanjolsku, to bi trcbalo biti s dubokom
zahvalnoSCu.
Glavobolja jc prcstala isti dan a nos mi jc poCco curiti. Curio mi jc
dva tjedna, a nakon toga sam opct bila stvarno zdrava. Tijekom tog
vrcmcna, odluCila sam se \Tatiti u NjcmaCku sa svojim sinom. Su-
prug i ja dogovorili smo tad ada Ccmo ncko vrijcmc Zivjcti odvojcno.
Ostali smo u stalnom kontaktu i dobro sc slag<~li. Takodcr, tada smo
zapoCcli s br.1Cnom terapijom. Sada Zivimo 7~tjedno u Njcma(:koj i
imamo joS jed no dijcte. Tijckom trudno(c, imala sam blagi rccidiv
bolcsti sinusa. ali s<~m bila u stanju nositi sc s time uz porno( home-
opatskog trctmana.
Jo$ mi jc bilo znaCajno Sto sam u konstclaciji prcpoznala da je moj
tcZak odnos s majkom taka\· djclomicc zbog odanosti ocu. To sc
rasprsnulo kada sam uSia u konstclaciju i poglcdala svoju poluscstru
u oCi. Do.Zivjcla sam to kao vaian i ljckovit pokrct za uspostavljanje
dobrc vczc sa svojim scstrama, bez griinjc savjcsti da potcSkotc koje
moji roditclji imaju ostavim njima.
Tck nakon dvijc godinc iznenada sam postala svjcsna da jc priCa
o mojoj poluscstri zapravo poCcla u Spanjolskoj. Oko Scst mjcscci
prije onog putovanja u Svcdsku, tnoj otac i njcgovi prijatdji prvi su
put susrcli tc Svcdankc tijckom odmora u 'rossi, gradu udaljcnom
osamdcsctak kilomctara od Barcclonc._Dva Amcrikanca zapoCcla su
svojc odnosc s tim Zcnama u to vrljemc. Istc godiO.e, na BoZiC, oni i
moj otac naSH su sc u Svcdskoj. · -
MoZc lito biti izvor mojc privlaCno·sti prema·Spanjolskoj '(kolll: _sain
osjeCala, Cak i kao dijete)?" , - -- · -
205
 "J\Ioj otac zarazio je moju majku AIDS~om."
(Sins porcmcCajcm u ponaSanju)
Na grupi majka g(wori o svojcm dvan;~cstogodiSnjcm sinu koji ima po~
rcmcCaj u pon;1Sanju. U Sknli kradc od svojih Sko!skih ko!cga i CL'sto su-
djdujl' utuCnjavama. Kad g<l sc prozm·c zhog njq~ova pnnaS<ln.ia, rcagira
agresi\'nn ili potpuno neg ira. BuduCi d<1 nasi!ni ispadi postaju S\'C CcSCi i
inll'n7.ivniji, djelatnici Sko!c utomtrcnutku nisu vidjcli altcrnativu osilll
da g.a izhacc iz Skolc i poSalju u poscbnu ustanovu.
U konstclaciji sadaSnjc obitdji, pacijcntica postavlja sina krai scbc, sa
svojc dcsnc str;wc. Djctetm· jc otac s njczinc lijcw strane, na znatnoj
ud;djcnosti. Png!cd<ljtl 1i se prcdstavnici u sm.il'ru kazaljkc na satu. sin
stoji na prnmlc mjcstu i ima prioritcL To jc naruSavanjc prirmlnog po-
rdka stvari, ali u m·om sluCaju sin sc osjc..'a ugndno u tom poloZaju. Stoji
uspravno, jak jc i osjcCa sc supcriorno u odnosu na svoju majku. Nije
ni svjcstan svojcg oca. Prcdst.wnica padjcntice izra7.;wa strah ('d sina.
OCc\' predsta\'nik nc mnZe uvidjeti nikaknt moguCnost za diclovanjc
~ . - i
osjcCa sc ostavl.icno.
SudcCi po pnziciji u konstdaciji, sincl\' predst<lYnik mora prcdstavljati
nekog za pacijcnt icu pa sam joj rckao da uvcdc prcdstavn ike svojih rod i-
tclja. Ona ih postavlja okrenutc jednog prema drugomc, iza predstavnika
svojcga sin a i scbc. Baka uopCc ne gleda svojcg supruga. OCito se radi o
velikom sukohu.
Kad sam pitao pacijcnticu zna li jc li sc Sto dogodilo izmedu njczinih
roditclja, ona odgovara: "Da, ali ja nc mogu rcCi Sto jc to."
UCinak tc izjave odmah se vidi u konstclaciji. Sin sc pomiCe korak una-
trag tako da stoji izmedu majCinih roditelja. ViSe puta bijesno udara
nogom o pod. ZaprcpaStenoj pacijentici ka:l.em: "0\·djc nwZcte vidjcti
kako ta tajna radi kroz vaScg sin a kada jc Cuvatc i drZitc skrivcnom."
P<1cijentica jc zaplakala, a onda jc objasnila: "Moja jc majka bolesna. Mo_i
ju jc otac zarazio AIDS-om." Na pitanjc kako sc on Z<lrazio, podrugljivo
odgo\'ara da su ga zarazile prostitutke.
206
Daklc, ozbiljnost prohlcma iziSla jc na vidjdo. Pitanjc kojc sc namcCc jest
knllko sc pacijcntica mo?.e pctljati u minos svojih roditclja, a posebno
S\'Ojcg oca, da bi sc osiguralo da ono Sto jc izmcdu njczinih roditdja viSe
ncgativno nc utjcCc na nju i njczino dijctc? Prvi korak prcma rjcScnju jc
u odnosu izmcdu pacijcnticc i njczina oct.
Zanwlio s.1rn prcdstavnike da sc u torn trcnutku prcstanu krctati, a pa~
ciknticu sam zamolio da pogleda oCcva prcdstavnika. Bilo je potrdmo
ncko wijcme pri_je ncgo Sto ga jc mogla poglcd<Jti, a kad jc napokon
uspjcl.:, predloZio sam .Joj da bZc: "St() god da sc dogodilo, li si i daljc
moj otac." Nakon kratkc stankc rckao sam joj da jnS dod a: "A Sto god da
postoii izmcdu tcbe i mame, ostavljam vama."
Kad jc pacijl'ntica izgovorila tc rcCcnicc, sinov prcdstavnik istupio jc iz
podru(ia napctnsti izmcdu svnjcg djcda i bake i okrcnuo sc nCcvu prcd"
stavniku koji ga jc zadovoljno potapSao po rilmctm. Sinov prcdstavnik
s,1da jc kao druga osoha. ZraCi !akoCom djctcta, a njcgov vcscli izraz
omnguCujc pacijcntki da sc opusti. Na kraju, prcdla7.crn joj da b.Zc si nu:
"Otac kojcg nctko ima jc uvijek najbnlji!" S oklijcvanjcm, ali smijcScCi sc,
ponad_ia tu rcCcnicu.
UBOJSTVO RODITELJA: "Sada uzimam iivot Cak i kroz tebe."
(Pacijcntica s Hashimotovom strumom)
Hashimotova struma jc boles! StitnjaCe, boles! imunoloSkog sustava, uz
moguCu dcgcncraciju tkiva StitnjaCc. Bcz dodataka hormona StitnjaCe,
bolcst moZe dovcsti do smrti.
2cn.:l od dvadcsctil k god ina veC nckoliko mjcscci pati od ozbiljnoga
progresivnog oblika dcgcncrativnc bolcsti StitnjaCc. U sluCajcvima
agrcsi\•nc, autoinmnc bolcsti StitnjaCc, Ccsto sam u obitcljskoj povijcsti
n;.lilazio m indicije o zloCinu u obitclji. Kada sam to izravno spomcnuo
pacijcntici, odgovorila jc da u njczinoj obitclji postoji jaka sunmja da je
majCina najstarija scstra otrovala njihova oca. Ta jc tctka hila farmaccut-
kinja, bila jc sama i bez djccc, a Zivjcla jc u kuCi kraj svojih roditclja. Djcd
jc jco glji\'C kojc su dan prijc jcli i drugi Ijudi. PacijcntiCina tctka hila jc
207
posljcdnja osoba koja ga jc Yidjda ;ijvog.i\:ckoliko god ina nakon djcLhw(•
smrti, tctka jc poCinila samoubojstm.
PoCinjcmo konstdadju s prcdst;\\"nicima za pacijcnticu i njczinu holcst.
Ona odabirc d\·ijc Zcnc i postavlja ih tako Ja njczina boles! stoji iza Tljc·
zinc prcdstanJicc. Prcdst;n"JJica holcsti osjcb sc izniml\() moCno. St;n·lja
rukc oko paci_icnti(inc prcdstavnicc i kaZc: "On a jc moja."
Ncma bijcga za p<Ki.icntiCinu prcdstavnicu. Svi njczini poku~a.ii da sc
\1S]obndi iz stiska bolcsti uzaludni su i Cini Sl' da jc prcdana na milost
i ncmilost bolcsti. ,\[olim pacijcnticu da izabcn: prcdst~wnikc za svr>jc
roditdjc ida ih m·odi u konstdaciju jcdnog pP jcdnog. tako da nwZcmo
pwrnatrati udnkc na konstcb.:iju. Nakon ulaska oCC\-,1 prcdstavnika,
pit am ima li prmnjcnc. ali n<:c\· prcdstavnik ncma osjcbj da jc on tu od
znal·aja. ;\ 1<1_ki na prcdstavn ica izraZa\·<1 da .ic pod utjccajcm tcS.kL' sit uaci ·
jc S\"ojc kCcri, ali sc osjcb bcspomo..'no.
Kao sljcdcCi korak, prcdbZcm izhnr prcdstavnib za majCinu najstariju
scstru. Tck S.to jc uvcdu, ona odmah osjcCa ncmir i nclagodu. i\"c osjc(a
da _ic p<n·czana bilo skim drugim u konstclaciJi. Smirujc sc malo tck kad
pacijl'lltica uvcdc prcdstan1ika za djcda, maj(ina oca. On jc odmah 'l.a·
riSna tol'ka za tctku. (~ini se da postoji ncka nsta odnosa ljubavi i mrZnjc
izmcdu njih dvojc. Oni sc nc osjcCaju kao otac i kii, ncgo kao muSkarac
i Zcna. U odgovoru na mojc pitanjc pacijcntica potvnlujc da jc ta tctka
bila djcdova miljcnica.
Rckao sam pacijcntici da uvcdc prcdstavnicu za moguCu djcdovu prct-
hodnu partncricu. Ulaskom tc Zcnc u konstclaciju svc sc mijcn.ia. Svi
podi:t.u glaw, a on a sc polako scli na mjcsto s kojcg moZc svc promatrati.
Svi jc glcdaju napcto i nc usuduju sc rnicati. Ona zraCi zastraSujuCom
snagom. Kao odgovor na tjcskobnc poglcdc drugih prcdstavnika, gomri
zvonkim, oholim glasom: "Imam V;JS svc u svojim S<1kam<1. Svi stc moji!''
Na trcnutak svi prcdstavnici stojc kao da su zamrznuti. Prvo sc oprczno
poCela pomicati prcdstavnica bolcsti. OtpuSta prcdstavnicu pacijcnticc i
polako, korak po korak, povlaCi sc iz konstclacijc. Prcdstavnica pacijcnti-
cc pad ana pod od iscrpljcnosti. Njczina majka uzima kCcr u naruCjc i grli
bciivotno tijclo. Zatim sc tel kina prcdstavnica odvaja od svojeg oc<1 pa
208
dolazi klcknuti kod njih dvijc, s ljubavlju milujuCi glavu svojc neCakinjc.
Sviti pokrcti izmdc sc s najvcCom paZnjom i cijclo nijcmc prcdstavnici
pazc na djcdovu prcthodnu partncricu.
Sukob koji jc prcthodno bin vidcn izmcdu djeda i tctkc sada jc oCit iz-
mcdu d_ieda i njcgovc prcthodnc partncricc. Bijcs koji ona prcrna njcrnu
osjcCa ubojit jc.
Pacijcntica surnnja da Jc u pitanju odnos koji sc dogodio tijckom Drugo-
ga sv[etskog r~lla kad .fc djcd bio vojnik.
U mcduHcmcnu, prcdsta\'nica bolcsti iziSla jc iz konstclacijc u potpu-
nnsti. Prcdstavnica padjcnticc i daljc jc bciivotno lciala u majCinim
rukama. Snaga jc joS u rukama djcdovc "partncrkc". Prizor sc doima
kao prikaz proklctstva.
Da bi sc napravilo mjcsta za ono Sto nedost<1jc, molim jcdnog sudionika
iz grupc da budc prcdsta\'[\ik onoga Sto jc ostalo ncdovrScno izmcdu djc-
da i tc hivSc partncricc. KaZcrn mu da udc u konstcladju i slijcdi vlastitc
o.sjcCajc iii nagonc. On oprczno prilazi djcdovoj partncrid i sjcda kraj
njczinib nogu. Zcnin hijcs prctvara sc u ncizmjcrnu hoi. Njczina cijc!a
pozornost usmjcrcna jc na prcdstavnika koji sjcdi do njczinih nogu. Ona
pada na koljcna, uzima ga u naruCjc i ljulja ga kao bcbu. DjcdO\' prcd-
stavnik ostajc tvrd i, nakon nckog vrcmcna, okrcCc sc.
Polako, prcdstavnica pacijcnticc poCinjc sc osjcCati boljc, ali joS ncma
snagc ustati.
U tom trcnutku pitam sc tko od prcdstavnika moic posluiiti kao izvor
snagc za pacijcnticu, od koga bi mogla dobiti snagu za. korak nat rag u Zi-
vot. Jc 1i ta osoba uopCc prisutna iii maZda joS tko ncdostajc tko mora biti
dodan? K<1d sam bado oko na konstclaciju, pozornost mi privlaCi majCi-
na scstra. Ona jc prcuzcla ubilaCki bijcs oCcvc prcthodnc partncricc, Sto
jc kao proklctstvo optcrctilo obitclj, i ona jc vjcrojatno, u njczino imc, u
svojc rukc prcuzcla i osvctu oCcvc prcthodnc partncricc. Ta idcntifikacija
zapravo ju jc stajala iivota ita Cinjcnica trcba biti vidcna i priznata.
Zamolio sam prcdstavnicu pacijcnticc da kaic tctki: "Ja sad uzimam
(Zivot), takodcr kroz tcbc."
209
Kad jc tclb Cula rijc(i wojc nc(akinjc, bib jc g;umta do suz::L Nasmijc-
Sila sci samJ rekla: "Zivi, dijctc mojc, :Hvi!" PrcdstJ\'nicl padjcnticc S\'>1
sc ozarila na tu rcCcnicu. Da bi~mo ojaCali njojn pokrd prcma Zivotu,
prcdlaZem da kaZc: "Da, utvoju Cast ja Cu sada 7.ivjeti!" Dvije su sc :lcnc
zagrli!e, a onda sc prcdst<wnka pacijcnticc uspra\·ila i pnlako povukla
iz konstdacijc. Kada jc doSla do ruba kruga, okrcnula sc i poglcdala
prctna naprijcd, u huduCno5L Prcdstavnid majkc i OGI staju iZ>l njc kao
pndrSka. Prcdstavnka tctkc glcda ih blagonaklono. Zadovnljna i mirna.
od];lZi stati uz svojcg oca. Njih dvojc dugn glcdaju jcdnn drugo, a zatim
sc z,lgrlc.
Padjcntica izgkda jscrpljcno, alii opuSil'nn glcda zaw~nu sliku knnstc·
l.Kijc. Izjadjujc sanw: "Uvijek sam Zud.kb za <Wim mirnm i sada Cu ga
ponijdi sa soborn. Ihala \'<H11."
POBACENA SESTRA
{Pacijcntica sa sarnouhi!aCkim sklonostima u trudnoCi)
OvJ tridcsdogodiSnja Zen a dolazi prvo na homeopatsko lijcCcnjc. Sretno
jc udana, ima dvoje djccc od tri i pet godina, a sadajc u (ctvrtorn mjcse·
cutrudnoCc s trcCim djctctom. Posljcdnjih mjcscc d;wa pati od dcprcsijc,
tjcskobc i ncmira. Nc moZc spavati, a svc CcSCc razmiSija o tome da si
oduzrnc Zivot.
PoCco sam homcopatski trctman i prcporuCio da pacijcntica prisustvujc
konstc!acijskoj grupi. Sa zadovoljst vom je prihvatila moju sugcst iju jcr su
njczinc suicidalnc misli poCclc postajati svc stwsrni_ic.
PoCinjcrno konstclaciju s prcdstavnicima pacijcnticc i njczinih simpto-
ma. Kako ta konfiguracija nc nudi korisnc indikacijc, rckao sam padjcn·
tici da uvcdc prcdstavnikc za svojc roditcljc. Kada majCina prcdstavnica
udc u konstclaciju, Zcna koja prcdstavlja simptomc istog trcnutka osjcCa
privlaCnost prcma njoj, a osjcbj privlaCnosti prcma pacijcntici slabL
