POVIJEST

ANTIKA
- u Grkoj/Rimu stranac nije imao nikakva prava ako nije bio pod PATRONATOM (Grka) domaeg
graanina-proksena, odnosno ako nije bio zakljuen UGOVOR O NJIHOVOM PRAVNOM POLOAJU ili
UGOVOR O PRIJATELJSTVU S RIMOM (hospitium)
- osobe iji su gradovi (Rim) zakljuivali ugovore o prijateljstvu PEREGRINI
takvim ugovorima su se utvrivala odre. materijalna prava, pravna pomo s tim da se uvijek
primjenjuje LEX FORI
- na sporove izmeu Rimljana i stranaca te na sporove izmeu stranaca primjenjivalo se posebno rimsko
pravo IUS GENTIUM (sporove rjeava praetor peregrinus), ali samo kad je rije o poslovnim odnosima,
dok je za obiteljske i nasljedne odnose trebalo traiti rjeenja pomou OSOBNOG KOLIZIJSKOG PRAVILA
tako npr. brak izmeu stranaca se prosuuje po njihovom pravu

RANI SREDNJI VIJEK

- seobom su plemena prenosila svoja prava
- tek kad bi se nastanila na odre. podruju osvojivi ga, njihovo pravo postaje vezano za to podruje i
postaje ZEMALJSKO PRAVO
npr. kad su Langobardi osvojili talijansko podruje, langobardsko pravo je postalo zemaljsko
pravo na tom podruju
- u ranom srednjem vijeku esta pojava je bila da na odre. podruju ivi vie plemena vrijedilo je
NAELO PRIMJENE OSOBNOG PRAVA po kojem: svatko treba ivjeti po pravu svog plemena
- tako je npr. pri sastavljanju isprava trebalo navesti kojem plemenskom pravu osoba pripada
npr. Ja, Varti, koji ivim po rimskom pravu,...darujem... takav institut nazivao se PROFESSIO
IURIS (8.-14. st.)
- kasnije dolazi do samostalnosti gradova koji stvaraju svoje vlastito, gradsko pravo ali rimsko pravo se
primjenjivalo posredno, kao OPE ZAJEDNIKO PRAVO
- osim toga primjenjivao se i obiajno pravo

KASNI SREDNJI VIJEK STVARANJE STATUTARNE TEORIJE

ITALIJA (12. i 13. st.)
-moderni mpp se poinje razvijati u gradovima sjeverne Italije; u poetku pravila mpp-a se stvaraju kroz
doktrinu, a kasnije kroz sudsku praksu
- ti gradovi-KOMUNE stvaraju vlastito pravo, najprije obiajno a kasnije ga kodificiaju te krajem 12. st.
donose svoje zakone GRADSKE STATUTE
- razvojem meugradskih gospodarskih veza i migracija postavlja se pitanje KOJI GRADSKI STATUT
PRIMJENITI na meugradski pravni promet tj. koji je SUD NADLEAN
-- koje je PRAVO MJERODAVNO
- sukobi izmeu gradskih statuta nastoje se rijeiti glosiranjem rimskog prava na osnovi kojeg se sudove
moe obvezati da primjenjuju statute drugih gradova, budui da je rimsko pravo superiornije lokalnom pravu
i zajedniko svim komunama tako se djelovanjem glosatora (uenje glosatora: poetak modernog mpp-a)
poinje : - primjenjivati strano pravo
- priznavati strane sudske odluke POETAK STATUTARNE TEORIJE
- najvie se glosira Justinijanov Codex III
- najpoznatiji glosatori: Cardo de Tocco, Accursius, magistar Aldricus, Hugolinus-suvremenik Accursiusa,
baldini , Azo
- njihovim djelovanjem naputa se iskljuiva teritorijalna primjena prava i uvodi se NAELO
PERSONALITETA, a njihovo uenje zasniva se na opoj ideji da se GRADSKI STATUT PRIMJENJUJE
SAMO NA NJEGOVE GRAANE (PODANIKE)
- moe se zakljuiti da se djelovanjem glosatora poinje razvijati moderni mpp a rezultat toga je da je
PRAVO MJERODAVNO:

- za ugovor: lex loci contractus

- za stvari: lex rei sitae
- za voenje postupka ( donoenje odluke o biti spora): lex fori
FRANCUSKA (13. st.)
- poetak francuskog modernog mpp-a vee se uz tzv. GLOSA DE AVRANCHES
- najpoznatiji mpp-ovci (znanstvenici) tog doba u Francuskoj: Revigny (Orleans)
Belleperche (Touluse) koji tvrde:
zakoni vrijede samo za podanike
razlikuju materijalno i procesno pravo
na ugovor treba primjeniti pravo mjesta njegovog zakljuenja (lex loci contractus)
- prouavaju institut QUESTIO ANGLICA (prostorno polje primjene eng prava po kojem nasljeuje samo
prvoroeno dijete) te zakljuuju da se NE primjenjuje na nekretnine koje lee U Francuskoj budui da se
primjenjuje lex rei sitae
- poznati francuski mpp-ovac tog doba: Cuneo- tvrdi da se STATUTA ODIOSA ne primjenjuje izvan podruja
gdje je donesen kodljivi statut

KOMENTATORI (POSTGLOSATORI), 14.st

BARTOLUS DE SAXOFERATO
1. pie prve rasprave i komentira itav CORPUS IURIS
2.

postavlja i analizira 2 pitanja:

1. vrijedi li statut za STRANCA u TUZEMSTVU?
2. vrijedi li statut za PRAVNE SITUACIJE u INOZEMSTVU?
postavlja ta pitanja budui da je vladalo ope naelo
personaliteta)

STATUT VEE SAMO PODANIKE (naelo

3. analizirajui razna pitanja vezana uz ugovore, delikte, oporuke, stvari, zakljuuje da je PRAVO
MJERODAVNO za: - oblik i sadraj ugovora: lex loci contractus
- posljedice ugovora: pravo mjesta izvrenja, a podredno lex fori (teorija
karakteristine inidbe)
4. u vezi s 2. pitanjem on razlikuje: - PROPISE KOJI ZABRANJUJU-statuta prohibitiva
- PROPISE KOJI DOZVOLJAVAJU-statuta permisiva
- kod statuta prohibitiva razlikuje ih ovisno o tome odnose li se na stvari, osobe ili oblik pravnog posla
(tropodjela statuta)
- kod statuta koji odnose na osobe razlikuje statut faforabile (povoljan) i statut odiosum (nepovoljan) te tvrdi
da se statut favorabile primjenjuje na osobe gdje god se nalazile a statut odiosum ima iskljuivo teritorijalnu
primjenu
5. takoer je prouavao institut QUESTIO ANGLICA te zakljuuje :
Ovisno o tome odnosi li se statut na osobe ili stvari razlikuje slijedea rjeenja:
1. ako se statut odnosi na STVARI pa glasi ostavina pripada najstarijem tada vrijedi lex rei sitae i za
domae i za strance
2. ako se statut odnosi na OSOBE pa glasi najstariji nasljeuje tada se ovo pravilo primjenjuje za
ostavinu starnca u Engleskoj ali ne i za ostavinu Engleza u Italiji (npr. koja lei u Italiji)
-takoer se istie i njegov uenik UBALDI (2 rasprave o Codex III) tvrdi da se svaki statut odnosi na
stvari, osobe i pravne radnje, dakle zastupa ideju o tropodjeli statuta koju je razraivao i Saxoferato

SAVIGNY- Dananji sustav rimskog prava, 1849.

-

poziva se na uenje Hubera i Voeta

budui da su svi pravni poreci ravnopravni/jednake vrijednosti primjena stranog prava znai
PRIJATELJSKO DOPUTENJE meu suvremenim dravama da pod odreenim pretpostavkama primjenjuju
strano pravo koje e to pravo biti, domae ili strano?- moemo zakljuiti da se radilo o napotpunom
kolizijskom pravilu (ili domae ili strano)
odgovor daje metoda po kojoj za svaki pravni odnos se trai pravni poredak kojem taj
pravni odnos po svojoj naravi pripada ili mu je podvrgnut (u kojem taj odnos ima
SJEDITE- to sjedite ovisi o konkretnom odnosu:
*mjesto prebivalita osobe
*mjesto gdje stvar lei
*mjesto ispunjenja pr. posla)
postavlja temelj NAELU NAJUE VEZE: upuivanje na pravo s kojim je pravni odnos u
najblioj vezi
- doprinos Savignya za posebni dio mpp-a: uvodi poveznicu lex loci contractus- mjesto gdje se ugovor
izvrava (locus solutionis)
utjecaj na razvoj stranake autonomije stranke biranjem mjesta izvrenja njihovog
ugovora biraju pravo ugovorene drave posredni utjecaj stranaka na izbor mjerodavnog
prava za svoj ugovor
- razvija moderno uenje o javnom poretku propisi koji utjeu na primjenu stranog prava i oni koji ne
utjeu

STATUTARNA TEORIJA?
1. STATUTARNA TEORIJA polazi od PRAVNIH PROPISA pitajui se: Na koje pravnorelevantne injenice se
ti propisi primjenjuju?
2. SAVIGNY polazi od PRAVNOG ODNOSA pitajui se: Pod koje propise podvrgnuti taj pravni odnos?

taj preokret se naziva KOPERNIKANSKA PROMJENA: statut- prije:zakon

(kraj statutarne torije)
-nakon:mjerodavno pravo
NOVI VIJEK
FRANCUSKA (16. i 17.st.)

COUTUME: zapisano obiajno pravo

CONSUETUDO: nepisano obiajno pravo

CHARLES DUMOULIN
- djelo: Conslusiones de statutis consuetudinibus localibus dio njegovog komentara cjelokupnog Codexa
- navodi:
a) za OBLIK PRAVNOG POSLA (ugovora) i openito za ugovorne odnose vrijedi LEX LOCI CONTRACTUS
s tim to se locus contractus katkad smatra mjestom zakljuenja a katkad mjestom izvrenja
b) za BRANOIMOVINSKI REIM vrijedi PRAVO PRVOG ZAJEDNIKOG PREBIVALITA BRANIH
DRUGOVA predlae tu poveznicu da bi se izbjegla primjena razliitih contumes podruja gdje lei
imovina za odreivanje branoimovinskog reima
- branoimovinski reim kvalificira kao preutni ugovor to su ga brani drugovi podvrgli pod pravo svog
1. zajednikog prebivalita
- utjee na razvoj stranake autonomije: budui da stranke birajui mjesto sklapanja ugovora time
posredno biraju pravo mjerodavno za ugovor, zato im ne dopustiti da mogu neposredno birati pravo
mjerodavno za njihov ugovor?!
BERTRAND d'ARGENTRE
- djelo: De statutis personalibus et realibus
- zastupa: ideju pravnog partikularizma
- tvrdi: zakoni/obiaji (statuti, coutumes/consuetudines) se odnose :
1. ili na osobe statuta personalia

ili na stvari statuta realia

2. i na osobe i na stvari statuta mixta, dakle on razlikuje:
a) STATUTA PERSONALIA: slijede osobu i primjenjuju se na nju i izvan njezina prebivalita
b) STATUTA REALIA: imaju iskljuivo teritorijalnu primjenu (na podruju gdje stvar lei) i primjenjuju se na
sve stvari bez obzira na porijeklo i prebivalite osoba
U sluaju sumnje izmeu a) i b) statuti su realni (stvarni)
c) STATUTA MIXTA: imaju iskljuivo teritorijalnu primjenu: na podruju gdje stvar lei
(odnose se na obligacije, izvanugovornu odgovornost za tetu)
- na taj nain nastavlja s prethodnim uenjem: statutarnom teorijom po kojoj se na osnovi SADRAJA prava
odreuje njegovo PROSTORNO DJELOVANJE (ideja: imam statut -pokuavam odrediti njegovo polje
primjene)
- budui da se radi o SADRAJU statuta ali i o
- nepisanom pravu (consuetudines) te
- kodificiranom francuskom pravu (contumes), takvo uenje se naziva
STATUTARNOM TEORIJOM koja se zadrala do 19. st.

NIZOZEMSKA (17.st.)
URLICH HUBER
- djelo: Praelectiones iuris civilis (1689.)
- smatra se ocem modernog mpp-a
- mnogo je utjecao na razvoj mpp-a u drugim dravama, posebice u Engleskoj
- postavio je 3 NAELA (AXIOMATA):
1. ZAKONI SVAKE DRAVE vrijede unutar njezinih granica obvezujui sve njezine podanike ali ne
djeluju izvan dravnih granica
2. PODANICI DRAVE su sve osobe koje se nalaze unutar njezinih granica, bez obzira nalaze li se
tamo trajno ili privremeno
3. VLADARI DRAVA IZ UTIVOSTI (preutno dogovorena izmeu naroda) dozvoljavaju da strano
pravo (pravo koje se primjenjuje u dravi u kojoj je doneseno) zadrava svoje pravno djelovanje
SVUGDJE, ako to ne teti: -dravnoj vlasti
-pravu drugih vladara ili njihovih graana
- Huber, Johannes i Paul Voet pod utjecajem uenja o suverenosti koje je razvio Bodin, smatraju, ispitujui
razloge primjene stranog prava, da NE POSTOJI PRAVNA OBVEZA primjene stranog prava nego se ono
primjenjuje iz meunarodne utivosti to je preutan dogovor izmeu naroda
takvo uenje se naziva TEORIJA COMITAS GENTIUM time se ublaava izrazito
naglaeni teritorijalitet
- razlike izmeu uenja Hubera, Paula i Johannesa Voeta:
Paul Voet i Huber: za oblik pravnog posla iskljuivo mjesto zakljuenja pravnog posla (lex loci
actus)
Johannes Voet: za oblik pravnog posla alternativno lex rei sitae
-pravo prebivalita stranaka

NJEMAKA (16. i 17.st.)

NIKOLAUS HERT
- djelo: De collisione legum
- kritizira teoriju comitas gentium navodei:
a) ako se zakon odnosi na OSOBU vrijedi pravo prebivalita (lex habitationis); treba uzeti u obzir
propise/zakon drave kojoj osoba pripada, a to je pravo drave prebivalita osobe

b) ako se zakon odnosi na STVAR vrijedi pravo mjesta gdje stvar lei (lex rei sitae) bez obzira na to tko i
kada poduzima pravni posao
c) ako je zakonom propisan OBLIK PRAVNOG POSLA treba uzeti u obzir pravo mjesta zakljuenja (lex loci
actus) a ne lex rei sitae ili pravo prebivalita stranaka

PRVE KODIFIKACIJE (2. pol. 18.st-po. 19.st.)

- uglavnom preuzimaju uenje STATUTARNE TEORIJE
1. CODEX MAXIMILIANEUS BAVARICUS CIVILIS, 1756., odreuje se:
a) za osobni statut pravo prebivalita
b) za stvarni i miksni lex rei sitae (bez obzira na to radi li se o pokretnini ili nekretnini, tjelesnoj ili
netjelesnoj stvari)
2. PRUSKO OPE ZEMALJSKO PRAVO, 1794.
a) za osobna prava i obveze te pokretnine mjerodavno je:primarno: pravo prebivalita
podredno: pravo porijekla osobe
b) za nekretnine lex rei sitae
c) za oblik pravnog posla pravo mjesta zakljuenja (lex loci actus)
3. GRAANSKI ZAKONIK ZA ZAPADNU I ISTONU GALICIJU, 1797.
a) za osobni statut svojih dravljana (1. put poveznica dravljanstva) primjena samog zakona
b) za poslove u inozemstvu svojih dravljana lex patriae
c) za poslove stranaca u inozemstvu i tuzemstvu lex fori
d) za stvarni statut/prava za pokretnine osobni statut vlasnika
e) za stvarni statut/prava za nekretnine lex rei sitae
4. FRANCUSKI GRAANSKI ZAKONIK (SODE CIVIL), 1804.- pismeni
a) policijski zakoni i zakoni o sigurnosti (javno pravo) primjenjuje se na sve osobe koje borave u
Francuskoj
b) za nekretnine francusko pravo (pa iako pripadaju strancima)
c) zakoni o osobnom stanju i zakoni o poslovnoj sposobnosti (statuta personalia) primjenjuju se na
Francuze ak i kad borave u inozemstvu
dakle za pravnu i poslovnu sposobnost francuskog dravljana uvodi se poveznica
dravljanstva (kao i u Graanskom zakoniku za Z i I Galiciju)
5. AUSTRIJSKI OPI GRAANSKI ZAKONIK (AOGZ), 1811.- pismeni; u RH uveden sredinom 19.st.
a) za osobni statut lex patriae
b) za stvarni statut za nekretnine lex rei sitae
c) za stvarni statut za pokretnine osobni statut vlasnika
d) za ugovorni statut razliita rjeenja ovisno o tome:
- zakljuuju li ugovor domai dravljani/stranci
-- domai dravljani sa strancima
- zakljuuje li se ugovor u tuzemstvu ili
-- u inozemstvu
tako se upuuje na lex fori, lex loci contractus ili na lex autonomiae
lex autonomiae: samo ako se u tuzemstvu zakljuuje ugovor izmeu stranaca ili u
inozemstvu izmeu stranca i domaeg dravljanina
- u prvim kodifikacijama prevladavaju NEPOTPUNA KOLIZIJSKA PRAVILA

ENGLESKA I SAD
- na razvoj mpp-a u Engleskoj i SAD-u utjee Huberovo uenje o: - moralnoj dunosti
- uzajamnoj obvezi svih drava da potuju
strano pravo
JOSEPH STORY: KOMENTARI O MPP-u, STRANOM I DOMAEM, 1834.
- prvi put spominje naziv mpp
- prihvaa Huberovo uenje o comitas, te u svom djelu iznosi njegova 3 naela: zakoni drave, podanici
drave i vladari drave, branei ih komentarima:
a) treba primjenjivati strano pravo jer je to: - od uzajamnog interesa
- uinkovito
- moralna potreba
b) kvalificira takav pristup kao pravedan, jer dovodi do toga da se u drugim dravama, ije se pravo
primjenjuje, zauzvrat jednako postupa
c) Huberovo uenje stoji na ispravnim naelima, iako je preoenito (ostavlja mnogo pitanja)
- tvrdi da zbog iskljuive suverenosti i zakonodavne nadlenosti drave na svom podruju svaka drava
ureuje cjelokupno imovinsko pravo unutar svog podruja koje se primjenjuje na:
- sve osobe na tom podruju
- sve ugovore sklopljene na tom podruju, no ne primjenjuje se na: - imovinu osoba izvan njezinog
podruja
TEORIJA STEENIH PRAVA (javlja se istodobno sa gubljenjem interesa o comitas gentium)
- karakteristina za ameriko mpp; razvila se pod utjecajem engleske doktrine:
a) prvi se tim pitanjem poeo baviti Holland: Elementi filozofije prava, 1880.
- zalae se za upotrebu izraza primjena stranog prava i eksteritorijalno priznanje jer smatra da taj
posljednji skree pozornost na injenicu da se: prava stvorena i odreena (steena prava) po stranom pravu
trebaju priznati od domaih sudova
b) takvim stajalitem utjecao je u Engleskoj na Dicey-a koji tvrdi da: pravila o mpp-u temelje se na
priznanju stvarno steenih prava
- utvruje da engleski sudovi priznaju uinak svakom subjektivnom pravu koje je pravilno steeno po
pravu neke uljuene zemlje to gledite proglaava OSNOVNIM NAELOM BR. 1
c) u SAD-u to stajalite zastupa Beale: Izbor sudskih predmeta o mpp-u, 1902.
- engleski sudovi nikad ne primjenjuju strano pravo nego samo daju uinak pravima steenim po
stranom pravu (priznanje stranog prava ne znai i njegovu primjenu)
- prema tome: strano pravo nema zakonsku snagu, ve je samo INJENICA u pravnom odnosu
- teorija steenih prava nije se dugo zadrala u SAD-u ; kritizirali su je Cook i Lorenzen
- odbaena je i u Engleskoj tvrdnjom: strano pravo se primjenjuje samo ako to proizlazi iz engleskog
kolizijskog pravila koje upuuje na primjenu tog stranog prava, pa prema tome: engleski sudovi primjenjuju i
daju uinak svakom subjektivnom pravu koje se primjenjuje na temelju engleskog kolizijskog pravila
zemlje COMMON LAW sustava (Eng, SAD) - pravo je injenica koju stranke dokazuju i iznose pred sud

 zemlje CIVIL LAW sustava (RH) - pravo je pravo iji sadraj utvruje sud ex offo (iura novit curia)

KRAJ STATUTARNE TEORIJE 19.st.

