Professional Documents
Culture Documents
Trgovačko Pravo - Skripta
Trgovačko Pravo - Skripta
TRGOVAČKOG PRAVA
AUTOR: Ivan Stanković
1
AUTOR: Ivan Stanković
2
AUTOR: Ivan Stanković
3
AUTOR: Ivan Stanković
4
AUTOR: Ivan Stanković
5
AUTOR: Ivan Stanković
6
AUTOR: Ivan Stanković
7
AUTOR: Ivan Stanković
8
AUTOR: Ivan Stanković
UREĐUJU NE UREĐUJU
- obvezu prodavatelja prilikom - prijelaz vlasništva
isporuke robe (precizna podjela - način plaćanja
funkcija i troškova) - mane volje
- prelazak rizika za propast i
oštećenje stvari
- pitanje mjesta isporuke i troškova
isporuke
- pitanje plaćanja carine i prijevoza
robe
9
AUTOR: Ivan Stanković
d) DAP/DDP
- DAP – isporučeno na mjestu uz navedeno mjesto, prodavatelj stavlja robu na
raspolaganje kupcu na dolaznom prijevoznom sredstvu pripremljeno za
iskrcaj, snosi trošak i rizik dok roba nije isporučena uključujući izvozne
carinske formalnosti i tranzit kroz treću zemlju. Kupac mora preuzeti robu te
snositi rizik i trošak nakon što je roba isporučena uključujući iskrcaj, uvozne
formalnosti, carinu, porez i ostale troškove nakon uvoza
- DDP – isporučeno ocarinjeno uz naznaku mjesta, prodavatelj snosi sve
troškove transporta i sav rizik do dostave i carinjenja robe
*** adhezijski i tipski ugovori čine formularne ugovore, a adhezijski i tipski ugovori,
opći uvjeti poslovanja te klauzule i termini zajedno čine formularno pravo
E. SOFT LAW
- (meko pravo) kao pravila djelovanja koja nemaju pravno obvezujuću snagu,
međutim ipak proizvode neke pravne posljedice u praktičnom smislu
- neobvezujući normativni okvir čija je provedba uvjetovana isključivo voljom
adresata norme
- SOFT LAW spada u INCOTERMS
- u međunarodnom i domaćem trgovačkom pravu pokazala se potreba za
dodatnim pravilima jer dosadašnja nisu bila dovoljna i nisu odgovarala nekim
situacijama (ta nova pravila su nazvana soft law)
- soft law se sastoji od normi različitog stupnja obvezatnosti, uvjerljivosti i
konsenzusa, ali ne stvara prava i obveze koje bi se mogli prisilno ostvariti
Pojavni oblici mekog prava u EU
- Preporuke Komisije, Pravilnici Vijeća i Komisije o ponašanju, Preporuke
Vijeća, Povelje, Zelene knjige, Bijele knjige
F. UZANCE I TRGOVAČKI OBIČAJI
Što su uzance?
- „kodificirani trgovački običaji”
- u kodifikaciji se polazi od postojeće prakse
- kodifikacija nije isto što i normativna djelatnost jer organi koji donose uzance
nisu tijela ovlaštena za zakonodavnu aktivnost
- ovlašteno tijelo samo konstatira postojanje običaja
- uzance su isto što i poslovni običaji
10
AUTOR: Ivan Stanković
11
AUTOR: Ivan Stanković
12
AUTOR: Ivan Stanković
13
AUTOR: Ivan Stanković
14
AUTOR: Ivan Stanković
- iznimno se može ugovoriti i dulji rok ispunjenja pod uvjetom da je dužnik izdao
vjerovniku sredstvo osiguranja koje ima učinak ovršne isprave
- maksimalan rok ispunjenja 360 dana
Ako rok nije ugovoren
- ako ugovorom između poduzetnika nije određen rok za ispunjenje
novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik pozove,
ispuniti obvezu u roku od 30 dana
- rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:
o primitka računa ili drugog zahtjeva za isplatu
o kada je vjerovnik ispunio svoju obvezu
o isteka roka za pregled obveze (koji ne može biti duži od 30 dana od
dana primitka obveze, osim iznimno kada je to potrebno ugovoriti)
f. PREDAJA NA ČUVANJE DRUGOJ OSOBI (čl. 188. ZOO-a)
- kad je objekt obveze neka stvar koja se ne može čuvati u sudskom pologu,
dužnik može zahtijevati od suda da odredi osobu kojoj će predati stvar da je
čuva o trošku i za račun vjerovnika
- u slučaju obveze iz trgovačkog ugovora, predaja takve stvari javnom skladištu
na čuvanje za račun vjerovnika ima učinak polaganja kod suda
g. ZASTARA PREDAJE NA ČUVANJE DRUGOJ OSOBI (čl. 228. ZOO-a)
- međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno
ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga te
tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za
tri godine
- zastara teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu
h. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE OČITI NERAZMJER UZAJAMNIH
ČINIDABA (čl. 375. ZOO-a)
- ako je između činidaba ugovornih strana u dvostrano obveznom ugovoru
postojao u vrijeme sklapanja ugovora očiti nerazmjer, oštećena strana može
zahtijevati poništaj ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je
morala znati
- pravo da se zahtijeva poništaj ugovora prestaje istekom godine dana od
njegova sklapanja
- odricanje unaprijed od toga prava nema pravni učinak
- ugovor će ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti
15
AUTOR: Ivan Stanković
16
AUTOR: Ivan Stanković
17
AUTOR: Ivan Stanković
18
AUTOR: Ivan Stanković
19
AUTOR: Ivan Stanković
UGOVORNO PRAVO EU
- niz smjernica, uredbi, preporuka koje uređuju različita pravna pitanja
ugovornog prava
Najznačajniji unifikatorski radovi u EU
- LANDO COMMISSION (1982.) → neovisno stručno tijelo pravnih stručnjaka
različitih država EU
o model rules of contract law
- PECL (Principles of European Contract Law 2001)
o sadrže isključivo opća pitanja ugovornog prava
o strane ugovora mogu ugovoriti primjenu PECL
20
AUTOR: Ivan Stanković
TRGOVAČKI SPOROVI
- redoviti → SUDOVI (Zakon o parničnom postupku)
- alternativni → ARBITRAŽA (Zakon o arbitraži)/MIRENJE (Zakon o mirenju)
Stvarna nadležnost trgovačkih sudova → Zakon o parničnom postupku (čl. 34b.)
- trgovački sudovi stvarno su nadležni suditi u sporovima između:
o PRAVNIH OSOBA
o PRAVNIH OSOBA I OBRTNIKA
o OBRTNIKA I OBRTNIKA (ako se radi o sporu u vezi s njihovom
djelatnošću, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom
21
AUTOR: Ivan Stanković
Zakonu uvijek sude općinski sudovi, odnosno ako nije riječ o sporovima
za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekoga drugog suda)
o oko trgovačkog društva (osnivanje, statusne promjene, sporovi između
organa, prestanak)
o STEČAJEVI!!! → osim stečaja potrošača
o INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO
o AUTORSKA PRAVA
o BRODOVA, ZRAKOPLOVA
MIRENJE
- mirenje (medijacija) je oblik posredovanja u kojem stranke rješavaju svoje
sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće osobe – izmiritelja
(medijatora), radi postizanja nagodbe u njihovom najboljem interesu
- mirenje je dobrovoljan, neformalan, povjerljiv, brz i besplatan postupak
Zakon o mirenju
- zakonom uređuje mirenje u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim
sporovima o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati
Zašto je mirenje najpogodniji način rješavanja sporova?
- na vidjelo se iznose svi detalji spora, a ne samo njihova pravna interpretacija
- utvrđuju se interesi stranaka, a ne njihovo pravo
- stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom
trenutku
- umanjuje mogućnost sukobljavanja između stranaka i njihovih punomoćnika
- umanjuje ili isključuje mogućnost pojave emocionalne frustracije stranaka
- brz i najčešće završava samo za nekoliko sati
- besplatan, izuzev pristojbe sudske nagodbe u iznosu od najviše 400,00 kn
- nagodba postignuta mirenjem od zajedničkog je interesa za stranke i zato im
daje manje povoda za njeno osporavanje
- nagodba u mirenju omogućuje različita rješenja spora, dok sudska presuda
nudi samo jedno jedino moguće rješenje spora na temelju zakona
- završava suglasnom nagodbom koju stranke stoga dobrovoljno izvršavaju, što
isključuje svaku potrebu za dodatnim dugotrajnim i skupim ovršnim postupkom
22
AUTOR: Ivan Stanković
ARBITRAŽA
Zakon o arbitraži
- jedan od alternativnih načina rješavanja trgovačkih sporova
- razlozi za arbitražu: nezadovoljstvo redovitim sudovima, spori, skupi
Arbitražni postupak
- arbitražni postupak provode jedna ili više osoba o čijem izboru su se stranke
sporazumjele i kojima stranke sporazumno i dobrovoljno povjeravaju
donošenje meritorne odluke u sporu, a zakon tu odluku izjednačava s
pravomoćnom sudskom odlukom
- postupak pred arbitražnim vijećem također predstavlja suđenje i u sporu se
odlučuje presudom
- stranke iznose dokaze i protudokaze
Vrste arbitraže
- institucionalna arbitraža (Stalno arbitražno sudište pri HGK)
- ad hoc arbitraža
23
AUTOR: Ivan Stanković
24
AUTOR: Ivan Stanković
prema prodajnom tečaju koji objavi devizna burza, odnosno Hrvatska narodna
banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan
plaćanja
Indeksna klauzula
- dopuštena je odredba ugovora kojom se iznos novčane obveze u domaćem
novcu veže za promjene cijena dobara, robe i usluga izraženih indeksom
cijena utvrđenim od ovlaštene osobe
Klizna skala
- u ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporučiti određene
predmete dopušteno je ugovoriti da će cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i
drugih čimbenika koji utječu na visinu troškova proizvodnje, u određeno
vrijeme na određenom tržištu
Plaćanje prije roka
- dužnik novčane obveze može je ispuniti prije roka
- ništetna je odredba ugovora kojom se dužnik odriče toga prava
- u slučaju ispunjenja novčane obveze prije roka dužnik ima pravo od iznosa
duga odbiti iznos kamata za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obveze
samo ako je na to ovlašten ugovorom
OBVEZE S VIŠE ČINIDABA
a) ALTERNATIVNE OBVEZE
Pravo izbora
- ako neka obveza ima dvije ili više činidaba, ali je dužnik dužan ispuniti
samo jednu da bi se oslobodio obveze, pravo izbora, ako nije što drugo
ugovoreno, pripada dužniku, i obveza prestaje kad on ispuni činidbu koju je
izabrao
Neopozivost i učinak izbora
- izbor je učinjen kad strana kojoj pripada pravo izbora obavijesti drugu stranu
o tome što je izabrala, i od toga trenutka izbor se više ne može mijenjati
- učinjenim izborom uzima se da je obveza od početka bila jednostavna i da
je njezin objekt od početka bila izabrana činidba
Trajanje prava izbora
- dužnik ima pravo izbora sve dok u ovršnom postupku jedna od dugovanih
stvari ne bude potpuno ili djelomično predana vjerovniku po njegovu izboru
25
AUTOR: Ivan Stanković
26
AUTOR: Ivan Stanković
c) FAKULTATIVNE TRAŽBINE
- kad je ugovorom ili zakonom predviđeno da vjerovnik može umjesto
dugovane činidbe zahtijevati od dužnika neku drugu određenu činidbu,
dužnik je dužan ispuniti mu tu činidbu, ako vjerovnik to zahtijeva
- za fakultativne tražbine vrijede, prema namjeri ugovaratelja i prema prilikama
posla, odgovarajuća pravila o fakultativnim i alternativnim obvezama
OBVEZE S VIŠE DUŽNIKA I VJEROVNIKA
a) DJELJIVE OBVEZE
Dijeljenje duga i tražbine
- obveza je djeljiva ako se ono što se duguje može podijeliti i ispuniti u
dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijela činidba, i ako ono tom podjelom
ne gubi ništa od svoje vrijednosti, inače obveza je nedjeljiva
- kad u nekoj djeljivoj obvezi ima više dužnika, dug se dijeli među njima na
jednake dijelove, ako nije određena drukčija podjela, i svaki od njih odgovara
za svoj dio duga
- kad u nekoj djeljivoj obvezi ima više vjerovnika, tražbina se dijeli među njima
na jednake dijelove, ako nije što drugo određeno i svaki vjerovnik može
zahtijevati samo svoj dio tražbine
Predmnijeva solidarnosti
- kad ima više dužnika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovačkim ugovorom,
oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izrijekom
otklonili solidarnu odgovornost
UČINCI OBVEZA
- na temelju obveze vjerovnik je ovlašten zahtijevati od dužnika njezino
ispunjenje, a dužnik je dužan u cijelosti ispuniti je
- za ispunjenje obveze dužnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom
27
AUTOR: Ivan Stanković
28
AUTOR: Ivan Stanković
29
AUTOR: Ivan Stanković
30
AUTOR: Ivan Stanković
31
AUTOR: Ivan Stanković
Pravna pitanja
PRISTUPANJE DUGU U SLUČAJU PREUZIMANJA NEKE IMOVINSKE CJELINE?