M<tjCina sc prcdstavnica, mcdutim, okrcCc od prcdstavnicc simptoma,
koja ipak i daljc ide za njom i na kraju legnc do njezinih nogu poput
malog usmtlog djeteta. Padjentica odbacujc mojc sumnjc da bi ta prcd-
210
stamica mogla biti podsjctnik na dijctc koje jc umrlo, hilo na majCino
dijctc iii ncko drugo dijetc iz ohitclji. ObjaSnjava mi da ima vrlo otvorcn,
povjt•rljiv minos s majkom tc da bi, da je postojalo takvo dijetc, on a 7.nala
za to.
Ono Sto pacijcntica moic zakljuCiti iz konstdacijc jest da nje7jni simplo·
mi zapravo pripadaju njczinoj majci. Poklan_iajuCi sc svojoj majci, osjeCa
olakSanjc, ~~ majCina prcdstavnica spremna jc prcuzcti odgovornost za
simptome.
Pacij..:ntica napu.Sta grupu s osjcCajcm vcCcg samopouzdanja i vidljivo jc
manjc napcta. Tjcdan dana poslijc, mcdutim, izvijcstila me da joj sc, na~
kon dva dana olakSanja, stanjc opel pogorSalo. Na nwj prijedlog, pitala
je rnajku da sud_iclujc na drugoj grupi konstclaci_ia.
U konstcladji majCina sad:~Snjeg obitcljskog sustava, prcdstavnici su
prikazali pnkrctc sliCnc onima iz konstclacijc njezine kCcri, iako ! i zastu-
pnici nisu imali informacijc o prcthodnoj konstclaciji. U suzama, majka
priznajc da jc pobacila svojc lrcCc dijctc. U konstclaciji, kada jc majka
uspjcla prihvatiti to dijctc, prcdsta\'nka njczinc kCcri hila jc oslobodcna
pot rcbc da podrZi woju majku, mogla ju jc otpust iti i okrcnuti sc svojcm
muZu i djcci.
Nakon majCinc konstclacijc padjcntica sc osjeCala ncSto bolje. Pribli:lno
mjcscc dana poslije, nakon Sto je uSia u scdmi mjcscc trudnoCc, njczin mi
jc suprug tclcfonirao u oCaju. Njcgova Zena vcC ncko vrijcmc trcba stalni
nadzor i oni bi Zcljdi hitan sastanak sa mnom prijc ncgo Sto zapoCnu sa
psihijatrijskim trctmanom.
SlaZcm sc i Sokiran sam Zcninim stanjcm i izglcdom. Nakon kratkog
objaSnjcnja o trcnutaCnom stanju stvari, jasno jc da joj jc potrcbna psi-
hijatrijska pomoC. Ipak, prijc toga odluCio sam sc obratiti majci i pitati
jc hoCc li me osloboditi obavczc povjcrljivosti, s obzirom na izuzctno
kritiCnu situaciju njczinc kCcri. Ona pristajc i uz njczin pristanak rckao
sam pacijcntici ono Sto znam o njczinoj obitclji.
Pacijcntica jc Sokirana, ali kada jc Cula za majCin pobaCaj, njczin izraz
lica postao jc bistriji. OsjcCaj dcstruktivnog, svcobuhvatnog ncmira
zamijcnio je osjcbj izncnadnc tiSinc.
211
Kad ju jc njczin suprug njc7.no z:lgrlio, poCda jc plabti. Dugo ju jc drZao,
;l bda Sl' smirila, otiS\i su kuCi. Od tog trcnutb svc su njczinc suicidalnc
i ubojitc misli ncstalc.
Kada jc to treCe dijctc imalo oko tri mjcseca. ona i njezina rnajb doSlc
su za_kdno na konstdacijsku grupu. Opel smo postavili konstelaciju hcz
davanja bilo kojc od prcthodnih inforrnacija o pacijcnti(inoj primarnoj
obitdji. Pononw jc u fokus doSla njl·zina sklonost da nosi majCin tcrct.
U toj knnstclaciji nwgla jc osta\·iti t:t_i problem majci na doh;n n<1Cin.
!vlogla jc pri~tati 11<1 posljcdicc m;~jCinc odluk<.: i joS jc(bnput uzcti 7.inJt
od S\'Ojc rnajkc, s plmom svjcsnoSCu o onomc Sto se dogodilo.
Na kraju radionicc i majka i kCi slaZu sc da jc ta lema sada zavrScna i
odlazc kud povczanc na dobar naCin.
Tc i drugc konstdacijc pokazalc su koliko \'aZno moZc bill da Cak i
polnCena djcca imaju mjcsto u obitclji. To dovodi n pitanjc prcthodno
vjcrovanjc u konstelacijskom radu, da se pobaCaj LiCe samo roditclja.
Napose, konstclacijski rad s kroniCno bolesnom djccOJn Cc~to upuCuje
na \'CZU izmedu djd:jc bolcsti i poba(cne braCe i scstara iii polubraCc i
poluscstara. Prckid trudnoCc maZe uzdrmati cijdu ~trukturu obitclji 1
utjccati na odnos ZivuCc djccc prcma roditdjima.
Ostali aspekti
Osim mcdusobnc povczanosti koja jc gore opisana, ?.clio bih spmncnuti
ncko!iko drugih utjccaja i aspekte koji mogu igrati ulogu u bolcsti i loScm
zdravlju. To su sve pitanja na koja sam naiSao u svojcmu konstclacijskom
radu s bolesnim ljudima.
212
Blagoslovi i kletve
"Kfctva jc Ofll~ie gubitnika."
- mnsr1jska i:::reka
Pripadnici plemena Masai razlikuju tri razliCite vrstc kletvi u smislu na~
mjerc i djclovanja. Tu je "bezopasno prokletstvo" kojc prcstajc djclovati
nakon Sto jc izgovoreno. To bi otprilikc odgovaralo naScm ncpnsrcdnom
izrabvanju!jutnje, hcz stvarne namjcrc da sc nancsc Stela. Dal-de, to sc
npisuje k<Hl "'slaba klch·a. bcz :;tvarnc vrijcdnosti". Utjccajnijc su kletvc
"opranlana proklctstva" i takozvano "'svcuniStavajuCc prok!etstvo". U
oha sluCaja \'jcrujc sc da tc klctvc imaju moC koja se prot de gcncracijama
i da mogu uzrokovati holes!.
Kada razmiSljam o klctvama i njihovim uCindma, prisjei:am sc konstcb-
cije padjcnta koji jc duhoko zabrinut za sebc i svojc sinO\'\!. Svi muSkarci
u njcgovoj obitc!ji, viSe od lri gcneracijc, urnirali su relativno mladi, od
zatajcnj;l srca iii u ncsrcCarna. Pacijcntov jc pradjcd bio njemai:ki \'Ojnik
koji je ratovao u Rusiji tijckom Drugoga svjctskog rata.
Post:\\'ili smo prcdstavnikc za pacijcnta i njegova pokojnog oca, dvojicu
njcgovih striCcva koji su poginuli u ncsrcCama, njegova djcda koji jc
umro od srCanog udara, tc njcgova pradjcda. Kad jc prcdstavnicima bilo
prepuStcno da pronadu vlastita mjcsta u konsteladji, bilo jc jasno d<1 su
svi oni usmjercni na udaljcnu toCku na podu.
Samo jc pmdjcd ost<~o ncpomiCno ll<l svojcm mjcstu. Svi prcdstavnici
su sc slo7ili s osjcCajcm da mora poslojati neka Zen a koja ldi u srediStu
polukruga koji su formirali. Pacijcnt je izabrao prcdstavnicu i zamolio
sam jc da lcgnc na pod, upravo nato mjcsto u konstcladji. Jcdva jc legla
kad je primijctila: "Ja zasigurno nisam mrtva~n Ustala jc Zustro i bijcsno
zurila u muSkarce. MuSkard su sc osjeCali kao da ih jc ta Zcna zaCarala, a
njczina ih jc ncpopustljiva tvrdota natjerala da 7..adrSCu.
Sarna Zcna mogla jc otpustiti dio svoje ledene ozbiljnosti tek kada je bilo
priznato da se ncSto straSno moralo dogoditi. Svi muSkarci su joj sc na-
klonili, a nc samo pradjed. U scbi jc osjctila nevjerojatnu bol i pala jc na
pod, jecajuCi. Polako se smirivala i naposljetku z."ltvorila oCi.
213
Pacijcnt jc pratio taj bolni proces ba daha. Dok jc Zen a bcl.inllno lc/.ab
na podu, zatraZio jc dopuSten_ic da joj pride. U suzama, kh:·knuo jc prcd
nju i naklonio sc svc do pod a. Kad jc 7.cna postal a svjcsna njcgon: prisut-
nosti, stavila nm je ruku na glavtt, kao d;~ mu dajc hlagoslov i milm·ala
mu je kosu. Pacijcnt sc osjeCao kao da _ie hio oslobodcn vclikog tcrcta.
U wojoj knjizi "Da Austausch" Bert lkllinger (2002., sit: 136. i 223.)
opisujc klt:tvu s pokncijalorn da uzrokuj<.' boles\ u \'L'Zi sa sluCajcm vcza-
nim za 11<.'\lrndermitis. U konstclaci_iama pacijcnata koji boluju od ncu-
r< 1dcrrn it is a Ccsto sc utndu_iL' ;1nveza nos\ s bi_k.som prct hodpog par tncw
_iednog od roditdj<l. Prnlnngirana srd:i.ba djdujc kao proklctstvo na novi
oclnos, ali um_jcsto da ut\cCe na partncra, izraZava sc u odnosu na djccu.
Pornirljiv polo. prcma tom prcthodnom partn<.'ru mo7.c imati is.::_id_iu .
juCi uL'inak. l\loh· biti ni.no, prim.kricc, osigurati oda\·~mJc poShl\·anja
prcma ljubavi i boli lC o~obc. Od prcthodnog partncra mo7.c sc zatra7.iti
da bud<.' prijatdjski n<lslro_ien ida dnista pogbla boles no dijcte. To mo7.c
ukloniti prokl<.'tstvo, moZda ga Cak i prctvoriti u b\agoslov.
SPALJENA VJESTICA
(Pacijcntica s paranoid nom shizofrcnijom, Ciji sin bolujc od
ADHD-a)
Zen a od oko Cetrdcsct pet god ina i njezina ma_ika doSle su na konstcladjc
u l'vtcksiku 11:1 prcporuku lijeCni ka. Tijekom konstelacijc drugog sud ion i-
ka, Ia Zen a postajc svc uzncmircnija i poCinjc sc glasno svadati s rnajkom.
Majka Zestoko opominjc kCcr da sc stiSa, ali tijckom pauzc, kd sc viSe nc
moic suzdriati i vriSti na majku da ode.
Zatim, kCcrin seton glasa mijcnja i ona plaCe u panici: "Ncstani, djcdc!
Ostavi me na mint!"
Majka jc pokuSava smiriti, ali kd se bori protiv majCina zagrljaja, gri-
Zcnjcm i grcbanjcm. Majka ne zna Sto uCiniti sa herinom <~grcsijom pa
sam odluCio stati izmcdu njih dvijc. DrZim kCcr Cvrsto u naruCju dok sc
nc smiri.
214
Nakon pauze, kCi sc wab na svojc mjcsto,ali Cini sc rastrcscno. PoCinjcm
grupni rad i nudirn nijcrnc za pitanja sudionika. U tom jc trcnutku kCi
pala na pod i dopuzala u ~rcdinu kruga. (:ini prijctcCe gcstc i sikCc kuo
divlja ma(ka. Majka sc uZasava zbog toga Cudnog ponaSanja svoje kCcri.
OhraCam se njezinu \i_icCniku koji slijcZe ramcnima i objaSnjava da zna
paci_icntiLu kk ncknliko dana, a ti naizglcd psihotiCni simptomi njemu
su no\'i. Pacijcntica je njcg(wu pomoC potraZila zbog tjcskobnih stanja,
ncsanica i noCnih mora.
Trcba neSto napraYiti pa ~am zamolio majku da dtldc i sjcdnc kraj mcnc.
Jlrohlijcdjcb je nd Snka. Prijc ncgo Sto sam uputio pitanjc majci, kCi jc
uoCila da njczina m~l.ib sjcdi kra_i mcnc. Polako jc dopuzala donas svc
dok nijc klcCala prcd ma_ikom. PonoYno jc poCda vriStati i siktati: "Odla-
zi! Odlazi. d,icdc! Osta\·i nas na miru!" Pitao sam ma_iku o djcdu, ali ona
nijc mogla odg(l\'oriti. Uzirnam jcdnog sttdionika da stoji iza majke kao
djcdo\' prcdstavnik. G!edajud u njcga, kd jc vriStala: 'Tu je vrag! Odlnzi,
Sotono! ldi!" SrcCom, na konstdaciji jc hila prisutna i moja prijatcljica
i kolcgica, Mnriannc Frankc-Gricksch, pa sam jc zamolio da stanc i7.a
d,ieda kao prcdstavnik '\-raga". lntuiti\'llo sam osjctio dane mogu traZiti
tld rncksiCkih sudionika da budu u toj ulozi. Majb. sjcdcCi kraj mcne,
podrhla\'a i polptmo sc ukruCujc. KCcrino sc stanjc, medutim, promi-
jcnilo. Panika i tcror jcnjavaju, a u lice joj sc vraCaju ljudskc osobinc.
PoCc\a jc plakati i jccati: "Dragi djcdicc! Dragi djcdc!" Ustala jc i z.1grlila
svo_iu majktt i djedm·a prcdstavnika. Marianne joj gleda u oCi i gladi
kosu. lscrpljcna, kCi tone u majCino krilo. Majka, joS ukoCcna od strahn,
mchaniCki milujc kCcr, ne diZuCi poglcd.
Kada su sc majka i kCi oporavilc, zaustavio sam rad i napravili$mO p.1uzu.
Nakon pauzc, organizatorica obukc, Angelica Olvera, ispriCala jc sljc-
deCtt priCu, koju je Cula od pacijentiCinc tctkc: djcd, mojCin otac, Zivio
jc krajcm 19. st. u malom sclu u sjevcrnom dijclu zemljc. Kad jc imao
oko 17 god ina, jcdnu su mladu ienu u sciu spalili kao vjcSticu. Ona jc
s lorn aCe proklcla cijclo sclo. Svi su sc uplaSili da Cc njczino proklctstvo
donijcti nesrcCu sclu, a pojavilc su sci glasincda jc taj djcd imao ljubavnu
aferu s tom Zcnom. 13ojcCi sc da i njcga nc ubiju, djed jc napustlo sclo i
215
otiS.10 u grad. l'_kgov odlazak sdi.mima .k samo bin potvrda tb jc bio
pod utjccajcm \'jeSt icc ion sc nikada nijc usudio nat ilL
LijcCnik koji jc sudjckwao u grupi prcuzco jc brigu o p<Kijcntici i javio mi
sc nakon Scsi rnjcscci. Slijcdi sa:l.ctak njcgnva pisma.
"Pacijcntica jc nlo zahvalna jcr .ic Ia konstclacija stubokom promi-
jcnila njczin Zivot. Bolje spava i \'i.5c ncma noCnc more. Nijc bilo
daljnjih psill0tiCnih cpizoda takvih razmjcra i nJczina obitclj pres tala
ju jc smatrati umobolnom.
Nakon konstc\acijc poboljSalo sc stanjc i njczina dcvctnacstogodiS-
njcg sina koji Zivi u Sjcdinjcnim AmcriCkim Drlavama i ondjc sc
Skolujc. On jc bio lijcCcn od porcmcCaja pozornosti s hipcraktivnosti
(ADHD-a). Od majCinc konstclacijc njcgovc ocjcnc na tchniCkom fa-
kultctu umnogomc su sc poboljSalc. Rckao jc da sc boljc konccntrira
tc da sad a mnogo viSe ui.iva u svom Zivotu i Skolovanju.
1'-:akon godinu dana, ponovno sam susrcn pacijcnticu na jed nom od
S\'ojih tcCajeva. DoCckala me vcscln i rekl:1 mi jc da je poCcla raditi ida
sc trcnutaCno obuCava za novi posao. Sve u svemu, njezin Zivot jc u rcdu
i ona sc osjcCa do bro.
Uz drugc utjecaje, mnogi problcmi u Skoli mogu biti povczani s nbitclj-
skim zapetljajima. Kada nose ncSto za svojc roditelje, moZda kada ih Cak
i dd:c na Zivotu iii kada su idcntificirani s nekim tko jc bio iskljuCcn iz
obitclji, djcca tc.Sko mogu zadrZati pozornost i fokusiranost na uCenjc.
U mnogobrojnim konstelacijarna s djecom koja pate od problema kao Sto
su porcmcCaj deficita paZnje {ADD) i porcmcCaj pozornosti s hiperaktiv-