NJEMAKA
WAECHTER
- odbacuje njemaku statutarnu teoriju
- tvrdi: sudac odluuje samo na temelju prava svoje drave u vezi s tim postavlja 3 PRAVILA:
1. sudac treba primjenjivati izriita pravila mpp-a svoje zemlje
2. pomono pravilo: sudac treba donositi odluku u smislu i duhu zakona svoje zemlje koji ureuje
konkretni odnos
3. tek ako sudac ne moe sa sigurnou izvesti odluku iz materijalnih pravila svoje zemlje treba
primjeniti lex fori: materijalno pravo svoje zemlje
SAVIGNY
- razvija moderno uenje o javnom poretku
- djelo: Dananji sustav rimskog prava, 1849.
- budui da su svi pravni poreci jednake vrijednosti, primjena stranog prava znai prijateljsko doputenje
meu suverenim dravama da pod odreenim pretpostavkama primjenjuju strano pravo (pri tome se poziva
na Hubera, Voeta, Storya)
- koje e to pravo biti?- domae ili strano o tome se odluuje metodom koja se sastoji u tome da se za
svaki pravni odnos trai pravni poredak kojemu taj pravni odnos pripada ili mu je podvrgnut tj. u kojem taj
pravni odnos ima svoje sjedite to SJEDITE je ovisno o konkretnom odnosu:
*mjesto prebivalita osobe
*mjesto gdje lei nekretnina
*mjesto ispunjenja pravnog posla
time Savigny udara temelje NAELA NAJBLIE VEZE: upuivanje na pravo s kojim pravni
odnos/privatnopravna situacija s meunarodnim obiljejem ima najbliu vezu, to je danas osnovno naelo i
zadaa mpp-a
budui da se pri traenju prava koje e se primjeniti pita: hoe li to biti domae ili strano pravo,
moemo zakljuiti da se radilo o napotpunim kolizijskim pravilima
- pravila izrazite materijalne vanosti zahtijevaju bezuvjetnu primjenu (pravila neposredne primjene)
RAZLIKA IZMEU STATUTARNE TORIJE I SAVIGNYEVA UENJA
a) STATUTARNA TEORIJA polazi od pravnih propisa pitajui se: na koje pravnorelevantne injenice se ti
propisi primjenjuju? ideja: imam statut i pokuavam mu odrediti polje primjene
b) SAVIGNY polazi od individualnog pravnog odnosa pitajui se: pod koje propise su ti pravni odnosi
podvrgnuti?
iako je logiki isto, psiholoki je razliito: ako se polazi od pravnog odnosa postoji sloboda
od prisile rjeavanja privatnopravne stiuacije s meunarodnim obiljejem samo u okviru tropodjele statuta
personalia, statuta realia i statuta mixta
- takav preokret naziva se KOPERNIKANSKA PROMJENA, na temelju koje dolazi do promjene znaenja
rijei STATUT: do tada je znaila zakon a nakon toga znai mjerodavno pravo (npr. kad se govori o
ugovornom statutu misli se na mjerodavno pravo za ugovorni odnos)
- doprinos Savignya za posebni dio mpp-a: njegov uspjeh se ogleda i u tome to je uspio postii da je
mjerodavno: - za stvarna prava na pokretninama lex rei sitae

- za nasljeivanje jedinstveni statut: lex domicili ostavitelja (pravo drave iji je dravljanin
bio ostavitelj)

MANCINI
- djelo: O dravljanstvu kao osnovi mpp-a
zasluan je za irenje poveznice dravljanstva (do tada je bila rasprostranjena poveznica prebivalita)
- tvrdi da meunarodno pravo trebaju stvarati narodi, a ne drave te da je svaka drava obvezna
primjenjivati domovinsko pravo stranca i to bez obzira na postojanje uzajamnosti
- dravljanstvo: bitna veza izmeu drave i pojedinca
utjecaj na razvoj instituta javni poredak
- dijeli prisilne propise s obzirom na njihov utjecaj na primjenu stranog prava:
1. prisilni propisi domaeg prava koje stranke ne mogu iskljuiti svojom voljom
-dolaze do izraaja pri ureenju pravnih odnosa bez neunarodnog obiljeja
-iako su kogentne naravi nemaju utjecaj na primjenu stranog prava
-Mancini ih naziva ORDRE PUBLIC INTERNE (interni javni poredak)
2. prisilni propisi domaeg prava kojima se tite fundamentalne vrijednosti odreenog pravnog poretka
- dio su unutarnjeg prava svake drave
- imaju utjecaj na primjenu stranog prava i na priznanje stranih odluka
- Mancini ih naziva ORDRE PUBLIC INTERNATIONALE (meunarodni javni poredak)
utjecaj na razvoj stranake autonomije
3. za dispozitivne propise vrijedi naelo slobode
- svojim odnosima koji proizlaze iz dispozitivnih propisa stranke mogu slobodno raspolagati pa i
odrediti mjerodavno pravo za svoje ugovorne odnose
- njegovo uenje o individualnoj slobodi volje: utjecaj na prihvaanje kolizijskopravne autonomije u
Talijanskom graanskom zakoniku iz 1865.
takva podjela pravnih pravila prema predmetu i njihovo obiljeavanje uzimanjem u obzir njihovih
teritorijalnih i osobnih znaajki naziva se: NEOSTATUTARNIM UENJEM (Mancinijevo uenje)

TALIJANSKA KOLA MPP-a

- predstavnici: Esperson, Weiss, Caurent
- oni pod utjecajem Mancinijevog uenja:
naputaju poveznicu prebivalita i umjesto nje uvode poveznicu dravljanstva
propise dijele na: a) propise koji slue privatnim interesima- tiu se osoba/dravljana dotine drave
i primjenjuju se na sve dravljane bez obzira gdje se nalaze
b) propise koji slue javnim interesima- tiu se drave gdje su doneseni i
primjenjuju se samo u dravi gdje su doneseni
pojam JAVNOG PORETKA odreenog na pozitivan nain obuhvaa:
- propise koji se primjenjuju teritorijalno
- dio privatnih propisa koji su vani za dravni poredak (npr. propisi o nekretninama)
utvruju naelo autonomije volje

FRANCUSKA
PILLET
- postavlja 2 teze: 1) o permanentnosti polja primjene propisa
2) o openitosti polja primjene propisa
- propisi koji vrijede permanentno- slijede podanike bilo gdje se nalaze ali se i

- primjenjuju generalno- na sve osobe koje se nalaze na dravnom

podruju (teza o oenitosti)
pa ako se osoba nalazi u inozemstvu dolazi do SUKOBA izmeu propisa koji se primjenjuju na temelju
naela openitosti i propisa drave iji je osoba dravljanin koji se primjenjuju na temelju naela
permanentnosti taj sukob se rjeava primjenom NAELA MANJE RTVE po kojem prednost treba dati
pravu drave koja ima jai interes za ostvarenje drutvene svrhe propisa
BATIFFOL (2. pol. 20.st.)
- njegovo uenje temelji se na rezultatima analize unutarnjih pravila i sudske prakse, pri emu se slui
komparativnopravnom metodom uvaavajui i francuske interese i interese meunarodne trgovine
- tvrdi da je zadaa mpp-a: koordiniranje nacionalnih materijalnih prava
- u nastojanju ostvarenja svrhe mpp-a predlae slijedee:
1) rjeenja trebaju traiti pravednost i korisnost
2) rjeenja trebaju voditi brigu o: -opim interesima zajednice u ije se ime rjeava
-o posebnim interesima meunarodne zajednice

HRVATSKA (1. pol. 20.st)

PROF. EISNER
- djelo: Mpp u 2 dijela
- prof Pravnog fakulteta u Zagrebu; objavio veliki broj znanstvenih radova i rasprava u zemlji i inozemstvu
- bavi se raznim pitanjima o mpp a najvie s podruja obiteljskog, nasljednog i obveznog prava
- njegov rad je u znatnoj mjeri utjecao na izvore i doktrinu hrvatskog mpp-a
- utjecao je na blisko povezivanje mpp-a s mgpp-om
- tvrdi da se privatnopravna situacija s meunarodnim obiljejem ureuje ne samo metodom kolizijskih
pravila nego i pravilima neposredne primjene te posebnim materijalnim pravilima
PROF. KATII
- tvrdi da se privatnopravna situacija s meunarodnim obiljejem ureuje ne samo metodom kolizijskih
pravila nego i posebnim materijalnim pravilima te supstancijalnim pravilima
- pokreta je kodifikacije jugoslavenskog mpp-a a rezultat toga je:
1) teze zakona o mpp-u objavljene u okviru Instituta za mpp u Zg 1967.- veina ih je pretoena u ZSR
iz 1982.
2) Nacrt prijedloga zakona za kodifikaciju meunarodnog obiteljskog prava, 1970.

MODERNE TENDENCIJE
- dananji mpp drava Europe ine: -zakonodavstvo
-sudska praksa
- doktrina
- jo uvijek se polazi od Savignyevog upuivanja na pravni poredak koji s pravnim odnosom ima najuu
vezu (naelo najue veze) ali uzimajui u obzir vrijednosti pojedinog materijalnog prava pa tako kolizijska
pravila sve vie uzimaju u obzir: dravne interese i potivanje kulturnog identiteta
- DANANJE TENDENCIJE:
1) zatita slabije (ugovorne) strane npr. potroaa, radnika
2) proirenje polja primjene poveznice autonomija stranaka ne samo u okviru ugovornog statuta nego i
deliktnog i nasljednog statuta (Njemaka, Austrija, vicarska)
3) primjena povoljnijeg prava i alternativnih poveznica
4) primjena pravila neposredne primjene- sve ee
5) primjena izbjegavajuih klauzula kojima se omoguuje neprimjena mjerodavnog prava (ako nije u
konkretnom sluaju pravo najblie veze)
- u ENG: mpp nije znanost nego nastaje na osnovi sudske prakse

 odgovor na pitanje koje e se pravo primjeniti ovisi o razliitim okolnostima za svaku vrstu pravnih
odnosa; npr. za poslovnu sposobnost ne postoji samo jedna vrsta upuivanja na mjerodavno pravo;
upuivanje ovisi npr. o tome radi li se o trgovakim ugovorima, zakljuenju braka ili ugovoru o prijenosu
vlasnitva

SHNITZER, vicarska, 1944.

1.) TEORIJA KARAKTERISTINOG SADRAJA (iz nje proizlazi naelo karakteristinog sadraja)
- prema njoj pravne odnose treba ocjenjivati po pravu njihovog karakteristinog sadraja/inidbe (ime se
konkretizira naelo najue veze)
- iako je rije o opoj teoriji predvienoj za sve odnose (npr. kod stvarnog statutalex rei sitae-pravo drave
u kojoj stvar lei; kod nasljednog statutaostavitelj-pravo drave iji je dravljanin ostavitelj) najjai utjecaj
je imala kod ugovornog statuta
- pri odreivanju UGOVORNOG STATUTA:- ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo za svoj ugovor
upuuje se na pravo pomou karakteristinog sadraja KAKO?
- trebamo pronai karakteristini sadraj/inidbu:
u ugovornom odnosu postoje 2 inidbe: 1) inidba koja se duguje kao protuinidba za
2) novanu inidbu
te e se kao mjerodavno pravo odrediti: pravo drave s kojom je osoba koja duguje
karakteristinu inidbu:-u najblioj teritorijalnoj vezi
(fiz.osoba:prebivalite,redovno
boravite; prav.osoba:sjedite,
poslovni nastan)
- u relevantno vrijeme
- ZRS npr. za ugovor o kupoprodaji pokretnine mjerodavno je pravo drave u kojoj prodavatelj
ima prebivalite/sjedite u vrijeme primitka ponude
- RIM I npr. za ugovor o kupoprodaji pokretnine mjerodavno je pravo drave u kojoj prodavatelj
ima redovno boravite
problem je ako ugovor: - nema novane inidbe (zamjena)
- obje inidbe su novane (zajam, kredit)
- u tom sluaju naelo najue veze treba konkretizirati po SLOBODNOJ OCJENI relevantnih
ugovornih elemenata
- IZNIMKA od primjene naela karakteristinog sadraja: kad je rije o:
*potroakim ugovorima (pravo drave u kojoj potroa ima redovno boravite)
*ugovorima o radu (pravon drave u kojoj radnik redovito obavlja rad/gdje se nalazi poslovni nastan
poslodavca koji je zaposlio radnika izbjegavajua klauzula: primjenjuje se naelo zatite slabije ugovorne
strane koje upuuje na pravo s kojim su potroa/radnici u najuoj teritorijalnoj vezi- Rim I)
- u suvremenim mpp, za odreivanje ugovornog statuta prihvaeno je naelo karakteristinog sadraja, dok
za druge kategorije vezivanja nije mogue konstruirati karakteristine inidbe
- pri odreivanju mjerodavnog prava (materijalna pravila, ne i kolizijska) na temelju naela karakteristinog
sadraja NE PRIHVAA SE RENVOI (tj. upuivanje na cjelokupno pravo)
2.) STUPNJEVITA KVALIFIKACIJA (institut)
- polazi od ideje da kolizijska pravila i meunarodno pravo treba tumaiti i kvalificirati po pravnom poretku
kojem pripadaju
- stupnjevi kvalifikacije: 1.) u prvom stupnju treba kvalificirati po lex fori (domaem, polaznom pravu)
2.) a kad polazno kolizijsko pravilo uputi na primjenu mjerodavnog stranog prava
treba kvalificirati po mjerodavnom pravu (lex causae) te svako daljnje pitanje
rjeavati po mjerodavnom pravu

10

- u RH se takoer radi o stupnjevitoj kvalifikaciji jer se pravi razlika izmeu: - kvalifikacije

- pitanja koja treba rijeiti nakon
to je utvreno mjerodavno
pravo
kvalifikaciju treba izvriti po lex fori; a nakon to polazno kolizijsko pravilo uputi na mjerodavno
strano pravo kako tumaiti/kvalificirati strano pravo? ZRS: strano pravo se primjenjuje prema smislu i
pojmovima koje sadri

IZVORI MPP-a
- DVOVRSNI: 1) oni koji potjeu iz meunarodnih ugovora
2) oni koji potjeu iz unutranjeg prava
- hijerarhijska ljestvica izvora hrv mpp: 1) DVOSTRANI MEUNARODNI UGOVORI
2) VIESTRANI MEUNARODNI UGOVORI
3) UNUTRANJI ZAKONI koji imaju znaenje lex specialis
4) ZRS koji ima znaenje lex generalis (supsidijarni izvor)
- ZAKON O RJEAVANJU SUKOBA ZAKONA S PROPISIMA DRUGIH ZEMALJA U ODREENIM
ODNOSIMA 1991.: - donesen kao bivi savezni zakon 1982.; njime je veim dijelom kodificirano mpp+mgpp
- preuzet Zakonom o preuzimanju ZRS 26.6.1991.ime je pretoen u hrv. zakone
(na isti nain su preuzeti ZM, Z, PZ, ZOSOZP)
- odredbe o meunarodnom privatnom i procesnom pravu sadrane su i u MEUNARODNIM
UGOVORIMA koji su kod nas na snazi
prema l. 140 Ustava RH iz 1990. meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu sa
Ustavom i objavljeni u RH dio su unutranjeg pravnog poretka RH i po pravnoj snazi su iznad zakona taj
odnos prema ugovorima vrijedi samo pro futuro (nakon stupanja Ustava na snagu)
postavlja se pitanje: primjenjuju li se u RH meunarodni ugovori koje je sklopila SFRJ?
odgovor na to pitanje daje Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti RH, 5.6.1991.: meunarodni
ugovori koje je sklopila biva SFRJ primjenjuju se u RH ako nisu u suprotnosti s Ustavom i pravnim
poretkom RH
a) dvostrani meunarodni ugovori koji sadre pravila mpp-a
- razne vrste: *ugovori o pravnoj pomoi (sadre i kolizijska pravila)
*ugovori o trgovini i plovidbi
*konzularne konvencije
b) viestrani meunarodni ugovori
- RH se obraa notifikacijom depozitarima viestranih meunarodnih ugovora ime izraava elju da od
stjecanja nezavisnosti, 8.10.1991. postaje na osnovi sukcesije SFRJ stranka tih ugovora
1) tako je i sa haakim konvencijama, iji je depozitar nizozemsko Ministarstvo vanjskih poslova na taj
nain RH je postala lanica slijedeih haakih konvencija (notifikacijom o sukcesiji):
1.Haaka konvencija o graanskom postupku iz 1954.
2.Haaka konvencija o sukobu zakona u pogledu oblika oporunih raspolaganja iz 1961.
3.Haaka konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava iz 1961.
4.Haaka konvencija o mjerodavnom pravu za prometne nezgode iz 1971.
5.Haaka konvencija o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode iz 1973.
6.Haaka konvencija o olakanju meunarodnog pristupa sudovima iz 1980.
7.Haaka konvencija o graanskopravnim aspektima meunarodne otmice djece iz 1980.
2) ostale konvencije:
1. viestrane konvencije o meunarosnoj trgovakoj arbitrai (5)
2. viestrane konvencije o statusnim predmetima apatrida i izbjeglica

11

POLJE PRIMJENE MEUNARODNIH UGOVORA zasniva se iskljuivo na dogovoru drava ugovornica,

a moe se odreivati na vie naina:
1) djelovanje erga omnes (haake konvencije)
- djeluju, u okviru svog polja primjene, BEZ OGRANIENJA s obzirom na dravljanstvo ili dravnu
pripadnost ne trai se uzajamnost
2) djelovanje inter partes
- djeluju na temelju NAELA UZAJAMNOSTI primjenjuju se samo prema dravi koja je isto drava
ugovornica konvencije
3) kombinacija djelovanja erga omnes i inter partes (Newyorka konvencija)
- primjenjuju se bez obzira radi li se o stranoj arbitranoj odluci donesenoj u drugoj dravi ugovornici ali se
dravama ugovornicama doputa da izjave REZERVU UZAJAMNOSTI, da e konvenciju primjenjivati samo
na odluke donesene u drugoj dravi ugovornici
UNIFIKACIJA: izjednaavanje pravnih propisa stvaranjem jedinstvenog prava; provodi se unifikacija:
meunarodnih ugovora i uredaba
HAAKA KONFERENCIJA ZA MPP sa sjedite u den Haagu
- djeluje pod okriljem nizozemske vlade
- nakon 2. svj. rata doneseno 30 konvencija
- tehnika donoenja konvencije:
1) izabrana pitanja koja se ele unificirati analizira TAJNITVO konferencije, nakon toga
2) na sjednici POSEBNE KOMISIJE (na kojoj sudjeluju strunjaci zemalja lanica, meunarodnih
organizacija i stalnog ureda) izrauje se konvencijski nacrt, nakon tog
3) u odreenom trenutku imenuje se GLAVNI IZVJESTITELJ, nakon toga
4) nakon to je pripremljen tekst saziva se DIPLOMATSKA KONFERENCIJA; ako je uspjena
5) prihvaa se KONAAN TEKST KONVENCIJE
*1. datum potpisivanja:dan donoenja
*konvencija stupa na snagu:kad ju ratificira odreeni broj drava
- RH je lanica Haake konferencije a s njezinim stalnim uredom je u suradnji Ministarstvo vanjskih poslova
RH
UNCITRAL: Komisija UN-a za meunarodno trgovako pravo
- osnovana 1966. kao komisija Glavne skuptine UN-a
- sastoji se od: 1) odreenog broja drava lanica UN-a
2) tajnitva
3) 6 radnih skupina (sastaju se 2 puta godinje)
- doprinos: harmonizacija prava putem pripremanja: *meunarodnih ugovora
*model-zakona
*pravila
*zakonodavnih vodia
UNIDROT: Meunarodni institut za unifikaciju privatnog prava
- osnovan 1926. kao specijalizirana organizacija Lige naroda
- doprinos: ujednaavanje materijalnog prava (iznimno i kolizijskih normi) putem pripremanja:
*meunarodnih ugovora
*model-zakona
*zakonodavnih vodia
*naela
- 2003.god.: 59 lanica (i RH)