- osoba na koju prijeđe na temelju ugovora neka imovinska cjelina (poduzeće i
sl.) pojedinca ili pravne osobe, ili dio te cjeline, odgovara za dugove koji se
odnose na tu cjelinu, odnosno na njezin dio, pored dotadašnjeg imatelja i
solidarno s njim, ali samo do vrijednosti njezine aktive
- nema pravni učinak prema vjerovnicima odredba ugovora kojom bi se
isključivala ili ograničavala odgovornost utvrđena u stavku 1. ovoga članka
PREUZIMANJE ISPUNJENJA (čl. 103. ZOO-a)
Pojam
- ispunjenje se preuzima ugovorom između dužnika i nekog trećega kojim se
ovaj obvezuje ispuniti dužnikovu obvezu prema vjerovniku
Pravna pitanja
KOME ODGOVARA TREĆI?
- odgovara dužniku ako pravodobno ne ispuni obvezu vjerovniku te on zatraži
ispunjenje od dužniku
MOŽE LI VJEROVNIK ZAHTIJEVATI ISPUNJENJE OD TREĆEG?
- ne jer treći sklapa ugovor s dužnikom te on ne preuzima dug niti mu pristupa i
sukladno tomu vjerovnik nema nikakvo prema njemu
JAMSTVO
(čl. 104. – čl. 112., čl. 114. – čl. 119. ZOO-a)
Pojam
- ugovor kojim se treća osoba (jamac) obvezuje vjerovniku da će ispuniti tuđu,
valjanu i dospjelu obvezu dužnika, ako dužnik to ne učini
Obilježja
- za obvezu glavnog dužnika jamac odgovara svom svojom imovinom!
- jamac mora biti potpuno poslovno sposoban
- dug jamstvom ne postaje bolji, samo odgovornost postaje jača
- moguće ugovoriti i za uvjetnu i buduću obvezu
- obveza jamca ovisi o obvezi glavnog dužnika ne može biti kvantitativno veća,
samo manja
- obveza jamca mora biti kvalitativno jednaka obvezi glavnog dužnika
- OBLIK UGOVORA – pisani
32
AUTOR: Ivan Stanković
Akcesornost jamstva
- pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dužnika
Supsidijarnost jamstva
- vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze od jamca samo ako se nije uspio
namiriti od glavnog dužnika
- upućivanje pisanog poziva na ispunjenje obveze glavnom dužniku
- ako glavni dužnik ne ispuni obvezu u roku određenom u pisanom pozivu,
može se zahtijevati ispunjenje od jamca
Iznimno
- od jamca se može zahtijevati ispunjenje izravno, bez prethodnog pozivanja
glavnog dužnika, ukoliko je očito da su dužnikova sredstva nedovoljna za
ispunjenje obveze ili je glavni dužnik pao pod stečaj
Odgovornost jamca
- obveza jamca ovisi o obvezi glavnog dužnika → ne može biti kvantitativno
veća, samo manja
- jamac odgovara za svako povećanje obveze koje nastane dužnikovim
zakašnjenjem ili dužnikovom krivnjom
- jamac odgovara i za troškove koje je imao vjerovnik da bi od dužnika naplatio
dug, a za ugovorene kamate samo koje su dospjele nakon sklapanja ugovora
o jamstvu
Prigovori
- jamac može protiv vjerovnika isticati sve prigovore koje bi mu mogao istaknuti
i glavni dužnik i prigovor prijeboja
- ne može isticati osobne dužnikove prigovore prema vjerovniku, ali može svoje
osobne prigovore
- dužnikovo odricanje od prigovora i priznanje vjerovnikove tražbine nema
pravni učinak prema jamcu
Vrste jamstva
1) REDOVITO/OBIČNO/SUPSIDIJARNO JAMSTVO → obveza jamca je
akcesorna i supsidijarna
2) SOLIDARNO JAMSTVO
- jamstvo bez supsidijarnosti
33
AUTOR: Ivan Stanković
- ako se jamac obveže kao jamac platac, vjerovnik može zahtijevati ispunjenje
cijele obveze bilo od glavnog dužnika, bilo od jamca ili od obojice istodobno
(SOLIDARNOST PO ZAKONU)
3) PODJAMSTVO
- ugovor kojim se netko treći obvezuje vjerovniku, ali ne za dužnika, nego za
jamca (jamčev jamac)
- podjamac se poziva na odgovornost ako se vjerovnik ne uspije namiriti niti od
glavnog dužnika niti od jamca
4) TRGOVAČKI UGOVORI → jamac za obvezu nastalu iz trgovačkog
ugovora odgovora kao jamac platac, ako nije što drugo ugovoreno
Regres
- kad jamac ispuni obvezu glavnog dužnika, sva vjerovnička prava po samom
zakonu prelaze na jamca (prelazi tražbina sa svim sporednim pravima i
osiguranjima) → zakonska subrogacija
- jamac na ime regresa može od glavnog dužnika zahtijevati sve ono što je
doista za njega platio vjerovniku
- dužnik može s uspjehom staviti jamcu sve one prigovore koje bi mogao
istaknuti i vjerovniku
Stečaj glavnog dužnika
- u slučaju stečaja glavnog dužnika vjerovnik je dužan prijaviti svoju tražbinu u
stečaj i o tome obavijestiti jamca, inače odgovara jamcu za štetu koju bi ovaj
imao zbog toga
- smanjenje obveze glavnog dužnika u stečajnom postupku ne povlači za
sobom i odgovarajuće smanjenje jamčeve obveze, te jamac odgovara
vjerovniku za cijeli iznos svoje obveze
Prestanak jamstva
- AKCESORNOST JAMSTVA → obveza jamca prestaje ako je na bilo koji
način prestala obveza glavnog dužnika
- SAMOSTALNI PRESTANAK JAMSTVA → vjerovnikovo otpuštanje jamca,
glavni dug ostaje, a jamac potpuno ispada iz odnosa; takav se slučaj može
dogoditi i zbog odugovlačenja vjerovnika
Dužnost obavješćivanja jamca o dužnikovu propuštanju
- ako dužnik ne ispuni svoju obvezu na vrijeme, vjerovnik je dužan obavijestiti o
tome jamca, inače će mu odgovarati za štetu koju bi jamac pretrpio zbog toga
34
AUTOR: Ivan Stanković
35
AUTOR: Ivan Stanković
36
AUTOR: Ivan Stanković
37
AUTOR: Ivan Stanković
38
AUTOR: Ivan Stanković
39
AUTOR: Ivan Stanković
NAGODBA (čl. 150. – čl. 151., čl. 153., čl. 155. – čl. 158. ZOO-a)
Pojam
- ugovorom o nagodbi osobe između kojih postoji spor ili neizvjesnost o
nekom pravnom odnosu, uzajamnim popuštanjima, prekidaju spor, odnosno
otklanjaju neizvjesnost i određuju svoja uzajamna prava i obveze
- postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje određenog prava nesigurno
U čemu se sastoje uzajamna popuštanja (pravni temelj ugovora o nagodbi)
- popuštanje se može sastojati u:
o djelomičnom ili potpunom priznavanju nekog od zahtjeva druge strane
o u odricanju od nekoga svog zahtjeva
o u uzimanju na sebe neke nove obveze
o u smanjenju kamatne stope
o u produljenju roka
o u pristajanju na djelomične otplate
o u davanju prava na odustatninu
- može biti uvjetno
- kad samo jedna strana popusti drugoj, na primjer, prizna pravo druge strane,
onda to nije nagodba, te ne podliježe pravilima o nagodbi
Sadržaj
- svako pravo kojim se može raspolagati
Prekomjerno oštećenje
- zbog prekomjernog oštećenja ne može se zahtijevati poništaj nagodbe
Učinak nagodbe prema jamcima i zalogodavcima
- ako je nagodbom učinjena obnova obveze, jamac se oslobađa odgovornosti
za njezino ispunjenje, a prestaje i zalog koji je dao netko treći
- jamac i treći koji je dao svoju stvar u zalog ostaju i nadalje u obvezi, a njihova
odgovornost može biti smanjena nagodbom, ali ne i povećana, osim ako su se
suglasili s nagodbom
- kad dužnik nagodbom prizna spornu tražbinu, jamac i zalogodavac zadržavaju
pravo da istaknu vjerovniku prigovore kojih se dužnik nagodbom odrekao
Nagodba o nevaljanom pravnom poslu
- valjana je nagodba o pravnom poslu čiji je poništaj mogla tražiti jedna strana,
ako je ona u času sklapanja nagodbe znala za tu mogućnost
40
AUTOR: Ivan Stanković
PRIJENOS UGOVORA
Pretpostavke prijenosa
- svaka ugovorna strana može, ako na to pristane druga strana, prenijeti ugovor
na neku treću osobu koja time postaje nositelj svih njezinih prava i obveza iz
toga ugovora
- prijenosom ugovora ugovorni odnos između prenositelja i druge strane prelazi
na primatelja i drugu stranu u času kad je druga strana pristala na prijenos, a
ako je druga strana dala svoj pristanak unaprijed, u času kad je obaviještena o
prijenosu
- pristanak na prijenos ugovora valjan je samo ako je dan u propisanom ili
ugovorenom obliku za valjanost prenesenog ugovora
- odredbe o sporednim pravima kod ugovora o preuzimanju duga na
odgovarajući se način primjenjuju i na prijenos ugovora
Odgovornost prenositelja
- prenositelj odgovara primatelju za valjanost prenesenog ugovora
- on mu ne jamči da će druga strana ispuniti svoje obveze iz prenesenog
ugovora, osim ako se na to posebno obvezao
- on ne jamči drugoj strani da će primatelj ispuniti obveze iz ugovora, osim ako
se na to posebno obvezao
41
AUTOR: Ivan Stanković
Prigovori
- druga strana može isticati primatelju sve prigovore iz prenesenog ugovora, a i
one koje ima iz drugih odnosa s njim, ali ne i prigovore koje ima prema
prenositelju
PRAVO ZADRŽANJA/RETENCIJE
(čl. 72. – čl. 75. ZOO-a)
Pojam
- vjerovnik dospjele tražbine u čijim se rukama nalazi neka dužnikova stvar
ima pravo zadržati je dok mu ne bude ispunjena tražbina
- ako je dužnik postao nesposoban za plaćanje, vjerovnik ima pravo
zadržanja iako njegova tražbina nije dospjela
Iznimke
- vjerovnik nema pravo zadržanja:
o kad dužnik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je izašla iz njegova
posjeda protiv njegove volje
o ne može zadržati ni punomoć dobivenu od dužnika
o a ni druge dužnikove isprave, iskaznice, dopise i ostale slične stvari
o kao ni druge stvari koje se ne mogu izložiti prodaji
Obveza povrata stvari prije namirenja tražbine
- vjerovnik je dužan vratiti stvar dužniku ako mu ovaj dade odgovarajuće
osiguranje njegove tražbine
Učinak prava zadržanja
- vjerovnik koji drži dužnikovu stvar na temelju prava zadržanja ima pravo
naplatiti se iz njezine vrijednosti na isti način kao založni vjerovnik, ali je
dužan prije nego što pristupi ostvarenju naplate o svojoj namjeri pravodobno
obavijestiti dužnika
42
AUTOR: Ivan Stanković
43
AUTOR: Ivan Stanković
Učinak pobijanja
- ako sud usvoji tužbeni zahtjev, pravna radnja gubi učinak samo prema
tužitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih tražbina
Rok za podnošenje tužbe
- tužba za pobijanje može se podnijeti u roku od jedne godine za naplatna
raspolaganja s trećim osobama, a za raspolaganje za ostale slučajeve u roku
od tri godine
- rok se računa od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno
od dana kad je trebalo poduzeti propuštenu radnju
44
AUTOR: Ivan Stanković
45
AUTOR: Ivan Stanković
46
AUTOR: Ivan Stanković
47
AUTOR: Ivan Stanković
48
AUTOR: Ivan Stanković
49
AUTOR: Ivan Stanković
50
AUTOR: Ivan Stanković
- ali vjerovnik može održati ugovor na snazi ako nakon isteka roka, bez
odgađanja obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenje ugovora
- kad je vjerovnik zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku,
može izjaviti da raskida ugovor
- ova pravila važe:
o u slučaju kad su ugovorne strane predvidjele da će se ugovor smatrati
raskinutim ako ne bude ispunjen u određenom roku
o i onda kad je ispunjenje ugovora u određenom roku bitan sastojak
ugovora po naravi posla
Kad ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora
- kad ispunjenje obveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora:
o dužnik zadržava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu
o a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje
- ali ako vjerovnik želi raskinuti ugovor, mora ostaviti dužniku primjeren
naknadni rok za ispunjenje
- ako dužnik ne ispuni obvezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice
kao i u slučaju kad je rok bitan sastojak ugovora
Raskid ugovora bez ostavljanja naknadnog roka
- vjerovnik može raskinuti ugovor bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za
ispunjenje ako iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće
ispuniti ni u naknadnom roku
Raskid ugovora prije isteka roka
- kad je prije isteka roka za ispunjenje obveze očito da jedna strana neće
ispuniti svoju obvezu iz ugovora, druga strana može:
o raskinuti ugovor
o i zahtijevati naknadu štete
Dužnost obavješćivanja
- vjerovnik koji zbog neispunjenja dužnikove obveze raskida ugovor dužan je to
priopćiti dužniku bez odgađanja
Kad se ugovor ne može raskinuti
- ugovor se ne može raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze
Učinak raskida
- raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih obveza, osim obveze
na naknadu štete
51
AUTOR: Ivan Stanković
- ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na
povrat onoga što je dala
- ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamna vraćanja
obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora
- svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala
od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi
- strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je
isplatu primila
Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti
Pretpostavke za raskid
- ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a
koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje
obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo
pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati:
o da se ugovor izmijeni
o ili čak i raskine
- izmjenu ili raskid ugovora ne može zahtijevati strana koja se poziva na
promijenjene okolnosti ako je bila dužna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u
obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati
- strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na
promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenog za
ispunjenje njezine obveze
- kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinuti ako
druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora
pravično izmijene
- ako izrekne raskid ugovora, sud će na zahtjev druge strane obvezati stranu
koja ga je zahtijevala da ovoj naknadi pravičan dio štete koju trpi zbog toga
Dužnost obavješćivanja
- strana koja je ovlaštena zbog promijenjenih okolnosti zahtijevati izmjenu ili
raskid ugovora dužna je o svojoj namjeri obavijestiti drugu stranu čim
sazna da su takve okolnosti nastupile, a ako to ne učini, odgovara za štetu
koju je druga strana pretrpjela zbog toga što joj zahtjev nije bio na vrijeme
priopćen
52
AUTOR: Ivan Stanković
ZASTARA
(čl. 214. – čl. 216, čl. 218., čl. 225., čl. 228. – čl. 229., čl. 232., čl. 235.
– čl. 236, čl. 238., čl. 240. – 243., čl. 245. ZOO-a)
- zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze
- zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je
vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze
- sud se neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao → sud ne
pazi po službenoj dužnosti, dužnik mora prigovoriti zastaru!!!