nosti {ADHD), vidjeli smo naznakc idcntifikacijc s iskljuCcnim Clanom
obitelji koji jc umro. Djcca su prona.Sla mir kada sc mrtvoj osobi dalo
mjesto u obitclji, kada sc za njom Zalovalo i kada se s njom oprostilo.
216
Vezanost za umrle
"Airh·i SUizn•hiljil'i, ali nc ods11t11i."
-Augustin
U konstelacijama Cc prcdstavnik prcminulog Clana obitclji katkad
osta\·iti dojarn da sc mrt\'a osoba joS drZi Zivota i l.in1Cih. To jc Ccsto
u s!uCajc\'ima kada je pokojnik naglo umro, prirnjcrice u ncsr('Ci, pri
porodu iii kod izncnadnog srCanog udara. Smrt ih jc zatekla i nisu imali
moguCnosti oprnstiti S(' s bliZnjima.
SjeCam se konstdacij(' jcdnc pacijcnticc koja jc godinama patila od kro-
niCnog umora. Zena sc rastala, a kad su sc potcSkoCc pn·i put pojavilc,
lijcCcna jc antideprcsidma. Otprilikc u isto vrijemc, njczin osamnacsto-
godiSn}i sin prcsclio sc u drugi grad bliZc svojcm ocu. Kad lijcCenjc nije
doni_iclo pozitivnc rezultate, tcgobc joj je donekle olak.Saln l~cCcnjc vita-
minima i dodacima prehrani. Tako je barcm mogla biti aktivna nekoliko
sati svaki dan.
Obitdjske konstclacije otkrile su povezanost s occm koji je umro od
izncnadnog srCanog udara tri god inc prijc poCetka njezinih potc.SkoCa.
Pacijcntica jc hila oCe\·a miljcnica. Cinilo sc da jc za njcga prcdstavljala
majku jer mu jc majka umrla kad mu je bilo osam god ina. U knnstclaciji
oCev predstavnik, lcZeCi na podu, odluCno ne Zeli otpustiti svoju kCer.
Potpuno prikovan za nju, drZao ju jc tako Cvrsto da ga sc pacijcntiCina
predstavnica nijc mogla osloboditi. On nijc i:clio vjerovati da je mrtav iii
da svojom Cc:lnjom ograniCava i.ivot svoje kCeri.
Tck kad jc prcdstavnica njegovc preminule majke legla kraj njega, postao
jc svjcstan svojc pogrcSkc. Postao jc svjcstan onoga Sto sc dogada i mogao
jc reCi zbogom svojoj kCeri i Zivima.
U roku od tri mjcseca pacijentica jc mogla smanjiti svoj rdim vitam ina
i dodataka. Na njczinu vcliku radost, odnos sa sinom postao jc opuStcn i
do bar. MoZcmo prctpostaviti da je sin prcdstavljao oca za nju.
Medutim, Ccst jc sluCaj da sc oni koji su i:ivi dric mrtvih i tako blokiraju
217
proce~ umiranja u du~i. Takva smctnj;1 takodcr uzrokuje d<~ sc mrt\'i i
daljc dr/.c za /.ive. U svakom s!ubju, odgtmH<ljud kor;Ki u konstc!aci_ii
vrlo su s!iCnL U knnste!aciji jc Cesto moguCc dovrSiti odgovarajuCc opra-
$tanjc do kojcg iz bilo knjcg raz!oga nijc dnS!o u stvarnom 'l.ivotu. To Cc-
sto hudu nlo dirljid proccsi u kojima nczdran: vczc mogu biti raskinutc,
omoguCavajuCi mrtvima da budu mrtvi, a 'l.i\·ima da 7.ivc.
SuoCavanjc sa smrCu i rastanak
Jlrilikom T<!da s paciJcntima koji pate od bo!esti opasnc po Zivot, katkad
jc potrdmo uk!juCiti prcdstavnika za smrt. C:csto taj prcdst;wnik nsjcb
dubnku po\·czanost s pacijcntorn i mo7.c prcdstav!jati stvarnu nsobu
knja jc tm1~1a. Katkad, smrt sc nwl.c doimati kao ncosobna. uzviScna i
od\·n.icna.
"Sa snuCu za lcdima, moictc mirno iivjcti."
(Pacijcntica s kritiCnim Sircnjcm brotidnc arterijc)
Prcma vlastitom izvjcku, Zcna pati od metaboliCkog porcmcbja koji
jc izazvao otjccanjc objc vratnc artcrijc {ancurizmakarotidnc artcrijc),
Ona traZi pomoC kroz konstc!acijc jcr jc vr!o uzncmircna. TrcnutaCno
sc boris odlukom trcba li sc podvrgnuti opcraciji koja, prcma njczinim
lijcCnicirna, u njczitm s!uCaju nosi pcdcsctpostotni rizik od smrti.
Dok rasprav!jamo o njczinoj situaciji, jasno jc da joj nc mogu ponuditi
pomoC koju tra7j u donoScnju tc od!ukc. Da bih to naglasio, ispriCao sam
joj priCu o poznatom lijcCniku.
Taj lijcCnik imao jc dogovor sa "smrCu." Kad god jc bio pozvan kod kri-
liCno bolesnog pacijcnta, mogao jc vidjcti smrt kako stoji kraj krcvcta.
Kad jc snut bila u podnoZju krcvcta, lijcCnik jc znao da Ce sc padjcnt
oporaviti. Mcdutim, kad jc smrt stajala na vrlm krcvcta, pacijcntu su sati
bili odbrojcni i lijcCniCka pomoC bila jc bcskorisna. fcdnog dana lijcCnika
su poZ\'ali u posjct maloj djcvojCici. Kad jc uSao u sohu, vidio jc da smrt
21R
stojl uz uzghl\"1jc. Osjctio jc l3hu samilosl prcma djevojCki da jcokrenuo
krc\'CI. Dje\"OjCica jc pre7.ivjcla, a! i smrt jc do$] a po nod i uzcla lijcCnib.
Jzglcda da pacijcntica razumijc pouku tc priCe, a nakon kraCcg promi·
.~ljanja situa..:i_ic, zatraiio sam od njc da odabcrc prcdstan1ika za snut i
drugog za schc. Sprcmna Z<l ovaj rad, pacijcntka odabirc Zcnu za scbc i
tmtiikarca da prcdsta\·lja srnrt.
OJ
0 f'
5
paci_icnt
SJ\lrt
PacijcntiCin:~ prcdstavnica drhti, osjcCajuCi va!ovc cijdim tijclom. Ko-
n<~Cno uspijcva skupiti hrahrost i okrcnuti sc. SuoCcna sa smrCu, krcCe
korak prcma njoj. s visoko dignutom glavom i rukama stisnutimu S<lkc,
oCito sprcmna za borlm.
Na pitanjc kako sc osjcC<l, prcdstavnik smrti k<lic: "Nisam prcviSe za-
intcrcsir<~n za nju. fa jc samo glcdam. NcCu uCiniti niSta, ali ako mi sc
pribliii, onda Cu jc odvcsti."
N<~kon tc izjavc, pacijcntiCina prcdstavnica pomiCc sc joS jcdan korak
prcma prcdstavniku smrti.
Pacijcntica izglcda uzncmircno rcakcijom svojc prcdstavnicc. Prcdstav-
nica sada stoji izravno isprcd "smrti" i glcda jc u oCi. Zbog smirene i
nepokolcbljivc prisutnosti prcd$lavnik.1. smrti, njezin borbcni slav poCi-
njc slabjcti i ona odustajc. PoCinjc plakati, udarajuCi ga Sakama o prsa.
Polako se spuStu na koljcna i udara po njcgovim nogama. Savija sc sve
ni:lc i udara po njcgovim stopalima dok iscrpljena u svojoj boli nc lcgnc
na pod.
Predstavnik smrti ostajc smireno ncimprcsioniran dok dopuSta da sc
we to dogada. Kad sam ga ponovno pitao Sto osjcCa, rekao jc: "Nijc joS
vrijcmc"
219
Kada je pacijcnti(ina pred~tavnka to Cula, polako se uspravila i pogk·
da\a ga. Prcd!oZio sam joj da mu bZe: "Sada se s\;cl:.cm." Kad jc to rekla,
dobila jc snagu da ustanc i opct pogleda smrti u oCi. Okrcnula sc nakon
nckog vrcmcna. NjcZno sam jc povuk<lo unatrag, dok nijc stajala ledirna
naslonjcna na predsta\'nika smrti koji joj stavlja n1ku na ramc.
Ta zanSna slib konstclacija pndsjeCa me na jcdan nd komcntara Berta
Hdlingcra: "Sa smrCu za lcdi!l1<~. tll(r/.e sc mirno 'l.ivjeti." PadjcntiCina
prcdstavnica nasmijcSila sc, s!aZuCi sc s tom izjavom. Tu z<wrSavamo rad.
Nakon Scst mjcscci, od Z.cnc koja jc prcvodila u toj grupi Cuo sam da jc
p;~cijcntica dobro nakon Sto jc najprijc imala tdko razdobljc. Donijeb
jc odluku da nc ide na opcr.Ki_ju. Na moju mo\bu. poslala mi jc sljcdc(c
pismo, opisujud u njcmu svojc iskustvo.
"Dragi Stcphanc,
mogu vam red da mi jc konstelacija u rujnu 2007. hila od vel ike po·
moCi. Bi\a sam sva i7.van scbc, suoCcna s tcSkom odlukom trcbam li
iCi na opcraciju iii ne. Bojala sam sc prcrano umrijeti, bc7.obzira na
odluku koju doncsem. Danas sa sigurnosti osjcCam daCe smrt doC:i
po mcnc kad budc pravo vrijeme za to.
Mislim ·da je onaj rad najvaZniji u mom Zivotu jcr sam doista hila
doSla do niba. Nakon konstclacijc prvo sam palau duboku dcprcsiju
i muCila sc s naCinom na koji je moj :livot tckao. Bila sam u cgzi·
stencijalnoj krizi koja me natjcrala da pogledarn svoj Zivot drugim
oCima.
Sada se OSjeCam ispunjcno i u sebi osjcl::am snagu Zivota koja mi
ornoguCava da i daljc ustrajcm na svom putu. sada sc dobra brinem
.7..a scbe i shvaCam kako jevaZno prihVatiti scbC i svoju bolest s ljub~vi
i poS.tovariJ¥m. · - '
l\lakori i1ek0g vrcni.ena poslijc kOn~tcladjc, traiila ~arh miSljen)e Jo~
'Ceti!i neurokinlrgA.-Svi"su i"Ckli" da op_Cra:C,ija '·nije_pbZeijria:je~_se_ta·
220
vrsta kirurSkog zahvata radi s::tmo dode li do Sirenja aneuri7. mc iii
upute li neuroloSki simptomi na nedovoljan protok krvi. U mojem
sluCaju, S\'i su pokazatelji stabilni. Prcma tim lijcCnidma, morala
bih raCunati s moguCim posljcdicama opcracijc poput umanjenc
vrijednosti motoriCkih funkcija, gubitka vida i pamCcnja, a i rhoguCe
smrti.
Smatram se spaScnom. Danas scbi dopuStam biti viSe voclena vla-
stitim osjcCajima. Djclujem kada jc to u skladu s onim Sto osjcCam.
Nekako sc osjcCam bliic svojoj duSi, pri Ccmu sam sigurnija, hrabrija
i prisutnija sama 7..a scbc.
PoCcla sam rca!izirati osobnc i profcsionalne ciljevc, s naglaskom na
postizanjc onog Sto jc moguCe u sadaSnjosti.
Posjctila sam majku na Yucatanu, prvi put u nckoliko god ina. Uvijek
sam sc boja!a to uCiniti jer to podrazumijcva dugo, tcSko putovanje
autobusom. Pomirile smo sc iako je moj odnos s njom uvijck bio
tcZak.
OdluCila sam vrijcmc kojc mi jc ostalo posvctiti sluicnju ljudima oko
scbc i scbi.
Vrlo sani zahvalna na oVoJp-6ri1oCi.
. " .. ,•
G.
Darivanjc i presadivanjc organa
Za mnogc !jude s kritiCnim bolcstima, presadivanje organa jedinaje nada
da nastavc .Zivjeti. Napredak u modcrnoj mcdicini zahtijcva da svatko od
nas doncsc svoj sud izauzme svoj stav.
U konstclacijskim grupama posveCcnim bolcstima, stalno sreCcn10 \jude
koji su pogodcni takvim pitanjima na razliCitc naCinc.
221
 "D raga mama, moI'tm te, II
) agosI0\'1. me."
(Pacijcnt s rakom jctara)
Pitall1 muSkarca od .~ezdcsctak godin;l, koji bolu_jc od rab jetara, Sto su
mu !ijcCnici prcporuCili. Odg(wara mi da su nm prcporuCili prcsadiv;llljl'
jct<lr<J. Pitao ~am ga ~to misli o tome.
J'oc~jcnt: "Jzgletht kao da to trcha uCiniti."
'f(·rapcut: "SlaZeS li sc ti s tom idc_jom?"
P(lcijcnl: "Prilwatio sam tn, ali :wpr;wo nc mogu zamisliti taj trcnu-
t;:~k."
1~·rapcut: "Sto ?.diS od mcnc?"
l'acijcnt: "/:dim sc dobro priprc!lliti z,t pn:sadi\'<111jc."
Tcmpcut: "Dobro. koga Ccmo morati pos\a\'iti u konstcbciju da to
postigncmo?"
fltlcijcnt: ";\1oj tumor i mojum<Jjku."
Tcrapt·ut: "Tumor bi nam trcbao kada bismo giedali rak i njcgovu
moguCu poyczanost s tvojom obitclji. Mcdutim, ako je rijcC o priprc-
mi za prcsadivanjc, onda nc trcbamo prcdstavnika tumora."
Pacijcnt: "Da, jasno mi jc. S!aZcm sc."
Tcmpwt: "Daklc, tko nam jc potrcban z;l konstclaciju?"
Pacijcnt: (plaCe) "Moja djcca i \judi koji me vole, tako da mi mogu
dati potporu."
Tcrapcut: "Djcca nc mogu to uCiniti.''
Pacijcnt: "Onda tc molim da radiS sa nmom, taka da mogu naCi
snagc da nosim ono Sto moram nositi."
U svojcm potrcbitom stanju, pacijcnt izrazito podsjcCa na dijctc. Zato ga
pitam o odnosu s majkom.
222
Jlocijcn/: "Umr];l jc bd:t mi jc hilo d\·anacst."
J;~r.lpcul: (nakon nckog l'rcmow) "Ako se slaieS, ja bih poCco kon-
stclaciju s dvjcma nsnbama, prcdst;wnikom za tcbc i prcdstavnikom
za smrt."
Jlocijt•nt: "Sia:l.cm sc."
Paci.ient jc izabrao dva muSkarca. Postavio jc svojcg prcdstavnika. a
z;Jtim jc dcsno iza njcga postavio prcdstavnika smrti. Njcgov jc prcd-
st.n·n i k zad rhlao kada jc "smrt" stala iza njcga. PokuS;n•ao se odmaknut i
i krcnuo jc korak naprijcd po11.cd pritom da se nc okrcnc. Kad sam ga
pitao o tome. rckao mi jc: "Ia ga nc Zclim vidjcti."
Prcdstan1ik smrti komcntira: "Stojim ovdjc priliCnornirno. Ja ga vidirn.
On nc glcda llllll'lll\ ali ja sam onljc."
Okrenuo sam sc pacijentu. "]edna stvar koja jc tcSka kod presadi\·anja
organa jc Ja osoha ko.Ja odluti to uCiniti, u odrcdcnom smislu Ccka tudu
smrt. On iii ona Zcli nastaviti Zi,·jcti na raCun tude smrti. U konstcla-
cijama Yidimo mnogc sluCajcvc povcl'.anosti izmcdu darivatclja organa
i prirnatclja tih org;wa. Posljcdica jc da sc onaj koji dobijc organ mora
suoCiti sa smrCu- v\astitom, darivatcljcvom i, u tvojcm sluCaju, is maj-
Cinom. Doda_i prcdstavnicu za svoju majku."
Pacijcnt bira Zcnu i postavlja jc izmcdu svojcga prcdstavnika i predstav-
nika smrti. Njcgov predstavnik opct poCinjc drhtati. Ne moZe glcdati u
svoju majku i udaljava sc nckoliko koraka od nje. Kada jc pacijent vidio
pokrct svojeg predstavnika, savladala ga jc duboka bo\.
MajCina prcdstavnica krcCc polako prcma pacijcntu i dri.i ga u naruCju
dok sc on sam ne prcpusti njczinu zagrljaju. Na kraju se smiruje.
U mcduvrcmcnu, predstavnik smrti slijcdio je majku. On stoji kraj njc
i glcda na pacijcnta s ljubavi i suosjcCanjem. Pitao sam ga zna li koga
iz njcgove obitclji prcdstavlja prcdstavnik "smrti". Kimnuo jc glavom:
"To jc moj stariji brat. Umro jc ubrzo nakon rodcnja, a majka mi jc dala
njcgovo imc.''
223