12

POJAM MPP-a
1) u uem smislu: grana unutranjeg prava koja odreenim metodama (metodom kolizijskih pravila, pravila
neposredne primjene i posebnih materijalnih pravila) propisuje/odreuje koje je pravo mjerodavno za
rjeavanje privatnopravnih situacija s meunarodnim obiljejem
2) u irem smislu obuhvaa: mpp u uem smislu pravila o odreivanju mjerodavnog prava
mgpp pravila o odreivanju meunarodne nadlenosti sudova/dr. tijela
- pravila o priznanju i ovrsi stranih odluka (sudskih i arbitranih)
- pravila o meunarodnopravnoj suradnji (pruanjem pravne pomoi)
pomou njih se rjeava problem izvoenja dokaza
- dostave sudskih dokumenata
- izvrenja odluka
PREDMET MPP-a privatnopravni odnosi s meunarodnim obiljejem
a) privatnopravni odnosi: odnosi u kojima su subjekti privatne osobe meu kojima postoji odnos
koordinacije
- PrPsMo su one situacije koje u podjeli prava na privatno i javno spadaju u privatno:
- slui ostvarenju privatnog interesa
- moe se ostvarivati ekstrateritorijalno
- graansko/pomorsko/trgovako/radno...
- predmet mpp-a ne mogu biti javni odnosi s meunarodnim obiljejem jer za te situacije vrijedi naelo
teritorijalnosti: svaka drava primjenjuje svoje javno pravo nasvom teritoriju
b) meunarodno obiljeje:
*najee se odnosi na subjekte: osobe koje sudjeluju u privatnopravnom odnosu stranog su dravljanstva
Ili su bez dravljanstva
*moe se sastojati i u objektu: predmet spora npr. nekretnina koja lei u inozemstvu
*ugovorne strane se sporazume o primjeni stranog prava
*odreena inidba se mora izvriti u inozemstvu
BOUEK: glavna obiljeja odnosa EUROPSKOG PRAVA i MPP-a u eurointegracijskom procesu
- njihov razvitak tekao je zasebnim putevima:
1) EUROPSKO PRAVO: - preteito brine o tvorbi gospodarske integracije (EEZ i EU)- unutarnje i
jedinstveno trite treba nadvisiti gospodarske interese pojedinih drava lanica
- nacionalni sudovi ga izravno primjenjuju (naelo izravnog uinka)
- bitno obiljeje je i njegova hijerarhijska nadreenost nacionalnom pravu drava lanica prvenstvo
primjene europskog prava je predviao neuspjeli Ugovor o europskom Ustavu, 1994.
- europsko pravo odraava vertikalno promiljanje pa je subordinacija dominantno obiljeje europskog prava
dakle putem europskog prava europska integracija provodi se preteito kroz subordinaciju
2) suprotno tome, MPP: sustav pravnih pravila koja odraavaju vlastiti vrijednosni sustav nacionalne drave
- poiva na naelu najue veze
- sukob prava rjeava koordinacijom: birajui, izmeu hijerarhijski jednako vrijednih prava, ono koje najvie
odgovara interesu stranke
- uvaava kulturni identitet pojedinca (suprotnost gospodarskom/ekonomskom) i koezistenciju razliitih
pravnih sustava

METODA KOLIZIJSKIH PRAVILA (tako tijelo primjene: sud/arbitrani sud/uprani organ, na osnovi
kolizijskih pravila svoje drave rjeava PrPsMo za ije je rjeavanje
nadlean)
- to su pravila koja odreuju: koje e se, od vie razliitih materijalnih prava , primjeniti na PrPsMo

13

- njima se NE rjeava PrPsMo, ve se samo upuuje na mjerodavno (domae ili strano) pravo koje treba
primjeniti
- dio su unutranjeg prava svake drave; utvruju se uglavnom zakonom i meunarodnim ugovorima
- RATIO takvog upuivanja: na PrPsMo primjeniti pravo (domae/strano) koje je s njom u najuoj vezi
osnovni cilj/zadaa mpp-a (potjee jo od Savignya, 19.st), to pridonosi: - razvoju meunarodne suradnje
- meunarodnom ujednaavanju
Rjeenja
- meutim postoje i znatna ODSTUPANJA od rjeavanja PrPsMo kolizijskopravnom metodom, najee radi
zatite: - odreenih pravnih subjekata (potroaa/radnika)- za njih se primjenjuje povoljnije pravo
- domaeg pravnog sustava (pravila neposredne primjene)
(iskljuuju kolizijskopravnu metodu: pravila neposredne primjene, posebna materijalna pravila)

PRAVILA NEPOSREDNE PRIMJENE

- pravila koja uvijek neposredno upuuju (-bezuvjetno; -kad bi kolizijskopravna metoda dovela do
neprihvatljivih rezultata) na: primjenu DOMAEG prava iako se radi o PrPsMo
- iskljuuju kolizijskopravnu metodu
- RATIO: to su uska grupa prisilnih domaih propisa legis fori (domaeg zakonodavstva) koje zakonodavac
smatra izrazito vanima radi zatite: - domaeg pravnog sustava
zato e se ti propisi uvijek
- odreenih pravnih subjekata
bezuvjetno primjenjivati
tako ako se pitanje, koje je ureeno pravilima neposredne primjene, pojavi pred sudom
primjenit e se domae pravo iako bi trebalo primjeniti mjerodavno strano pravo
- osnovni problem je njihova identifikacija! jer zakonodavac rijetko izriito propisuje neku odredbu kao PNP
- primjenjuju se na domae dravljane/strance kad se nalaze u dravi (naelo teritorijalnosti/teritorijalna
primjena); katkad se primjenjuju i na domae dravljane bez obzira gdje se nalaze (npr. l. 977-sudar
brodova- hrv. pravo) odnosno na dogaaje/pravne odnose koji su nastali izvan drave foruma
- u RH nema ope odredbe o PNP (kao u vicarskoj/Italiji)
- sadrana su u zakonima o mpp ali i u drugim propisima (npr. ZRS l. 32/2, 35/2,3; PZ l. 974, 972/2, 977)
- PNP katkad A PRIORI iskljuuju kolizijskopravnu metodu ZRS l. 32/2-uvjeti za sklapanje braka
A POSTERIORI iskljuuju kolizijskopravnu metodu ZRS l. 35/2,3-razvod braka
ako strano pravo ne bi dovelo do rezultata koje propisuje domae zakonodavstvo;
kolizijskopravna metoda dovodi do neprihvatljivih rezultata
ODNOS PNP/JAVNOG PORETKA
- iako se tvrdi da se pravilima neposredne primjene titi javni poredak to nije jedina njihova funkcija, ona je
mnogo ira jer se njima utvruju: - situacije vane za funkcioniranje drave (vrste PNP koja vre pozitivnu
funkciju javnog poretka ZRS l. 32; PZ l. 977 nameu primjenu
domaeg prava tj. neposredno ureuju PrPsMo primjenom temeljnih
naela prava drave foruma)
- privatnopravni odnosi koji nikako ne ulaze u javni poredak
druge vrste PNP koje odreuju primjenu lex fori ali ne bezuvjetno ve
ako bi kolizijskopravna metoda dovela do neprihvatljivih pravnih
rezultata (ZRS l. 35/2,3; PZ l. 974/2)
RAZLIKA PNP/JAVNI POREDAK
- PNP se primjenjuju odmah (u sluaju postojanja takvog pravila (PNP), pri rjeavanju PrPsMo uope ne
dolazi do primjene domaeg kolizijskog pravila, ve se neposredno primjenjuje domae pravo9
- do intervencije JAVNOG PORETKA dolazi tek nakon to je provedena kolizijskopravna metoda (znai ne
iskljuuje ju kao PNP) i utvreno mjerodavno strano pravo

POSEBNA MATERIJALNA PRAVILA

- pravila kojima se PrPSMo rjeava neposredno
- do kraja

14

- RATIO nije zatita domaeg pravnog sustava nego utvrivanje specifinih PrPsMo
- radi se o pravilima koja se donose posebno za utvrivanje specifinih PrPsMo (npr. rad stranaca u RHsamo prema Zakonu o strancima a ne i ZRS)
- iskljuuju kolizijskopravnu metodu ipak ako posebnim materijalnim pravilima nisu ureena sva pitanja
vezana uz PrPsMo koja je ureena PMP, takva pitanja treba rijeiti kolizijskopravnom metodom u sluaju
pravnih praznina (popunjavanje konvencijskih praznina ali ne i popunjavanje zakonskih pravnih prazninaZRS l. 2)
- PMP su sadrana u : - unutranjim propisima (Zakon o koncesijama, Zakon o strancima; ZRS ih nema)
- meunarodnim ugovorima; kojima se izmeu drava ugovornica ujednauje
privatno pravo (Berlinska konvencija o zatiti knjievnih i umjetnikih djela, Beka
konvencija o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe, UNIDROIT konvencija o
nezakonito izvezenim i ukradenim kulturnim dobrima)
- sudskoj praksi
- nain donoenja: donose se tako da se prvenstveno uzimaju u obzir meunarodna obiljeja situacija koje
ureuju (njima se stvaraju posebna pravila za PrPsMo)
BEKA KONVENCIJA O UGOVORIMA O MEUNARODNOJ PRODAJI ROBE, 1980.
- primjenjuje se na ugovore o prodaji robe sklopljeme izmeu stranaka koje imaju poslovni nastan na
teritoriju razliitih drava -ako su to drave ugovornice ili
-ako pravila mpp-a upuuju na primjenu prava jedne od drava ugovornica
- polje primjene:- nema ogranienja na osnovi dravljanstva osobno polje primjene
- konvencija se primjenjuje bez obzira jesu li osobe trgovci ili ne osobno polje primjene
- sklapanje ugovora o prodaji ratione materiae
- prava i obveze kupaca i prodavatelja ratione materiae
ne odnosi se na: - pravovaljanost ugovora
- uinak ugovora na vlasnitvo prodane robe
- odgovornost prodavatelja za smrt/tjelesnu ozljedu koju roba (potrebna tjelesna
stvar) uzrokuje nekoj osobi
- OPTING OUT: stranke mogu iskljuiti primjenu konvencije potpuno/djelomino u tom sluaju ako
stranke iskljue primjenu konvencije a imaju poslovni nastan na podruju razliitih drava ugovornica:
primjenit e se ZRS a za spor je nadlean hrv. sud
- tumaenje konvencije: pri tumaenju treba uzeti u obzir (3 naela):
1) meunarodni znaaj konvencije
2) potrebu za ujednaavanjem njezine primjene
3) potivanje savjesnosti u meunarodnoj trgovini
- u sluaju postojanja pravnih praznina (ako nema izriitih konvencijskoh rjeenja) takva pitanja e se
rjeavati prema: - opim naelima konvencije ili
- po mjerodavnom pravu na koje je uputila kolizijskopravna metoda
- konvencija se primjenjuje i na: -ugovore o isporuci robe koja se treba izraditi/proizvesti
-ugovore kojima se manji dio obveza stranke koja isporuuje robu sastoji u :
- obavljanju nekog rada
- pruanju usluga

VRSTE KOLIZIJSKIH PRAVILA

- kolizijska pravila moemo podijeliti s obzirom na nekoliko kriterija:
a) NAIN UPUIVANJA izriita/skrivena
b) DOSEG KATEGORIJE VEZIVANJA potpuna/nepotpuna
c) DOVOLJNOST UPUIVANJA samostalna/nesamostalna
d) REZULTAT UPUIVANJA bezuvjetna/uvjetna (+posebna vrsta uvjetnog)

15

a) podjela kolizijskih pravila s obzirom na NAIN UPUIVANJA

1) izriita kolizijska pravila: kolizijsko pravilo koje, onako kako glasi, izriito upuuje na mjerodavno pravo
- naa kolizijska pravila su u pravilu izriita
2) skrivena kolizijska pravila: kolizijsko pravilo koje, onako kako glasi, skriveno upuuje na mjerodavno
pravo
- nalazimo ih u sustavima common law-a gdje mpp nije kodificirano (SAD)
moemo ih nai u pravilima o sudskoj nadlenosti budui da se postojanje meunarodne
nadlenosti zasniva na prebivalitu stranaka, pa kad sud utvrdi da je meunarodno nadlean
primjenjuje svoje pravo: lex fori, moemo zakljuiti da se primjenjuje lex domicilli
- kod nas, kao i u ostalim pravima europskih drava (civil law-a) takvih pravila nema, a razlog je oit:
postoje izriita kolizijska pravila koja - donosi zakonodavac ili
- nastaju sudskom praksom (francusko pravo nema kodificirano mpp)
b) podjela kolizijskih pravila s obzirom na DOSEG KATEGORIJE VEZIVANJA
- kategorija vezivanja moe biti: a) neograniena u tom sluaju se upuuje kako na domae pravo tako i
na strano pravo
b) ograniena personalno: s obzirom na osobe
teritorijalno: s obzirom na prostor
u tom sluaju se upuuje ili na domae ili na strano pravo
1) potpuna kolizijska pravila: kolizijsko pravilo koje, onako kako glasi, upuuje kako na primjenu domaeg
prava tako i na primjenu stranog prava
- to znai da doseg njegove kategorije vezivanja nije ogranien ni teritorijalno ni personalno
- primjer potpunog kolizijskog pravila: ZRS l. 14/1 za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe
mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin ta osoba
dodatak: preoblikuje to pravilo u 2 nepotpuna pravila koritei oba ogranienja:
a) personalno ogranienje za pravnu i poslovnu sposobnost fizikih osoba koje su
strani dravljani mjerodavno je pravo drave iji su oni
dravljani
b) teritorijalno ogranienje za pravnu i poslovnu sposobnost fizikih osoba s
s prebivalitem u RH mjerodavno je pravo RH
- u modernim kodifikacijama mpp-a kolizijhska pravila su uglavnom potpuna
2) nepotpuna kolizijska pravila: kolizijsko pravilo koje, onako kako glasi, upuuje ili na primjenu domaeg
prava ili na primjenu stranog prava
- to znai da je doseg kategorije vezivanja ogranien bilo teritorijalno bilo personalno
- primjer nepotpunog kolizijskog pravila: PZ l. 985/2: zajednika havarija ako su sve zainteresirane
osobe hrv. dravljani/hrv. pravne osobe pravo RH
c) podjela kolizijskih pravila s obzirom na DOVOLJNOST UPUIVANJA
tj. dovoljnost kolizijskog pravila da samo uputi na mjerodavno pravo
1) samostalna kolizijska pravila: kolizijsko pravilo koje, onako kako glasi, je dovoljno da samo uputi na
mjerodavno pravo
- pokazuje mjerodavno pravo; mjerodavno pravo se moe utvrditi bez pomoi daljnjih kolizijskih pravila
- nalaze se u posebnom dijelu ZRS-a (od mjerodavnog prava nadalje)
2) nesamostalna kolizijska pravila (pomona/podredna): kolizijsko pravilo koje, onako kako glasi, nije
dovoljno da samo uputi na mjerodavno pravo

16

- ne pokazuje koje je pravo mjerodavno ve iskljuivo slui kao dopuna (kvalifikacija), usmjerenje (renvoi),
kontrola (javni poredak) samostalnog kolizijskog pravila
- nalaze se u osnovnim odredbama ZRS-a (do mjerodavnog prava)
- moe djelovati prema: - svim kolizijskim pravilima: l. 4 (javni poredak), 5 (fraus legis), 6 (renvoi),
9 (kvalifikacija)
- samo nekim kolizijskim pravilima: l. 11,12; polipatridi, apatridi (prebivalite,
boravite, hrvatsko pravo)
kada kolizijsko pravilo u sebi sadri poveznicu dravljanstvo npr. za pravnu i
poslovnu sposobnost fizike osobe mjerodavno je pravo drave iji je
dravljanin ta osoba; ako je ta osoba apatrid/osoba bez dravljanstva- tu
dolazi do pomonog kolizijskog pravila (l. 11, 12)
- specifinost strukture nesamostalnih kolizijskih pravila: nema kategorije vezivanja
- naa kolizijska pravila su uglavnom samostalna
c) podjela kolizijskih pravila s obzirom na REZULTAT UPUIVANJA
tj. da li se kolizijsko pravilo primjenjuje bez obzira na rezultat upuivanja
1) bezuvjetna kolizijska pravila: kolizijsko pravilo koje, onako kako glasi, se primjenjuje bez obzira na
rezultat upuivanja na mjerodavno pravo u konkretnom sluaju
- naa kolizijska pravila su uglavnom bezuvjetna
2) uvjetna kolizijska pravila: kolizijsko pravilo koje, onako kako glasi, se primjenjuje ovisno o rezultatu
upuivanja bezuvjetnog kolizijskog pravila
- konstrukcija primjene mjerodavnog prava na osnovi uvjetnog pravila: mjerodavno je pravo A, no pod
odreenim pretpostavkama mjerodavno je pravo B
- primjeri uvjetnog kolizijskog pravila: ZRS l. 14 pravna i poslovna sposobnost fizike osobe-gdje je
nastala obveza
ZM l. 94
posebna vrsta uvjetnog pravila: kolizijsko pravilo prema kojem primjena jednog od prava na koje
upuuje kolizijsko pravilo ovisi o sadraju tog prava
- po tome se odreuje primjena onog prava koje je: - za odreenu stranku povoljnije ili
- po kojem je pravni posao valjan
- primjer: ZRS l. 43/1 (...po kojem je pozakonjenje pravovaljano)
MATERIJALNO PRAVO U IREM SMISLU obuhvaa:
1) MATERIJALNA PRAVILA U UEM SMISLU (supstancijalna pravila): upuuju na normu ili norme
domaeg materijalnog prava
2) KOLIZIJSKA PRAVILA: upuuju na cijelu vrstu materijalnih propisa domae ili strane drave ili
Drava
- razlika izmeu materijalnih i kolizijskih pravila je u:
1) upuivanju
2) strukturi: - materijalna pravila apstraktna dispozicija - ako je predmet obveze nedoputen/
i
neodreen/nemogu
apstraktna sankcija - pravni posao je nitetan
- kolizijska pravila dispozicija kategorija vezivanja i poveznica
sankcija primjena mjerodavnog prava

STRUKTURA KOLIZIJSKOG PRAVILA

( STRUKTURA MATERIJALNIH PRAVILA)
- sastoji se od: DISPOZICIJA koja obuhvaa kategorija vezivanja
- poveznica
SANKCIJA (pravna posljedica) primjena mjerodavnog prava
1) kategorija vezivanja ono za to se odreuje mjerodavno pravo

17

- okvirni (skupni) pojam apstraktnih ivotnih odnosa

- pravnih injenica
- pravnih situacija
- pravnih odnosa
- predmet (sadraj) je kolizijskog pravila

za koje se odreuje mjerodavno pravo

2) poveznica nain na koji se odreuje mjerodavno pravo (kriterij odreivanja mjerodavnog prava)
- pravna injenica (mjesto gdje stvar lei)
sporazum stranaka (odredba)
to/koji upuuje na pravo mjerodavno za kategoriju vezivanja
pravni pojam (dravljanstvo/prebivalite)
- onaj od oblika veze kategorije vezivanja s pravnim poretkom za koji zakonodavac smatra da vie od
ostalih upuuje na pravo mjerodavno za kategoriju vezivanja
najbitniji, odluujui, najui oblik veze kategorije vezivanja s pravnim poretkom!
- element kojizijskog pravila kojim se neposredno ostvaruje njegova uloga; ija je funkcija: dovesti do
mjerodavnog prava
RATIO UPUIVANJA NA MJERODAVNO PRAVO TJ. DONOENJA KOLIZIJSKOG PRAVILA?
- na PrPsMo primjeniti pravo koje je s njom u najuoj vezi
- u sluaju nepostojanja izriitog kolizijskog pravila za odreenu PrPsMo tj. u sluaju postojanja pravne
praznine (lacunae iuris) primjenjuje se l. 2 ZRS ako u ZRS-u ne postoji odredba o pravu mjerodavnom za
neki odnos na odgovarajui nain primjenjuju se: odredbe i naela ZRS-a, naela pravnog poretka RH i
opa naela mpp-a
- ODSTUPANJA od klasinog kolizijskopravnog rjeavanja PrPsMo? DA, radi:
- zatite odreenih pravnih subjekata npr. odreene vrste ugovornih stranaka primjena povoljnijeg
prava
- kontrole utvrivanja poveznica izbjegavajuim klauzulama
STRUKTURA MATERIJALNIH PRAVILA
- imaju: apstraktnu zakonsku dispoziciju
apstraktnu sankciju
- npr. kad je predmet obveze nemogu/nedoputen/neodreen (dispozicija) ugovor je nitetan (sankcija)

PODJELA POVEZNICA
a) podjela s obzirom na VEZU S PRAVNIM PORETKOM pritom polazei od naela upuivanja na
najblie pravo (naelo najue veze)
- sve poveznice, s obzirom na njihovu vezu s pravnim poretkom, mogu se podijeliti na:
1) poveznice koje se temelje na vezi OSOBE s odreenim pravnim poretkom
- takve poveznice upuuju na pravo s kojim te osobe imaju personalnu najbliu vezu
- primjeri takvih poveznica: dravljanstvo, prebivalite, boravite, sjedite
- najee je rije o poveznicama za statusne odnose
2) poveznice koje se temelje na vezi pravnog poretka sa STVARI
- takve poveznice upuuju na pravo koje u najblioj vezi sa stvari
- primjer: mjesto gdje stvar lei
- najee je rije o poveznicama za: - vlasnikopravne odnose i dr. stvarna prava
- ugovorne odnose? Da, kad se ugovori odnose na nekretnine
(ZRS l. 21)
3) poveznice koje se temelje na vezi pravnog poretka s PRAVNIM DJELOVANJEM
- takvim poveznicama se upuuje na pravo mjesta djelovanja