53
AUTOR: Ivan Stanković
- počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo
zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što
drugo propisano
- ako se obveza sastoji u tome da se nešto ne učini, da se propusti ili trpi,
zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je dužnik postupio
protivno obvezi
- nastupa kad istekne posljednji dan zakonom određenog vremena
Zabrana promjena roka zastare
- pravnim poslom ne smije se odrediti dulje ili kraće vrijeme zastare od
onoga vremena koje je određeno zakonom
- pravnim poslom ne smije se odrediti da zastara neće teći za neko vrijeme
VRIJEME POTREBNO ZA ZASTARU
Opći rok zastare
- tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok
zastare
Međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga
- međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno
ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga te
tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za
tri godine
- zastara teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu
Zakupnina i najamnina
- tražbina zakupnine i najamnine, bilo da je određeno da se plaća povremeno,
bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine
Jednogodišnji rok zastare
- zastarijevaju za jednu godinu:
o tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin,
vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka,
odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva
o tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu
radioprijamnika i televizijskog prijamnika
o tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih
pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili
kraćim rokovima
54
AUTOR: Ivan Stanković
55
AUTOR: Ivan Stanković
56
AUTOR: Ivan Stanković
57
AUTOR: Ivan Stanković
58
AUTOR: Ivan Stanković
59
AUTOR: Ivan Stanković
- ali kad ponuđenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede određene
robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je
nije odmah ili u ostavljenom roku odbio
- isto tako osoba koja se ponudila drugom da izvršava njegove naloge za
obavljanje određenih poslova, a i osoba u čiju poslovnu djelatnost spada
obavljanje takvih naloga koja je u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem dužna
je izvršiti dobiveni nalog ako ga nije odmah odbila
- ako u slučaju iz stavka 3. i 4. ovoga članka ponuda, odnosno nalog nije
odbijen, smatra se da je ugovor sklopljen u trenutku kad je ponuda, odnosno
nalog stigao ponuđeniku
Zakašnjeli prihvat i zakašnjela izjava o prihvatu
- zakašnjeli prihvat smatra se novom ponudom
- ali ako je izjava o prihvatu koja je učinjena pravodobno stigla ponuditelju
nakon isteka roka za prihvat, a ponuditelj je znao ili je mogao znati da je izjava
odaslana pravodobno, ugovor je sklopljen
- ipak ugovor u takvu slučaju nije sklopljen ako ponuditelj odmah, a najkasnije
prvog idućeg radnog dana poslije primitka izjave ili i prije primitka izjave, a
nakon proteka roka za prihvat ponude, pošalje obavijest ponuđeniku da se
zbog zakašnjenja ne smatra vezanim tom ponudom
PREDUGOVOR (čl. 268. ZOO-a)
- predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi,
glavni ugovor
- propisi o obliku glavnog ugovora važe i za predugovor ako je propisani oblik
pretpostavka valjanosti ugovora
- predugovor obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora
- na zahtjev zainteresirane strane sud će narediti strani koja odbija sklopiti
glavni ugovor da to učini u roku koji će joj odrediti
- sklapanje glavnog ugovora može se zahtijevati u roku od šest mjeseci od
isteka roka predviđenog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predviđen,
onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti
sklopljen
- predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko
izmijenile da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme
60
AUTOR: Ivan Stanković
UGOVOR O KUPOPRODAJI
POJAM
- ugovor o kupoprodaji je ugovor između prodavatelja s jedne strane i kupca s
druge strane
- prodavatelj prodaje stvar (bilo koji predmet) ili pravo, a kupac kupuje stvar ili
pravo
- kupac mora dati novac (kupovnu cijenu) jer inače ako ne daje novac ne radi se
o kupoprodaji, OVISI NEKADA MOŽE PLATITI DIO U NOVCU, DIO U
STVARIMA, AKO JE VRIJEDNOST U NOVCU VEĆA OD VRIJEDNOSTI U
STVARIMA ISTO ĆE SE RADITI O KUPOPRODAJI
- SVRHA SKLAPANJA UGOVORA O KUPOPRODAJI je prijenos prava
vlasništva
Hijerarhija pravnih vrela kod ugovora domaće kupoprodaje
1 UGOVOR
2 PRAKSA
3 UZANCE
4 TRGOVAČKI OBIČAJI
5 ZOO
Hijerarhija pravni vrela kod međunarodne kupoprodaje
1 UGOVOR (OUP/K/T)
2 PRAKSA
3 UZANCE
4 TRGOVAČKI OBIČAJI
5 BK
Vrste kupoprodaje s obzirom na svojstvo stranaka/s obzirom na subjekte
a) građanska kupoprodaja (odnos građanin vs. građanin)
b) potrošačka kupoprodaja (odnos potrošač vs. trgovac)
c) trgovačka kupoprodaja (odnosno trgovac vs. trgovac vezano za djelatnost
barem jednog od njih)
- treba paziti jer npr. mogu sklopiti kupoprodaju trgovac i fizička osoba i neće se
raditi o trgovačkom ugovoru iako imamo trgovca na jednoj strani nego će to
61
AUTOR: Ivan Stanković
biti građanski ugovor, a ako npr. fizička osoba sklopi kupoprodaju s trgovcem
vezano uz predmet poslovanja tog trgovca to će biti potrošački ugovor
- zašto je bitno razlikovati ove vrste ugovora o kupoprodaji, odnosno zašto je
bitno odrediti koji je trgovački ugovor? – zbog bitnih sastojaka ugovora,
rokova, stvarna nadležnost suda, zbog kamata, pravila pažnje
Bitni sastojci ugovora o kupoprodaji
- kod građanske i potrošačke kupoprodaje bitni sastojci su:
o STRANKE, PREDMET (može biti stvar i pravo) i CIJENA
- kod trgovačke kupoprodaje bitni sastojci su:
o stranke
o predmet (prodavati se može samo ono što je u prometu, ne može se
prodavati ono što je izvan prometa → npr. droga, lijekovi, predmet mora
biti točno određen)
- što ako cijena nije ugovorena?
o ako ugovorom o kupoprodaji cijena nije određena, a ni ugovor ne sadrži
dovoljno podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor
nema pravni učinak
o kad trgovačkim ugovorom o kupoprodaji cijena nije određena, niti u
njemu ima dovoljno podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti,
kupac je dužan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaćivao u
vrijeme sklapanja ugovora, a kad ove nema, razumnu cijenu
o pod razumnom cijenom smatra se tekuća cijena u vrijeme sklapanja
ugovora, a ako se ona ne može utvrditi, onda cijenu koju utvrđuje sud
prema okolnostima slučaja
Kada je ugovor o kupoprodaji sklopljen?
A. SKLAPANJE UGOVORA MEĐU NAZOČNIMA
- strane su nazočne onda kad neposredno pregovaraju to znači da se na izjavu
odmah neposredno može dati protuizjava
- isto se tako smatra da su strane nazočne ako je jedna ili su obje predstavljene
svojim zastupnicima, a oni su u situaciji da neposredno pregovaraju
- smatra se da su strane nazočne i onda kada ugovor sklapaju telefonski ili
neposredno radiovezom ako se same strane ili njihovi zastupnici osobno
nalaze kraj uređaja
62
AUTOR: Ivan Stanković
63
AUTOR: Ivan Stanković
64
AUTOR: Ivan Stanković
65
AUTOR: Ivan Stanković
5 nema svojstva koja inače postoje kod drugih stvari iste vrste i koja je
kupac mogao opravdano očekivati prema naravi stvari, posebno
uzimajući u obzir javne izjave prodavatelja, proizvođača i njihovih
predstavnika o svojstvima stvari (reklame, označavanje stvari i dr.)
