Promatranje interferencije svjetlosti

Usmjerili smo laser nepoznate valne duljine optičku rešetku određene konstante. Od toga lasera na
nekoj udaljenosti nalazio se papir. Kada smo upalili laser na papiru su se pojavile točkice. Svaka
“rupica“ u optičkoj rešetci emitira jedan novi izvor svjetlosti te zbog interferencije valova vidimo
puno točkica. To smo napravili kako bi izračunali valnu duljinu pomoću formule koja je navedena u
mjerenjima i rezultatima

Oprema: laser, optička rešetka, optička klupa, optička leća, 4 držača

Provedba eksperimenta:

Na stol smo stavili optičku klupu. Na početak optičke klupe smo stavili držač na kojem se nalazi laser,
a na drugi kraj klupe držač na kojem se nalazi papir. Između lasera i krajnjeg držača stavili smo držač
na kojem se nalazi optička rešetka. Onda smo upalili laser i usmjerili ga kroz optičku rešetku prema
papiru . Na papiru smo označili srednju točku kroz koju smo povukli 2 paralele svaku paralelno na
jednu stranu papira. Vratili smo papir nazad i upalili laser tako da srednja točka bude ciljnik. Zalijepili
smo papir selotejpom i svaku stalu vidljivu točku smo označili na papiru. Pri tome treba biti vrlo
precizan kako bi rezultati bili čim više precizniji. Maknuli smo papir, ugasili laser i mjerili smo duljinu
između optičke rešetke i držača papira. Treba paziti da ne pomaknemo optičku klupu

Mjerenja i rezultati:

Za izračun smo koristili formulu:

Rezultati:

Zaključak:

Prema rezultatima mjerenja dobili smo da je valna duljina lasera (444.75±16.25) nm što se ne
poklapa s našim očekivanjima. Prema očekivanjima, valna duljina lasera bi trebala biti (532±10) nm.
Tijekom provođenja eksperimenta nismo bili dovoljno precizni u nekim mjerenjima kao što su
označavanje „točkica“ na papiru i mjerenje duljine između 2 držača pa su vjerojatno zato rezultati
ispali ovakvi. Za ovaj pokus je potrebna maksimalna preciznost jer se radi o jako malenim mjerama pa
kako bi rezultati bili točniji moramo čim više preciznije mjeriti.

Filip Šimunković-Filipčić i Mislav Šoljić 4.K