Sad a jc jasno bko je pacijcnt zarohljen u toj situaciji. Njegova majka nlje
hi1<1u st<1nju suoCiti sc sa snn(u smjcga prvog djcteta tc jc pacijcnt morao
stajati kao zamjcna za svojcga pokojnng starijcg brat;J. Prcsadiv<~njem bi
on opt'! mogan Zivjeti zhog smrti drugng Cov.ieka. Zato i nije Cud no Sto
ima poteSkoCa s donoSenjem odlukc.
Z<1 rjdavanjc sistcmskl' obitcljskc dinamikc, prl.'d\a:i:l.'m nm da ka:i:c
S\'Ojoj majci: "Draga mama, Sto sam nosio za tl·hc, nosio sam s ljubadju,
ali sada jc gotovo . .\lolim tl.', blagoslo\'i mi.' da sc sada mogu hrinuti za
schc- i s.1nw u schc."
l\.lajCina predsta\'nica kimajud kaZc: "Dragi moj sine, sad vidim Sto si
nosio za mcnc i sada Cu tn uzcti natr.1g." P01cijl'lll diScs lakoCom i gleda
wojeg hrat~L S\'a su sc tri prcdsta\·nika zagrlila i tu smo za\'fSili konstc-
L~<:iju.
Zanimljin1 .ic napomcnuti da _k, osim kroniCnog odh<lci\'anja thlro\'a-
nog organa, drugi najCcSCi razing ncuspjcSnog prcsadivanja organa
"neposluSnost" pri uzi rnanju prnpisan ih lijckova za pot iskivanje rcakcije
imunolnSkog sustava (Ki;;s t'lal .. 2005.). Kakvi god bili rnlozi odbijanja,
vrlo jc mogu(e da u tome uloga obitdjskih zaplctaja nijc zanernariva.
l-.:Ioj kolcga koji jc pacijcnta uputio na konstclacijski rad, nakon pribli:i:no
tri godinc dao mi jc povratnu informaciju o uspjcSnom prcsadivanju.
Pacijcnt jc rckao da vjcruje dane bi mogao zadrZati darovarw jctra da
prijc prcsadivanja nijc hio m konstelacijama.
SljedcCa pacijcntica rodcna je s cistiCnom bolcsti jctara, koja ukljuCuje
oStcCcnja jctara. Tu nasljcdnu boles! naslijcdila je po oCcvoj strani. 'Jb je
bolest koja naprcduje desctljcdma, a u naprcdnoj fazi formiranja cistc
vodi do smrti od zat<~jcnja jctara.
Zcna je vodila zdrav Zivot da bi smanjila uCinkc svojih ograniCcnih je-
trenih funkcija. Takoder jc iSla na holistiCkc trctmanc svc dok njezino
stanjc nijc post<~lo takvo da jc prcsadivanjc bilo nuZno.
Budud da o pitanju darivanjai prcsadivanja organa razmiSija vcC nekoli-
ko god ina, pacijcntica nije zbog toga doSia na konstcl<~cijc. DoSia jc zbog
potcSkoCa kojc je oduvijck imala u wojem odnosu s occm i majkom.
224
U konstcbciji primarne obitclji, pacijcntlCina prcdstavnica osjcCa po-
vez<H1ost sa starijom scstrom svojega oc<1, koja jc umrla u prometnoj
ncsred u dohi od dvijc godinc. KlanjajuCi sc prcdstavnicirna S\'Ojcg oc<~
i njegm·ih rodi!clja, koji nikad<1 nisu prcho\je!i smrt svojc kCcri, pacijcn-
tica se mogla s poSto\·anjcm povuCi iz po!ja obitclji svojcga oca i Z<~uzcti
mjcsto kraj svojc majkc. Na tom je rnjcstu osjctila vo!ju za Zivotom koju
nikada prijc nijc osjctila.
Sljcdcd primjcr upuCuje na naCin stvaranja povczanosti Clanova ohitclji
kroz zajcdniCko noScnjc tcSke sudbinc, ali takoder i kako to mn:i:c podi-
Je!iti ohitcl.i, kad<1 sc u tome ne uspijc.
"Dragi tata, to ostavljam tebi."
(Pacijcntica s vrtoglavicama)
0\'<l konstclacija iz naprcdnc edukacijskc grupc prikazana jc u dijagra-
mima, a dijalog je dos!ovan zapis snimkc.
Pac~ic11tica: "Patim od vrtoglavice \'CC tri godinc. Katkad su krizc
tako jake da moram lcCi. Kad legncm, imam osjcCaj da Cu umrijcti."
Tcmpwt: "Jc li sc Sto dogodilo prijc pojavc tih vrtoglavica?"
Pacijcntica: "Otkako sam upoznala obitcljskc konstclacijc, pitala
sam sc je 1i moguCc da to ima nckc vczc s oCevom smrCu. On jc
umro prijc tri god inc od lcukemijc."
Tcmpcut: "Jc Ji bin bolcstan duic vrijcmc?"
Pacijc11tica: "Godinama jc imao nizak broj krvnih zrnaca, a onda je
na kraju dohio leukcmiju."
Tcrapcut: "Koliko je djccc u tvojoj ohitclji?'"
Pacijcntica: "Tri djcvojCicc, a ja sam srcdnja."
Tcrapeut: ~Postavi prcdstavnika za svog oca i scbc."
225
 0 t;}s/iJ
® I'
()
paci_ientka
0\.lC
Tcmpcut: ''Kamo hi smjcstila svoju majku?"
Pacijcntico: "Kra.1 S\'Of <ll.:<l
Tcrapt'ut: "Kako sc otac osjcCa~"
Ck'<'t' pml~tm·nik: "Nc Zclim vidjeti ni;t·,1 od m·oga.
Taop~·ut: "~to sc joS drugo dogodi\o u tvojoj primarnoj obitcl.H?"
P<~cijCIItica: "1\ioja mlada scstra ima!.t jc kCcr koja jc rodcna s nc-
dostatnim prolazom u ZuCnom m)churu. Zbog, malformacijc, hi\11
jc potrcbno prcsaditi jctra da prcZivi. To jc bilo wlo tcSko razdohljc
za S\'C nas. U tjcdnima nakon prcs;tdivanja, moj jc otac postao anc-
miCan. Kad jc moja ncCakinja irnala dcvct mjcscci, umrla jc jcr nijc
mogla zadrZati prcsadcni organ."
TCrapcut: "Rcci mi neSto o S\'Om ocu."
Pacijwtica: "Bio jc diplomat, uspjt.'San pos\ovni Covjck. Jcdan od
njcgovc braCe poCinio jc samouboj!itvo."
Tcrapwt: "Sto se dogodilo u majCinoj obitclji?"
Pacijcntica: "To jc vrlo komplicirana obitclj. Postoji puno tajni - ho-
mosebualnost, kockanje, ovisnost, incest..."
Tcrapcut: "Postavi prcdstavnicu 1;1 S\'oju majku i za svoju scstru."
Tcrapwt: "Kako jc predstavnica pacijenticc?"
226
®
I' paci)cntica
0 "0
m~jka
otac
Sl prva scstra
53 Ire(;\ sestra
Prcdstm•tJiW pacijCiltia: "Nogc mise tresu i ne usudim se pogkdati
svoju mladu sestru. Nc mogu se pomaknuti."
Tcrc1pcut: "Ovdje dolazi na vid_ido puno stvari i postoji mnogo toga
Stn bi moglo biti znaCajuo. Medutim, moju pozornost najvi.Se zaoku-
plja prcsadivanjc. Pit am sc Sto se dogada s du.Som ohitclji u ovakvoj
situaciji? 2ivimo u vrcmenu kada su tak\'C stv.1ri moguCc. 1\:fi smo
stmrili nove moguCnosti, ali one mogu utjccati na duiiu na naCin
koji mi Cesto nc razumijcmo. Sto sc dogada kod presadivanja orga-
na? Zato Sto jedna osoba umirc, druga rno:l.c i mo:lda treba Zivjcti.
Prcduvjct za iivot jcdne osobc jc da nctko umrc. To jc naj\•ainiji
dogadaj u primarnoj obitelji, a konstclacija pokazujc posebnu po-
vezanost izmedu mladc scstrc i tvog oca. Cini mi sc da je on a oCc\·a
miljenica."
Pacijcntica kim a glai'Ortl i kaic: "To jc istina, uvijek jc hila."
U tom trcnutku poCco sam sumnjati da pacijentica nosi ncSto za svojeg
oca iz CeZnjc da mu budc bliZa jcr osjcb da postoji ncSto Sto ga vcZc i
zbog Ccga jc samo djelomiCno dostupan. To hi upuCivalo nato da mlada
scstra prcdstavlja nekoga za svojeg oca, moZda njcgova brata. Da bih
testirao tu hipotczu, pratim pokrcte prcdstavnika u odnosu na prcsadi-
vanjc organa.
Rckao sam pacijentici da doda joS jcdnu predstavnicu za pokojnu kCcr
svoje scsi rc. Kad ju jc dovcla u sredinu konstclacije, njczinc nogc izgubile
227
su sn:l.gu i on:'! jc pala 11a pod. Svi n konstdaciji Sokirani su nj~zmJm
prisustvom i cijdi sus! a\' Cini sc kao zarnrzm11. Kad sam zamo\io (0\·j~ka
da prcdstadja dijetc, darivatdja organa, te da lcgnc kraj pacij<.'nli(inc
prcminulc ncCakinjc, cijcla ~c obitclj okrcnula od njih, osim pacijcntiCinc
prcdstavnicc. Ona jc vrlo dirnuta i klcei kraj dvojc mrtvc djccc i uzima
ih u svojc rukc.
Kada sam pitao darivatdja kako sc nsjcCa, ndgovorio mi jc: "Ja sam u
rcdu. Nc osjcCam sc kao din Sircg sustava. i\loju powrnost pridaCi dijctc
kraj mcnc. Tu se dobro osjcCam."
Prcdsl<l\'llica paci}l'nticc kui:c: "Jam· mogu skinuti oCi s djctl'la·dari·
vatd.ia. Zapravo. :i.clim ntid svnjoj maj..:i. ali I\<.' mogu."
U tom trnwtku, oh.'l' prcdstm·nik progonna: ":\'e nwgu viSe podni~
jeti taj tcrct. i\.loja su T<lmcna t.1ko t<.'Ska. Cijc\.1 jc stvar tragcdija. a
gl<~vom mi prolazi rcCcnica: 'Sto stc to svi vi uCinili?'"
Plld}cntica otf.~owlm: "Da bismo financir<1li prcsadivanjc jetara,
zapoCcli smo kampanju prikupljanja srcdstava. 1\loj sc otac toga
jako sramio pa sam ja prcuzda organizaciju za prikupljanjc non:a
u svojoj kud."
Zbog slo7,cnosti kontcksta situacijc. odluCio sam sc usrcdotoCiti napa-
cijcntiCin odnos s occm. Njczina CcZnja za occm i njezina spremnost da
nosi ncSto za njcga oCitc SlL
Uzco sam pacijcntiCinu prcdstavnicu za ruku i udaljio sc s njom nckoliko
koraka od srcdiSta konstc\acijc. Rckao sam joj: "Ovdjc nc moZcS niSta
uCiniti. Ako ZcliS Zivjcti, moraS ostaviti proSlost iza scbc, s ljubav\ju i
poStovanjcm za ono Sto razdvaja OVll obitclj. To jc bo\an proccs, ali ako
to napraviS, tada nc sprjcCavaS razrjcSavajuCi pokrct duSc."
Pmistav11ica pacijcnticc potl•rdujc: "Da, to jc dobro, i zapravo, znarn
dajc to ispravno."
Molim oCcva prcdstavnika da stanc isprcd pacijcnticc. Na pitanjc icli li
iSta rcCi svojoj kCcri, odgovorio jc: "To jc mojc ito Cu nositi sam."
228
Pacijcntk<l jc zapl.lkala, a ja sam jc uputio da kaZc: "Dragi lata, Sto god
da nosiS, ja to poStu,icm i osta\'ljam tcbi." Otac kaic hvala, a ja ga molim
da izgovori i 0\'U rcCcnku: "Sada vidim Sto si nosila za mcnc i ja Cu to
prcuzcti."
Codinunakon tog rada Cuo sam od pacijcnticc da jc puno boljc. Evo Stn
jc o torn iskustvu napisala po sjcCanju.
"Dra_:!i Stcphanc,
proSic sam godinc s vama radii a konstclaciju zhog vrtoglavicc. SluZ-
bcna dijagnoza hila jc da jc vrtoglavica posljcdica abrazijc vratnog
kra!jc.Ska. 2:c!im vam rcCi da sam puno boljc, nisam imala ozbiljnc
vrtoglavicc od konstclacijc.
Konstclacija je pokazala sljcdcCc: svc jc bilo povczano s mojim
odnosnm ~ occm. Glavna ve1. a bilo je pre~adivanjc jetara za moju
neCakinju, prvu kCcr mojc mladc sestrc. Prc~adivanjc sc dogodilo
prijc IS godina. Visoki troSkovi zahtijcvali su da cijcla obitclj budc
ukljuCcna. OdluCili smo snositi troSak z.ajcdno i prikupiti dodatna
srcdstva. Moj sc otac silno sramio zbog toga, a,li shvatiojc,d~;·nc_n:ta
drugog naCina. Zato jc zamolio mcnc da -Organizii-am ilriku_J)Ijililjc
srcdstava i moja kuCa hila jc sjediSte ia cijehl stVar:· :PiiShita'_S·a~~-a.l! ·_,
to mi je bilo tciko. · -- , ·
Jctra su prcsadcna, ali moja neCakinja nijc pre:livjcla.__ U_ d_a~ov~tt\rn... -
jdrima razvlla se nckroza. Zna1i snlo da s'Ujch·a-doSla-O_d-a_tri&Og-;_·_-
djcteta.Svejcbilovrlobolno. , -' _.--_ - .:_.-.-;;.•,:_:·_.--.•
Za to vrijcmc, moj ota·c Obolio jc od ancniije _rid kojeJ~ ttije·op6:~-i~i-d·;·:-;·'
Poslije 15 godina ancmija jc posta~a icukcmija;(.inoj ota<; ii.m:rojC,-za _,
mjcsccdana. ~akon oCcve~mrH~--~rn_ala.~a'!l syoju_pryU_.V,r(<?gtaVi_i:jf;.,_._
··~:s:~:~0·,:Ji.~~~t:~~ij~·"~~#~~l·.~:~;~~~~~1~~~~ff~~t•.·
ladji se-J3Sno pokazalo _d.l-jfmiti6g:p~rfVatclj~-;yidj~ta·-~!fib):tri:Oj~_-);·
" ' " - ' ' ,,_ ---. __ ,,, ,'
229
prcdstavnica. Ja sam jcdina u obitclji glcdala to dijctc. lvloja prcd-
stavnica jed ina sc s briZnoSCu odnosila prcma mrtvoj djcci. Moja ih
majka nijc mogl-a glcdati, ani moj otac.
U tom stc trcnutku intcrvcnirali i udaljili moju prcdstavnicu od do·
gadaja. To jc izazvalo promjcnc u drugim prcdstavnicima. Osobno,
ja sam to do;i.ivjcla kao vcliko olakSanjc.
Onda stc stavili oCcva prcdstavnika da stoji isprcd mcnc. PruZio rni
jc mku i rekla sam mu: 'Dragi tala, Sto god da nosiS. jato poStujcm i
sad a to ostavljam tl.!bi.'
Na mojc vcliko i:-~ncnadcnjc, on jc spontano zahvalio, i mi smo sc
zagrlili.
Otada. nisam imala nikakvc ntoghiVicc i kad god osjctim da bi sc
simptomi mogli pojaviti, samo zamislim sliku s\'Og oca i u scbi po-
novim te rijeCi. Nakon toga, potcSkoCa ncstajc. Ponekad kad idem u
kre\'CI, zna mise dogoditi da osjeCam da mi sc krcvet miCe. OdluCim
lise prcpustiti tom osjeCaju ljLtljanja umjcsto da sc borim protiv nje-
ga,ono prcstaje.
Taka jc sada i viSe od godinu dana nakon konstelacije, a ja sam do-
bio. Puna hvala. Nikad mi nc bi palo na pamct vrtoglavicu povezati
s tiin dri.Igim pitanjem. Nadam se daCe ove informacijc biti korisne
vama i vaSim kolegaffia u poslu, te da Cc moZda pomoCi i drugima.
G."
230
Nasljedne bolesti
S \'rrmcna na vrijemc na konstclacijc dodu bolcsnici s nasljcdnim bo-
lestima. Njihova sudbin:~ Cesto ih dovodi u borbu proti\· roditclja koji
su im prcdali taj zdravstveni problem. Tcrapeut mo7.c postiCi koristan
uCinak time da pacijcnta suoCi s predstavnicima njegovih roditclja. Suo-
Ca\"anjcm sa svojim roditcljim:~, pacijenti mogu uvidjcti da borha protiv
majke iii oc;l optereCuje i oslabljujc i njih i njihovc roditcl,ic. Ono $to _ie
potrebno jest prihvatiti Zh·ot, Cak i po tako visoko.i cijeni.
Jatrogenc bolcsti i ncsavjcsno lijcCcnjc
U konstclacijama s pacijentima koji pate od bolcsti koje nasta}u kao
posljcdica liji.!CniCkih pogrdab, vidjdi smo da sc iscjelju_juCi pokrct nc