6 nepravilno montirana pod uvjetom da je usluga montaže uključena u
ispunjenje ugovora o prodaji
7 nepravilno montirana zbog nedostataka u uputama za montažu (tzv.
IKEA klauzula)
- ako je kupac na temelju izjava proizvođača ili njegova predstavnika očekivao
postojanje određenih svojstava stvari, nedostatak se ne uzima u obzir ako
prodavatelj nije znao niti morao znati za te izjave, ili su te izjave bile
opovrgnute do trenutka sklapanja ugovora ili one nisu utjecale na odluku
kupca da sklopi ugovor
- proizvođač, u smislu odgovornosti za materijalne nedostatke i jamstva za
ispravnost prodane stvari, je proizvođač stvari, uvoznik stvari i svaka
druga osoba koja se predstavlja kao proizvođač stavljanjem svojega imena
ili naziva, žiga ili druge oznake na stvar
Nedostaci za koje prodavatelj ne odgovara (čl. 402. i čl. 409. ZOO-a)
1 ako su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati kupcu ili mu nisu mogli
ostati nepoznati
2 smatra se da nisu mogli ostati nepoznati kupcu oni nedostaci koje bi
brižljiva osoba s prosječnim znanjem i iskustvom osobe istog zanimanja
i struke kao kupac mogla lako opaziti pri uobičajenom pregledu stvari
(ova presumpcija se ne primjenjuje se potrošačke ugovore)
3 !!! ali prodavatelj odgovara i za nedostatke koje je kupac mogao lako
opaziti ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima
određena svojstva ili odlike
4 kod prisilne javne prodaje
66
AUTOR: Ivan Stanković
67
AUTOR: Ivan Stanković
68
AUTOR: Ivan Stanković
69
AUTOR: Ivan Stanković
70
AUTOR: Ivan Stanković
71
AUTOR: Ivan Stanković
72
AUTOR: Ivan Stanković
73
AUTOR: Ivan Stanković
74
AUTOR: Ivan Stanković
- plaćanje na rate (napisati ukupni iznos, koliko rata, koliko jedna rata iznosi i u
kojem trenutku svaka rata dospijeva) – osim stranaka i predmeta i ovo je
navedeno kao bitan sastojak ugovora
75
AUTOR: Ivan Stanković
76
AUTOR: Ivan Stanković
OBVEZE STRANAKA
Obveze izvođača (čl. 596., čl. 597., čl. 603. ZOO-a)
- izvođač je dužan upozoriti naručitelja na nedostatke materijala koji mu je
naručitelj predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inače će
odgovarati za štetu
- izvođač je dužan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke
- on je dužan izvršiti ga za određeno vrijeme, a ako ono nije određeno, onda
za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove
- izvođač je dužan naručitelju predati izrađenu ili popravljenu stvar
- izvođač se oslobađa te obveze ako stvar koju je izradio ili popravio propadne
iz uzroka za koji on ne odgovara
Povjeravanje izvršenja posla trećemu (čl. 600 ZOO-a)
- ako iz ugovora ili naravi posla ne proizlazi što drugo, izvođač nije dužan posao
obaviti osobno
- izvođač i nadalje odgovara naručitelju za izvršenje posla i kad posao ne obavi
osobno
Odgovornost za suradnike (čl. 601. ZOO-a)
- izvođač odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile na poslu koji je
preuzeo kao da ga je sam izvršio
Neposredan zahtjev izvođačevih suradnika prema naručitelju (čl. 602. ZOO-a)
- za naplatu svojih tražbina prema izvođaču njegovi se suradnici mogu obratiti
neposredno naručitelju i zahtijevati od njega da im isplati te tražbine na teret
iznosa koji u tom času duguje izvođaču
Obveze naručitelja
Primanje djela (čl. 611. ZOO-a)
- naručitelj je dužan primiti djelo obavljeno prema odredbama ugovora i
pravilima struke
Određivanje i isplata naknade (čl. 612. ZOO-a)
- naknada se određuje ugovorom, ako nije određena obvezatnom tarifom ili
kojim drugim obvezatnim aktom
- ako naknada nije određena, utvrdit će je sud prema vrijednosti djela, prema
normalno potrebnom vremenu za takav posao te prema uobičajenoj naknadi
za tu vrstu posla
77
AUTOR: Ivan Stanković
- naručitelj nije dužan isplatiti naknadu prije nego što je pregledao djelo i
odobrio ga, osim ako je drukčije određeno
- isto vrijedi ako je ugovoreno obavljanje i predaja djela u dijelovima
Proračun s izričitim jamstvom (čl. 613. ZOO-a)
- ako je naknada ugovorena na temelju proračuna s izričitim jamstvom izvođača
za njegovu točnost, on ne može zahtijevati povećanje naknade čak i ako je u
posao uložio više rada i ako je obavljanje posla zahtijevalo veće troškove nego
što je bilo predviđeno
- ovim se ne isključuje primjena pravila o raskidu i izmjeni ugovora zbog
promijenjenih okolnosti
- ako je naknada ugovorena na temelju proračuna bez izričitog jamstva
izvođača za njegovu točnost, pa se u tijeku rada prekoračenje proračuna
pokaže neizbježnim, izvođač mora o tome bez odgađanja obavijestiti
naručitelja, inače gubi pravo na povećane troškove
Odgovornost za nedostatke
Pregled izvršenog djela i obavijest (čl. 604. ZOO-a)
- naručitelj je dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovitom tijeku stvari
moguće i o nađenim nedostacima bez odgađanja obavijestiti izvođača
- ako naručitelj na poziv izvođača da pregleda i primi izvršeni rad to ne učini bez
opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen
- nakon pregleda i primanja izvršenog djela izvođač više ne odgovara za
nedostatke koji su se mogli opaziti uobičajenim pregledom, osim ako je znao
za njih, a nije ih pokazao naručitelju
Skriveni nedostaci (čl. 605. ZOO-a)
- ako se kasnije pokaže neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobičajenim
pregledom, naručitelj se ipak može pozvati na njega, pod uvjetom da o njemu
obavijesti izvođača što prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od njegova
otkrivanja
- istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naručitelj se više ne može
pozvati na nedostatke
Gubitak prava (čl. 606. ZOO-a)
- naručitelj koji je izvođača na vrijeme obavijestio o nedostacima izvršenog djela
gubi svoja prava nakon isteka dvije godine od učinjene obavijesti, osim ako je
izvođačevom prijevarom bio spriječen da ih ostvaruje
78
AUTOR: Ivan Stanković
- ali i nakon isteka toga roka naručitelj ima pravo, ako je o nedostacima
pravodobno obavijestio izvođača, prigovorom protiv izvođačeva zahtjeva za
isplatu naknade istaknuti svoj zahtjev na sniženje naknade i naknadu štete
Pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka (čl. 608. ZOO-a)
- naručitelj koji je uredno obavijestio izvođača da obavljeno djelo ima neki
nedostatak može zahtijevati od njega da nedostatak otkloni, i za to mu odrediti
primjeren rok
- on ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog toga
- ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane troškove, izvođač može odbiti
da ga izvrši, ali u tom slučaju naručitelju pripada, po njegovu izboru, pravo na
sniženje naknade ili raskid ugovora te pravo na naknadu štete
Sniženje naknade (čl. 611. ZOO-a)
- naknada se snižava u razmjeru između vrijednosti djela bez nedostatka u
vrijeme sklapanja ugovora i vrijednosti koju bi imalo u to vrijeme djelo s
nedostatkom
Raskid ugovora o djelu
1. OPĆA PRAVILA ZOO-a o raskidu ugovora
2. posebne odredbe o raskidu ugovora koja vrijede samo za ugovor o djelu
Posebne odredbe o raskidu ugovora
- naručitelj može raskinuti ugovor
a. AKO IZVOĐAČ ODSTUPA OD UGOVORENIH UVJETA – naručitelj može
upozoriti izvođača i dati mu primjereni rok da uskladi svoj rad, ako izvođač
tome ne udovolji – raskid + naknada štete (čl. 598. ZOO-a)
b. AKO JE IZVOĐAČ PREKORAČIO UGOVORENI ROK – raskid + naknada
štete (čl. 599. st. 1. ZOO-a)
c. AKO ROK NIJE UGOVOREN, ALI ZBOG ZAKAŠNJENJA NARUČITELJ
VIŠE NEMA INTERESA ZA DJELO – raskid + naknada štete (čl. 599. st.