18

- primjeri: mjesto tetnog dogaaja, mjesto sklapanja pravnog posla, mjesto ispunjenja ugovora,
mjesto upisa u sudski registar
- najee je rije o poveznicama za: - izvanugovorne obveze (odgovornost za tetu)
- oblik zakljuenja braka (ZRS)
zasnivanja posvojenja (ZRS)
pravnog posla (ZRS)
- upis u sudski registar
- oblik i rokove protesta (ZM)

b) podjela s obzirom na MOGUNOST/NEMOGUNOST zainteresiranih osoba da izaberu

mjerodavno pravo
- s obzirom na ovaj kriterij poveznice moemo podijeliti na:
1) subjektivne
2) objektivne
3) i kao tertium genus uz subjektivne i objektivne poveznice: poveznica najue veze
1) objektivne poveznice: poveznice koje odreuje zakonodavac ili nastaju u sudskoj praksi koje ne daju
strankama mogunost da izaberu mjerodavno pravo (volja stranaka je irelevantna)
- primjeri: dravljanstvo (npr. ako je poveznica dravljanstvo, a osoba ima dravljanstvo drave X, primjenit
e se pravo te drave X, a volja stranke je irelevantna), dravna pripadnost, prebivalite, boravite, mjesto
gdje stvar lei
2) subjektivne poveznice: poveznice koje doputaju strankama da izaberu mjerodavno pravo
- naime, za neke kategorije vezivanja zakonodavac doputa strankama da se sporazume o primjeni
mjerodavnog prava
- primjer: sporazum stranaka
- meutim, subjektivna poveznica samo potencijalno upuuje na pravo koje treba primjeniti, a od pravnog
subjekta ovisi hoe li tu mogunost iskoristiti
- primjeri: ZRS l. 19, ZA l.6, 7, ZOSOZP l. 177/1
3) poveznica najua veza: upuuje na pravo najblie veze
- poseban mpp pojam iji sadraj odreuje tijelo primjene (za odreene kategorije vezivanja mjerodavno je
pravo najblie veze) ovisno o okolnostima konkretnog sluaja zakonodavac ne konkretizira najbliu vezu
- naime, propisuje se upuivanje na najbliu vezu ako se utvrdi da se u konkretnom sluaju ne moe
primjeniti pravo na koje upuuju prethodne poveznice dakle, poveznica najua veza propisuje se za
konkretne PrPsMo a primjenjuje se podredno!
- primjeri: ZRS l. 11/2,3 (viestruko dravljanstvo-polipatridija), PZ l. 975 (ugovor o iskoritavanju
brodova), ZA l.27/2 (pravo mjerodavno za bit spora)
- u nekim inozemnim zakonima o mpp-u postoji ope kolizijsko pravilo o primjeni prava najblie veze no NE i
u hrvatskom
*prednosti poveznice najua veza i subjektivne poveznice: uzimaju u obzir rjeenja koja su najblia
strankama ili pravnoj situaciji bilo da stranke ele primjenu tog prava bilo da je sud (tijelo primjene)
vrednujui sve relevantne okolnosti sluaja primjenio najblie pravo (to je ratio postojanja mpp-a - naelo
najue veze)
c) ISKLJUIVE POVEZNICE I KOMBINACIJA POVEZNICA
1) iskljuive poveznice: kad kolizijsko pravilo sadri jednu poveznicu govorimo o iskljuivoj poveznici

19

2) kombinacija poveznica: kad kolizijsko pravilo sadri vie poveznica odnos izmeu poveznica jednog
kolizijskog pravila moe biti: a) alternativan pa govorimo o alternativnom upuivanju
b) kumulativan pa govorimo o kumulativnom upuivanju razlikujemo:
- potpunu kumulaciju
- distributivnu kumulaciju
a) alternativno upuivanje: kod alternativnog upuivanja postoji takva kombinacija poveznica kod kojih
sudac ili stranka trebaju izmeu 2/vie ravnopravno ponuenih pravnih poredaka (prava istog ranga) izabrati
jedan pravni poredak i to na temelju usporedaba materijalnopravnih rezultata koji bi se dobili njihovom
primjenom
- u praksi: izabire se ono pravo koje dovodi do povoljnijeg rezultata jer je svrha alternativnog upuivanja:
favoriziranje odreenih materijalnih uinaka npr. pogodovanje obliku pravnog posla, oteeniku kod
izvanugovorne odgovornosti za tetu, stjecanju odreenih statusa
- primjeri: ZRS l. 7 (oblik pravnog posla), 31 (nasljeivanje), 43/1 (pozakonjenje), 28 (deliktni statut)
PZ l. 983 (oblik pravnog ina), 982 (postojanje prava na izravnu tubu)
HK 1961. l. 1 (valjanost oporunog raspolaganja u pogledu oblika)
HK 1973. l. 4 (mjerodavno pravo za odgovornost proizvoaa za svoje proizvode)
b) kumulativno upuivanje
1) potpuna kumulacija: kod potpune kumulacije postoji takva kombinacija poveznica kod koje se 2/vie
pravnih poredaka primjenjuju zajedniki i to tako da pravna posljedica nestupa samo ako je osnovana po
svim pravnim poretcima
- primjeri: ZRS l. 35/2 (razvod braka), 44/2,3 (posvojenje)
2) distributivna kumulacija: kod distributivne kumulacije postoji takva kombinacija poveznica kod koje se
pretpostavke za nastup jedno te iste pravne posljedice procjenjuju po vie pravnih poredaka (npr.
prtpostavke za sklapanje braka se za sveku osobu koja eli sklopiti brak prosuuju po njegovom
domovinskom pravu)
- primjer: ZRS l. 32/1 (za uvjete za sklapanje braka mjerodavno je, za svaku osobu, pravo drave iji je
dravljanin ta osoba pravo drave iji je dravljanin enikprimjenjuje se na njega
- pravo drave iji je dravljanin nevjestaprimjenjuje se na nju
d) PRIMARNE I PODREDNE POVEZNICE (primarna i podredna kolizijska pravila)
- kolizijsko pravilo ispunjava svoju funkciju kada se na osnovi njegove poveznice za njegovu kategoriju
vezivanja moe primjeniti mjerodavno pravo tako ako stranke izaberu pravo mjerodavno za svoj ugovor
hrv. nadleni sud e primjeniti PRIMARNO kolizijsko pravilo iz l. 19 ZRS-a
- meutim, ako stranke ne iskoriste tu svoju mogunost i ne izaberu pravo mjerodavno za svoj ugovor,
primarno kolizijsko pravilo se ne moe primjeniti te tada dolazi do primjene PODREDNOG kolizijskog pravila
tj. l. 20 ZRS-a dakle do PODREDNOG UPUIVANJA tj. primjene podrednog kolizijskog pravila,
podredne poveznice dolazi samo onda ako se ne moe primjeniti primarno kolizijsko pravilo (tj. ako
primarne poveznice zataje)
- usporedba STRUKTURE primarnog i podrednog kolizijskog pravila:
kategorije vezivanja: iste
poveznice (nain na koji se odreuje mjerodavno pravo): razliite
- primjer: - ZRS l. 19 volja stranaka
- ZRS l. 20 prebivalite prodavatelja
4 primjera podrednog upuivanja:

20

1) kad je u skladu s l. 19 postojala mogunost da stranke izaberu mjerodavno pravo, a nisu iskoristile tu
mogunost, tada se ne moe primjeniti primarno kolizijsko pravilo iz l. 19 i dolazi do primjene podrednog
kolizijskog pravila iz l. 20
2) primarno kolizijsko pravilo za pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe je l. 14 ZRS-a ali ako se radi o
apatridu pa se ne moe promjeniti primarno kolizijsko pravilo tada dolazi do primjene podrednog kp iz l.
12/1 ZRS-a
3) kad primarno kp upuuje na nepotojei pravni poredak takvo primarno kp iz l. 28/1 se ne moe primjeniti
te dolazi do primjene podrednog kp iz l. 976 PZ-a
4) kad se pravo na koje upuuje primarno kp ne moe primjeniti zbog: zatite domaeg javnog prava,
fraudoloznog zaobilaenja domaeg pava, nemogunosti utvrivanja mjerodavnog stranog prava

PRAVO MJERODAVNO ZA GLAVNO PITANJE (lex causae),

PRAVO MJERODAVNO ZA POSEBNA PITANJA
- adekvatniji izraz za lex causae: pravo (mjerodavno) koje ureuje glavni predmet
- u RH se govori jo i o: pravu po kojem se ocjenjuju glavna prava i obveze
pravu koje je mjerodavno za odnos u cjelini
pravu mjerodavnom za sadraj pravnog posla
- meutim, ako se radi o UGOVORU tada po lex causae tj. ugovornom statutu nee se prosuivati sva
pitanja vezana za valjanost ugovora ve samo ona vezana uz SADRAJ PRAVNOG POSLA
(- tumaenje ugovora, - ispunjenje obveza, - prestanak obveze, - posljedice nitetnosti)
- POSEBNA PITANJA kao to su: -stranaka sposobnost
-oblik ugovora
o kojima takoer ovisi valjanost ugovora
-nain izvrenja
ocjenjuju se po posebnim kolizijskim pravilima tj. pravu mjerodavnom za posebna pitanja (cijepanje
ugovornog statuta??)
- ako je, u konkretnom sluaju, pravo mjerodavno za glavno pitanje ISTO kao i pravo mjerodavno za
posebna pitanja govorimo o jedinstvenom upuivanju, a ako nije onda govorimo o razdijeljenom
upuivanju
- primjeri upuivanja na lex causae:
ZRS l. 7 (oblik pravnog posla mjerodavno je: pravo mjesta gdje je pravni posao sklopljen/pravo
mjerodavno za sadraj pravnog posla)
l. 8 (zastara mjerodavno je pravo koje je mjerodavno za sadraj pravnog posla)
l. 25 (akcesorni pravi posao mjerodavno je pravo mjerodavno za glavni pravni posao)-jedinstveno
upuivanje
PZ l. 983 (oblik pravnog ina u plovidbenom odnosu pravo drave gdje je in izvren/trebao biti izvren ili
- pravo drave mjerodavno za plovidbeni odnos u
cjelini-lex causae)-razdijeljeno upuivanje
ZOSOZP l. 180 (oblik ugovora/dr. pravne radnje pravo drave u kojoj je ugovor sklopljen ili
- pravo drave po kojem se ocjenjuju glavna prava i
obveze iz ugovora-lex causae)

STATUT/LEX
STATUT: oznaava pravo mjerodavno za kategoriju vezivanja tj. sadraj materijalnih pravila mjerodavnog
prava po kojem se prosuuje kategorija vezivanja

21

- ovisno o sadraju tih pravila razlikujemo: - osobni statut

- brani, obiteljski statut
- nasljedni, stvarni statut
- ugovorni, deliktni statut
- npr. stvarni statut: su materijalna pravila mjerodavnog prava kojima se ureuju stvarna prava pa ako je
kategorija vezivanja vlasniki odnos a kolizijsko pravilo upuuje na vicarsko pravo, kao mjerodavno je
vicarsko pravo stvarni statut
LEX (pravo): oznaava rezultat kolizijskopravne metode tj. upuivanja na mjerodavno pravo s tim da se
pritom polazi od poveznice za razliku od statuta ije odreivanje vezujemo uz kategoriju vezivanja
- lex oznaava itav pravni poredak a statut ne!
- npr. to izgleda ovako: ako je stvarni statut vicarsko pravo, onda je i lex rei sitae vicarsko pravo

DRAVLJANSTVO
- pravna pripadnost fizike osobe odreenoj dravi tj. pravna veza izmeu vizike osobe i drave, ane
injenina, stvarna veza
- najvanija je poveznica u hrv mpp-u
- njome se upuuje na pravo drave iji je dravljanin fizika osoba LEX PATRIAE
slui za odreivanje OSOBNOG STATUTA fizilke osobe sadraj materijalnih pravila
mjerodavnog prava po kojem se procjenjuju svi osobni odnosi fizikih osoba
- to obuhvaa osobni statut?
u uem smislu: pravo mjerodavno za pravnu i poslovnu sposobnost
u irem smislu: pravo mjerodavno za osobna/obiteljska/brana/nasljedna pitanja
u naem parvu: poveznica dravljanstvo upuuje na pravo mjerodavno za osobna/obiteljska/
brana/nasljedna pitanja to znai: da se sva ta pitanja procjenjuju prema:
pravu drave iji je dravljanin fizika osoba lex patriae
- nain utvrivanja dravljanstva:
1) po kojem pravu se utvruje: ima li neka osoba dravljanstvo odreene drave?
po lex causae: unutranjim propisima drave o ijem dravljanstvu se radi pravilo: svaka
drava sama odluuje tko je njezin dravljanin
- kod nas: po Zakonu o hrv. dravljanstvu 1991. se utvruje je li fizika osoba hrv. dravljanin
2) takoer i privatnopravna prethodna pitanja od kojih zavisi stjecanje i gubitak dravljanstva (npr. branost
roenja, posvojenje) procjenjuju se po lex causae (pravu drave o ijem je dravljanstvu rije)
- kad je dravljanstvo postala poveznica?
- prvi put se spominje u Graanskom zakoniku za I i Z Galiciju, 1797.
- nakon toga francuski Graanski zakonik, 1804. utvruje dravljanstvo kao poveznicu za pravnu i
poslovnu sposobnost francuskih dravljana
- za irenje te poveznice zasluan je Mancini koji u svojoj Raspravi o dravljanstvu kao osnovi mp-a,
1851. navodi da je dravljanstvo bitna veza izmeu drave i pojedinca
- do tih vremena se umjesto dravljanstva primjenjivala poveznica prebivalita
- dravljanstvo EU:
- pojam uveden 1997. Ugovorom iz Amsterdama: dravljanin EU je osoba koja je dravljanin jedne
od drava lanica EU
- to dravljanstvo daje: slobodan boravak u svim dravama lanicama
aktivno i pasivno birako pravo za EU parlament i na lokalnim izborima (i
to u dravi svog prebivalita)
- ipak to dravljanstvo ne utjee na: ureivanje privatnih odnosa (koji se ocjenjuju na temelju

22

kolizijskih pravila)
- razlozi primjene poveznice dravljantvo:
- tipina i najjaa veza pojedinca s odreenom dravom
- mala mogunost zlouporabe zbog strogih pretpostavki za stjecanje/gubitak dravljanstva
- laka utvrdljivostuvidom u ispravu
- ne teti bitnim interesima pravnog prometa
- polje primjene poveznice dravljanstvo:
- primarna je poveznica za odreivanje mjerodavnog prava za:
1) OSOBNA PITANJA i to za:
- pravnu i poslovnu sposobnost fizike osobe (ZRS l. 14)
- skrbnitvo (ZRS l. 15)
- proglaenje nestale osobe umrlom (ZRS l. 16)
2) NASLJEDNA PITANJA i to za:
- nasljeivanje (ZRS l. 30)
- sposobnost za sastavljanje oporuke (ZRS l. 30)
- valjanost oporuke/opoziva oporuke u pogledu oblikaali samo kao alternativna poveznica
(ZRS l. 31)
3) BRANA PITANJA i to za:
- uvjete za sklapanje braka (ZRS l. 32) distributivna kumulacija/PNP a priori
- nevaljanost braka (ZRS l. 34)
- razvod braka (ZRS l. 35) potpuna kumulacija/PNP a posteriori
- osobne i zakonske imovinske odnose te ugovorne imovinske odnose branih drugova
(ZRS l. 36, 37)
- imovinske i ugovorne imovinske odnose u izvanbranoj zajednici (ZRS l. 39)
4) OBITELJSKA PITANJA i to za:
- odnose roditelja i djece (ZRS l. 40)
- priznavanje/utvrivanje/osporavanje oinstva /majinstva
- uzdravanje
- pozakonjenje
- posvojenje za uvjete zasnivanja i prestanka posvojenja
- za uinak posvojenja

GRANICE UPUIVANJA PUTEM POVEZNICE DRAVLJANSTVO

1) OSOBE S VIESTRUKIM DRAVLJANSTVOM BIPATRIDI, POLIPATRIDI
- u vezi s pojavom viestrukog dravljanstva razlikujemo 2 vrste situacija:
a) kad je jedno od dravljanstava domae
b) kad su sva dravljanstva strana
a) u situaciji kad osoba ima uz domae i strano dravljanstvo sukob izmeu domaeg/stranog se rjeava
davanjem prednosti DOMAEM
- ZRS l. 11/1- izriita primjena domaeg dravljanstva: ako je osoba hrv dravljanin a ima i dravljanstvo
neke dr. drave, za primjenu ZRS-a smatra se da
ima samo dravljanstvo RH
- takvu iskljuivu primjenu domaeg dravljanstva propisuje i Zakon o dravljanstvu: pred tijelima dravne
vlasti takva osoba smatra se iskljuivo hrv dravljaninom

23

 u nekim stranim zakonodavstvima:

- nizozemski zakon: uvijek treba primjeniti najblie pravo
- vicarski zakon: uvijek treba primjeniti najblie pravo uz 2 iznimke:
- za zasnivanje sudske nadlenosti iskljuivo vicarsko (domae) dravljanstvo
- ako se trai priznavanje inozemnih odluka u vicarskoj a odreeno dravljanstvo je
pretpostavka za priznanje dovoljno je da osoba ima vicarsko dravljanstvo
b) sukob izmeu 2/vie stranih dravljanstava rjeava se davanjem prednosti EFEKTIVNOM
dravljanstvu
- koje je to? to je ono koje upuuje na bliu vezu osobe s jednim od domovinskih prava
1) katkad zakonodavac konkretizira to smatra bliom vezom s jednom od drava ije dravljanstvo
osoba ima ako osoba nije hrv dravljanin a ima 2/vie stranih dravljanstava za primjenu
ZRS-a smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i u kojoj ima
pebivalite ZRS l. 11/2 upuuje na pravo one drave s kojom osoba ima
najuu teritorijalnu vezu (u kojoj ima prebivalite)
2) katkad ne konkretizira
3) kad je navedeno rjeenje neprimjenjivo bilo da nema teritorijalne veze ni s jednom dravom
iji je dravljanin bilo da ima prebivalite drugoj dravi ili u obadvije drave zakonodavac
predvia ope upuivanje na najblie domovinsko pravo
- tada se omoguuje tijelu primjene da, ovisno o okolnostima konkretnog sluaja (npr. efektivno
sluenje jednim od dravljanstava, poznavanje jezika), utvrdi i primjeni najblie domovinsko pravo
- ZRS l. 11/3 ako osoba nema prebivalite ni u jednoj od drava iji je dravljanin za primjenu
ZRS-a smatra se da ima dravljanstvo one drave iji je dravljanin i s kojom je
u najblioj vezi
- kako nastaje polipatridija?
* kad neka osoba stjee vie dravljanstava na osnovi naela ius sanguinis/soli (npr. djeca iz mjeovitih
brakova)
*kad se stupanjem u brak stjee novo dravljanstvo a ne gubi dotadanje
2) OSOBE BEZ DRAVLJANSTVA APATRIDI
- razlikuju se: - apatridi DE IURE osobe koje niti jedna drava ne smatra svojim dravljanima
- osobe ije se dravljanstvo NE MOE UTVRDITI
- smatraju se strancima uz: - osobe koje nemaju domae dravljanstvo (strani dravljani)
- izbjeglice
- osobe bez dravljanstva (apatridi)
- kako nastaje apatridija?
*ako se dijete rodi u dravi koja primjenjuje naelo ius sanguinis, a roditelji su apatridi
*ako se udajom za stranca gubi svoje, a ne stjee muevo dravljanstvo
*aneksijom podruja i iseljavanjem
- postavlja se pitanje: kako rjeiti PrPsMo tj. koje pravo je mjerodavno ako: primarno kolizijsko pravilo sa
svojom poveznicom dravljanstva upuuje na lex patriae a radi se o apatridu?
pomou podrednog kolizijskog parvila (nesamostalno kolizijsko pravilo) koje je doneseno ba
za te sluajeve tako kolizijsko pravilo u ZRS l.12 (odnosi se na apatride de iure i osobe ije se
dravljanstvo ne moe utvrditi)
a) l.12/1: zakonodavac upuuje na pravo drave u kojoj apatrid ima prebivalite ako osoba nema
dravljanstvo/njezino dravljanstvo se ne moe utvrditi, mjerodavno pravo se odreuje
prema mjestu prebivalita
b) l.12/2: zakonodavac donosi daljnje rjeenje ako se poveznica prebivalita ne moe primjeniti:
uvodi daljnju podrednu poveznicu boravite (u nekim dr. kodifikacijama: njemakim/