mo:i:e raZ\"iti sve dok pacijcnt zadrl.ava okrivljava_iud st;t\" prcma lijcC-
niku. I u takvim sluCajevima dina mike obitcljskog sustava Cine se od
znaCaja. Glcd anjc u I ijeCnika odvraCa pozornost ad ·.maCajnijih prolllerna
u ohitcljskim nbrascima i hlokira napredak i razrjcSenjc. Prcuzimanjc
odgovornosti 'l.a v!astiti udio u onomc Sto sc dogodilo ono je Sto dajc
snagu.
NEUSP)ESNA OPERACI)A OKA
Sudjclujw.'i u konstclacijskoj grupi, jcdan CctrdcsetogodiSnjak uvidio je
da njcgov najmladi sin, koji bo!ujc od dijabctesa, prcdstavlja njegova oca
(djeCakova djcda) za njcga. IspriCao je o sinovoj operaciji oka, koja nijc
uspjela. Zhog dijabetcsa, njcgov sin bio jc ozbiljno s\abovidan i samo jc
kirurSki zahvat mogao pomoCi. Opcracija na lijcvom oku proS\a jc bez
komplikacija, ali je kirurg pogrijcSio tijekom opcracije na dcsnom oku
zbog Ccga je dijcte na tom oku trajno izgubilo vid.
Pacijentov otac takoder jc bio slijep na dcsno oko. Kao gorljivi nacist,
dobrovoljno jc otiSao na bojiStc i clio gran ate pogodio ga jc u oko.
231
T\lcijcntu jc postalo j>tsno da mu jc njegovo dugogodiSnjc. o~tro osudi\·a-
njc vlaslil,l oca onemogud!o da budc povczan s njitn, Sto jc rczultiralo
time da je njcgovo d>tstito dijete prcuzclo tu ulogu.
P;Kijcnti koji su prctrpjcli Stctu zbog lijcCniCkc pogrcSkc razumljivo su
skloni smatrati lijcCnikc odgovornima z;l svoje potcSkoCc. lpak, bo Sto
vidirno u primjeru djcteta s invaliditctom, usmjeravanjc pozornosti n;l
krivnju li_)cCnika moZe odvratiti pozurnost od tcrncljnih pitanja u ohitdji.
TuZhc i optuZhc mogu stvoriti blokadu iscjL•ljujuCoj cncrgiji i korisnim
obitdjskiJ;l rcsursima. Ono Sto moZc ;'ruZiti snagu jest odoljcti p(•trchi
za nadoknMinm iii odm<1zdorn i, umtoC boli, suoCiti sc s vlastitim di.Je-
\om ndgovornosti za ono Sto se dngodilo.
JoS nijc utvrdeno u kojoj mjcri. ako i uopCc, ohitdjski z<~plctaji mogu
utjccati na tab·a transgcneracijska pnnavljanja sudbine. U ovom slul:;lju,
ncvjcrojatno je da .ic klijcntov sin izgubio des no oko, Sto jc takodcr bila i
sudbina njegova djcda.
Razmatranja: simptomi iz konstclacija?
Tijekom radionicc o ozdra\'ljcnju i samoizljeCenju, dr. Serge King, h<waj-
ski Sa man, ujcdnoj jc rcCcnici saico svoj stav o ljekovitim u(incima: "IIi
mijcnjatc fokus iii mijcnjate okvir."
Njcgova izja\'a odnosila sc na uCinkc unutarnjih s\ika i vjcrovanja tc na
njihov utjccaj na naS Zivot i zdravljc. Tc unutarnjc slikc nc bi bile problem
kada bi bile ispravnc, ali veCina naSih unutarnjih slika iskrivljcna jc ili
barcm ncpotpuna.
Jcdan od tcrapijskih ciljcva jest ispraviti slikc kojc su zaprcka za paci-
jcntovo zdravljc i Zivot kako bi proSirili njcgovc osobnc moguCnosti i
potcncijalc.
SljcdcCi sluCaj ilustrira ncpoicljan uCinak konstc\acijc i upuCuje na
odgovornost voditclja zaunutarnjc slikc kojc poliCe kroz tcrapcutsku
intcrvcnciju iii intcrprctaciju.
232
"To jc mojc,ja tu sc pol>rinuti za to."
(Pacijentica sa psihosomatskim gubitkom govor;l)
0\·a Zen a pati od problemas promuklosti koja sc progrcsi\'IJO pogori:ava
i svc CcSCc prolazi kroz razdoblja u kojima posvc gubi glas. LijcCniCki
prcgled otkrio jc kroniCnu upalu grla otpornu na svaki konvcncionalni
li_ieCniCki tretm>tn. Kad sam je pi tao Sto misli Sto bi mogao biti izvor pro-
blema, odgonlfila mi jc: "Postoji dio mcnc koji nc Zcli govoriti." Zatim
sam jc zamolio: "Zamisli schc u situaciji u kojoj tc tvoj glas izdajc i rcci mi
skim bi Zel.Jela razgovarati bd bi mog!a govoriti bcz ikakvih poteSkob."
J!MUcntita: (rcagim odmah) "Sa svojim sinom."
Tcmpwt: '"Sto Jc .~ njim?"
Panjcnti(a: "Pri_ic osarn !!Odina dijagnosticirana nm jc paranoidna
sh izofrcn iJa."
Tcmpcut: '"1\lo~.da tu postoji ncka vcza. Mo7.da stc obojc upctljani u
isle obitc!Jskc dinamikc."
(Pacijentim sc nc slaf::c.)
Pacijcntica: "Nc, shizofrcnija mog sina dolazi iz oCevc obitelji. To se
pokazalo u prcthodnoj konstclaciji. (Ljudi Ccsto vide ono Sto Zcle
vidjcti.) Otac mog sina, moj pnri suprug, sada jc takodcr sprcman
raditi na tom pitanju. Prije nekoliko tjcdana prijavio se za konstcla-
cijsku grupu."
Tcrapcut: "Vratimo se malo. Sto bi rckla svomc sinu kada bi mogla
razgovarati s njim bcz ikakvih poteSkoCa?"
Pacijcntica: "Uzmi svojc lijckovc!"
Imam osjcCaj da tim odgovorom izbjcgava ncSto pa sam poku.Sao osjctiti
u scbi scenarij razgovora sa sinom. PokuSavam osjetiti ono Sto jc prisut-
no u dubini, a ostajc ncizgovorcno. RcCenica koja mi dolazi jc: "Ostani!
- Cak i ako ja odcm." Kad to kaZem naglas, pacijentica odmah rcagira.
Pacijentica: "Naravno, radijc bih otiSla ja, ncgo da ode on."
233
 Tcrapwt: "Ti bi bila sprcmna Zrtvovati se za njrga?"
Pt!Cijmtiw: "Apsolutno!"
Tcrapc111: "r\ko jc shizofrcnija povczana s ncCim u obitclji njcgm·a
oca, onda jc drsko i kontradiktorno zami$1jati da bi ti mogL1 pro-
mijcniti sudhinu sina ZrtvujuCi sche. To nijc iscjdjujud stav ni za
tcbc, ni za sina, ni za prvog supruga. Ako si sprcmna, pnsta\·imo
konstdaciju i m·u situacijtL"
Pacijcntica sc sla;i.c, pa ~.1m .k zamolio za dodatnc int(mnadjc.
·t~·rapcut: "]rna li drugc djccc iz prvog hraka, osimt\'(lg sina?"
PacUorti(;l: "Starija kd."
'J~·rapt'u/: "U rcdu. PoCct Ccmn s tri prcdstantika- za tcbc, za prnlg
mu"i.a i za ,-a~cg sina."
Pacijcntica po~tadja tri prcdstavnika. Sinew prcdstantik odmah sc po-
Cinjc okretati kao da jc u pqtrazi za ncCim. Rcbo jc da sc osjcCa kao da
jc pod ul_iccajcm silc koja jc jaCa od njcga ida jo_i sc on mn~.c sanw pn:-
pustiti. OCc\· prcdsta\'llik glcda pokrctc s\·ojcg sina zabrinuto. i\lajCina
prcdstavnica okreCc sc od svojcga sina i izvjcStava: "Zapravo, ja Zdim
otid, ali nc mogu."
Dodajemo prcdstavnika za sinovu shizofrcniju. Pacijcntica izabirc
muSkarca i post;l\'lja ga u srcdinu prostora, gdjc on odmah pada na pod.
Sinov prcdstavnik prcstajc sc okretati i zuri u Covjcb koji lcZi n;.l podu.
Dodajcmo prcdstavnika za njezin problem, gubitak glasa. Ona izabire
Zcnu i stavlja jc iza prcdst<wnib shizofrcnije na podu. I nc poglcd;wSi
prcd5t.:l\'nika koji lci.i prcd njom, prcdstavnica pacijcntiCinih simptoma
stavlja si rukc oko wata, kao da se sprcma zadaviti samu sebc. PoCinjc
nckontrolirano gut alii bori sc dod do daha.
Zanimljivo, pacijcntiCina predstavnica okreCc sc svojcmu prvom nm?.u
i klanja mu sc, bcz mojc sugcstijc. Ta gcsta pruia vcliko olakSanjc prcd-
stavnici pacijcntiCinih simptoma i ona moic ponovno disati. Gleda u
prcdstavnika shizofrenijc koji lcZi ispred nje i \ijcie kraj njcga.
234
Sinnv prcdsta\'nik glcda u tc dvije osobe kojc lck BnS. sc htio okrcnuti
prcma ocu kada jc prcdstavnica pacijcntiCinih simptoma sjcla irekla: "Ja
hih stvarno htjcblciati ovdjc jcr sc osjcCam jako povczano, ali nc rnogu
naii mir." Sinm• prcdstavnik govori: "Ona (prcdstavnica simptoma) me
zbun_jujc. Zclirn iCi s occm, iSao hih do njcga upravo sada, ali nc mogu.
Ona me zaustavlja." Predstavnica pacijcntiCinih simptoma izjavljujc: "J<l
nc pripadarn ovanw. Nctko drugi spada ovdjc."
Sincl\' prcdstavnik odgovara: "Ond<1 Cu ja iCi." Ona uzvraCa: "To nc mogu
dopustiti!"
U tom trenutku, prckid,un dijalog i pitarn prcdstavnika sinove shizofrc-
nijc kako .~c osjeC;1. On sc smijc i okrcCc sc prcdstavnici gubitka glasa i
kaZc: "Stalno mislim, hajdc, rcci to. Ti to zna.~.I"D_".icC.tm najjaCu pm·cz,1-
nost s prcdstavnicom gubi!ka glasa. Zelim dame ostavc na mini, ali sam
~c nc rnogu ~miriti."
Kaicm pacijcntici: "loS se pitam za koga vaS sin to nosi." Ona odgovara:
"VeC sam vam rckla. Za .svog oca." Odgovaram: "Nisam tako siguran, i
joS hih ndto isprobao." Zmnolio sarn pacijcntiCinu prcdstavnicu da kaZc
S\"O_icm prvom muZu: "To jc mojc i ja Cu sc pobrinuti za to."
Kad jc on a ponovib tc rijcCi, prcdstavnik shizofrcnijc sc opustio. Sinov
predstavnik ide ocu, a prcdstavnica gubitka glasa kaZe: "Ja mogu lc:iati
ovdjc doljc iii, joS holje, mogu iziCi."
Prcdstavnik prvog muia okrcCc sc, a ja pitam Sto se dogada s njim.
On odgovara: "Nc iclim to glcd.1ti. Osjc<.'am sc okrivljenim za ncSto Sto
nema nikakve vczc sa mnom."
ObraCam sc grupi: "VcC smo na poCctku konstclacijc rnogli vidjcti da
obiteljska dinamika VC7..ana 7.a shizofreniju nc dolazi iz oCcvc obitclji.
OCe\'U prcdstavniku nijc bio problem glcdati u svog bolcsnog sina. Onaj
tko to nije mogao hila jc majka. Dakle, moZcmo prctpostaviti da on a iii
njczina obitelj nc mogu vidjcti iii prihvatiti nc.Sto."
Lcicrnosam pitao paCIJcutiw: "Koliko stc dugo hili uvjcrcni da ovo
dolazi iz obitclji prvog muia?"
235
 Pacijcntiw: "Oko god inn dana. otkad sam radib konstelaciju za
sina."
Tcmpeut: "I koliko stc dugo irnali problemas glasorn?"
PacijCIItica: (::amWjcno) "Pa, pribli7.no isto tolikn vrcmcna. Daklc,
to dolazi s rno.ic stranc?"
'!i·mpc111: "lzglcda da postnji \'CZ<l."
PilcUc,;tica: "Svi u mnjnj obitcl_ii im.1ju problems krinl_inrn."
Nisam sc upccao na njczin pnziv da istr,l7.imto nbitcljsko pitanjc. t'mjc-
sto toga, traZirn da sln·ati svn_iu ndgovnrnost.
'Ji·rapcut: "Recite s\·nm nmZu: 'To jc sada mn_ic i _ia Cu.sc brinuti n
tome."'
Kad jc izgovorila tc rijcCi. prcJst;n-nik prvog suprug.1 okrcCe se s\·ojcm
sinu i uzima ga u naruCje. Prcdsta\·nica pacijcnticc spuSta sc na koljcna
kraj prcdstaYnika shizofrcniJc. PoCinjc plakati i polaZc g];:l\'11 u n_icgnwJ
krilo. Onjc grli i njih dYo_ic ostaju tako. dok sc pacijcntiCina prcdstamica
sama ne nslobodi zagrljaJa. Obo_ic izgledaju nlo zadovoljno. Prcdstavni-
ca pacijcnticc okrcCc sc svojcmu prvom rnu7.u, pa mcni, i kaZc: "2.clim
rcCi svom muZu da mi jc Zao Sto sam ga okrivila."
SlaZcm sc, ali molim pacijcnticu da sada sama udc na wojc mjcsto u
konstclaciji. Ona najprije odlazi do predstavnika shizofrcnijc. glcda ga u
oCi i grli ga. Kad sc smiri, glcda mu:la i sina i ka:i.c: "Srctna sam kada tc
vidim uzagrljaju tvog oca." Na njczinc rijcCi, sinov prcdstavnik zablista.
Prvi put izgleda kao bczbriZan djcCak.
Godinu dana nakon konstelacijc, vidio sam pacijcnticu na konfercnciji.
Zamolio sam je da napiSe nckoliko rcdaka o svojem proccsu nakon kon-
stclacijskog rada.
-- "SjcCam Sc da sam Vam rekla da shizofrcnija moga sina ima svojc
kOrijcncu obitclji njcgova oca. !deja dabi bolcst moga sina mogla
·- ifuati \iCzc s dOgadajima u mojo] obitelji hila ·mi je vrio- Sokantna.
236
UopCe nisam hila sprcmna za takvu moguCnast, a mogu vam reti da
sam asjclila \'c\iki otpor kada stc to natuknuli.
Ipak, kako sc konstcl:~cija n:~stavljala, uvidjcla sam da sc prcdstavnik
mag sina uaCljivo poCco boljc asjeCati Cim sam poCela razmatrati tu
moguCnost, pagotovo kad sam prihvatila prcdloZeni korak prema
rjcScnju.
Nakon ll' konstclacijc, svc sam viSe hila u stanju priznati moguti
utjc(aj mojc obitdji na halest mog sina. Mogla sam prcuzcti woj dio
cdgovornosti i poCcla sam istraZivati o svojoj obitclji. Otkrila sam
nckc nove inform:~cijc o majCinoj obitclji. Moja jc baka umrla kada
je moja majb imala 12 god ina. Nakon majCinc smrti, moja jc majka
hila odvojena od svojc braCe i sestara. Ono Sto jc maZda i najvaZnije,
saznala sam da je moj djcd moZda hio povezan s ubojstvom.
Motivirana konstelacijom potakla sam i podr7.a!a sina da viSe vrcme-
na provodi s ocem. Oni se rcdovito vidaju i obojica u:livaju u tome.
C:ini se da jc to vrlo dobro Z.'l mog sina, a trenutaCno jc i njegava
halest bolje."
Zanimljivo je da pacijcntica nije rckla ni rijeC o svojim simptomima zbog
kojih jc izvorna doSla na konstclacijc.
Na naprednom teCaju iz mcdicinske radiestezijc, Cesto sam bio izncna·
den toCnoSCu perccpcije, ali sam primijetio da su sc interprctacijc tih
percepcija uglavnom pokazale pogre!inima.
Svjesnost predstavnika u konstclaciji toliko jc imprcsivna da moZc staviti
tcrapcuta, kao i pacijcnta, na kuSnju da se upustc u riziCna tumaCcnja.
Ono Sto je potrcbno, po mojcm miSijcnju, izniman jc aprez i suzdrianost
od strane tcrapcuta. Tcrapeut I reba promatrati kaka pacijcnt usvaja pro-
ces konstclacijc i intcrvencijc, kao i kakve unutarnje slikc pacijcnt nasi sa
sobom mkon rada u grupi.
237
 TRECE POGLAVLJE