2. ZOO-a)
- osim toga naručitelj može u svakom trenutku raskinuti ugovor prije nego je
djelo dovršeno – tada je dužan naknaditi izvođaču umanjenu naknadu
(umanjuje se za neostvarene troškove i zaradu) → čl. 619. ZOO-a
79
AUTOR: Ivan Stanković
Tipične klauzule
- „ključ u ruke“, indeksna klauzula i klizna skala – kod ugovora o djelu, kod
ugovora o građenju se postavlja pitanje kako bi odredili cijenu ako nije
određena – prema indeksnoj i kliznoj skali
- kod tih klauzula osim „ključa u ruke“ cijena je odrediva
- indeksna klauzula – cijenu odredi ministarstvo, burza
- klizna skala – cijena se veže uz cijenu rada, materijala u određeno vrijeme i
na određenom mjestu
- „ključ u ruke“ – kod ugovora o građenju, znači doslovno ćemo useliti u gotov
stan → sve namješteno, dobijemo samo ključ i uselimo
- jamstvo za točnost naknade – ugovor o djelu, cijena točno određena i ne
može više mijenjati
UGOVOR O GRAĐENJU
POJAM (čl. 620. ZOO-a)
- ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu
izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili
na takvom zemljištu, odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge
građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu
cijenu
- OBVEZAN JE PISANI OBLIK
Ugovor o građenju vs. ugovor o djelu
- kod ugovora o građenju imamo projekt, zatim iznimno veliki i složeni radovi
- neko djelo istodobno može biti i jedno i drugo
- zatim kod ugovora o građenju se traže arhitekti, izvođači građevinske struke
- kod ugovora o djelu imamo slike, pjesme itd., širok spektar izvođača
- ugovor o djelu je puno širi
Hijerarhija pravnih vrela kod ugovora o građenju
1 ugovor (OUP / K / T)
2 praksa
3 posebne uzance o građenju
4 ZOO (supsidijarna primjena odredbi ZOO-a o ugovoru o djelu u pogledu
odgovornosti za nedostatke građevine)
80
AUTOR: Ivan Stanković
81
AUTOR: Ivan Stanković
82
AUTOR: Ivan Stanković
83
AUTOR: Ivan Stanković
84
AUTOR: Ivan Stanković
85
AUTOR: Ivan Stanković
86
AUTOR: Ivan Stanković
87
AUTOR: Ivan Stanković
88
AUTOR: Ivan Stanković
89
AUTOR: Ivan Stanković
90
AUTOR: Ivan Stanković
91
AUTOR: Ivan Stanković
92
AUTOR: Ivan Stanković
Stjecanje prava na proviziju (čl. 820., čl. 822. – čl. 823. ZOO-a)
- zastupnik stječe pravo na proviziju u trenutku kad je nalogodavac ispunio,
odnosno trebao ispuniti svoju činidbu iz ugovora između njega i treće osobe ili,
ako je treća osoba na temelju ugovora s nalogodavcem dužna prva ispuniti
svoju činidbu, u trenutku kad je treća osoba ispunila, odnosno trebala ispuniti
svoju činidbu, pa i kad to nije učinila iz razloga za koji je odgovoran
nalogodavac
- ako je između nalogodavca i treće osobe sklopljen ugovor s uzastopnim
činidbama koje se trebaju ispunjavati kroz određeno vrijeme, zastupnik stječe
pravo na razmjerni dio provizije u skladu s pravilima iz prethodnog stavka
ovoga članka.
- odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne prethodnim stavcima
ovog članka ništetne su, ako se njima pogoršava položaj zastupnika utvrđen
tim stavcima
- visina provizije? – ugovorom, tarifom, uobičajena naknada u toj branši ili
struci
- obračun? – svaka tri mjeseca ili kraće, ali po jednoj mjesečnoj specifikaciji.
Isplata provizije za ugovore sklopljene nakon prestanka ugovora o
trgovinskom zastupanju (ako su posljedica djelovanja zastupnika + ako je
ugovor sklopljen u razumnom roku nakon prestanka ugovora ili je ponuda od
treće osobe za sklapanje ugovora stigla zastupniku ili nalogodavcu prije
prestanka ugovora
Posebna naknada po prestanku ugovora (čl. 830. – čl. 831. ZOO-a)
- zastupnik je našao novac ili je povećao opseg poslovanja s postojećim
strankama + znatna korist nalogodavcu + opravdano prema okolnostima
slučaja do max 1 prosječna provizija u zadnjih 5 godina, ako je ugovor trajao
kraće onda prosjek za vrijeme trajanja ugovora
- zastupnik nema pravo na posebnu naknadu ako je otkazao/raskinuo ugovor,
raskinut ugovor zbog skrivljenog ponašanja, prenio zastupanje na drugoga
Zastupnikovo pravo zadržanja stvari (čl. 827. ZOO-a)
- zastupnik nema pravo zaloga (ne može prodati nalogodavčeve stvari) te je to
razlika od ugovora o nalogu i ugovora o komisiji
- radi osiguranja svojih dospjelih tražbina nastalih u vezi s ugovorom, zastupnik
ima pravo zadržanja na iznosima što ih je naplatio za nalogodavca po njegovu
93
AUTOR: Ivan Stanković
94
AUTOR: Ivan Stanković
UGOVOR O POSREDOVANJU
Pojam (čl. 835. ZOO-a)
- ugovorom o posredovanju posrednik se obvezuje dovesti u vezu s
nalogodavcem treću osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju konkretnog
ugovora, a nalogodavac se obvezuje da će isplatiti posredniku određenu
proviziju ako ugovor bude sklopljen
Pravna vrela ugovora o posredovanju
- ZOO + supsidijarna primjena odredbi ugovora o nalogu, a ugovora o djelu
samo ako ima pravo na proviziju i ako ne dođe do sklapanja ugovora za koji
se posreduje!
- + lex specialis propisi za posredovanje u određenim djelatnostima (npr.
posredovanje za promet nekretninama, posredovanja u osiguranju)
Razlikovanje ugovora o posredovanju od drugih srodnih ugovora
- POSREDNIK SAMO DOVODI U VEZU S POTENCIJALNIM STRANKAMA I
NE SKLAPA UGOVOR S TREĆIM
- kod ugovora o trgovinskom zastupanju trgovinski zastupnik se obvezuje
pregovarati s trećim osobama o sklapanju ugovora u ime i za račun
nalogodavca, te ako je tako pisano ugovoreno može i sklopiti s trećom
osobom ugovor u ime i za račun nalogodavca
- kod ugovora o komisiji komisionar na temelju komisijskog ugovora sklapa s
trećim ugovor u svoje ime, a za račun komitenta. I kod trgovinskog zastupanja
i kod komisijskog ugovora riječ je o postojanju dva odnosa komisijskog
ugovora
Mora li nalogodavac pregovarati sklopiti ugovor s osobom kojim ga je posrednik
doveo u vezu? (čl. 839. ZOO-a)
- ne, ali može odgovarati za štetu. Npr. Vlasnik stana je angažirao agenciju kao
posrednika da proda njegov stan, a onda je sam prodao taj stan. Dužan je
agenciji nadoknaditi troškove stavljanja oglasa i sl. Vlasnik stana može imati
koliko hoće posrednika
Razlika između ugovora o posredovanju i ugovora o trgovinskom zastupanju
- ugovor o trgovinskom zastupanju je formalan ugovor, zastupnik pregovara.