24

austrijskim, to je redovno boravite) ako osoba nema prebivalite/prebivalite se ne

moe utvrditi mjerodavno pravo se odreuje prema mjestu boravita
c) l. 12/3: ako se boravite ne moe utvrditi mjerodavno je lex fori (hrv pravo) a ne pravo najue
veze ako se ni boravite ne moe utvrditi mjerodavno je hrvatsko pravo
- na meunarodnoj razini dolo je do UJEDNAAVANJA materijalnih i kolizijskih pravila o apatridima
donoenjem Newyorke konvencije o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva, 1954.
- definicija osobe bez dravljanstva: osoba koju ni jedna drava po svojim propisima ne smatra
svojim dravljaninom
- sadri kolizijske odredbe o:
a) OSOBNOM STATUTU: osobni statut osobe bez dravljanstva ureuje se po:
*pravu drave u kojoj ima prebivalite; ako nema prebivalite onda po
*pravu drave u kojoj ima boravite
b) PROMJENJIVOSTI STATUTA uz REZERVU JAVNOG PORETKA: drava ugovornica e potivati
prava iz osobnog statuta koja je osoba bez dravljanstva prethodno stekla, a naroito prava iz
braka (ako su ispunjene formalnosti po pravu te drave)
- pritom se polazi od toga da je rije o pravu koje bi bilo priznato u toj dravi (dravi ugovornici)
kad se ne bi radilo o osobi bez dravljanstva
- takoer postoji i meunarodni ugovor o pravnom poloaju izbjeglica koji sadri gotovo identino rjeenje:
enevska konvencija o pravnom poloaju izbjeglica, 1951. i uz nju enevski protokol o pravnom
poloaju izbjeglica, 1967.
- budui da su obje konvencije (NYK i enevska k.) na snazi u RH, primjenjuju se kad hrv kolizijsko pravilo
uputi na pravo dravljanstva
- ako se upuuje na strano pravo: ne dolazi do primjene renvoi, budui da je svrha konvencijskog
upuivanja: da se dravljanstvo zamjeni drugom poveznicom pa da te osobe budu izjednaene s
dravljanima drave u kojoj imaju prebivalite/boravite
- navedene konvencije ne sadre autonomnu definiciju prebivalita/boravita pa se taj pojam utvruje po lex
fori takvo rjeenje ne doprinosi ujednaavanju konvencijskih rjeenja budui da se u nekim dravama
prebivalite tumai kao redovno boravite a boravite kao obino boravite (osoba boravi odreeno vrijeme
a pritom se nije osobno/gospodarski integrirala u to podruje)

PREBIVALITE
- podredna poveznica koja upuuje na PRAVO MJESTA U KOJEM OSOBA IMA PREBIOVALITE LEX
DOMICILII
- poveznica kojom se najbolje ostvaruje naelo najue veze
- ipak nema tako znaajnu ulogu u mpp-u kontinentalne EU (uglavnom se utvruje kao podredna poveznica)
ali pomou nje se uglavnom odreuje opa meunarodna sudska nadlenost fizikih osoba (BU I)
- pojam: postoje znatne razlike u odreivanju pojma prebivalita izmeu pravnih poredaka:
- koji se zasnivaju na rimskom pravu (hrvatski, vicarski, njemaki, francuski)
- engleskog i amerikog pojma prebivalita
- prebivalite je: vicarskamjesto u kojem se osoba nalazi s namjerom trajnog boravka (nitko ne moe
imati istovremeno vie prebivalita)
Njemakamjesto u kojem se osoba stalno nastani (osoba moe imati istovremeno vie
prebivalita)
Francuskamjesto u kojem osoba ima stalni nastan
Engleskarazlikuju se:
DOMICIL E OF ORIGIN (prebivalite po porijeklu): prebivalite koje se stjee roenjem
DOMICILE OF CHOICE (prebivalite po izboru): prebivalite koje moe stei poslovno
sposobna osobaa sastoji se od

25

kombinacije: -boravka
-namjere trajnog boravka
(kao vicarska)
definicija prebivalita po izboru: faktini boravak uz namjeru da se na tom podruju
ostane neodreeno vrijeme i da se ne vraa u
prijanji domicile
- obje vrste prebivalita su poveznice za odreivanj e osobnog statuta
- prebivalite: teritorijalna veza s odreenim pravnim podrujem (npr. Eng) a ne s
odreenim mjestom (npr. London)
SADtakoer razlikuje: - prebivalite koje se stjee roenjem
- prebivalite koje moe stei poslovno sposobna osoba,
kombinacija fizike prisutnosti i namjere da odreeno mjesto
barem privremeno uini svojim domom
- iako je u SAD-u prebivalite ureeno pravom drave, a ne federalnim pravom,
RESTATEMENT definira pojam kao: mjesto gdje osoba ima svoj home jer se
pretpostavlja da u tom mjestu namjerava trajno ostati
- i po ENG i SAD: osoba ne moe imati istovremeno vie prebivalita
- eng pravo: - prebivalite: poveznica za odreivanje OSOBNOG STATUTA, ali
katkad i za odreivanje CJELOKUPNOG PRAVNOG POSLA (lex causae)
- SAD: - prebivalite: poveznica za odreivanje PRAVNE SPOSOBNOSTI, ali za
odreivanje POSLOVNE SPOSOBNOSTI nema jedinstevnog rjeenja:
- kada se tie ugovoralex loci contractus
- ipak najeelex domicilii
RHbudui da ZRS kao i veina kodifikacija mpp-a ne sadri autonomnu definiciju pojma
prebivalita hrv sud koji treba primjeniti ZRS prebivalite odreuje u skladu s drugim
zakonima koji definiraju taj pojam zato? zato to nadleni hrvatski organ je duan
rijeiti svaku PrPsMo a ako ne postoji izriita zakonska norma onda treba primjeniti:
odredbu o popunjavanju pravnih praznina (acunae iuris)
- zakonsku definiciju prebivalita u RH sadre 2 hrv zakona, te ih treba prihvatiti i za potrebe ZRS-a:
1) ZAKON O PREBIVALITU I BORAVIU GRAANA,1991.
- mjesto u kojem se graanin naselio s namjerom (animus manendi) da u njemu stalno ivi
2) ZAKON O STRANCIMA,2007.
- mjesto u kojem se stranac s odobrenim stalnim boravkom nastanio s namjerom (animus manendi)
da u njemu ivi
- dakle, za pojam prebivalita potrebna su 2 ELEMENTA:
1) subjektivni: da je soba poslovno sposobna
2) objektivni: da su ispunjene pretpostavke iz zakonske definicije prebivalita (Zakon o prebivalitu i
boravitu graana, Zakon o strancima) - faktini boravak i namjera trajnog boravka
- stjecanje prebivalita: - dakle, budui da se radi o voljnom stvaranju najblie teritorijalne veze s
odreenim pravnim poretkom, trai se POSLOVNA SPOSOBNOST
- postavlja se pitanje: to je s poslovno nesposobnim osobama? takve osobe imaju ZAVISNO
PREBIVALITE
- tko? prema Zakonu o prebivalitu i boravitu graana:
a) MALOLJETNICIMA koji nisu zakljuili brak prebivalite se utvruje prema posljednjem zajednikom
prebivalitu njihovih roditelja a ako roditelji nemaju zajedniko prebivalite/nisu u braku onda prema
prebivalitu roditelja koji vri roditeljsko pravo a ako nad njima roditelj ne vri roditeljsko pravo onda prema
prebivalitu njihovog zakonskog zastupnika

26

b) DRUGIM POSLOVNO NESPOSOBNIM OSOBAMA prebivalite se utvruje prema prebivalitu njihovog

zakonskog zastpnika
- nain odreivanja prebivalita: po kojem pravu se odreuje prebivalite osobe?
a) po LEX FORI: po pravu drave iji organ rjeava predmet (npr. ako predmet rjeava hrv sud, prebivalite
se odreuje po hrv pravu)
b) iznimno, po LEX CAUSAE: po stranom pravu, dakle po LEX TERITORII
- to propisuju neke meunarodne konvencije radi meunarodnog ujednaavanja rjeenja (npr. HK 1961: l.
1/3)
pitanje ima li oporuitelj prebivalite u odreenom mjestu odreuje se po lex causae: pravu tog
mjesta + rezerva drave ugovornice (lex fori): da se mjesto oporuiteljevog prebivalita odreuje
po lex fori
- ipak mnogi meunarodni ugovori preputaju definiranje prebivalita pravu drave ugovornice (npr. K i
NYK o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva)
c) MGPP: EU
- BU I: po toj uredbi opa sudska nadlenost utvruje se po prebivalitu tuenika u jednoj od drava lanica
EU a da li tuenik ima prebivalite u dravi lanici pred ijim je sudom pokrenut postupak odreuje se po
LEX FORI (pravu drave lanice pred ijim sudom je pokrenut postupak)
- iznimno: ako stranka nema prebivalite u dravi lanici pred ijim sudom je pokrenut postupak, sud e, pri
utvrivanju ima li prebivalite u dr. dravi lanici, primjeniti pravo te drave lanice
- polje primjene poveznice prebivalita: poveznica podrednog kolizijskog pravila za:
- apatride (ZRS l. 12)
- mnoge vrste ugovora (ZRS l. 20)
- uinke braka/izvanbrane zajednice (ZRS l. 36/2,3-imovinski odnosi branih drugova/osoba koje
ive u izvanbranoj zajdnici; l. 39/2)
- odnose roditelja i djece (ZRS l. 40/2)
- uinke posvojenja (ZRS l. 45/2)
za sve te sluajeve (osim l. 20 tu se poveznica prebivalita koristi ako nije mogue
primjeniti primarno pravilo s poveznicom autonomije stranaka) poveznica prebivalita koristi
se ako nije mogue primjeniti primarno pravilo s poveznicom dravljanstva
- iznimno je poveznica primarnog kolizijskog pravila za:
- jednostrani pravni poao (ZRS l. 26: mjerodavno je pravo drave u kojoj dunik ima prebivalite/
sjedite)
- poveznica alternativnog kolizijskog pravila za:
- valjanost oporuke u pogledu oblika (ZRS l. 31/1)
HRV MGPP: poveznica za odreivanje:
- ope sudke nadlenosti
- iskljuive nadlenosti (prebivalite + dravljanstvo RH)- ako se radi o stranci: dravljaninu RH
- priznanja i izvrenja stranih odluka - ako se radi o stranci: dravljaninu RH

REDOVNO BORAVITE (UOBIAJENO BORAVITE)

- poveznica koja upuuje na pravo mjesta u kojem osoba ima redovno boravite (lex firmae habitationis
residentiae))
- definicija u skladu s preporukama Vijea Europe: boravak koji traje due vrijeme, bilo da je ve trajao ili da
e prema okolnostima sluaja jo due vremena trajati to zapravo dovodi do toga da takva osoba ima u
takvoj dravi TEITE IVOTNIH ODNOSA (stupanj drutvene integracije) npr. student
- mjesto gdje se osoba nalazi dulje vrijeme (pravni standard) to je objektivni element (volja je irelevantna)
- kriterij postojanja: teite ivotnih odnosa odnosno stupanj drutvene integracije (npr. student ima redovno
boravite u mjestu studija ako ivi/studira izvan mjesta prebivalita)

27

- OBINO BORAVITE: mjesto u kojem osoba boravi odreeno vrijeme a nije se pritom integrirala u to
podruje (ni gospodarski ni osobno)
prebivalite vs. redovno boravite
- duina vremena: da bi boravite postalo redovno boravite smatra se da: - mora trajati min 6 mjeseci
+
- drutvena integracija
1) osoba moe imati SAMO JEDNO REDOVNO BORAVITE, dok kod nekih sustava moe imati vie
prebivalita
2) VOLJNI ELEMENT (animus manendi)
- prebivalite: mora postojati za stjecanje prebivalita
- redovno boravite: pretpostavlja se pri odreivanju redovnog boravita ako osoba boravi na nekom
podruju due vrijeme
3) POSLOVNO NESPOSOBNE OSOBE
- prebivalite: mogu imati samo zavisno prebivalite
- redovno boravite: moraju imati redovno boravite ako su socijalno integrirane u svoju drutvenu
sredinu
4) redovno boravite se smatra vrstom injeninog prebivalita
- uloga redovnog boravita: poveznica kolizijskog pravila ali i poveznica u unificiranom mgpp-u (u
Haakim konvencijama za odreivanje sudske nadlenosti)
- iako poveznicu redovnog boravita sve ee zamjenjuje poveznica dravljanstva samo iznimno moemo
nai ZAKONSKU DEFINICIJU REDOVNOG BORAVITA:
- maarski zakon: mjesto gdje netko due vremena boravi bez namjere nastanjenja
- vicarski zakon: fizika osoba ima redovno boravite u dravi u kojoj ivi due vremena ak i ako je
to vrijeme ogranieno unaprijed
- rasprostranjenost redovnog boravita: ova se poveznica poela primjenjivati jo 1902. god u HK o
ureivanju starateljstva nad maloljetnicima
- 1928. je na haakoj konferenciji bilo preporueno da se osobni statut apatrida ocjenjuje na temelju
redovnog boravita a ne na temelju prebivalita
- nakon 2. svj. rata dolazi do iroke primjene ove poveznice u: - meunarodnim ugovorima
- nacionalnim kodifikacijama mpp-a
(vrlo je rasprostranjena u Njemakoj za
razna pitanja osobnog statuta fizike osobe)
PRIMJERI:
1. HAKA KON. O MJERODAVNOM PRAVU ZA ME. KUPOPRODAJU TJELESNIH POKRETNIH
STVARI, 1955
- ako stranke nisu odredile mjerodano pravo, mjerodavno je PRAVO BORAVITA
PRODAVAA
2. HK O MJERODAVNOM PRAVU ZA OBLIK OPORUNIH RASPOLAGANJA, 1961.
- alternativna poveznica koja za valjanost oblika oporunih raspolaganja upuuje na PRAVO
MJESTA
GDJE JE REDOVITO BORAVITE OPORUITELJA, BILO U VRIJEME RASPOLAGANJA, BILO U
VRIJEME SMRTI
3. HK O MJERODAVNOM PRAVU ZA ODGOVORNOST PROIZVOAA ZA SVOJE PROIZVODE, 1973.,
l.4
- REDOVNO BORAVITE NEPOSREDNO OTEENE OSOBE je alternativna poveznica koja se trai da
bi bilo mjerodavno PRAVO DRAVE U KOJOJ JE NASTALA
TETA
4. HK O MJERODAVNOM PRAVU ZA PROMETNE NEZGODE NA CESTAMA, 1971., l.4
- odreuje primjenu poveznice REDOVNOG BORAVITA OSOBA IZVAN VOZILA koje mogu
biti odgovorne zbog nezgode

28

5. HK O GRAANSKOPRAVNIM ASPEKTIMA ME. OTMICE DJECE, 1980.

- cjelokupno konvencijsko polje primjene vee se uz pojam REDOVNOG BORAVITA
6. UREDBA EU PARLAMENTA I VIJEA O MJERODAVNOM PRAVU ZA UGOVORNE OBVEZE, 2008.RIM I (RIM II isto!!!)
- REDOVNO BORAVITE je podredna poveznica za UG. O KUPOPRODAJI POKRETNINA (ako stranke
nisu izabrale mjerodavno pravo)
NAIN ODREIVANJA REDOVNOG BORAVITA:
- iako navedene konvecije ne definiraju pojam r.b. (definiraju RIM I i RIM II), taj pojam treba ODREDITI
AUTONOMNO!- nezavisno od unutarnjeg prava drava ugovornica (u protivnom bi dolo do primjene lex
fori) da bi se osigurala ujednaena primjena konvencijskih rjeenja.
KAKO JE POVEZNICA REDOVNO BORAVITE ULA U HRV. PRAVO:
- preko Hakih konvencija koje je sadre, a kojih je RH stranka (HK 1961., 1973., 1971.)
- izvor unutarnjeg mpp koji sadri poveznicu red. boravite:
PZ, l. 981/2, ------ na ug. o pomorskom osiguranju pr. koje su stranke izabrale
ako ne pr. sjedita osiguravatelja
iznimno, mjerodavno je HRVATSKO PRAVO ako su sve zainteresirane stranke u tom
ug. hrv. dravljani s REDOVNIM BORAVITEM U RH ili hrv. pr. osobe sa SJEDITEM U RH
- odredbe PZ primjenjuju se samo ako sve zainteresirane osobe koje sudjeluju u sudaru brodova imaju
zajedniko dravljanstvo ili UOBIAJENO BORAVITE u RH (PNP)
ZRS- ne sadri (samo boravite)

MJESTO GDJE STVAR LEI- LOCUS REI SITAE

- poveznica koja upuuje na PRAVO MJESTA GDJE STVAR LEI (LEX REI SITAE)
- slui za: - odreivanje STVARNOG STATUTA- prava mjerodavnog za stvarna prava na nekretninama i
pokretninama
- u odreenim pr. porecima i za odreivanje prava mjerodavnog za NASLJEIVANJE
NEKRETNINA
- odreivanje (UG. STATUTA) prava mjerodavnog za UGOVORE KOJI SE ODNOSE NA
NEKRETNINE
- to obuhvaa STVARNI STATUT, tj. to se sve ureuje na temelju LEX REI SITAE?
Obuhvaa STVARNA PRAVA NA NEKRETNINAMA I POKRETNINAMA, a na temelju LEX REI SITAE se
odreuje : - nastanak, trajanje i prestanak stvarnih pr. na nek. i pok.
- sadraj i izvravanje stvarnih pr.
- prijenos i akcesornost stvarnih pr.
- oblik pravnog posla o sp na nek.
RH:
- odredbe o odreivanju STVARNOG STATUTA sadrane su u:
- l. 18 ZRS: za vlasnikopravne odnose i dr. sp mjerodavno je pravo drave gdje stvar lei
- l. 970 PZ: za pr. vlasnitva na brodu u gradnji, a koji se gradi u RH mjerodavno je hrv. pravo
- l. 181 ZOSZP: NE!!! poveznica LOCUS REI SITAE!
- odredbe o odreivanju UGOVORNOG STATUTA pomou poveznice LOCUS REI SITAE sadrane su u: l. 21 ZRS: za ug. koji se odnose na nek. iskljuivo je mjerodavno PRAVO DRAVE GDJE NEK. LEE

29

 UREDBA RIM I, l. 4/1: za ug. iji je predmet sp na nekretninama ili najam/zakup nek.
mjerodavno je PRAVO KOJE SU STRANKE IZABRALE! (primarno), a podredno PR. DRAVE GDJE NEK.
LEI (u sluaju neizbora prava)
NAIN ODREIVANJA MJESTA GDJE STVAR LEI:
- problem pri odreivanju ovog pojma javlja se ako se s robom raspolae za vrijeme transporta (ako se
zakljuiju pr. poslovi koji utjeu na sp na robi)-- npr. robu, koja se transportira u Milano, kupi Franc.
poduzee u trenutku kad se kamion nalazi u transportu kroz Njemaku.
- Tada se odstupa od ove poveznice, budui da je to mjesto vrlo promjenjivo i pravno neveno
- zato se primjenjuje poveznica MJESTO ODREDITA (LOCUS REI DESTINATIONIS), a iznimno i
poveznica MJESTO ODASLANJA STVARI (HK O MJERODAVNOM PR. ZA PRIJENOS
VLASNITVA, ?????? me. kupoprodaju TJELESNIH POKRETNIH STVARI, 1958.)
- ZRS, l. 18/2- za vl.pr. odnose kod sp u pogledu stvari u tranzitu mjerodavno je PR. MJESTA ODREDITA
IZNIMKA:
- ako do promjene sp dolazi intervencijom dr.tijela za vrijeme tranzita! (npr. ako za vrijeme tranzita kroz
RH, hrv.vlast trai francuske prodavatelje zalono pravo
- uvijek kad se radi o promjeni sp intervencijom dr.tijela drave u kojoj se stvari u tranzitu trenutno
nalaze---- kao poveznica primjenjuje se SVAKODOBNO MJESTO GDJE SE STVAR NALAZI tj. dr.tijelo
primjenjuje svoje pravo- LEX FORI!
TRANSPORTNA SREDSTVA:
- postavlja se pitanje kojom poveznicom odrediti koje je pravo mjerodavno za stvarna prava na transportnim
sredstvima budui da se SITUS tih sredstava brzo mijenja
- nalazi izvan bilo kojeg dr.teritorija
- nepoznat je
- zato se upuuje na PR. DRAVE IJU DR.PRIPADNOST IMAJU TA SREDSTVA
- npr. ZRS l. 18/3: za vl.pr. odnose i dr. sp na prijevoznim sredstvima mjerodavno je pr.drave iju dr.
pripadnost imaju ta sredstva
- PZ l. 969: za sp na brodu- pravo dr.pripadnosti broda
- ZOSOZP l. 181: za pr.vl. i dr. sp na zrakoplovu- pr.drave u kojoj je zrakoplov registriran
- ako do odreivanja STVARNOG STATUTA dolazi intervencijom dr.tijela navedena poveznica ne dolazi
do primjene
VRIJEDNOSNI PAPIRI:
PRAVO NA PAPIR: ocjenjuje se po LEX CARTAE SITAE (budui da su vrijednosni papiri pokretnine)
PRAVO IZ PAPIRA (tj. da li se prijenosom vl. na papiru prenosi i pravo sadrano u papiru): ocjenjuje se po
STATUTU ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE, a to je- za obveznice- UGOVORNI STATUT
-za udjele u trg. drutvima- OSOBNI STATUT TRG.DR.
NASLJEDNI STATUT:
- u nekim pr.porecima (Franc, Belgija, Kanada, SAD) nasljedni statut je PODIJELJEN:
za nasljeivanje nekretnina- upuuje se na PR.MJESTA GDJE NEK.LEI
za nasljeivanje pokretnina- upuuje se na PR.MJESTA U KOJEM OSTAVITELJ IMA
PREBIVALITE
-U RH: za nasljeivanje je mjerodavno PR.DRAVE IJI JE DRAVLJANIN OSTAVITELJ (lex patriae) u
vrijeme smrti