Zakljucak

.. fa 011 d,;it' dr< ~WI(~' n/t';.::nl'f' i:lil:lllll<l :lima i dollfillw ida kUa prdrl
pnn't'<illitimo i ncprm·cdnicimn."
- M111t:i 5;./:l

,
Svjcstan sam da sam s!uCajc,·c i primjcrc za m·u knjigu birao na
poscban naCin. Nato su umnogomc utjccak i povratnc informacijc
od pacijcnata. Iz pcrspcktivc rada sa sistcmskim konstclacijama,
zasigurno bi bilo mnogo viSe izvjcSCa o mnogim drugim pitanjima
zdravlja i bolcsti.

U nastojanju da sc naglasi jedinstvenost svakoga pojedinaCnog

radnog proccsa, namjcrno sam sc suzdrZavao od prikazivanja su-
protstavljcnih poglcda na obiteljskc dinamikc i bolcsti kojc najCeSCc
susrcCcmo u konstclacijskom radu. Cilj ave knjige jest podizanje
svijcsti o moguCim primjenama, a prijc svega, o potcncijalu sistcm-
skih konstclacija za rad s osobama kojc pate ad zdravstvcnih pro-
blema. To sc jcdino maZe postiCi prilaZcnjcm svakom pacijcntu kao
jcdinstvcnoj individui. Cak i kada sc istc iii sliCnc dinamikc unutar
obilclji Ccsto pojavljuju u vczi s odrcdcnom bolcsti iii patologijom,
koraci prema razrjc.Scnju spccifiCni su za svakoga pojedinog paci-
jenta. UmijcCc primjenc ovc mctodc lcZi u pomaganju pacijcntu
da pronadc kritiCnu toCku prcokrcta. BaS kao i u homcopatiji, nc
pogoditc li cilj, i mali jc promaSaj isti kao i onaj kilomctarski.

239
238
Za mcnc, razrkSenic
. .
. znaCi mo~uCnost ill s\obodu da sc poduzmc
pr\'i korak. SYaka promjcna zahtijcva odrcclcnu ko!iCinu tkksi-
CETVRTO POGLAVL)E

bilnosti. I.sto vrijcdi za tcrapcutc. Tcrapcuti .se moraju Cuvati od

toga da svoja iskust\·a nc prctvorc u krutc tcorijc kojc onda gubc
svoj iscjcliteljski potcncija!. Jskustvo pridonosi iscjclitdjskoj moCi
i snazi kada postanc dio tcrapcutova naCina bivanja, a nc samo
Izgledi
akumulirano i'.nanjc.

Ono Sto yiJimo iz konstclacijc u knnstclaciju tcmcljni su ohr.1sci

razrjcScnja koji sc prcklapaju i nadupunjuju. Kao Sto jc j.tsno iz
primjcra sluCajc\·a, mnogc bolcsti povczanc su sa sudbinonl is~
kljuCcnih 2\anm·a nhitelji. Patnj;l i bol bolcsti stvaraju prisilu dati
!judi ponovno zauzmu svoje mjesto u obitelji kojc im pripada, kao
ida potisnuti traurnatski dogathlji budu priznati ida im sc posn:ti
pozornost.
Ova intcgracija Ccsto zahtijcva proccs oslobadanja s roditcljima i
od njih, kao i od obitclji. Ona iziskujc prcvladavanjc savjcsti koja
vlada u obitclji i razliku_ic i razdvaja dobro od z!a. disw.nciran.ic od
iskljuCivih prosudbi i ocjcna tc prihvaCanjc da svatko, kakav god
on hio i Sto god radio, ima jcdnako pravo na pripadnost.
·: .. i ~\·sto &II Z/1\'f.~<'lkom pol'il(ic."
- U. M. Rifk,·
Kad bih, kao autor, mogao poic!jcti jcdnu stvar na kraju knjigc,
onda bih po:l:e!io da mcdicinsk<l struka ukljuCi transgeneracijsku
perspcktivu u razmatranjc podrijetla i Cimbenika koji pridono-
sc holesti. Po mojem miSljcnju, sistemsko-konstdacijski rad sa
zdravstvcnim problcrnima zasluZujc priznato mjcsto u podruCju
medicine.
Usto, gajim nadu da Cc se uvidi i razumijcvanjc koji proizlazc iz si-
stemskih konstclacija Siriti i dovcsti do obuhvatnijcg razumijevanja
bolcsti i zdravlja u naScm druStvu.

Cak bismo mogli zamisliti i doba kada Ccmo svoju djccu poduCa-
vati ovom Sirem poglcdu na povczanosti koje utjcCu na nastanak
bolcsti iii poboljSanjc zdravlja. Mogli bismo sc nadati Ce i naCin
prchrane ponovno stcCi va;/,nost u znanosti, kao potpora Zivljenju
koje vodi do fiziCkog i mcntalnog zdravlja. Konstclacijski rad mo-
Zcmo jcdnostavno smatrati metodom lijeCenja, ali u Sircm smislu
to je uCenjc o ljudskim odnosima, Zivotna filozofija, Zivotni stav i
naCin Zivota.