Kod trgovinskog zastupanja je veći stupanj umijeća jer se mora pregovarati,
lakše je dovesti s nekim u vezu nego pregovarati. Tu imamo zastupnika
95
AUTOR: Ivan Stanković
UGOVOR O LICENCIJI
POJAM (čl. 699. ZOO-a)
- ugovor o licenciji je ugovor kojim se obvezuje davatelj licencije ustupiti
stjecatelju licencije u cijelosti ili djelomično pravo iskorištavanja izuma, znanja i
iskustva, žiga, uzorka, ili modela, ili drugog objekta industrijskog vlasništva, a
stjecatelj licencije obvezuje se da će mu za to platiti određenu naknadu
Pravna vrela ugovora o licenciji
- ZOO + OVISNO O VRSTI PREDMETA UGOVORA PROPISI KOJI UREĐUJU
MATERIJU PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA: Zakon o patentu, Zakon
o žigu, Zakon o industrijskom dizajnu, Zakon o oznakama zemljopisnog
podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga
96
AUTOR: Ivan Stanković
- ugovor o licenciji mora biti sklopljen u pisanom obliku (čl. 700. ZOO-a)
Razlikovanje
- prava intelektualnog vlasništva od prava industrijskog vlasništva
- ugovor o licenciji vs. ugovor o autorskom djelu – kod ugovora o licenciji
predmet ugovora su prava industrijskog vlasništva, a kod ugovora o
autorskom djelu su predmet ugovora pjesme, slike
- ugovor o licenciji vs. ugovor o kupoprodaji – kod ugovora o licenciji se
vlasništvo prenosi jedino ugovorom. Kod licencije se ustupa predmet
Bitni sastojci ugovora o licenciji
- predmet (izum, znanje, iskustvo, robni ili uslužni žig, industrijski uzorak ili
model, oznaka zemljopisnog podrijetla, izvornost proizvoda)
- naknada
- stranke
Trajanje ugovora o licenciji (čl. 701. ZOO-a)
- licencija za iskorištavanje patentiranog izuma, uzorka ili modela ne može biti
sklopljena za vrijeme dulje od trajanja zakonske zaštite tih prava po
produženju zaštite (npr. žiga) ide i produženje trajanja ugovora
Intelektualno vlasništvo
- u sebi sadrži autorsko pravo (portret, pjesma) i industrijsko vlasništvo
- industrijsko vlasništvo su pojedini predmeti kao što je patent, žig (etika, nešto
po čemu prepoznajemo proizvod), industrijski dizajn, oznake zemljopisnog
podrijetla
Patent
- novo otkriće, konstrukcija. To je nešto što je već do sada postojalo u svijetu, u
prirodi, ali ga je netko prilagodio za svakodnevnu upotrebu. Nije svaki izum
patent. Patent se štiti 20 godina (uz nemogućnost produženja) pri Državnom
Zavodu za intelektualno vlasništvo, da ga drugi ne bi iskorištavali. Nakon
proteka roka od 20 godina, taj isti patent ne može više biti predmet ugovora
toga stjecanja. Samo međunarodno otkrivanje patenta ga i dalje štiti
Žig
- je etiketa, logo; npr. oznaka za NIKE, ili oznaka za neki auto, žig za parfeme je
kemijska formula parfema, npr. izgled krave na MILKA čokoladi je isto žig. Ne
mora biti napisano, može biti oblik, čak i miris
97
AUTOR: Ivan Stanković
- potrošač ne smije doći u zabludu, ne može se netko drugi koristiti žigom NIKE-
a
- žig se može zaštiti 10 godina i produžavati, ako ne zaštite žig nakon isteka
roka, svatko se onda može koristiti tim žigom. Netko može nešto otkriti i to ne
zaštiti, netko treći zaštiti to isto i onda ima sva prava, sve dok ovaj što je otkrio
ne dokaže da je to zapravo njegovo
Industrijski dizajn
- sve vidljivo izvana, plohe; npr. izgled boce od Cedevite, izgled patika itd. Može
se zaštiti 5 godina uz produženje
- nešto može biti zaštićeno i žigom i industrijskim dizajnom npr. novi
MERCEDES (žig je ona oznaka Mercedesa, a industrijski dizajn oblik
Mercedesa)
Oznaka zemljopisnog podrijetla
- znači da je proizvod vezan za regiju gdje je to proizvedeno. Nije određeno
trajanje zaštite. Npr. Baranjski kulen – proizvod od svinja koje su se uzgajale u
Hrvatskoj ili npr. Drniški pršut. Mora se opisati karakteristike tog područja i
zašto je taj proizvod drugačiji od drugih
Vrste licencije (čl. 702. – čl. 703. ZOO-a)
a. ISKLJUČIVA VS. NEISKLJUČIVA – ugovorom o licenciji stjecatelj licencije
stječe isključivo pravo iskorištavanja predmeta licencije (samo ako je to
izrijekom ugovoreno). Kod potpunog ustupanja, isključiva licencija znači da
davatelj licencije za vrijeme trajanja ugovora ne može stjecati dobit, tj.
samo stjecatelj ima pravo iskorištavanja. Obveza davatelja isključive
licencije – davatelj licencije ne može ni u kojem obliku sam iskorištavati
predmet licencije, niti njegove pojedine dijelove, niti to povjeriti nekome
drugome u granicama prostornog važenja licencije. Ako ustupa djelomično
licenciju onda je riječ o neisključivoj
b. PROSTORNO OGRANIČENA VS. NEOGRANIČENA
- !!! OPREZ ako ništa nije ugovoreno smatra se da je dana neisključiva
prostorno neograničena licencija
- neograničeno – ovisno o području zakonske zaštite (RH ili svijet → onda
stjecatelj ima na svim tim područjima pravo iskorištavanja
c. PODLICENCIJA
98
AUTOR: Ivan Stanković
99
AUTOR: Ivan Stanković
100
AUTOR: Ivan Stanković
UGOVOR O OSIGURANJU
POJAM (čl. 921. ZOO-a)
- ugovor kojim se osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti
osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj
(požar, poplava, potres, smrt), a ugovaratelj osiguranja se obvezuje
osiguravatelju platiti premiju osiguranja
- ugovaratelj će najčešće biti i korisnik u trgovačkom ugovoru
- osiguravatelj – npr. Croatia osiguranje
- osigurani rizik mora biti aleatoran (neizvjestan) – osigurljivi rizik, neizvjesnost
mora postojati na obje strane inače je ugovor ništetan
Vrste osiguranja
- osiguranje osoba, imovine i osiguranje od odgovornosti
Pravna vrela ugovora o osiguranju
- ZOO (odredbe ZOO-a ne primjenjuju se na pomorska osiguranja, osiguranja
tražbina, osiguranja u zračnom prometu, na tražbine iz reosiguranja,
osiguranje stvari iz kopnenog prijevoza i dr. osiguranja uređena posebnim
propisima)
Načela kod ugovora o osiguranju
a. načelo nadoknadive štete ili isplate ugovorenog iznosa ne smije biti veće
ono što dobijemo od štete koju smo pretrpjeli
b. načelo dobre vjere
c. načelo osigurljivog interesa (ALEATORNOST)
d. načelo subrogacije – promjena na strani vjerovnika
Oblik ugovora o osiguranju
- osiguranje imovine – neformalan ugovor
- osiguranje osoba – formalan ugovor
- kada se smatra sklopljenim ugovor o osiguranju imovine, a kada o osiguranju
osoba? – ugovor o osiguranju sklopljen je kad je ponuda o osiguranju
prihvaćena. Ugovor o osiguranju osoba sklopljen je kad strane potpišu policu
osiguranja (čl. 925. ZOO-a)
101
AUTOR: Ivan Stanković
102
AUTOR: Ivan Stanković
103
AUTOR: Ivan Stanković
104
AUTOR: Ivan Stanković
- rok osiguranja (duži od pet godina) – svaka ugovorna strana ima pravo na
raskid ugovora nakon proteka tog roka, uz otkazni rok od šest mjeseci (nije
primjenjivo na osiguranje života i osiguranje od nesretnog slučaja)
Vrste osiguranja (čl. 956., čl. 958. – čl. 960. ZOO-a)
a. NADOSIGURANJE – slučaj kada je iznos osiguranja veći od stvarne
vrijednosti osigurane stvari. Ako je riječ o prijevari jedne ugovorne strane,
druga strana može zahtijevati poništaj ugovora. Ako niti jedna strana nije
postupila nesavjesno ugovor ostaje na snazi, a osigurnina se smanjuje do
iznosa vrijednosti stvari, a premije se razmjerno smanjuju
- može li osiguravatelj zadržati i naplatiti premije do zahtjeva za poništaj? u
slučaju poništaja ugovora osiguravatelj ima pravo zadržati i naplatiti premije za
razdoblje do dana podnošenja zahtjeva za poništaj ugovora, ali je u obvezi
plaćanja osigurnine do stvarne vrijednosti osigurane stvari, ako do toga dana
nastupi osigurani slučaj. Ako se snizi iznos, snizi se i premija (dio novca vratiti)
- je li osiguravatelj dužan isplatiti osigurninu ako osigurani slučaj nastupi prije
zahtjeva za poništaj? – da, ako ostvari pravo na poništaj ima pravo i na
vraćanje viška
b. VIŠESTRUKO OSIGURANJE – kada je neka stvar osigurana kod dva ili
više osiguravatelja od istog rizika, za isti interes, za isto vrijeme i za istog
osiguranika, tako da zbroj osiguranih iznosa ne prelazi vrijednost te stvari
tada svaki osiguravatelj odgovara za ispunjenje u potpunosti obveza
nastalih iz ugovora koji je on sklopio
c. DVOSTRUKO OSIGURANJE – slučaj kada je neka stvar osigurana kod
dva ili više osiguratelja od istog rizika, za isti interes, za isto vrijeme i za
istog osiguranika, tako da zbroj osiguranih iznosa prelazi vrijednost te
stvari (to je zabranjeno)
d. SUOSIGURANJE – kada je ugovor o osiguranju sklopljen s više
osiguravatelja koji su se sporazumjeli o zajedničkom snošenju i raspodjeli
rizika, svaki osiguravatelj naznačen u polici osiguranja odgovara
osiguraniku za potpunu naknadu (solidarna odgovornost osiguravatelja)
e. PODOSIGURANJE – osiguranje kod kojeg je u vrijeme zaključenja
ugovora vrijednost osiguranog predmeta bila veća od osigurane svote
(načelo proporcije/razmjernosti)
105
AUTOR: Ivan Stanković
106
AUTOR: Ivan Stanković
- primatelj ima pravo zahtijevati predaju pošiljke (tek pošto ona prispije u
odredišno mjesto)
Obveze prijevoznika (čl. 668., čl. 673., čl. 683. – čl. 684., čl. 687. ZOO-a)
1 prijevoz stvari – mora biti uredan, na ugovoren način i ugovornim putem, a
ako nije ugovoreno, onda sukladno interesima pošiljatelja
2 izdavanje tovarnog lista/teretnice/potvrde o primitku robe za prijevoz
3 obveza izvješćivanja pošiljatelja i postupanje prema izmijenjenim nalozima
(npr. vraćanje pošiljke, predaja drugom primatelju od prvotno ugovorenog)
4 odgovornost prijevoznika za gubitak ili oštećenje pošiljke, osim ako dokaže
da je do njih došlo zbog:
a. radnje ovlaštene osobe (pošiljatelj ili ponuditelj loše pakirao robu)
b. svojstva same pošiljke (npr. lako pokvarljiva roba)
c. zbog više sile (oprez! – prijevoznik odgovara i za slučaj)
- prijevoznik odgovara za štetu do iznosa određenog zakonom ili međunarodnim
ugovorom – ne može se osloboditi te odgovornosti (ni ugovorom, niti u općim
uvjetima prijevoza, tarifa ili kojeg drugog općeg akta) u potpunosti niti
djelomično → takva odredba je ništetna!