30

UPUIVANJE NA PRAVO KOJE S PRAVNIM ODNOSOM IMA NAJBLIU VEZU

naelo najblie veze- iznimka: stranaka autonomija
- moe biti na 2 naina:
1. zakonodavac ne konkretizira najbliu vezu (upuuje na mjerodavno pr. pomou poveznice NAJBLIA
VEZA)--- pritom preputa tijelu primjene da ovisno o okolnostima konkretnog sluaja utvrdi i primjeni pr.
najblie veze (- pr.mjerodavno za bit spora
- ug.o iskoritavanju broda/zrakoplova
- viestruko dravljanstvo l.11)
- ovakav nain odreivanja mj.prava opravdan je u sluaju kad se ne moe unaprijed sa sigurnou odrediti
s kojim e pr.poretkom PrPsMo imati najbliu vezu
2. zakonodavac konkretizira najbliu vezu- odreuje za pojedine KV pomou poveznica koje
konkretiziraju naelo najblie veze (npr. prebivalite- najua teritorijalna veza s pr.poretkom)- mjerodavno je
pr.koje je u najblioj vezi s PrPsMo
- npr. za odreivanje OSOBNOG STATUTA pomou poveznice dravljanstvo- tu se
smatra da
je domovinsko pravo najblie za odreivanje osobnih stanja
KONTROLNI MEHANIZAM PRIMJENE POVEZNICA IZBJEGAVAJUOM KLAUZULOM:
- u tenji za ostvarenjem naela najblie veze ponekad se odstupa od KP rjeenja ako sa dr.pr.poretkom
postoji UA VEZA
- takva odstupanja su predviena IZBJEGAVAJUOM KLAUZULOM (dio su KP metode i sudovi su ih duni
primjeniti ex offo!!!)- npr.: RIM I l. 4/3:ako iz svih okolnosti sluaja nedvojbeno proizlazi je ugovor oito u
blioj vezi s pravom 2. drave, primjenjuje se pravo te druge drave
- primjeri: RIM I, RIM II, HK '71. (l. 4,5,6- zatvorene klauzule), HK '73.(l 5,6,7- zatvorene klauzule)
- primjeri za RH: RH jo nije lanica EU pa se RIM II i RIM II ne primjenjuju, samo
HK
- vrste:
1. OPE KLAUZULE- primjenjuje se na CJELOKUPNO KP UPUIVANJE
- u RH nema!
- sadi ih vicarski zakon- mj.pr. po ovom zakonu nee se primjeniti ako je prema ukupnim okolnostima
oito da PrPsMo ima neznatnu vezu s tim pravom, a ima s dr.pravom mnogo uu vezu
2. POSEBNE KLAUZULE- primjenjuju se na pojedine KV
a) ZATVORENE KLAUZULE: - odstupa se od primjene inae utvrenog mjerodavnog prava
- propisuje se primjena DRUGOG ODREENOG PRAVA
b) OTVORENE KLAUZULE:- odstupa se od primjene inae utvrenog mj.pr.
- propisuje se primjena PRAVA NAJBLIE VEZE (PZ)
c) Klauzule koje iskljuuju primjenu inae utvrenog mj.pr. I ostavljaju sudskoj praksi da odredi mj.pr.

STRANAKA AUTONOMIJA
- subjektivna poveznica
- poveznica koja upuuje na PR.KOJE SU STRANKE IZABRALE- LEX AUTONIMIAE
- prije svega slui za odreivanje UGOVORNOG STATUTA- prava mjerodavnog za ug.odnose stranaka, ali
sve vie se koristi i za odreivanje prava mjerodavnog za neke druge KV:
-izvanugovornu odg. za tetu
-oporuno nasljeivanje
-branoimovinske predmete
-razvod braka
- STRANAKA AUTONOMIJA tj. VOLJA STRANAKA- mogunost da stranke same sporazumno izaberu
pravo mjerodavno za svoj odnos (najee ugovorni)

31

danas je opeprihvaeni institut za odreivanje UG.STATUTA, a utvruje se u : -propisima nac.prava

-me.instrumentima
-sudskoj praksi
povijesni razvoj stranake autonomije:
- na razvoj str.autonomije utjecalo je DUMOLINOVO UENJE, koji tvrdi da budui da stranke same
odreuju gdje e sklopiti ugovor (lex loci contractus) i na taj nain posredno biraju mjerodavno pravo, zato
im se ne bi dopustilo i da neposredno izaberu pr.mjerodavno za ugovor (njegova ideja nee zaivjeti do
20.st)
AOGZ 1811.g. altenativno je upuivao na LEX AUTONIMIAE, ako se u tuzemstvu zakljuuje ug.izmeu
inozemaca ili se u inozemstvu zakljuuje ug.izmeu stranaca ili izmeu stranca i domaeg dravljanina
- SAVIGNY priznaje samo posredni utjecaj stranaka na mjerodavno pravo za njihov ugovor: izborom
MJESTA IZVRENJA UGOVORA biraju pravo drave tog mjesta (inae, on uvodi poveznicu MJESTO
GDJE SE UG.IZVRAVA- LEX LOCI SOLUTIONIS)
- na moderan razvoj stranake autonomije utjecalo je MANCINIJEVO UENJE O INDIVIDUALNOJ
SLOBODI VOLJE na temelju kojeg je prihvaena KP autonomija u Tal.GZ 1865. g. (naime, on tvrdi da za
dispozitivne propise privatnog prava- ORDINO PRIVATO vrijedi naelo slobode tj. autonomije stranaka
budui da stranke odnose koji proizlaze iz dispozitivnih propisa mogu sporazumno podvrgnuti pod
odreeno mjerodavno pravo)
- tek mnogo kasnije tu poveznicu prihvaa sudska praksa i zakonodavstvo dr.zemalja- Franc.sud tek
1910.g., berlinski 1929.g., a u vic. se od 1906.do 1952.g. UG: STATUT ocjenjivao na osnovi VELIKOG
UGOVORNOG CIJEPANJA (na zakljuenje ug. primjenjivao se LEX LOCI CONTRACTUS, a na izvrenje
ug. LEX AUTONIMIAE)
KOLIZIJSKOPRAVNA I MATERIJALNOPRAVNA AUTONOMIJA
- osnovno pitanje je pitanje pravne prirode stranake autonomije, tj. kakav uinak ima izbor mjerodavnog
prava
- o tome su se razvila 2 shvaanja, tj. 2 teorije:
TEORIJA MATERIJALNOPRAVNE AUTONOMIJE:
- izborom mjerodavnog prava za odreeni odnos, npr. unoenjem stranog prava u ugovor, taj odnos se NE
PODVRGAVA IZABRANOM PR.PORETKU, taj ugovor se ne podvrgava stranom pr.poretku nego sadraj
stranog prava postaje dio ugovora
- to znai da se primjenjuju samo odredbe stranog prava koje NISU U SUPROTNOSTI S PRISILNIM
PROPISIMA LEX FORI, odnosno primjenjuju se samo prisilni propisi suda/tijela koje rjeava predmet
- ova teorija se primjenjuje samo kad je rije o UGOVORU BEZ ME.OBILJEJA (onaj koji ima vezu s
jednim pr.poretkom)
TEORIJA KOLIZIJSKOPRAVNE AUTONOMIJE:
- izborom mjerodavnog prava za odreeni odnos taj se odnos PODVRGAVA IZABRANOM STRANOM
PRAVNOM PORETKU
- to znai da se primjenjuje izabrano pravo U CIJELOSTI, ukljuujui i njegove prisilne odredbe te se
istovremeno iskljuuje primjena prava drave koje bi se primjenjivalo da nema izbora mj.prava
- ova teorija primjenjuje se kod UG. S ME.OBILJEJEM
vanost ovog razlikovanja dolazi kod pitanja TREBA LI PRIMJENITI PRISILNE PROPISE (prava koje bi
se primjenjivalo da se ug.stranke nisu sporazumjele o primjeni nekog dr.prava)
- materijalnopravna autonomija daje strankama--- ua prava
--- imaju autonomiju
- u suvremenom pravu kod ug. s me. obiljejem VRIJEDI SAMO KP. AUTONOMIJA, dok MAT.
AUTONOMIJA ima svoje mjesto kod ug. bez me.obiljeja
- ZOO: stranke mogu disponirati svojim odnosom pa tako i ugovoriti materijalno pravo za svoj ugovor ako to
nije protivno prisilnim propisima, Ustavu i moralu drutva
O IZBORU PRAVA:

32

- Valjanost- po lex cause

- Sporazum stranaka o izboru prava je ugovor sui generis (treba razlikovati od ugovora za koji se ugovara
to pravoglavni ugovor; sporazum o izboru prava je sporedni ug.)
- Sporazum o izboru prava je neformalan, to znai da izbor moe biti: IZRIIT (najee u obliku
ug.klauzula) ili PREUTNI (proizlaziti iz ugovora ili iz okolnosti sluaja, ali mora biti nedvosmislen)
Kao relevantne okolnosti smatraju se:
1. Iz ugovora- sporazum o sudskoj ili arbirtanoj nadlenosti
- ug.sklopljen u stand.obliku- npr.??? polica osiguranja
-ugovaranje mjesta izvrenja ugovora
-ugovaranje jezika (npr.jezik koji se koristi u ugovoru)
-primjena uzanci i opih uvjeta neke drave
2. Iz okolnosti sluaja- zajedniki osobni statut stranaka
-ugovorena valuta
-terminologija odreenog pr.poretka
-veza s drugim ugovorima
- odredbe o stranakoj autonomiji kao primarnoj subj.poveznici sadri:
A) ZRS l.19- ali VOLJA STRANAKA (stranaka autonomija) ide i izvan l.19 i moemo je nai i u l.20 u
dijelu reenice ... ako posebne okolnosti sluaja ne upuuju na drgo pravo---- naime, iako ZRS nema
izriite odredbe o tome da li izbor treba biti izriit ili preutan, iz l.20 moemo zakljuiti o mogunosti
preutnog izbora mjerodavnog prava
B) PZ l. 971/1, 973- sadri i odredbu o preutnom izboru u l. 975--- namjera- ne moe se utvrditi niti iz
okolnosti sluaja
C) ZOSOZP l.98/1, 177/1- --- namjera- ne moe se utvrditi niti iz okolnosti sluaja
D) ZA l. 27
E) RIM I l. 3/1
Kad je str.autonomija u pitanju, vana su 2 pitanja
1. Koje je pr.mjerodavno za DOPUTENOST IZBORA, tj. str.sutonomije--- odreuje se prema KP
POLAZNOG PRAVA, pa kaemo da polazno mpp (mpp legis fori) odreuje okvire stranake
autonomije
2. Koje je pr.mjerodavno za OCJENU VALJANOSTI SPORAZUMA O IZBORU MJ.PR.------- PRAVO
DRAVE KOJE SU STRANKE IZABRALE (LEX CAUSE)
Trenutak izbora mj.pr.:
U SVAKO DOBA- PRIJE, TIJEKOM ILI NAKON ZAKLJUENJA GLAVNOG UGOVORA.odredbu o tome
sari RIM I, l.3/2
Polje primjene izabranog pravaUG.STATUT (bilo da je odreen poveznicom automomije stranaka ili drugom podrednom poveznicom, npr.
karakteristina inidba) obuhvaa:
- Tumaenje ugovora
- Ispunjenje ug.obveza
- Posljedice potpunog i djelominog ispunjenja, ukljuujui n..
- Naine prestanka obveze, zastaru, gubitak prava protekom roka
- Posljedice nitetnosti
Izbor vie mjerodavnih prava (cijepanje ug.statuta, depecage- depake):
Izbor vie mj.prava za razliite dijelove ugovora
- pri tome se pod dijelovima ugovora smatra- posebna odredba u ug.
- posebno pitanje u vezi s ug. (npr.sposobnost
stranke, oblik ug.)
- nije doputeno vertikalno cijepanje (s obzirom na stranke)

33

- izbor mora biti logiki skladan! Inae propadaju oba izbora i primjenjuje se podredno mjerodavno pravo
- primjer: RIM I, l. 3/1
- dugo je vremena prevladavalo miljenje o nemogunosti djelominog kp upuivanja, ali je u modernom
mpp to doputeno; tako i u hrv.mpp------- postoji lex causae koji se odnosi na gl.predmet (gl.prava i obveze,
odnosi u cijelosti, sadraj pp), a za sposobnost stranaka vrijede posebna pravila
- nije potrebna VEZA (KONEKSITET) izmeu gl.ugovora (za kojeg se ugovara mj.pr.) i mjerodavnog prava
(kojeg su stranke izabrale)
- odstupanje od naela najue veze
-za valjanost sporazuma o izboru prava mjerodavno je pr.koje su stranke izabrale (lex causae)
- okviri str.autonomije--- odreuju ih kp lex fori
OGRANIENJE STRANAKE AUTONOMIJE:
- okvire str.autonomije odreuju KP POLAZNOG PRAVA
- to znai da se po kp polaznog prava odreuje ne samo DOPUTENOST STR.AUTONOMIJE, nego i
GRANICE IZBORA (opa je pretpostavka postojanje me.obiljeja)
1. ogranienje:
- vano pitanje koje se pri tome postavlja: je li potrebno postojanje veze izmeu gl.ug. i izabranog prava
- odgovor, takoer, treba traiti u KP POLAZNOG PRAVA
- moderne kodifikacije i RIM I ne trae postojanje koneksiteta pa stranke mogu izabrati bilo koje pravo
bez obzira je li u vezi sa njihovim pr.odnosom----- to znai odstupanje od naela najue veze
- takvo gledite je prihvaeno u suvremenom pravu; i u hrv.pr
- ipak neki pr.poreci trae postojanje koneksiteta- npr. poljski zakon
2. ogranienje:
- ogranienje str.aut. nalazimo u injenici da je za odreene vrste ugovora str.autonomija iskljuena ili
ograniena, najee radi zatite slabije ug.stranke:
Potroaki ugovori- RIM I, l.6 (u sluaju izbora prava, pod odreenim pretpostavkama primjenjivat e se
prisilni propisi drave redovnog boavita potroaa)
Ugovori o radu- RIM I, l.8 (ako su stranke izabrale pravo, primjenjuju se prisilni propisi drave ije bi
pr.bilo mjerodavno u sluaju neizbora prava)
3. ogranienje:
- ogranienje/iskljuenje str.aut. u hrv.pravu nalazimo u ZRS, ZOSOZP, PZ zbog sljedeih razloga: - a) zbog
preuzetih me.obveza (PZ l. 974, ZOSOZP l. 177/2 t.2)
b) zbog toga to su odredbe hrvatskih zakonskih rjeenja minimalna ili maksimalna mjera koju treba
potovati (PZ l. 974/2- putnik bi primjenom dr.prava bio stavljen u nepovoljniji poloaj nego po PZ;
ZOSOZP l. 177/2 t.3)
c) zbog pretene veze s domaim pr.poretkom (PZ l. 979/1, 985/2, 981/2- sve spaavane osobe
hr.dravljanstva; ZOSOZP l. 179/2)
d) zbog uske povezanosti s domaim pr.poretkom za ugovore koji se odnose na nekretnine (ZRS l.21iskljuenje kp autonomije- iskljuivo pr.drave gdje je nekretnina)
4. ogranienje:
- ogranienje str.aut. predstavlja i opeprihvaeno naelo da izabrano pravo ne derogira primjenu
prisilnih propisa legis fori, a koje imaju znaenje PNP- npr. RIM I l.9/2
5. ogranienje:
- daljnje ogranienje vezano je uz odredbe o tome da izbor prava znai biranje materijalnih pravila
izabranog prava, no ne i kp, to znai da nema upuivanja na cjelokupno pravo, tj. renvoi je iskljuen
- primjer: RIM I, l.20- iskljuenje u potpunosti, PZ, l. 968/1- poseban sluaj renvoi-privremena zastava; ZA,
l. 27/1- renvoi iskljuen, osim ako stranke ne ugovore drugaije)
- kod ugovornog statuta renvoi je iskljuen, osim ako stranke izriito ugovore primjenu cjelokupnog prava
(ali se to ne prakticira jer stranke ele primjenu ugovorenog prava)

34

Navedeno vrijedi ako se spor rjeava pred dravnim sudom, ali ako se rjeava pred arbitranim sudom,
stranaka autonomija je ira, budui da mogu ugovoriti: rjeavanje spora po pravinosti, primjenu lex
mercatoriae, opih naela priznatih od strane civiliziranih naroda.
TEORIJA KARAKTERISTINOG SADRAJA
- autor: SCHNITZER, 1944., vicarska
- to je opa teorija mpp koja je pokuala rijeiti itavu problematiku odreivanja mjerodavnog prava za sve
vrste odnosa
- po njoj PR.ODNOSE TREBA OCJENJIVATI PO PRAVU NJIHOVOG KARAKTERISTINOG
SADRJA/INIDBE ime se KONKRETIZIRA NAELO NAJUE VEZE
- l.20
- RIM I l.4
- iako je rije o opoj teoriji predvienoj za sve odnose, najjai utjecaj je imala kod UG.STATUTA- pri
odreivanju ug.statuta kad stranke nisu izabrale mjerodavno pravo za svoj ugovor, upuuje se na mj.pr.
pomou karakteristinog sadraja
-pretpostavke za odreivanje prava pomou karakteristinog sadraja:
Trebamo pronai kar.saraj, tj. kar.inidbu (budui da u ug.odnosu postoje 2 inidbe, a to je inidba koja se
duguje kao protuinidba za novanu inidbu) te kao mj.pr. odrediti PRAVO ONE DRAVE S KOJOM JE
OSOBA KOJA DUGUJE KARAKTERISTINU INIDBU U NAJBLIOJ TERITORIJALNOJ VEZI U
RELEVANTNO VRIJEME- a to je za fiz.osobe prebivalite/redovno boravite; a za pravne osobe
sjedite/poslovni nastan
- problem: a) ako ugovor nema novane inidbe, npr.zamjena
b) ako su obje inidbe novane, npr. zajam, kredit
---- u tom sluaju naelo najue veze treba konkretizirati po SLOBODNOJ PROCJENI
RELEVANTNIH UGOVORNIH ELEMENATA
- iznimke od primjene naela kar.sadraja:
Kad je rije o potroakim ug. i ug. o radu- naelo kar.sadraja se ne primjenjuje, nego se primjenjuje
naelo zatite slabije ug.stranke- upuuje se na pravo s kojim su potroai/radnici u najuoj teritorijalnoj
vezi
- u suvremenom mpp za odreivanje ug.statuta prihvaeno je naelo kar.sadraaja koji je proizaao iz
teorije, dok za druge kv nije mogue konstruirati karakteristinu inidbu (npr. nasljedni statut)
- pri odreivanju mj.prava na temelju naela kar.sadraja NE PRIHVAA SE RENVOI

MJESTO TETNE RADNJE/ MJESTO NASTANKA TETE

- locus delicti commissi/ locus damni
- poveznice koje upuuju na PR.MJESTA GDJE JE TETNA RADNJA POINJENA (LEX LOCI DELICTI
COMMISSI) / PR. MJESTA GDJE JE TETA NASTALA (LEX LOCI DAMNI)
- najee poveznice koje slue za odreivanje prava mjerodavnog za IZVANUGOVORNU
ODGOVORNOST ZA TETU- DELIKTNI STATUT, budui da teta, a time i izvanugovorna odgovornost za
tetu, moe nastati iz gra.delikta, ali i iz kvazikontrakta
- izvanug. odg. za tetu je vii rodni pojam koji obuhvaa odg. za tetu koja nastane s osnove gra.delikata
ili kvazikontrakata
Nain odreivanja ovih poveznica:
a) mjesto tetne radnje- locus delicti commissi---- smatra se mjestom gdje je tetna radnja izvrena u
potpunosti ili djelomino
- problem pri utvrivanju tog mjesta moe se javiti kod odgovornosti proizvoaa, pa se tim mjestom
smatra mjesto stavljanja proizvoda u promet ili mjesto sjedita proizvoaa
- kod objektivne odgovornosti--- mjesto gdje je opasna stvar postala nekontrolirana i time izazvala povredu
zatienih interesa

