VALNA OPTIKA

13. PREDAVANJE
Svjetlost je elektromagnetski val

Valovi elektromagnetske svjetlosti su mali dio spektra elektromagnetskih valova

Elektromagnetski valovi ire se kroz sredstva, ali i kroz vakuum
(za razliku od mehanikih valova, koji se ire samo nekim sredstvom, jer kod
mehanikih valova titraju estice sredstva kojim se val iri. Npr kod valova na
vodi, titraju estice vode, kod zvunih valova titraju estice zraka...)

Kod elektromagnetskih valova ono to titra je elektrino i magnetsko polje koje
postoji i u vakuumu

Nastaju promjenom elektrinog i magnetskog polja
Izvori su razliiti: atomi , ioni, molekule, elektroni ... Bilo koji naboj koji titra
Elektromagnetski valovi se u vakuumu ire brzinom svjetlosti, c = 300 000 km/s
Imaju razliite valne duljine i frekvencije
c= f
Spektar boja svjetlosti - to su ISTE BOJE SPEKTRA
Uobiajeno ljudsko oko vidi valne duljine od 390 do 700 nm (OTPRILIKE)
To odgovara frekvencijama od 790 do 430 THz (10
12
Hz)
VALNE DULJINE VIDLJIVE SVJETLOSTI
Boje koje su u spektru su iste boje i sastoje se od jedne valne
duljine, tj. frekvencije
Boje kao roza, magenta, .. nisu u spektru. One se sastoje od
mjeavine vie valnih duljina, odnosno frekvencija
Vidljiva svjetlost i
radio valovi prolaze
Kroz Zemljinu
atmosferu
ZEMLJINA ATMOSFERA
SPEKTROSKOPIJA
Spektroskopija je prouavanje svojstava objekata bazirano na
spektru elektromagnetskog zraenja kojeg emitiraju, absorbiraju, ili
reflektiraju
U astronomiji se koristi za analiziranje svojstava dalekih svemirskih
objekata
Pomou apsorpcijskih i emisijskih linija mogu se otkriti kemijski
elementi u objektima
Pigmenti u bojama bolje apsorbiraju odreene valne duljine, te
tako reflektiraju svjetlost odreene boje (neapsorbirane valne
duljine)
VALNA OPTIKA PROUAVA
Interferenciju svjetlosti
Ogib (difrakciju) svjetlosti
Polarizaciju svjetlosti
INTERFERENCIJA
Parni broj valnih duljina
INTERFERENCIJA
INTERFERENCIJA
Da bi se interferencija mogla vidjeti moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti:
- izvori moraju biti jednakih amplituda
- izvori moraju biti koherentni tj imati iste frekvencije i biti u fazi
Sve ovo najbolje se postie ako oba vala koji interferiraju potjeu iz ISTOG
izvora svjetlosti
Kod monokromatskih izvora dobijemo svijetle i tamne pruge interferencije
Kod polikromatskih izvora sredinja pruga uvijek je bijela
INTERFERENCIJA
OGIB - DIFRAKCIJA
OGIB - DIFRAKCIJA
Difrakcija (ogib) svjetlosti je pojava da
valovi svjetlosti skreu "iza kuta", ogibaju
se. Ako na put zraka monokromatske
svjetlosti stavimo npr. tanku nit, a na
dovoljnoj udaljenosti od niti zaslon, na
njemu neemo vidjeti otru sjenu niti. U
njezinoj geometrijskoj sjeni, vidjet emo
svijetle i tamne pruge difrakcije, a u
sredini sjene biti e, uvijek svijetla pruga.
POLARIZACIJA
Elektromagnetski val je transverzalni val; elektrino i magnetsko
polje titraju okomito na smjer irenja vala
ALI! Ne titraju samo u jednoj ravnini, ve je vjerojatnost nalaenja
tih polja jednaka u svim ravninama okomitim na smjer irenja vala
Za takav elektromagnetski val kaemo da je NEPOLARIZIRAN
POLARIZACIJA
Polarizacija je nametanje odreenog smjera titranja
elektromagnetskom polju
POGREKE KOD MJERENJA
14. predavanje
Pri mjerenju neke fizikalne veliine neizbjeno se javljaju pogreke
Svaki izmjereni rezultat vie ili manje odstupa od prave veliine
koju mjerimo
Kod mjerenja imamo tri vrste pogreaka:
SISTEMATSKE
SLUAJNE
GRUBE