- odgovarat će preko gore navedenog iznosa, ako su se u pošiljci nalazile kakve
dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, samo ako je pri
predaji stvari na prijevoz bio obaviješten o naravi tih stvari i njihovoj vrijednosti
ili ako je tu štetu prouzročio namjerno ili krajnjom nepažnjom
- dužan naknaditi i štetu nastalu zbog zakašnjenja, osim ako je do njega došlo
bez njegove krivnje
- zakašnjenje – ako je rok određen, a pošiljka nije isporučena u ugovorenom
roku; ako rok nije ugovoren – kad trajanje prelazi vrijeme koje se može
razumno priznati urednom prijevozniku, uzimajući u obzir konkretne okolnosti,
a kod komandnih pošiljaka i vrijeme slaganja pošiljke na uobičajeni način
- teret dokazivanja uvijek na prijevozniku
Obveze pošiljatelja (čl. 667., čl. 670. – čl. 671., čl. 676. ZOO-a)
1 propisano pakiranje stvari (npr. sigurnost ljudi, robe; prijevoznik dužan
upozoriti pošiljatelja na nedostatke pakiranja koji se mogu opaziti – u
suprotnom odgovara za oštećenje pošiljke koje bi se dogodilo zbog tih
nedostataka)
107
AUTOR: Ivan Stanković
108
AUTOR: Ivan Stanković
109
AUTOR: Ivan Stanković
110
AUTOR: Ivan Stanković
111
AUTOR: Ivan Stanković
112
AUTOR: Ivan Stanković
113
AUTOR: Ivan Stanković
114
AUTOR: Ivan Stanković
115
AUTOR: Ivan Stanković
BANKARSKI UGOVORI
- banka – bilo koja financijska institucija, štedna banka, štedionica
- banka ima monopolski položaj, privilegirani su u odnosu na druge sudionike
- bankarski ugovori – ugovor o kreditu, Lombardni kredit, akreditiv i bankarska
garancija
Imenovani bankarski ugovori
- ZOO regulira:
a. bankarski novčani polog
b. ulog na štednju
c. polaganje vrijednosnih papira
d. bankarski tekući račun
e. ugovor o sefu
f. ugovor o kreditu
g. ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira (Lombardni kredit)
h. akreditivi
i. bankarska garancija na poziv
Neimenovani bankarski ugovori
a. ugovor o fortfaitu
b. ugovor o diskontu mjenice
UGOVOR O KREDITU
Pojam (čl. 1021. ZOO-a)
- ugovorom o kreditu banka se obvezuje korisniku kredita staviti na
raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno
vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik kredita se
obvezuje banci plaćati ugovorene kamate i iskorišteni novac vratiti u vrijeme i
na način kako je ugovoreno
- korisnik plaća banci kamate iako nije u zakašnjenju
- primjer – korisnik digne kredit kod banke od 100 000 kn na 9 godina, uz
kamate od 9% → ugovorena kamata i ugovorena kamatna stopa
116
AUTOR: Ivan Stanković
117
AUTOR: Ivan Stanković
BANKARSKA GARANCIJA
Pojam
- nalogodavac (dužnik) odlazi u banku (samo banka dolazi u obzir), banka
izdaje garanciju (garant) da će ispuniti dug ako ga ne ispuni dužnik korisniku
garancije
- pravna narav bankarske garancije je ugovor o nalogu
- banka kada prihvati bankarsku garanciju na sebe preuzima samostalnu i
neopozivu obvezu da će na pisani zahtjev isplatiti određeni iznos
Pravna vrela
- međunarodna pravna vrela donijela je Međunarodna trgovačka komora → nisu
dosegla stupanj ujednačene primjene kao UCP kod akreditiva
Domaća pravna vrela
- ZOO (+ PRIMJENA ODREDABA O BANKARSKOM POSLOVANJU – članak
1044. ZOO-a → odredbe ovoga Zakona o ugovorima iz bankarskog
118
AUTOR: Ivan Stanković
119
AUTOR: Ivan Stanković
120
AUTOR: Ivan Stanković
121
AUTOR: Ivan Stanković
AKREDITIVI
Pravna vrela
Domaća pravna vrela
- ZOO
Međunarodna pravna vrela
- Jedinstveni običaji i praksa za dokumentarne akreditive koje donosi MTK
u Parizu (UCP 600)
UCP pravila
- polje primjene: „…na sve dokumentarne akreditive uključujući i standby
akreditive (u opsegu u kojem su na njih primjenjivi) kada tekst akreditiva
ukazuje da je podvrgnut tim pravilima.“ → čl.1. UCP600
- pojam: „Svaki dogovor bez obzira na naziv ili opis, koji je neopoziv i kojim se
potvrđuje konačna obveza akreditivne banke da plati po usklađenoj
prezentaciji.” čl.2. UCP600
- obično se već u nalogu za otvaranjem akreditiva stavlja klauzula o primjeni
UCP pravila. Ako se ne želi njihova primjena mora se IZRIJEKOM
ISKLJUČITI ILI IZMIJENITI SADRŽAJ AKREDITIVA
Ugovorni odnos
- KORAK 1: osnovni pravni posao: npr. ugovor o kupoprodaji kikirikija s
akreditivnom klauzulom → prodavatelj (Rodrigo iz Brazila, prodaje kikiriki), a
kupac je Šime iz Hrvatske koji za taj kikiriki mora platiti kupoprodajnu cijenu
akreditivom
- KORAK 2: kupac kao nalogodavac daje nalog akreditivnoj banci u RH za
otvaranje akreditiva u korist prodavatelja kao korisnika akreditiva
- KORAK 3: akreditivna banka u Hrvatskoj otvara akreditiv u korist prodavatelja
(tj. preuzima na sebe konačnu i neopozivu obvezu isplate iznosa iz akreditiva)
- KORAK 4: akreditivna banka se obraća partnerskoj banci u Brazilu
- KORAK 5: partnerska banka tzv. korespondentna banka obavještava
korisnika akreditiva (prodavatelja) da je otvoren akreditiv u njegovu korist
- KORAK 6: nakon što je prodavatelj poslao kikiriki brodom za RH, odlazi u
korespondentnu banku s prijevoznim dokumentima kojima dokazuje da je
poslao kikiriki i traži isplatu kupoprodajne cijene odnosno isplatu iznosa iz
akreditiva
122
AUTOR: Ivan Stanković
123
AUTOR: Ivan Stanković
Rokovi
- kod akreditiva razlikujemo tri vrste rokova: rokove valjanosti akreditiva, rokove
za predaju dokumenata i rokove za ispitivanje dokumenata od strane banke
- ovi rokovi su prekluzivni i u pravilu se ne mogu mijenjati
a. ROK VALJANOSTI AKREDITIVA: svaki akreditiv obvezno mora imati
naveden rok valjanosti akreditiva kako bi se znalo do kada postoji obveza
banke, stoga ako u dokumentu nije naveden rok valjanosti onda taj
dokument nije akreditiv. Vrijeme u kojem će prodavatelj (korisnik akreditiva)
doći u banku i preuzeti novac
b. ROK ZA PREDAJU DOKUMENATA: svaki akreditiv bi trebao imati rok za
predaju dokumenata nakon isporuke. U slučaju da taj rok nije posebno
određen, presumira se da će banke prihvaćati dokumente koji su im
prezentirani najkasnije do 21 dan od dana isporuke, ali taj rok sveukupno
ne može biti dulji od roka valjanosti akreditiva
c. ROK ZA ISPITIVANJE DOKUMENATA: iznosi najviše 5 bankarskih dana.
Stoga korisnici moraju voditi računa i o tome da banke nisu obvezne primiti
dokumente izvan svojih redovnih dana/sati poslovanja. Neke banke
određuju i posebne bankarske sate za primanje akreditiva, koji mogu biti
kraći od redovnih radnih sati. Tu se ugovara i razdoblje za prezentaciju, tj.
broj dana od posljednjeg datuma za utovar do posljednjeg datuma za
podnošenje dokumenata
Isključenje i ograničenje odgovornosti banke
1 za učinkovitost dokumenata (u pogledu količine, kvalitete, istinitosti
dokumenata, solventnosti stranaka)
2 u pogledu prijenosa i prijevoda dokumenata
3 za višu silu (!!! viša sila vrijedi samo u slučaju da su dokumenti podneseni
banci prije nastupa više sile)
4 za čine drugih (vrlo dvojbeno isključenje odgovornosti banaka jer
nalogodavac obično nema nikakav utjecaja na izbor banaka)
- !!! u RH su na snazi strože kogentne odredbe o odgovornosti banke gdje
banka uvijek odgovara za krivnju, namjeru i grubu nepažnju (traži se
pažnja dobrog gospodarstvenika jer je banka trgovac)
124
AUTOR: Ivan Stanković
Dokumentarni akreditiv
- može se koristiti uz bankarsku garanciju. Ako se ne predoče dokumenti za
akreditiv, aktivira se bankarska garancija. Ako se isplati dokumentirani
akreditiv, onda se nema pravo na bankarsku garanciju (ali bit će i to moguće
zbog krilatice „plati pa se sudi“ → banka to onda regresira kada otkrije da je
već isplaćen dokumentirani akreditiv onda traži povrat novca, jer banka nema
pravo prigovora prilikom isplate bankarske garancije)
- dokumentirani akreditiv – svaki je skoro dokumentirani, nema razlike isto je što
i akreditiv
VRIJEDNOSNI PAPIRI
Kako dijelimo vrijednosne papire?