35

- upuivanje na lex loci delicti commissi- tradicionalno pravilo koje postoji jo od STATUTARNE TEORIJEtreba biti mjerodavno pravo onog poretka u kojem se delikt fiziki manifestira. Budui da je to najblia
injenina veza s pravom mjesta delikta, opravdano je da to bude i pravna veza
b) mjesto nastanka tete- locus damni----- smatra se mjestom gdje je tetna posljedica nastupila, tj. u
kojem je dolo do povrede zatienog pravnog interesa
- izvanug.odg. za tetu utvruje se : - propisima unutranjeg mpp (npr. Hrv.mpp)
- me. instrumentima
- sudskom praksom (u nekim pr.porecima- eng., SAD, franc.)
Polje primjene mjerodavnog prava- to obuhvaa deliktni statut:
- pravna osnova i opseg odgovornosti, ukljuujui i koje osobe mogu biti odgovorne
- protupravnost, krivnja, kauzalitet
- vrste i nain naknade tete
- pitanja prijenosa i nasljeivanja potraivanja
RENVOI- po hrv.mpp ne dolazi u obzir! (za razliku od njem. i austijskih propisa)----* [osim ako se primjenom
renvoi oteenika dovodi u povoljniji poloaj!- predavanje Sikiri]
ei gra.delikti s me.obiljejem:
prometne nezgode, odg.proizvoaa za proizvod, povreda pr.intelektualnog vlasnitva, povrede slobode
trinog natjecanja
- izvori:
UNUTRANJI: ZRS, l.28
PZ, l.976- naknada tete za sudar brodova
ZOSOZP, l.182- za izvanug.odg. za tetu koji zrakoplov u letu nanese na zemlji
mjerodavno je pr. drave na ijem je teritoriju teta nastala (lex loci damni)
MEUNARODNI: RIM II
HK '71- prometne nezgode
HK '73- proizvoa
ZRS, l.28:
- alternativno upuuje, pomou svojih poveznica na pr.mjesta gdje je tetna radnja poinjena ili na pr.mjesta
gdje je posljedica nastupila
- time je izraeeno NAELO UBIKVITETA (sveprisutnosti)
- takva distinkcija dolazi do izraaja samo kod DISTANCIJSKIH DELIKATA kod kojih se ta 2 mjesta nalaze
na podrujima razliitih drava
- naelo ubikviteta se povezuje s jo jednim naelom- NAELO POVOLJNOSTI- FAVOR LAESI- sadrano
u ZRS, l.28- treba primjeniti ono pravo koje je povoljnije za oteenika- takvo davanje prednosti pravu koje
je povoljnije za oteenika konkretizira se na 2 naina: ili davanjem oteeniku opcijskog prava ili da sud ex
offo usporedbom ta 2 prava treba utvrditi koje je povoljnije za oteenika---- ex offo varijantu prihvaa ZRS
ODSTUPANJA OD PRIMJENE KLASINIH POVEZNICA:
- prethodno navedena rjeenja su pomalo zastarjela i preuska jer se navedenim poveznicama ne udovoljava
ostvarivanju naela najue veze
- u tu svrhu treba uvesti nove poveznice:
a) stranaka autonomija- strankama treba dopustiti da, uz dr.pretpostavke, izaberu pr.mjerodavno za
izvanug.odg. za tetu (npr. njem.pr)
b) zajedniko dravljanstvo/ redovno boravite
c) ua veza s drugom dravom
- Eng. naelo- DOUBLE ACTIONABILITY RULE:

36

naputeno 1995.g.; eng.pr. se primjenjivalo na protupravne ine izvrene u inozemstvu pod 2 pretpostavkeako je takav predmet utuiv po eng.pr i po pravu drave gdje je in izvren
Pr.intelektualnog vlasnitva:
- ind.vl. i autorsko pravo
- openito, u poredbenom pravu za nastanak, sadraj, prestanak i povredu tih prava mjerodavno je
PR.MJESTA ZATITE (LEX LOCI PROTECTIONIS)

KVALIFIKACIJA
- ZRS: strano pravo primjenjuje se prema smislu i pojmovima koje sadri!
- primjeri:
- 1. PREDMET BARTHOLO:
- 2 osobe maltekog podrijetla su sklopile brak na Malti, u braku nisu imali djecu. Sele se u Alir (pripada
Francuskoj u to doba) gdje suprug stjee nekretnine. Nakon njegove smrti- spor o nasljeivanju nekretnina
izmeu njegove udovice i rodbine. Sud treba odluiti da li primjeniti franc. kp o nasljeivanju (upuuju na
franc.pr. po kojem udovica nema nikakvih prava) ili franc. kp o branim odnosima (upuuju na malteko
pravo po kojem udovica ima pr. na ostavine)
- pitanje treba li sud navedene odnose supsumirati pod nasljedno ili branoimovinsko pravo
- odgovor ovisi o tome po kojoj metodi emo kvalificirati
- franc.sud se odluio za kvalifikaciju po lex fori, zakljuivi da se sa stanovita franc.prava radi o
nasljednopravnom pitanju
Navedena PrPs/Mo je povezana sa 2 razliita kp koja upuuju na razliita prava i dovode do razliitih
rezultata
- 2. PREDMET TENNESSEE MJENICA:
- tuitelj podnosi tubu njem.sudu radi isplate mjenice izdane u SAD. Tuenik podnosi prigovor zastare. Sud
primjenjuje njem. kp za mjenicu koje upuuje na lex loci solutionis- pr.mjesta izvrenja ugovora- pr.drave
Tennessee. Ali, po njem.pr za zastaru se upuuje na lex causae, dakle pr.drave Tennessee. Problem je to
je po zastara po pravu drave Tennessee procesni institut, a po njem.pr. materijalnopr.institut sa zastarnim
rokom 3 god.
Kako e sud postupiti budui da moe primjeniti samo svoje procesno pravo?- sud u ovom sluaju nije
primjenio ni pr.drave T., ni njem.mat.pr.
Kasnija njemaka sudska praksa je utvrdila da ameriki procesni propisi o zastari imaju istu funkciju kao
njem.materijalni propisi o zastari, pa strane procesne propise treba kvalificirati po lex fori te ih njem.sudovi
trebaju primjenjivati kao materijalnopravne propise
- 3. INSTITUT TRUST
- kako e hrv.sud odrediti koje je pravo mjerodavno za taj institut kad ga nema u hrv.pr. (ni u mat.hrv.pr.)
- moe:- kvalificirati po lex fori, no u hrv.pr. ne postoji institut trust
- kvalificirati po lex causae- uzimanjem u obzir smisla i svrhe tog pojma unutar njihovih pr.poredaka; kod nas
nema kp za trust pa bi morali stvarati vlastito kp koje moe glasiti npr. za trust je mjerodavno pr.najblie
veze
- nakon toga dolazi do prilagoavanja
- KVALIFIKACIJA odabir KV polaznog KP
- SUPSUMIRANJE PRAVNORELEVANTNIH INJENICA POD ODGOVARAJUU KV
- naime, prvo treba PrPs/Mo supsumirati pod KV odreenog KP, da bi se potom na osnovi poveznice tog kp
uputilo na mjerodavno pravo
- kvalifikacija e nam dati odgovor na pitanje pod koju KV (pod koji okvirni pojam) emo svrstati odreene
pravnorelevantne injenice
- dakle, kvalifikacija se odnosi na odabir kv polaznog pravila, tj. koje pravno znaenje imaju te injenice u
odreenom pr.poretku

37

- meutim, da bi izvrili kvalifikaciju potrebno je odrediti sadraj i opseg kv (okvirnog pojma), to se postie
TUMAENJEM KV- tumaenjem se odreuje sadraj i opseg, a to se ini po lex fori, osim kad se
prihvaa renvoi (kad kp polaznog prava upuuje na cjelokupno strano pravo---- tada kv stranog prava
treba tumaiti po pravu drave ije je to kp)
- postoje 4 METODE KVALIFIKACIJE koje nam daju odgovor na pitanje po kojem pr.poretku emo izvriti
kvalifikaciju, tj. kako emo odrediti statut kvalifikacije
- 1. KVALIFIKACIJA PO LEX FORI- polaznom pravu:
- predstavnici Bartin i Kahn
- kvalif.treba izvriti po POLAZNOM PRAVU
- iz perspektive domaeg (polaznog) materijalnog prava treba odrediti (ocijeniti) pod koje kv pokaznog kp
treba supsumirati odreene pravnorelevantne injenice, tj. koje pr.znaenje imaju te injenice u domaem
pravu
- jedima iznimka koju navodi Bartin je razgranienje pokretnina od nekretnina ako se te stvari nalaze na
podruju prava koje je mjerodavno---- procjenjuje se po pr.drave gdje se nalazi (lex rei sitae), a ne po lex
fori!
- Babi- ak i pristalice ove metode slau se s tim da je mogue da jedan te isti pojam nema isto znaenje u
razliitim domaim ?????
- 2. KVALIFIKACIJA PO LEX CAUSAE- mjerodavnom pravu:
- predstavnik: Wolff
- kvalif.trba izvriti po PRAVU DRAVE NA KOJE JE UPUTILO KP POLAZNOG PRAVA
- sudac treba strano pravilo kvalificirati po stranom mjerodavnom pravu kojemu i pripada, ime se sprjeava
primjena stranog prava koja bi bila protivna duhu tog prava, prema tome.... str.177
- ovu bi metodu trebalo prihvatiti kad polazno kp sadri kv koja nije usvojena u mat.pravu lex fori, npr. pojam
trust
- tako nastale praznine i dileme treba rjeavati po lex causae uzimanjem u obzir smisao i svrhu tih
pojmova unutar njihovog pr.poretka
- 3. POREDBENOPRAVNA KVALIFIKACIJA (autonomna)
- predstavnik: Rabel
- kvalif.treba izvriti POMOU AUTONOMNIH POJMOVA, odbacujui pritom kvalif.po lex fori i lex causae
- autonomni pojmovi bi se trebali stvarati me.sporazumima ili sveobuhvatnim poredbenopravnim
istraivanjem (koje se sastoji u usporeivanju vie pr.poredaka)
- ova teorija je teko povediva gotovo nemogue je da nadleno tijelo pri rjeavanju svakog konkretnog
sluaja poduzima preporueno sveobuhvatno usporeivanje prava
- 4. STUPNJEVITA KVALIFIKACIJA
- predstavnik: Schnitzer
- poiva na tezi da kp i mat. pravila treba tumaiti/kvalificirati PO PR.PORETKU KOJEM PRIPADAJU (ideja:
kad si na domaem terenu primjenjuj domae pravo, kad si na stranom terenu primjenjuj strano pravo)
- 1. stupanj kvalifikacije: kvalifikaciju treba izvriti po POLAZNOM PRAVU - LEX FORI
- 2. stupanj kvalifikacije: do njega dolazi nakon to polazno kp uputi na mjerodavno pravo kvalifikaciju
treba izvriti PO MJERODAVNOM PRAVU- LEX CAUSAE, odnosno sva daljnja pitanja treba rjeavati po
mjerodavnom pravu
- 2 vrste situacija u 2.stupnju: a) kad polazno kp uputi na materijalno pravo
b) kad polazno kp uputi na cjelokupno pravo (renvoi)
KVALIF. U HRVATSKOM PRAVU:
- U RH se radi razlika izmeu kvalifikacije i pitanja koja se trebaju rijeiti nakon to je utvreno mat.pr., pa
moemo zakljuiti da se radi o STUPNJEVITOJ KVALIF.:
- kvalif.se treba izvriti po LEX FORI
- nakon to polazno kp uputi na mjerodavno pravo- pitanje kako tumaiti i primjeniti mjerodavno
strano pravo--- ZRS, l.19- pravo strane drave primjenjuje se prema sadraju i pojmovina to ih sadri

38

KVALIF. U OKVIRU ME.UGOVORA:

- navedene metode kvalificiranja ne mogu se primjeniti na unificirano mpp jer bi usvajanje pr.pojmova
jednog pr.poretka bilo nespojivo sa svrrhom donoenja ujednaenih rjeenja
- kako se onda vri kvalifikacija?
a) sama konvencija definira pojmove (npr. HK '61., l.5)
b) autonomna konvencijska kvalifikacija- temelji se na svrsi donoenja ujednaenih rjeenja; a podredno
treba primjeniti i teleoloku kvalifikaciju (temelji se na svrsi unificiranog pravila i funkciji tih instituta u
pravu dr.ugovornice)
- odstupanje od kvalif. po lex fori- sluaj kad treba kvalificirati pojam stranog dravljanstva: ima li neka
osoba dravljanstvo odreene strane drave ovisi o pravu te drave, dakle o legis causae! Prema mjp svaka
drava suvereno odluuje tko je njezin dravljanin

PRETHODNO PITANJE
Specifian institut koji se moe pojaviti nakon to je polazno kp uputilo na primjenu stranog prava.
- tada se moe pojaviti pitanje treba li neke prethodne pravne situacije ocijeniti po kp lex fori (polaznog
domaeg prava) ili lex causae (stranog mjerodavnog prava)
- primjeri:
- za nasljeivanje (glavno pitanje) je mjerodavno austrijsko pravo. Po aus.pr. ostavitelja nasljeuju
supruga i djeca. Meutim, da bi se to pravilo moglo primjeniti treba utvrditi je li postojao valjani brak, jesu li
djeca brana ili izvanbrana.. Tako se pojavljuje prethodno pitanje: treba li takve prethodne pr.odnose
prosuivati po kp lex fori ili lex causae
- pred hrv.sudom se rjeava predmet uzdravanja izmeu branih drugova koji su talijanski dravljani, ali
je pretpostavka za postavljanje takvog zahtjeva postojanje valjanog braka. Dakle, pojavljuje se prethodno
pitanje: postoji li valjani brak i treba li takav prethodni pr.odnos prosuivati po kp lex fori ili lex causae (---tal. kp budui da se po hrv.kp za uzdravanje upuuje na tal.pr.)
- predstavnik uenja o prethodnim pitanjima: Melchiori
- glavno pitanje + novo zavisno pitanje
- kad se javlja pret.pit.?:
- u situaciji kad je za gl.pitanje mjerodavno strano pravo ije pravno pravilo otvara novo zavisno pitanje
o ijem rjeavanju ovisi rjeavanje glavnog pitanja (tada se postavlja prethodno pitanje)
- osnovno pitanje koje se postavlja kad se pojavi prethodno pitanje: PO KP KOJEG PRAVA (LEX FORI ILI
LEX CAUSAE) EMO ODREDITI PRAVO MJERODAVNO ZA PRETHODNO PITANJE----- odgovor daju 3
metode
PRETPOSTAVKE ZA POJAVLJIVANJE PRET.PIT.
- Moraju kumulativno postojati!
1. Za glavno pitanje je mjerodavno strano pravo
2, Kp polaznog prava/stranog mjerodavnog prava upuuju na razliita prava ili ne propisuju mjerodavnost
istog prava ili dovode do razliitih rezultata
3. Postoji razlika izmeu rjeenja koja nude mjerodavna prava
Razlika izmeu prethodnog pitanja i kvalifikacije:
- Pret.pit. (odrediti kp lex fori li lex causae)- u pitanju su prethodni pr.odnosi do ega je dolo nakon to je kp
uputilo na primjenu stranog prava koje je otvorilo prethodno pitanje
- Kvalifikacija (odrediti kv polaznog kp)- pitanje po kojem pr.poretku odabrati kv polaznog kp radi primjene kp
Razlika izmeu pret.pit. i djelominog pitanja:
- Pret.pit.- proizlazi iz dispozicije materijalnih pravila mjerodavnog prava
- Djelomino pitanje- dio kv; npr. pri odreivanju mjerodavnog prava za izvanugovornu odg. za tetu

39

djelomino pitanje je deliktna sposobnost

METODE RJAVANJA PRETHODNOG PITANJA:
1. METODA ZAVISNOG UPUIVANJA
- prethodno pitanje se rjeava po lex causae (pr.mjerodavnog za glavno pitanje)
- pridonosi meunarodnoj ujednaenosti rjeenja (da meritorni rezultat bude isti u vie drava)
2. METODA NEZAVISNOG UPUIVANJA
- prevladava u sudskoj praksi
- prethodno pitanje se rjeava po lex fori (polaznog prava)
- pridonosi unutarnjoj ujednaenost rjeenja, tj. ujednaenost rjeenja u dravi foruma
3. METODA
- prethodno pitanje se rjeava zavisno od ocjene pretenosti interesa na postizanju unutarnje ili
meunarodne ujednaenosti rjeenja
- ako prevladava interes postizanja unutranje ujednaenosti rjeenja pret.pitanje e se rjeavati po lex fori
- ako se eli postii meunarodna ujednaenost rjeenja, pret.pit. e se rjeavati po lex causae
- specifino rjeavanje prethodnih pitanja koja zavise o stjecanju ili gubitku dravljanstva--- uvijek se rjeava
metodom zavisnog upuivanja po kp lex causae jer se prihvaa naelo da svaka drava sama odluuje
tko je njezin dravljanin
RJEAVANJE PRETHODNOG PITANJA U OKVIRU PRIMJENE ME.UGOVORA:
- Odbacuje se metoda nezavisnog upuivanja jer ne dovodi do meunarodne ujednaenosti rjeenja, tj.
ujednaenosti rjeenja u dravama ugovornicama
- 3 mogua rjeenja:
1. pret.pit.se rjeava kao i glavno pitanje po ujednaenim kp (lex causae)
2. pret.pit.se rjeava po dodatnom ujednaenom kp koje se donosi zbog problema koji nastaju jer
dr.ugovornice pret.pit. rjeavaju razliitim upuivanjima
3. pret.pit.se rjeava po unutranjem pravu drave ugovornice ako ujednaeno mpp ne daje odgovor na
pitanje rjeavanja p.
- iznimka: kad se pret.pitanje ne rjeava primjenom ovih metoda------ ako je ono rjeeno ili
pravomonom sudskom odlukom ili odlukom drugog dravnog tijela
Npr. brak stranaca od kojih je jedan imao u asu podnoenja tube prebivalite u RH razveo je
meunarodno nadleni hrv. sud primjenom ZRS. Primjenjeno je hrv.pravo jer razvod nije bio mogu
kumulativnom primjenom domovinskog prava branih drugova. Nakon pravomone presude svaka stranka
moe valjano zakljuiti brak u RH s 3.osobom, bez obzira da li se navedena odluka priznaje u dravi iji su
dravljani

PRIJEVARNO (FRAUDULOZNO) ZAOBILAENJE PRAVA

- fraus legis
- izbjegavanje primjene
- poticaj za ureenje ovog instituta dao je PREDMET BEAUFREMONT
princeza Beaufremont koja je udajom stekla franc.dravljanstvo, trai od franc.suda razvod. Dobila je
samo rastavu od stola i postelje budui da je po franc.pravu brak nerazrjeiv. Potm stjee dravljanstvo
njem.vojvodstva. Po novom domovinskom pravu koje se primjenjuje na osnovi franc.kp, ona dobiva razvod
braka (jer se po tom lex patriae rastava od stola i postelje izjadnauje s razvodom) i moe se ponovo udati,
to je kasnije i uinila.
Kasnije franc.sud donosi odluku o proglaenju novog braka nitavim s obrazloenjem da je njem.
dravljanstvo steeno fraudulozno- radi izbjegavanja franc.pr...... (svatko moe promjeniti dravljanstvo, ali
to e biti fraudulozno ako je to uinjeno samo radi izbjegavanja primjene domovinskog zakona)

40

- prijevarno zaobilaenje prava (fraus legis) sadri 2 elementa:

SUBJEKTIVNI- namjera mijenjanja inj.stanja/okolnosti na temelju kojeg se primjenjuje odreena
poveznica, kako bi se zaobila primjena odreene materijalne norme, najee prisilne, i umjesto nje
primjenilo povoljnije pravno rjeenje
OBJEKTIVNI- ostvarivanje te namjere
moraju se ispuniti oba elementa!
- mogunost prijevarnog zaobilaenja prava je iskljuena:
1. kad se za stvarna prava na nekretninama upuuje na lex rei sitae (ne moe doi do voljne
promjene okolnosti)
2. kod odreivanja ug.statuta putem stranake autonomije (mjerodavan izbor ne moe se smatrati
frauduloznim)
3. ako je rije o simulaciji- prividnom mijenjanju inj.stanja
- prijevarno zaobilaenje treba dokazati!- TERET DOKAZIVANJA JE NA ONOME KOJI TVRDI DA JE
DOLO DO PRIJEVARNOG ZAOBILAENJA
- posljedice:
- kad se utvrdi prijevarno zaobilaenje domaeg mjerodavnog prava---- NE PRIMJENJUJE SE STRANO
PRAVO (koje je postalo mjerodavno kao posljedica manipulacije poveznicom) NEGO SE PRIMJENJUJE
DOMAE PRAVNO RJEENJE na koje bi upuivala poveznica da nije bilo prijevarnog zaobilaenja
Prethodno opisano je NEPOSREDNO ZAOBILAENJE PRAVA---Mijenja se OKOLNOST koja dovodi do toga da poveznica upuuje na drugo mjerodavno pravo koje je
povoljnije od onog koje bi se primjenilo da nije bilo te promjene, a pri tome se radi o ISTOM KP!!!
ISKLJUENJE FRAUDULOZNOSTI:
- budui da f.legis predstavlja voljnu promjenu okolnosti, ako se okolnosti ne mogu uope mijenjati,
frauduloznost je iskljuena
- npr.:
a) kad kp koje se odnosi na nekretnine upuuje na lex rei sitae (ne moe doi do voljne promjene okolnosti)
b) u sluajevim akad je volja stranaka (str.autonomija) poveznica za odreivanje mjerodavnog prava (kod
odreivanja ug.statuta putem str.autonomije- izbor se ne moe smatrati frauduloznim)
c) kad odreeno postupanje ne sadri oba elementa frauduloznosti (kod simulacije- prividnog mijenjanja
okolnosti)
POSREDNO ZAOBILAENJE PRAVA:
- Postupanje kojim dolazi do neprimjene domaeg kp time to se postupak vodi pred sudom strane
drave, ije kp upuuje na povoljnije materijalno pravo
- Za takvo prijevarno zaobilaenje domaeg prava nema sankcije jer se radi o koritenju zakulisne
mogunosti izbora izmeu vie meunarodnih sudskih nadlenosti (FORUM SHOPPING)----- mogunost
izbora nadlenosti suda one drave radi primjene kp te drave koje upuuje na povoljnije materijalno pravo
- Forum shopping- zakonska mogunost izbora izmeu vie me.sudskih nadlenosti
- bira se nadlenost suda one drave ija kp upuuju na povoljnije mat.pr.
- ne sankcionira se jer se radi o zakonskoj mogunosti
- iznimke: ako bi zaobilaenje domaeg kp znailo povredu pravila o iskljuivoj me.nadlenosti
domaih sudova------ sankcionira se samo u sluaju priznanja i ovrhe takve odluke u dravi priznanja
ZABRANA FRAUDULOUNOG ZAOBILAENJA PRAVA U RH
- ZRS, l.5- opa odredba- ne primjenjuje se strano pravo koje bi bilo mjerod.prema odredbama ZRS ili dr.
zakona ako bi cilj njegove primjene bio izbjegavanje primjene hrv.prava
- PZ, l.987- posebna odredba ija je primjena ograniena na sam zakon- ...ako bi njegova primjena bila
postignuta iskljuivo radi izbjegavanja hrv.prava

41

- ZOSOZP, l.184/2- inozemno pr.koje bi bilo mjerodavno prema odredbama ZOSOZP ne primjenjuju se ako
je mjerodavnost postignuta radi zaobilaenja hrv.pr.