240 241
 Bibliografija
SljcdcCi autori zn:1Cajno su utjcoli na obliknvanjc mnjcg r;:~wmijc\·;mja
bolcsti i zdrav\j;l. Prcm;:~ njima, bo prcrna smjin1 vaZnim u(itcljima,
osjcbm poStovanje i zahvalnost.
Tctncljni rad(wi o obitcljskirn konstclacijanJa
Hellinger, B. (2001.): l.on.~·~ Own Truths .. H<lndi11g and B<llandng in
Close Relationships. Phoenix. Ariul!la (Zcig. Tucker & '[ht'iscn, Inc.).
l!diingcr, H. (2002.): Insights·· LoSIIll"l'S a!Hl Stories. !it'iddht'rg (Cad-
Aucr-Systcmc Vcrh1g).
I kllingt'r, B. (2002.): lkr o\u~lausch. Fnrthildung i"iir Eunilicnstdler.
Heidelberg (Carl-Aucr- Systcmc \ 'crlag ).
Hellinger, B. (2003.): Ordnungcn tks 1-klfcns. Ein Schulungsbuch. 1-lci-
dclhcrg (Carl-Auer-Systemc Verlag).
Hellinger. U. (2006.): No Waves Without the Ocean - Experiences and
'llwughts. Heidelberg (Cari-Aucr-Systemc Verlag}.
Hellinger, B., Ten HOvel G. (1999.): Acknowledging What Is~ Conversa-
tions with Bert Hellinger. Phoenix (Zeig, Tucker & Co., Inc.).
Schneider, f. R. (2007.): F;1.mily Constellations ~ Bask Principles and
Procedures. Heidelberg (C;J.rl-Auer-Systcmc Verlag).
Hellinger, B., Weber, G., Beaumont, H. (1998.): Loves Hidden Symmetry
- What Makes Love \Vork in Relationships. Phoenix (Zeig, Tucker &
Co.).
Konstclacijski rad s bolesnim ljudima
Alex. Ch. (2006.): KOrpersymptomc - was zcigen sic uns~ Systcmische
Aufstellu ngspraxis (3),str.I9-22.
242
Essen, Ch. {199:-l.): Familien-Stcllcn bci Angstsymptomatik und Pani-
katlackcn. U: G. Weber (ur.): Praxis des Familien-Stellens. Heidelberg
(Carl- :\w:r- Systemc), st r.305- 312.
Eidmann, F. (1998.): Erfahrungen mit der Nutzung dcr Konzeptc Bert
l kllingers als Psychothcr;.~peutin in einer Ar7.tpraxis mit onkologischem
Schwcrpunkt. U: G Wl•bcr (ur.): Praxis des Familicn-Stcllens. Heidel-
berg (Carl·Aucr-Sy-steme), sir. 288-293.
Eidmann, F. (2001.!: :\ufstellungt'n von Organsrstcmen in dcr Psychoon-
kn!ogic - Erf.1hrungen und Hypothcsen. U: G. Weber (ur.): Dcrsc!be
\\'ind bsst vide Prachen steigl'n- Systcmische I.Cisungen im Eink!ang..
I kidclhcrg (Cul-:\ucr-Systemc), str. 200-216.
Essl. B. (2006.): 11H•rapcutic Application of f-amily Constellation Work
fnr Chronic Illness. ·nJC Knowing Field 200(>. (7),str. 5-9.
h:-hlinger, M., Gassner G. (2002.): Aus dcr Erstarrung in die Bewegung...
U: Baxa. G. L., Essen, C., Krcszmcier, A. H.: VerkOrperungen. Systemische
Auf~tc!lung, 1\:{irperarbcit und Ritual. Heidelberg (Carl-Aucr-Systemc).
1-l;lusncr, S. (2000.): Coincidence or Providence. A Constellation Concer-
ning Neurodermatitis. Systemic Solution Bulletin 2000./J.,str. 37.
Engleski prijcvod: Hausner, S. (2005.): Krankhcit und Seelc Workshop
(Uvc-l\.·1 itschnitt).
5. lnternationalcr Kongress fUr Systcmaufstellungen. Karlsruhe (Stein-
hardt Film + Verlag). Englcski prijevod: Hausner, S. (2007.) Heilung aus
Einklang Vortrag und Workshop.
6. Intcrnationaler Kongrcss fUr Systemaufstellungcn. Karlsruhe (Stein-
hardt Film+ Verlag).
Hellinger, B. (1995.): Familicnstcllen mit Kranken. Dokumcntation cines
Kurses fUr Krankc, beglcitcnde Psychothcrapeutcn und Arzte. Heidel-
berg (Carl-Auer-Systemc Verlag).
Hellinger, B. (1998.): Wo Schicksal wirkt und Dcmut hcilt. Ein Kurs fUr
Kr;1nkc. Heidelberg (Carl-Aucr-Systcme Verlag).
243
Hellinger, B. (1998.): Schicksalshindungcn hei Krebs. Ein Kurs flir
' '
BctrnlfcJH.', ihrc Angchiirigcn und ·nlcrap<.'uten. Hciddh<.'rg (Cark\uer-
System<.' V<.'rlag).
Hdlinger, B. (2003.): To the Heart of the ~biter- Brief"Ihcrapics. Hei-
delberg (Carl-Auer-Systeme Verlag).
l!el\inger, B. (2000.}: \\'(l Ohnm<H.:lll Frieden stifle!. hlmilknstellen
mit Opfcrn von Tr.mma, Schicksalund So..:lmld. Hcidcll)('rg (Carl-:\uer-
Sysll':ne Verlag).
llcllingcr, B. (200\.): Was in Familicn krank mach\ und hei]l_ Ein Kurs
flir Bctrolfene. I Jciddberg (Carl-Aucr-Syskme Verlag).
Hellinger, B., Kaden, /I.!. (ur.l {20tH.): Die gri:iEcre Kr;d!. lkwcgungen dcr
St'ek ht::i Krt::hs. 1-kidclberg (C:arl-Auer-Syst<.'nll' Verlag).
Hellinger, IL Kaden, ,\I. (ur.) (2001.): Liebe am :\bgrund. Ein Kurs ftir
Psychosc-Pat ienten. 1-lcidclhcrg (Carl-:\ ucr-Systeme \'crlag}.
Hel\i ngcr, B. (200·1.): Di mcnsions of I !I ness & He a It h. The Knowing Held
20(J.I. (5).str. ·1.
Hellinger, B. (2004.): Integrating Excluded Persons and Ewnts- Further
Thoughts on Illness. The Knowing Held 200-t. {S),str. 4·1.
Hellinger, B. (2005.}: Ocr hOchste Grund der Arznei ist die Liebe (Para-
cc\sus). U: Heilkriilie- 7. Symposium der Paracdsus Akademie Villach.
Vil\ach (Verlag KI-Esolerik Geiger & lvlirtitsch OEG).
Hellinger, B. (2005.): Spiritual Dimensions of Illness aJHi Health. U:
Lynch, f.E., Tucker, S. (ur.): iv1cssengcrs of Healing- ·rhe Family Con-
stellations of Bert Hellinger Through the Eyes of a New Generation of
Practitioners, str. 269-273.
Ingwersen, D. (2008.}: Psychomatic Symptoms in Constellation Work.
The Knowing Field 2008. (ll),str.25-3l.
Jaruschcwski, A. (2006.): Symptom-Aufstcllungen. Beobachtungen "aus
der Wcrkstatt". Systemischc Aufstellungspraxis 2006. (I), str. 28-32.
244
Kutscher, I., Brugger, C. (2006.): What's Out of Order Here? Illness and
1:amily Constd!ations.l-leiddbcrg (Car!-Auer-Systcmc Vl'r!ag).
Kutschcra, l. (2002.): D.1s 1-icrz. Praxis dcr Systemaufstel!ung 2002. (2),
sir. 36-37.
Lrnch, J. E. (2006.): Donor Organs- A Constellation. "!he Knowing Field
2006.(7},str. 30.
i\lumbach, B., 1-1. Di-iring-1\leijer (2003.): Die "frlih gchorencn Ges-
dndstcr'". Aufstellung \·nn Zahnproblcmen. U: H. Piiring-i\lcijcr (ur.):
System;111fstc!lungcn. Gehcimnisse und Verstrickungen in Systemcn.
1\Hlcrborn (Junfcrmann), str. 99-106.
Prckop./. (!9H9.) Hilttcst dumich festgchaltcn .., Grundla_gen und r\nwen-
dung dcr I:csthaltc."fherapie lvHinchcn (Kiiscl Verlag).
Prekop, J., l-Id linger, B. (/998.) \\'cnn ihr wiisstcL wic ich euch Iiebe.
i\liinchen (Ki-isd Verlag).
Ramos, D., Weber, G. (2006.) Schlanosigkeit. Einc cindrucksvolle Fall-
gcschichtl'. Praxis der Systemaufstdlung 2006. (1), str. .19-41.
Ruppert, F. (2002.): Psychosis and Schizophrenia: Disturbed Bonding in
Family Systems. "Jhc Knowing Field 2002. {3), str. 12-19.
Ruppert, F. {2003.): Dcpressioncn - Symptomc, Ursachcn und VcrHiufe
aus der Sicht ciner systemischcn Psychotraumatologic. MUnchcn: Kat-
holischc Stiftungsfachhochschulc Mi..inchcn.
Ruppert, F., Freund, C. (2007.) Hypcraktivitilt und ADHS. Erkcnntnissc
libcr die Ursachc dcr Unruhc von Kindem a us 7.wei Aufstcllungssemina-
ren. Praxis der Systcmaufstcllung 2007. (1), str. 74-82.
Schafer, T. (2004.): Wenndcr KOrperSignalegibt. WegeausdcrKrankheit
durch systcmische Aufstellungen. Miinchen (Knaur).
SOller, I. {2001.): Beispiel eincr systcmischen LOsung bci ciner Tinnitus-
Patientin. Praxis dcr Systemaufstellung 200 I. (I), str. 43-45.
245
Sparrer, I. (1999.): Systemischc Strukturaufstel!ungen zu psychosomatis~
chen Erkrankungcn. Pr.1xis dcr Sp.tcmaufstellung 1999. (2), str. 30,37.
Sparrer, I. (2002.): Kiirpertcile im syskmischen Dialog. U: B<~xa, G.L.,
Essen, C., Krcszmcicr, A. J-1.: Verki'!rpcrungen. Systcrnischc AuC,tdlung,
KOrJ'L'rarheit und Ritu;1!. 1-lcidelberg (CarJ,:\ucr-Systeme Verl.1g).
Weber, G. (2007.): Der Tic -~ hllbdspid eincr Symptomaufstcllung.
Praxis dcr Sptem;m(stdlung 2007. (I). str. R:I-RH.
Walper, G. (!998.): Frau hat i'.t!lll wiedcrholtcn ;\lai Cichiirmutter-t.!yo-
mc. Praxis dcr System<Jufstcllung !99S. (2), str. 31-33.
Ostali nasltl\'i:
lbsscrrnann, D. (!9-\R.): ;\m Ramie des Unsagh<ITL'll. Neue Rilke·
Aufs;itze. Berlin (Hermann 1-llibener \'crlag).
B<~sscrmann, D. (197·1.): R ilkcs Vcrmiicht n is fli r u nserc Zeit. ikrli n (Her-
mann Hiibener Verlag).
Bosmrmcny-Nagy, 1., Spark, G. (1973.)·. Invisible Loyalties- Reciprocity
in Intergcncrational Fatnily 'Iherapy Hagerstown (Harper & Row Pu-
blishers).
Butol\o, W., Krlism<~nn, l\·1., Hag\, M. (2002.): Leben nach dem Tr<~u­
m<~. Ober den therapeutischen Umgang mit dem Entsetzen. iv1iinchen
(Pfeiffer Verlag).
Campbell,}. (1972.): ivtyths to Live By. New York (Penguin Putn<~m Inc.).
DacquC, E. (1938.): Das verlorene Paradies. Zur Seclcngcschichte des
1'.-lcnschen. lvHinchcn und Berlin (R.Oldenburg Verlag).
DcPhilipp, W. {ur.) (2008.): Systcmaufstellungen im Einzdsctting. Hei-
delberg (Carl-Auer·Systemc Verlag).
Eick, K.J. (1990.): Hom6opathic 2000. Anger (Anger Verlag Eick).
246
Erickson, 1·1., Ros.)i, E. (1979.): Hypnotherapy. An Explorntory Casebo-
ok. New York (irvington Publishers, Inc.).
l:r;mke, U. (2003.): In J\·Iy Mind's eye- Fnmily Constellation in Jndivi-
dual'lhcrapy and Counselling. Heidelberg (Carl-Auer-Systemc Verlag).
Fritsche, 1-i. (195-1.): Samuel 1-Iahnemann. Idee und Wirklichkeit der
J-lom6opathie. Stuttgart (Ernst Klett Verlag).
Fritsche, I I. ( !979.): Erhiilmng der Sch Ia nge. 1\l ysterium, Menschenbild
und Mirakd da 1-lomiinpathie. Stuttgart (Ulrich Burgdorf Verlag).
(;adamer, 1-J.-(~.(l<J<J<I.): Ober die Verborgcnhcit der Gesundheit. l:ran-
kfurt (Suhrkamp Verlag).
(~icgcrich, \\'. (!9fiR.): Die Atomhnmbc als scclischc Wirklichkeit. Ein
\'crsuch iibcr den Geist des christ lichen :\bendhwdes. Ziirich (Schwei-
zer Spiegel Verlag).
Ciegcrich, W. (1989.): Drachcnkampf odcr Initiation ins Nuklearzcital·
tcr. Ziirich (Schweizer Spiegel Verlag).
Giegerich,\\'. (2005.): Was heilt? U: Heilkraftc- 7. Symposium der Para-
cclsus Akadcmic Villach. Villad1 (Verlag KI-Esoterik Geiger & Mirtitsch
OEG).
Grossmann, K.E. I Grossmann, K. (2003.): Bindung und menschliche
Entwicklung. john Bowlby, Mary Ainsworth und die Grundlagen dcr
Bindungstheorie. Stuttgart (Klctt-Cotta).
(irossmann, K. I Grossmann, K.E. I Waters, E. (2005.): Attachment
from infancy to adulthood: ·nlC major longitudinal studies. New York
(Guilford Press).
Gruen, A. (2002.): Dcr Frcmde in uns. MUnchen (DTV).
Hahncmann, S.(l985.): Organon original~ Organon der Hcilkunst. Berg
am Starnbcrger Sec (0.-Verlag).
Hain P. (2001.): Das Geheimnis thcrapeutischer Wirkung. Heidelberg
(Carl-Auer-Systeme Vcrl<~g).
247