a. OBVEZNOPRAVNI su takvi vrijednosni papiri koji sadrže određenu
tražbinu koja pripada ovlašteniku (imatelju papira) prema dužniku. Npr.
mjenica, zadužnica
b. STVARNOPRAVNI su takvi vrijednosni papiri koji sadrže neko stvarno
pravo – pravo vlasništva ili založno pravo (npr. založnica, izvadak iz
zemljišnih knjiga)
c. KORPORACIJSKI su takvi vrijednosni papiri koji sadrže pravo neke osobe
na članstvo, upravljanje i sudjelovanje u dobiti u nekoj pravnoj osobi (npr.
dionice)
Funkcija vrijednosnih papira (svrha)
- plaćanje – zamjena za novac (npr. ček)
- osiguranje plaćanja – npr. mjenica/zadužnica
- osiguranje kreditiranja – npr. mjenica
Pojam (čl. 1135. ZOO-a)
- vrijednosni papir je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu
upisanu na toj ispravi njezinom zakonitom imatelju
- vrijednosni papir ne mora imati oblik isprave, već može imati oblik
elektroničkog zapisa (nematerijalizirani vrijednosni papir)
Bitni sastojci (čl. 1136. ZOO-a)
125
AUTOR: Ivan Stanković
126
AUTOR: Ivan Stanković
Vrste mjenice
127
AUTOR: Ivan Stanković
Trasirana mjenica
128
AUTOR: Ivan Stanković
129
AUTOR: Ivan Stanković
130
AUTOR: Ivan Stanković
131
AUTOR: Ivan Stanković
132
AUTOR: Ivan Stanković
znamo, potrebno je u slogu mjenice naznačiti ime trasata. Međutim, time što je
njegovo ime navedeno u mjenici, trasat nije postao mjeničnim dužnikom jer
bez njegove privole nitko ga ne može obvezati da plati mjenični iznos. Tek
kada se odazove pozivu trasanta i prihvati njegov nalog o isplati, on postaje
mjeničnim dužnikom, i to glavnim mjeničnim dužnikom
- AKCEPT(PRIHVAT) je prema tome, izjava trasata kojom se obvezuje o
dospjelosti isplatiti u mjenici naznačeni iznos novca
- trasat potpisuje akcept
- prema Zakonu o mjenici vrijedi kao akcept i samo trasatov potpis kad je
stavljen na licu mjenice. Akcept mora biti bezuvjetan. Akceptiranje uz neki
uvjet smatra se odbijanjem akcepta
- akcept ne mora biti datiran, osim ako se radi o mjenici plativoj na određeno
vrijeme po viđenju i mjenici kod koje su trasant ili indosant odrediti da se
podnose na akcept u određenom roku
- mjenicu mora prezentirati na akcept imatelj, ali i svaki držatelj mjenice sve do
dospjelosti. Na dan dospjelosti i poslije, mjenica se ne može podnositi na
akcept, jer je to vrijeme kad se podnosi na isplatu
- mjenica se podnosi na akcept trasatu (ili njegovom zastupniku) u mjestu
njegova prebivanja. U praksi se vrlo često događa da trasant predaje
remitentu već akceptiranu mjenicu, što je za ovoga mnogo povoljnije, jer takvu
mjenicu može upotrijebiti za podmirenje neke svoje obveze (indosiranjem na
vjerovnika) ili za pribavljanje gotovine, dajući je banci na eskont i sl.
- naime, podnošenje mjenice na akcept je pravo, ali ne i dužnost imatelja
mjenice. Razumije se, imatelju je mjenice u interesu da podnese mjenicu na
akcept, jer time dobiva jednog dužnika više i povećava sigurnost naplate
mjenice
- jedina posljedica nepodnošenja na akcept je u tome što tada neće moći prisiliti
trasata da isplatu mjenicu koju prethodno nije akceptirao, nego će se za
naplatu, ako je on odbije, morati obratiti ostalim dužnicima (trasantu,
indosantima, avalisti)
- iznimno, imatelj će mjenicu biti dužan podnijeti na akcept, ako je to trasant ili
indosant u mjenici odredio. trasant može pritom odrediti i rok u kojem
prezentacija mora biti izvršena. Ako imatelj mjenice, u takvom slučaju, ne
133
AUTOR: Ivan Stanković
134
AUTOR: Ivan Stanković
135
AUTOR: Ivan Stanković
akceptant. Obveze se, u tom slučaju, oslobađaju i svi regresni dužnici (trasant,
indosanti, avalisti)
- za isplatu mjenice imatelj se mjenice, kao vjerovnik, mora obratiti glavnom
dužniku i podnijeti mu je na isplatu
- mjenicu treba podnijeti na isplatu na dan plaćanja ili u sljedeća dva radnja
dana. Ako se radi o mjenici po viđenju, podnošenje na isplatu se može ispuniti
bilo kojeg dana unutar roka od godine dana od dana izdanja
- prilikom plaćanja mjenice, trasat može zahtijevati da mu je imatelj preda s
potvrdom na mjenici da je isplaćena
- imatelj mjenice ne može odbiti djelomičnu isplatu. U tom slučaju trasat može
zahtijevati da se djelomična isplata zabilježi na mjenici i uz to izda posebna
priznanica
- prilikom isplate, trasat je dužan ispitati samo formalnu legitimaciju, tj.
pravilnost niza indosamenata, ali ne i istinitost potpisa indosanata
- ako se mjenica ne podnese na isplatu u zakonom predviđenim rokovima, svaki
mjenični dužnik može se osloboditi obveze polaganjem mjeničnog iznosa kod
prvostupanjskog redovnog suda, a ako suda nema, kod nadležnog upravnog
tijela u općini
Regresna isplata
- ako glavni dužnik ne akceptira ili ne isplati mjenicu ili se pokaže krajnje
neizvjesnim da će je isplatiti, imatelj mjenice ima pravo zatražiti od ostalih tzv.
regresnih dužnika naplatu mjenice. To mogu biti trasant, indosanti, avalisti
Regres (čl. 42. – čl. 47. ZM-a)
- pod mjeničnim regresom razumijeva se zahtjev imatelja mjenice prema
jednom ili više regresnih dužnika na isplatu mjeničnog iznosa, ako trasat o
dospjelosti, potpuno ili djelomično, odbije isplatu mjenice ili ako još prije
dospjelosti nastupe okolnosti (zakonom predviđene) koje isplatu čine
nesigurnom
- u biti regres nastaje zbog neisplate ili nesigurnosti isplate mjeničnog iznosa od
strane trasata kao glavnog mjeničnog dužnika. Odbijanje isplate se može
utvrditi o dospjelosti, a nesigurnost isplate prije dospjelosti mjenične obveze.
- stoga se, prema Zakonu o mjenici, razlikuje regres o dospjelosti i regres prije
dospjelosti
136
AUTOR: Ivan Stanković
137
AUTOR: Ivan Stanković
- ako se regres ostvaruje prije dospjelosti, zbog činjenice koje isplatu dovode u
pitanje, mjenica se mora prethodno prezentirati na isplatu, pa ako isplata
izostane, podiže se protest zbog neisplate
- sadržaj je propisan u Zakonu o mjenici (čl. 71.), zajedno s prijepisom mjenice i
potvrdom o bezuspješno poduzetoj mjeničnoj radnji , podnosi se protestnom
tijelu, mjesno nadležnom sjedištu odnosno prebivalištu osobe protiv koje se
podiže protest. Protestno tijela poziva tu osobu da izvrši traženu mjeničnu
radnju akcept, a ako ne udovolji, to se utvrđuje u protestnoj ispravi koja se
predaje imatelju mjenice
- protestne isprave uvode se u protestni registar u koji, kao javnu knjigu imaju
uvid sve zainteresirane osobe s mogućnošću da dobiju i prijepis protesta
- za podizanje protesta propisani su rokovi. Protest zbog neakceptiranja mora
se podignuti u onim rokovima koji su propisani za podnošenje na akcept.
Protest zbog neisplate mjenice, koja dospijeva na određeni dan ili određeno
vrijeme od dana izdanja ili od viđenja, mora se podići jednog od dva radna
dana koji dolaze odmah za danom plaćanja mjenice, a za mjenicu plativu po
viđenju u roku godine dana od dana izdanja
- ako se protest ne podigne u navedenim rokovima, gubi se pravo na regres. U
tom će slučaju imatelj mjenice još jedino moći ostvariti svoj zahtjev protiv
trasata u zastarnom roku, pod uvjetom da je on akceptirao mjenicu. Rokovi
protesta mogu se produljiti jedino zbog više sile
- protest nije potreban ako je trasant, indosant ili avalist oslobodio imatelja
mjenice protesta unošenjem u mjenicu odredbe „bez protesta“ ili „bez
troškova“ ili ako se regres vrši zbog toga što su trasant (koji je zabranio
podnošenje mjenice na akcept) ili trasat pali pod stečaj, jer tu rješenje suda o
otvaranju stečaja zamjenjuje protest
Notifikacija
- NOTIFIKACIJA je izvješćivanje mjeničnih dužnika o podizanju protesta zbog
neakceptiranja, odnosno neisplate mjenice
- smisao notifikacije je u tome da se pravodobnim izvješćem o predstojećoj
regresnoj naplati dade mogućnost regresnim dužnicima da dobrovoljno iskupe
protestiranu mjenicu i tako izbjegnu kamate i troškove prisilne regresne
naplate
138
AUTOR: Ivan Stanković
139
AUTOR: Ivan Stanković
Eskont mjenice
- ili diskont
- otkup nedospjelih potraživanja
- odbijanje ugovorenih ili određenih kamata od još nedospjelog potraživanja
unaprijed, prilikom kupnje mjenice, tako da se prodavatelju mjenice isplaćuje
mjenična svota umanjena za svotu kamata od dana kupnje mjenice do njezina
dospijeća
- banka otkupi mjenicu za cijenu manju od njene vrijednosti, prije roka dospijeća
140
AUTOR: Ivan Stanković
DODATAK
ZALOŽNO PRAVO PRAVO ZADRŽANJA
UGOVOR O NALOGU UGOVOR O TRGOVINSKOM
ZASTUPANJU
UGOVOR O KOMISIJI UGOVOR O POSREDOVANJU
UGOVOR O PRIJEVOZU ROBE UGOVOR O OSTAVI
UGOVOR O OTPREMI
(ŠPEDICIJI)
UGOVOR O ISPITIVANJU ROBE
I USLUGE
141
AUTOR: Ivan Stanković
BILJEŠKE
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
142