SISTEMATSKE pogreke (BIAS) prouzroene su poznatim uzrocima i
u principu mogu biti uklonjene
To su uvijek pogreke u jednu stranu. Npr. odreeni mjerni
instrument uvijek mjeri vrijednost koja je prevelika
Ove pogreke moe uzrokovati loe badaren mjerni instrument
Moe in uzrokovati i opaa (npr kad oitavamo skalu nekog
ureaja pod kutem
I okolina moe biti uzrok ovih pogreaka, npr pad napona u
gradskoj mrei
Loe postavljena teorija mjerenja, npr ako pretpostavimo da
promjena temperature ne utjee na duljinu bakrene ice i slino
SLUAJNE pogreke su pogreke u obje strane
To znai da otprilike pola mjerenja izmjerimo prenisku vrijednost, a u
otprilike pola mjerenja previsoku
Uzroci sluajnih pogreaka ne mogu uvijek biti identificirani
Za razliku od sistematskih pogreaka, ove pogreke moemo statistiki
obraditi i izraunati koliki je njihov utjecaj na mjerenje

GRUBE pogreke su rezultat grubog, subjektivno uvjetovanog
propusta u mjerenju
Npr kad opaa zaboravi upisati znamenku, pa upie 1 umjesto 19
Rezultati mjerenja kod kojih se pojavila gruba pogreka vidljivo
odskau od svih ostalih rezultata mjerenja
Npr imamo niz mjerenja duljine: 12.1 12.0 12.1 12.2 12.2 2.2
Zadnje mjerenje oito ima u sebi grubu pogreku
Ove rezultate odbacujemo kod obrade rezultata mjerenja
SREDNJA VRIJEDNOST MJERENJA,
PRIMJER IZRAUNAVANJA SREDNJE VRIJEDNOSTI KUTNE
UDALJENOSTI IZMEU DVIJU ZVIJEZDA U ZVIJEU VELIKIH KOLA
Kutna udaljenost izmeu zvijezda Dubhe (a)- Merak(b) izmjerena
astronomskim grabljama
1. mjerenje: 5,5
2. mjerenje: 6,5
3. mjerenje: 7

Srednja vrijednost (5,5+6,5+7)/3 = 19/3 = 6,3
X
MAKSIMALNA APSOLUTNA POGREKA
Je najvee odstupanje pojedinanog mjerenja (u apsolutnom iznosu) od
srednje vrijednosti
Primjer: niz mjerenja:
4.5 4.3 4.4 4.4 4.6 4.1 4.5 4.5
Srednja vrijednost=(4.5+4.3+4.4+4.4+4.6+4.1+4.5+4.5)/8= 35.3/8= 4.4
Odstupanja:
0.1 -0.1 0 0 0.2 -0.3 0.1 0.1
Najvee odstupanje je -0.3
Maksimalna apsolutna pogreka je 0.3
Rezultat mjerenja piemo kao
3 . 0 4 . 4
STANDARDNA DEVIJACIJA

Standardna devijacija (st.dev.) je

mjera odstupanja izmjereni
vrijednosti od aritmeti!"e sredine

#a$a standardna devijacija zna!i

da su izmjereni podaci %rupirani
&$izu srednje vrijednosti

Ve$i"a standardna devijacija zna!i

da su izmjereni podaci 'iro"o
raspr'eni o"o srednje vrijednosti
STANDARDNA DEVIJACIJA
(RI#JER)
Ne"a su ovo rezu$tati ne"o% mjerenja)
*+,+,+,+-+-+.+/
Srednja vrijednost je 0 (*1,1,1,1-1-1.1/)23 0 ,423 0 -
(rvo izra!unamo odstupanje sva"o% mjerenja od srednje vrijednosti i "vadriramo %a (to je "vadrat odstupanja)
-5*06 6760/
-5,08 87808
-5,08 87808
-5,08 87808
-5-04 47404
-5-04 47404
-5.05* (5*)7(5*)0,
-5/05, (5,)7(5,)089
Izra!unamo srednju vrijednost ovi "vadrata odstupanja
(/18181814141,189)23 0 6*23 0 ,
:atim "orijen iz srednje vrijednosti "vadrata odstupanja
Ta do&ivena vrijednost+ *+ je standardna devijacija
STANDARDNA DEVIJACIJA

4=2
STANDARDNA DEVIJACIJA
- -1* -5*
93; mjerenja pada u raspon -15*
Tj u raspon vrijednosti od 6 do .
Taj raspon je srednja vrijednost (-) p$us
minus jedna standardna devijacija (*)
/-; mjerenja pada u raspon - 15 ,
tj. u raspon srednja vrijednost (-) p$us
minus dvije standardne devijacije (,)
-15,
<d 8 do /
//; mjerenja pada u raspon srednja
vrijednost p$us minus 6 standardne
devijacije