Haley, ). {1973.): Uncommon ·rhcrapy - The Psychiatric Techniques
of}.. tilton 1-1. Erikson, i\ID. New York (W.W. Norton & Company}.
Hamer, R.G. (1987.}: Das nntogenelischc System dcr Tumorcn mit Krebs,
Leukamie, Psycllosen, Epilcpsic. Kt1ln (Amki-di-[1irk-Verlagsg,e.sc-
llschaft).
J-ldlinger, B.. Ten 1-!ii\·c!, G. (2005.): J:in Ianger \\'q;. c_;espriiche iibcr
Schicba\, \'ersiihnung und GlUck. Mlinchcn (Kiisel \'crlag).
Hril'Pll'-T, G. (2001.): "Hcih [krnut ~-1\'0 Schicksal 1\"irkt?" EinL Studie
zu Effekten des Farnilienstdlcns n~Kh Jlcrt Hellinger. i\flinchen I \\'ien
(Profil \'erlag).
Holmes,). ( \993.): John B nwlby's at 1ach rnent theory. l.nndon (Routledge).
Ingwersen. E (2002.): \'onder Cieburt und 1-linbewl'gung Z\l Systcmauf"·
stdlungen U: G.L Baxa, C. Essen,:\. 1-1. Kreszmcier·. Vcrkllrpcrungl'n.
Systl'mischc Aufstellung. Ki.'lrperarbcit und Ritual. Heidelberg (Carl-Au·
er-Systeme Verlag).
Jung. C.G. (ur. Jaffe, A.) {196\.): l\-lcnwries, Dreams. Rdlt::ctions. Nl'w
York (Random House).
Keleman, S. (1985.): Emotional Anatomy- 'Dtc Structure of Experience.
Berkeley (Center Press).
Kiss, A., Geiger!., Kainz. M., \Wissner, B. (2005.}: Transplantation und
Explantation ;ms psychosomatischer Siehl. U: 'Iherapeut ische Rundschau
2005. (62).
Le\'ine, P.A. (1997.): Waking the Tiger - Healing Trauma. Berkeley
(North Atbntic Books).
I cing, Moab, Utah (Real Peaople Press).
Maddung, E., Innecken, B. (2004.): Entering Inner Images- A Creative
Usc of Constellations in Individual 'D1erapy, Counselling, Groups and
Self-Help. Heidelberg (Carl-Auer-Systeme Verlag).
t-·Iinuchin, S., Rosman, B. L., Baker, L. (1978.): Psychosomatic Families:
Anorexia Nervosa in Context, Cambridge (Harvard University Press).
I
•
I
i 249
248
Ri\ke, R. l\L (1975.): Duino Elegies and 'lhc Sonnets to Orpheus. (A.
Poulin, Jr.).
Rosen. S. ( 1982.): jl, I)' \'oice will go with you - 'I he teaching tales ofM ilton
1-l. Erickson. New York(\\'. W. Norton and Company).
Satir, V. (1975.): Self Esteem. Millbrae (Celestial Arts).
\'. Sd1lippe, A.. Schweizer, J. (2003.): Lehrbuch der sptemischen Thera pie
und Bcr;ttung. C)iittingcn (Vandcnhoeck&Rupn.•cht).
Schri'ldll'r, \\'. (1959.): Pr1isenzwirkung. Vom Wescn der Hcilung durch
Kontakt. Ulm/Donau (Arkana-Verlag).
Schiitzcnbcrgcr, A.:\. (l':l<JS.): "!he :\nccstorSyndrorne '" Transgeratio-
nal Psychotherapy and the Hidden Links in the f.ami!y Tree. London
(Rnutk·d~c).
Schustcrman, D. 1-l., (2003.): Sign language of the sou!: a handbook for
healing. Cranston, Rhode Island ('01e Writers Collective).
Simon, F. B. (2001.): Die andere Scite dcr Gesundheit. Ansatze einer
systemischen Krankheits· und 1herapictheorie. Heidelberg (Carl-Auer-
Srstemc Verlag).
Sparrer, I. (2007.): Miracle, Solution and System - Solution-focused
systemic structural constellations for therapy and organisational chan-
ge. Cheltenham (SolutionsHooks).
St.-Just, A. (2006.): Relative Balance in an Unstable World - A Search
for New Models for Trauma Education and Recovery. Heidelberg (Carl~
Auer-Systeme Verlag).
Stevens,}. 0. {\971.): Awareness: exploring, experimenting, cxperien·
Tomatis, A. (1991.): The conscious car, Barry Town, N.Y. (Station Hill
Press).
Upledger, }.E. (2002.): Somato Emotional Release - Deciphering the
Language of Life. Berkeley (North Atlantic Books).
 ·-.E".
0
N
§
c.
~

.:::·~ '0
"'"
0
v, ""
~.
"<E' """'
~

;.:,
C-
~
= .~

'·c v
=
c
~
"
t; ·- - ·~

--
C'

""<o
:::· 2'
g. 3
..2 ~
~

"·~
"'
1:
--"
-
--
""
.2
~

=
c. c Cl;
= =
c
-
~

·-"·
2 0

C' ~ E
" <
~

X ~.
~
"" '"
" "
=
•v
~.

'
c "
,__ -;j
-- - E 1:
·~ ,o
z ~ •v

q "-
0 0
v, ~

- ;:
= E' =
~
c
c 0
~
c "
-"
0

-E ~
:;:;
= -
v
,.,, .':":::! ,..." "'
·~
-,;

0 ~

"'::::
:v 2 ~
~
~-
_2
< >
v

-"· C-
0 < _s,, g =
=
..
- v.
v

" "' "'

c.
0
="
~
•v
•J if ~

"' ~
"

" ~" < :g~ ..:::-g ·-"=

~

0
~
"
"' ;-"c
"' " -'[; "' "~ z.o
-
0 ::},

z'
v.
c. 0 ·~
·~ 0 0

" ~ ~.
;:J ~ ~ ~ N N
 K<~,~;, NSTELACIJ A
~druf.J_~~<~_E~~~~.?._Sk':_~~~~~~ns~~-?)cla~nost

Alcmk:l i J\lLx Dau.•;k:mfl su wxlitdji sa

hoga!im L<J..:mtvom iz si'>lctlL'\kih kon.'i1dacija.
ilil!o1~uti u N_jcma&oj i Australiji kod Herta
1-lcllingcr.l i drugih vodciih S\jctskih
struCnjab 1.1 konstdacij<.ki rad. (bnoli su
Mcdumrudnog udm7.cnja 7Al sistcrn_,kc
komtdatijc koji n:'(!ovno ohjavljuJu u
nt.~inu za si'>tcrll.<-b.· konstd,Kijc 'VIlle
Knm1ing Field" i dmgd_k'.

Alt•mb, bo m;J~•istr..J psihnlot\ijc i psiho1l'r..IJX'tllkinj.l s..1 <.\!ukacijom iz Gd.t.Jlt i dmgih

''KOl'\~~11].:\CIJ:\" _k udm~J 7,1 si<;lcmski rad. cdubciju, ~ll'il'lol~mjt'. tc l'tnlll<Wir.mj,· Hst.J ll'r.lpijc, tc godimma r.ub m podrutju smjctO\";~nj.l. hr.~Cnc i obitdj~kc 1l'r.1pijc.
mctm.k si~tcm.,kib knn~td.Kii.t Cdn1~.1 k nn:<milir.m.t bn ncYb,!in.l. rwprn(nn.t. nbitdj>kog nasilj.l i 1~1tnc 1r.l\H1l<.'- kort<.1dacijski pri.<.ttlp pridmZu_k wanjima iz m·ih ohi.J.•,ti.
ll<'j'olitid:.l org.mi7.ld_i.l koJ.t S\.;lj rad k·r~tdji !l.l n:1.:'dim.1 5lnbndc'. _icdrMkn>ti. sno;ljii"O'>ti.
pluralimu. l.ljL"llni_~tl~l i hunMn•JSti. S;11' prihod o~ti~U\'!1 kwz djd.lt/1(\S\i ide 11.1
Maxo\' stil jc o!xl£;J(cn njegon1111 !ll'f'lJSn·dno.\...'u, !XJgaL~t,um '*gon'lg ~jmtnog put abo
unaprijnknje r.1d.1 l\lmgc i (i.llii razxnj knnstd.Kij~kog rad.1 u J-lr.·.Jt5knj.
i konstcbci_)skim i'>klt~11U!l1 iz 1'.17Jieitih 7.em.alj.1 i kuhur.t Akti\~m jc u medunarodnim
U!nJg.l jc osno1·,m;~ na inici_i.Jtinl Maxa i Alcmkc D<UL\k..mlt. kO!btda.:i_iskih mditdj.l sa komtebci_iskim klllf_.'U\'ima_ Od ~'libn_ia 2015·tc ohna.~1 dui.nosti prc(hjednika
dugogodL~njim j_-,ku~tnlm i i'A1ljuhljenib u mctodu sbkm>kih kon_o;td.Ki_j.L [nicijatii-,J ,\kdumroJne udmge ~.1 ~i'itent<.kc kom1dacijc, ISCA·l'.
O>llil0l!l_i.111(lmg<-' J'OdriAirl<l .~<' od gmpc !judi sa intercsomi'..l komtd.Ki_iski r.J(I. koji su w(
du;ii niz godina upomati sa Ol'olll metod om. t\eki nd njih takodcr su pohad.lli edub.:iju i
trcning 7~1 \'od.itd_ic. B("l njihon1g cntmjj.11. ma i podr!.kc nc hi bilo Udn1gc niti puno
moguCnosti d.-:1 L..aintcrcsir.mi iskl.l-;e bcnelicijc 011.1£ prist up:~ tcrJ.piji i ~jvnttL

Djclatnosti Udrugc:

Gmpni rad - Radionicc

Edukacija
Supcrvi7ija K<@ NSTELACIJ A
Prcdm·,mja i Tcmatskc veCeri Udruga ZiJ psiholo~ko sistemsku djclatnost

Individualni sastanci, Sk}lX' konzultacijc

Sircnjc infonnacija i promoviranje konstdacijskog rada Nodilova 6, Zagreb
Medunarodno struCno povC7ivanjc i umrc-J.avanjc WW\v.konstelacija.hr
Prcvodcnjc stranc literature konstelacija.kroacija@yahoo.com
Bibliotcka konstclacijske literature i magazina tel: +385 91 1266 545
Organi?.acija scminara -"-'' mcdunarodno primntim voditdjima wvrw.facebook.com/Konstelacija

-·. __ Suz~riaViCik,prof.d~f.pup·: , ,
Udruga za osobni rast i l'aZ'voj I!.AMARI
.
. J, Stadlera 77.Zigreb .. · ...
,'- ----,- _.,._-
konstelacijc.da~~ri~g~_.;iLcom .- --
su:Zanavicik@hOftTiall.cOiri _,.
fh KONSTELACI)EDAly!ARI
mob 00385 91 3037007
Radionice sistemskih konstclacija u Zagrcbu i Karlovcu
Individualni rad- i savjetovanje
Poslovne konstclacijc
Grupe osobnog rasta'i razvOjil --
Biscrka Sprah, mag. psihologijc- ECP psihotcrapcut
Ivan PCtriC, NLP trencr
Voditclji sistemskih, poslovnih, planctarnih i
obiteljskih konstelacija,
NLP trcninga,
individualnih i grupnih coachinga
biserka.sprah@gm~_il.Com
w'i\lw.~lpcen.t.l~.hr
091/535,8122
254
Sikon mrcia ZJ 71l;'!nost i umjetnost sistcmskih rjdcnja i ' ::'.--~;' --
];onstdMij;'! po Hcrtu llellingeru
Adrcsa: 10000 Z;'!greh, ).R. !loSkOI'iCa 23.
web: www.konstelncijt·.com; @: in(o@>konstclacije.coll1
facchook: ht t ps:l /h r ·hr. f-1cehook.com/sikon m ra~ .dk9D
N.lj-~l.ni_i,\ ~mo organi1.1cija 7A1 konstdadjc- u Hrvat~koj, koj.l je ran·ila, objavila i poStujc-
cti(ki kodrb izvrsnosti rada konstclatora. lh. pmgrame vikrnd radionica kon~tdacija u
w(im gr.1do1·ima Hn·,J\~ke. prcda1·anja, cdubcijc i druga dogadanja j projcktc. vodirno i
najn·(u multirncdiialnu hibliotrku slruCnih Chnab, bsopisa, knii!'-a, .,.ideo i audio
~.1pi~a i7.podru(ja komtdadja u rt-giji.
Jbdo Ccmo sc odazvati na VaS upit (Ll u povjcrljiwm1 okruit•nju
koristitc naSc hogato znanjc i iskus!\'O 7,a:
L Obitcljskc konstclacijc za boljc odnost·, mir, zdravljc, hliskost i snagu
1.1. S.wjctovanjc ohitclji
1.2. Sa\·jl'lovanjc parova
1.3. Sa1'jct(wanje zc djccu i tincjdi<:rt·
I A. TCgobe, holcsti, hcndikcpi, ovi~rwsti
1.5. Osnhni potencijali i razvoj
1.6. Obitdjski ljubir;Ki
2. Poslomc konslclacijc za poduzctniCkc i mcnadicrskc tcmc
krl'ir .mja, organi7.acijc, prO\'jcrc i in·cdbc projckata i posl OYanja
3. Savjctodavnc konstdacijc 1~1 Skolovanjc, izbor i ra7.voj profcsijc,
brijcnr, zapoSijavanjc, odnosc na poslu, uspjch
·1. Struktu rnc konstclacijc 1A1 sudskc sporO\'C, nasljcdstvo,
odluCivanjc. otkrivanjc ri7.ika, ostvarivanjc ciljcva
5, Edukaciju konstclatora (osnovna i naprcdna)
6. Supcrviziju 7Al konstclatorc, konzultantc, socijalnc radnikc,
psihologt'. pcdagogc i dr.osobc u poma7.uCim pro(esijama
Prcma VaSim polrcbama, izabcritc si naCin rada:
otvorcn iii za drugc prikrivcn:
o u grupi na radionici, iii po)cdinaCni r.:~d 'jcdan na jcdan', iii
o rad na daljinu, uz tclcfon, skypc', i sl.
VodcCi konstclator SiKon mrck jc Vcdran Kraljcta, sistcmski kon7.ultant. i coach·
trcncr. Naji.~kusniji jc ~kolovani konstclator u Hrvat~koj, hlizak suradnik !lcrta
Hcllingcra i jcdini rcgistrirani (ian i konstdator 'Hellinger Scicncic' iz Hrvatskc.livi u
Zagrcbu. Ncprckidno suradujc, istraiujc i 11&1\'TS..wa sc 111. \'!hunskc svjctskc konstclatorc
i organi7A1cijc. Vodi cdukacijc, radionicc i individualnc konstclacijc u umlji i inozcm·
Sh'u. Konl~kt: tel.+ 3RS 99 8229 576; IIi @:vcdran@konstclacijc.corn
Zatra:iilc informacijc! Prijavitc se na radionicc, predavanja, cdukacijc i
dogadanja s naSc web stranicc iii faccbook-a, c-poStom na:
in(o@konstclacijc.com iii sikonstclacijc@gmail.com.
/vlo:l.ctc isms-om iii c-poStonllokalnom organi1~toru.
SrdaCno Jobrodo.Sli! Doditc!!