JAVNI POREDAK
- Institut koji zahtjeva da se strano pravo ne primjenjuje ako je uinak suprotan osnovnim pr.naelima
polaznog prava
- vanjska granica otvorenosti domaeg prava prema stranom pravu
- o tome treba li uvijek primjeniti strano pravo ili postoje granice primjene rasapravljali su :
1. postglosatori (14.st.)- uili da statuta odiosa (kodljivi statut) ima samo teitorijalnu primjenu
- time su postavili temelje institutu j.poretka
2. Huber (17.st)- odreuje granice primjene stranog prava
3. Savigny (po.19.st.)- razvija moderno uenje o j.poretku, iako ne spominje izraz javni
poredak
- razlikuje vie odstupanja od primjene mjerodavnog prava:
a) zbog prisilnih propisa domaeg prava koji se zasnivaju na moralu ili javnom interesu
b) strano pravo se ne primjenjuje tj. pravni instituti tog prava nisu priznati ni poznati u domaem
pravu
4. Bogii- zastupa slino gledite (hrv.znanstvenik, otac opeg imovinskog zakona Crne Gore)
* meutim, postoji i druga vrsta prisilnih propisa koji ureuju osobna stanja, ali nisu zapreka primjeni stranog
prava!
Npr. pravila o ogranienju poslovne sposobnosti zbog dobi, pravila o prijenosu vlasnitva na pokretninama
iako su kogentne naravi, nisu zapreka primjeni drugaijih rjeenja sadranih u stranom mat.pr.
5. Mancini i talijanska kola (kraj 19.st.)- takoer razlikuje prisilne propise polaznog prava s obzirom
na njihov utjecaj na primjenu mjerodavnog stranog prava, nazivajui ih:
a) ordre public interne- domai javni poredak
b) ordre public international- meunarodni j.poredak
(prema Franc.pravu znaenje tih pojmova:
-interni j.p.- prisilni propisi domaeg privatnog prava ija se primjena ne moe iskljuiti voljom
stranaka--- dolazi do izraaja pri ureivanju pr.odnosa bez me.obiljeja- tuzemne pr.situacije
- institut javnog poretka- ua grupa prisilnih propisa kojima se tite fundamentale vrijednosti
javnog poretka
- meunarodni j.p.- dolazi do izraaja pri kontroli primjene stranog prava, kod priznanja
stranih odluka)
Definicija javnog poretka:
- u doktrini i praksi se definira kao institut kojim se titi domai pravni sustav od primjene
meunarodnog/stranog prava, protivnog osnovnim pravnim naelima domaeg prava
- iako su ta naela u znatnoj mjeri sadrana u ustavima, nije dobro j.poredak vezati samo uz ustav jer je s
jedne strane preuzak, a s druhe strane preirok da bi obuhvatio sve to ulazi u j.poredak
- j.poretkom se tite temeljna prava i slobode ovjeka, sadrane u URH i EKLJP
IZVORI KOJI SADRE ODREDBE O ZATITI JP:
- sadrane su u unutarnjim propisima (propisi unutranjeg mpp-a) i me.ugovorima, s tim da ne sadre
sadraj j.p. pa je to preputeno tijelu primjene
1. unutranji izvori:
ZRS- materijalni j.p.- l.4- sadri definiciju j.poretka---- ne primjenjuje se strano pravo ako bi njegov
uinak bio suprotan j.p. (Ustavom RH ureenim osnovama dr.ureenja)
- procesni j.p.- l.9- strana sudska odluka nee se priznati ako je u suprotnosti s j.p.
ZOSOZP- matreijalni j.p.- l.184/1- odredbe inozemnog prava nee se primjenjivati ako bi se uinak
primjene protivio j.p. RH

42

PZ- nema odredbe o j.p.!

ZA- procesni j.p.- l.40/2- priznanje/ovrhe stranog pravorijeka e se odbiti ako sud utvrdi da bi
priznanje/ovrha bili u suprotnosti s j.p.RH (j.p. drave priznanja)
2. meunarodni ugovori/izvori:
- osnovna naela pr.poretka svake drave propisana su u ustavu i dr.propisima. Ustavna naela o zatiti
j.p.-a sadri i ZRS i treba ga tumaiti tako da se i njime tite temeljna prava i slobode ovjeka i graanina.
to se tie klauzula o j.p. u me.ugovorima, gotovo se nikad ne donose u dvostranim konvencijama.
Ujednaena kp upuuju samo na pravo jedne ili druge drave ugovornice, a to je unaprijed poznato.
Iskljueno je da to ujednaeno pravo bude proglaeno protivnim j.p. drave polaznog prava. J.p. ne
predstavlja samo zatitu domaeg prava od primjene inozemnog materijalnog prava, nego i od
inozemnih kolizijskih pravila koja mogu biti neprihvatljiva za polazno pravo.
RIM I i RIM II- primjena odredbi prava neke drave, odreena ovom Uredbom, moe se odbiti samo ako je
takva primjena oito nespojiva s j.p. drave suda
HK '71, '73, '61- primjena prava koje je mjerodavno po ovoj Kon. moe se odbiti samo ako je oito
nespojivo s j.p.
NYK- l.5/2b- procesni j.p., kao i ZA- priznanje/ovrha ar.odluke moe se odbiti i ako nadleno tijelo drave
u kojoj se priznanje/ovrha trai utvdi da bi p/o bilo protivno j.p. drave priznanja
BU I- l.34- procesni j.p.- odluka se nee priznati ako bi priznanje bilo oito protivno j.p. drave lanice u
kojoj se priznanje trai
TO INI SADRAJ JAVNOG PORETKA?
To nigdje nije propisano!
- j.p. je pravni standard iji se sadraj odreuje u sudskoj praksi, dakle odreuje ga nadleno tijelo
primjene.
- To su fundamentalne vrijednosti odreenog pr.poretka koje se moraju tititi i kad treba primjeniti strano
mjerodavno pravo ili priznati stranu sudsku/arbitranu odluku
- Neke vrijednosti koje titi j.p.: - zatitta od diskriminacije (na osnovi spola, vjere, nacionalnosti,
branosti/izvanbranosti djece...)
- monogamija
- pravo na slobodu miljenja, govora, savijesti, vjeroispovjesti
- poduzetnika i trina sloboda
...
- Osim to se j.p. ne moe taksativno odrediti, njegov sadraj se mijenja u vremenu i prostoru
- J.p. treba tumaiti vrlo restriktivno i shvatiti ga kao iznimku i krajnju mjeru--- sama injenica da je strano pr.
- rugaije od domaeg ne znai povredu j.p.
- Za j.p. bitan je uinak primjene stranog prava, a ne strano pravo!!!- pa se pitamo: je li uinak primjene
stranog pr. suprotan domaem j.p.
ODNOS PRISILNIH PROPISA I JAVNOG PORETKA
Prisilni propisi- propisi domaeg prava ija se primjena ne moe iskljuiti voljom stranaka
- dolaze do izraaja pri ureenju pr.odnosa bez meunarodnog obiljeja
- nazivaju se internim javnim poretkom (odnosi se na sve prisilne pozitivne propise) i za mpp
nije zanimljiv
- Mancini takve propise naziva ordre public interne
MEUNARODNI J.P.:
- me.j.p. koji ima svaka drava
- ua grupa prisilnih propisa kojima se tite fundamentalne vrijednosti
- dolazi do izraaja pri kontroli primjene stranog prava i priznanja stranih sud./ar. odluka
- u novije vrijeme javlja se i pojam EUROPSKI JAVNI POREDAK kojim se tite odreene vrijednosti u svim
pr.porecima, npr. zatita od ropstva

43

PRETPOSTAVKE ZA PRIMJENU J.P.- VEZA S LEX FORI

- Za primjenu instituta j.p. nije bitno je li strano pravo inkopatibilno sa domaim, nego je vaan uinak
njegove primjene- a) da li se njegovom primjenom u konkretnom sluaju kre temeljne vrijednosti
domaeg pr.poretka
- Opravdanost pozivanja na zatitu j.p. zavisi i od toga: b) ima li konkretna PrPs/Mo usku vezu s lex fori
- takva veza postoji ako bi primjena stranog prava imala trajnije uinke u tuzemstvu
- ako PrPs/Mo ima labaviju vezu s tuzemstvom, postoji manje opravdanje za neprimjenu stranog
mjerodavnog prava, npr. pri rjeavanju prethodnog pitanja
- pravilo je: TO JE PrPs/Mo PROSTORNO I VREMENSKI UDALJENIJA, TO PRIMJENA STRANOG
PRAVA IMA BLAI UINAK NA JAVNI POREDAK JER J.P. TITI SAMO ONO TO JE SADA I U
RH!---- takva pojava se naziva UBLAENO DJELOVANJE J.PORETKA (npr. stranci nuptrijenti koji su
s 12god. sklopili brak; nakon 8god. prebivalite u RH- priznaju im se uinci braka)
FUNKCIJE J.P.:
- bitna karakteristika j.p. obiljeena je njegovom funkcijom, a ne sadrajem
a) pozitivna funkcija j.p.- poz. funkcija j.p. namee primjenu domaeg polaznog prava
- neke vrijednosti su toliko vane da se uvijek neposredno primjenjuju
domaa pravila
- takvu poz.funkciju j.p. vre PNP!- prava koja uvijek neposredno
upuuju na primjenu domaeg (polaznog) prava iako je rije o
PrPs/Mo
b) negativna funkcija j.p.- iskljuuje primjenu mjerodavnog stranog prava ako bi uinak te
primjene bio protivan domaem pravu
- njime se titi da strane sudske/arb. odluke koje su suprotne osnovim
pr.naelima domaeg procesnog prava ostvare uinak u tuzemstvu
- konkretno, znai zatitu od povrede minimalnih procesnih prava
stranaka i moe se svesti na: pravo sasluanja stranaka nepristranost suda!
- ne postoji opa klauzula PJP
- titi se i ostvaruje u postupku priznanja strane odluke
- u postupku priznanja ne titi se samo procesni j.p. (onovna naela domaeg procesnog prava) nego i
osnovna naela domaeg materijalnog prava u dravi priznanja
- na zatitu j.p. i u sluaju povrede osnovnih naela procesnog i materijalnog domaeg pr.poretka nadlena
tijela (sudovi i arb.sudovi) paze ex officio

PRIMJENA STRANOG PRAVA

1. do primjene stranog prava dolazi samo ako kp polaznog prava uputi na strano pravo
Pravna priroda kp materijalno pravo u irem smislu obuhvaa kolizijska pravila i supstancijalna
pravila (mat.pravila u uem smislu)---- kp su dio materijalnih pravila u irem smislu, tj. dio pr.poretka lex fori
2. kp su po pr.prirodi prisilni propisi iju primjenu stranke ne mogu iskljuiti- kad se ispune pretpostavke za
njihovu primjenu, a utvrena je me.nadlenost domaih tijela, nadlena tijela su duna ex officio primjeniti
kp
Ako nadleno tijelo ne primjeni kp?
--- ako nadleno prvostupanjsko tijelo ne primjeni ili pogreno primjeni kp, to se moe smatrati ALBENIM
RAZLOGOM jer se time kre prisilne (kolizijske) norme koje su dio mat.pr. u irem smislu (propust je ZPP-a
kad kao albeni razlog navodi povredu mat. i proc pr., na spominjui kp)
---- nije uvijek bilo tako--- u Francuskoj, poevi od predmeta BISBAL, kp se primjenjuju samo na zahtjev
stranke- kasnije odbaeno tvrdnjom da franc.sud treba primjeniti franc.kp ex offo

44

PR.PRIRODA STRANOG PRAVA

- nakon to nadleno tijelo utvrdi da je ME.NADLENO i na temelju svog kp utvrdi da je STRANO PRAVO
MJERODAVNO, postavlja se pitanje kako utvrditi sadraj stranog prava- treba li to initi sud ili stranke
- odgovor ovisi o tome da li se strano pravo u pojedinoj dravi smatra pravom (treba poznavati sud- iur novit
curia) ili injenicom (iznose pred sud i dokazuju stranke- common law zemlje)
- u RH i mnogim drugim dravama civil law sustava strano pravo je PRAVO iji sadraj po slubenoj
dunosti utvruje sud (1)
- pri tome strano pravo ostaje strano i ne izjednauje se s domaim pravom, to se vidi u injenici da sud
treba utvrditi i primjenjivati strano pravo ex officio, ali se pri utvrivanju sadraja stranog prava polazi od
nemogunosti poznavanja svih pr.sustava pa se propisuju naini utvrivanja str.prava (2)
- ZRS, l.13:
st.1- dunost nadlenog tijela da ex offo utvrdi sadraj stranog mjerod.pr.
- ako u konkretnom sluaju ne moe utvrditi sadraj mjerod.str.pr.:
st.2- mogunost da zatrai obavijest o stranom pravu od MVP, MP- opcijsko pr.suda
st.3- mogunost da stranke podnesu javnu ispravu o sadraju str.pr.
- nije dozvoljena primjena pravila o dokazivanju, niti izvoenje dokaza sasluanjem svjedoka ili stranaka
- iako ovu materiju ureuju i me.ugovori, npr. EUROPSKA KONVECIJA O OBAVIJESTIMA O STRANOM
PRAVU, RH jo nije postala dr.ugovornicom, to bi trebala to prije uiniti- dr.lanice se obvezuju davati
obavijesti o svojem privatnom pravu, gpp-u i organizaciji pravosua
- primjenjuje se ono strano pravo koje vrijedi u asu donoenja odluke (3)
- pri njegovom tumaenju treba postupati u skladu s l.9 ZRS (prema smislu i pojmovima koje str.pr.
sadri), odnosno u skladu s hijerarhijom pr.izvora koja postoji u pr.poretku o ijem se pravu radi (4)
- u sluaju promjene prava od trenutka pokretanja do trenutka donoenja odluke, ta pitanja ureuju
intertemporalna pravila (pravila koja se primjenjuju u sluaju kada treba odrediti koje pravo e se primjeniti
ako je u dravi donesen novi zakon) (5)
- to ako se ne moe utvrditi sadraj stranog mjerod.pr.?
- ako se radi o pr.poretku gdje se strano pravo treba primjeniti po slubenoj dunosti, ne dolazi u obzir
nerjeavanje (npr. odbacivanje tube ako se radi o parnici)
- u komparativnom pravu uglavnom se predlau sljedea rjeenja:
1. primjena legis fori- npr.Njem
2.primjena prava koje je najblie nepoznatom pravu- npr. ako se treba primjeniti tursko pr., a
njegov sadraj se ne moe utvrditi, moe se primjeniti vi.pr.
3.primjena vjerojatno vaeeg prava- npr. ne moe se utvrditi sadraj dopunjenog gra.zakona
drave x, primjeniti e se gra.zakon drave x
4. na temelju slinog kp uputiti na mjerodavno pravo
- u RH nema izriite norme o tome u ZRS: treba primjeniti LEX FORI budui da se radi o PrPs/Mo koja je
gotovo uvijek vezana s lex fori jer ne bi postojala me.nadlenost hrv.tijela (to bi svakako trebalo uvrstiti
u novi ZRS)
- budui da je strano pravo pravo te da sud po slub.dunosti treba utvrditi njegov sadraj i primjeniti ga na
konkretan sluaj, moemo zakljuiti da:
a) ako sud uope ne utvruje sadraj mjerodavnod stranog prava (ini bitnu povredu par.postupka)
b) ako sud ne primjeni/pogreno primjeni mjerod.str.pravo (to se smatra kao neprimjena/pogrena primjena
domaeg materijalnog prava)
to mogu biti albeni i revizijski razlozi (revizija- protiv pravomonih prvostupanjskih presuda i
rjeanja kojima je okonan postupak)
- isto tako, neprimjena/pogrena primjena kp mogu bi albeni ili revizijski razlog
- propust je ZPP-a to navodi da albeni/revizijski razlozi mogu biti povrede mat. i proc.pr., ne spominjui i
kolizijska pravila jer su kp dio pr.poretka lex fori

45

RENVOI- UZVRAT I UPUIVANJE DALJE

= metoda odreivanja mjerodavnog prava kada polazno kp uputi na cjelokupno mjerodavno pravo
(mat.pr.+ kp) te onda to mjerodavno pravo vraa na primjenu polaznog prava ili upuuje dalje na
primjenu prava neke 3.drave
- 2 temeljna pristupa upuivanja na strano pravo:
1. MATERIJALNOPRAVNO UPUIVANJE (konano):
- pod stranim pravom se razumije samo njegova maerijalna pravila
2. KOLIZIJSKOPRAVNO UPUIVANJE (sveobuhvatno, ne-konano):
- pod stranim pravom se razumiju i materijalna i kolizijska pravila
- do renvoi dolazi samo ako zakonodavac prihvati kolizijskopravno upuivanje
- iako kp u pravilu upuuju neposredno na materijalna pravila mjerodavnog prava, moe
se dogoditi i da kp polaznog prava upute na kp mjerodavnog prava pri emu dolazi do
posrednog odreivanja mjerod.prava
- najpoznatiji primjer u kojem se primjenio renvoi- predmet FORGO (prije njega- u Eng.1841.- 1.put pred
eng sudovima)
FORGO- pred franc.kasacijskim sudom postavlja se pitanje nasljeivanja pokretnina bavarskog dravljanina
s faktinim prebivalitem u Fra., koji umire u Fra- po fra.pravu za nasljeivanje pokretnina mjerod. je LEX
PATRIAE, tj. bavarsko pravo (cjelokupno)---- bavarska kp za nasljeivanje pokretnina u sebi sadri
poveznicu prebivalita pa vraa na primjenu fra.prava---- sud ostavinu dodjeljuje fra.dravi, budui da se
radilo o oasnoj ostavini
- 3 situacije:
1. RENVOI U UEM SMISLU (r. u 1.stupnju)- uzvrat na polazno pravo
- postoji kad polazno kp uputi na cjelokupno strano pravo, tj. kp stranog prava koji onda vrati na primjenu
polaznog prava
2. RENVOI U IREM SMISLU (r. u 2.stupnju)- upuivanje na daljnje pravo
- postoji kad polazno pr. uputi na kp stranog prava koje onda uputi na primjenu prava neke 3.drave
3. esto, primjenom renvoi nee doi ni do uzvrata na polazno pr., ni do upuivanja na pravo tree drave,
nego e se PRIMJENITI MATERIJALNO PRAVO DRAVE NA KOJE JE UPUTILO POLAZNO KP
- jer je na temelju kp drave na ije pravo je uputilo polazno kp mjerodavno domae materijano
pravo- nije renvoi!
- postoji kad polazno kp uputi na kp stranog prava koje onda odreuje da je mjerodavno domae mat.pr.
- injenice na kojima se temelje poveznice polaznog kp i stranog kp su takve da poveznice upuuju na
isto pravo
PRETPOSTAVKE ZA RENVOI:
1. teorijske- zakonodavac prihvaa sveobuhvatno kolizijskopravno upuivanje
2. kolizijskopravne- polazno kp i kp stranog prava imaju razliite poveznice
3. injenine- injenice PrPs/Mo moraju biti takve da svaka poveznica upuuje na razliito pravo
STAV HRV.ZAKONODAVCA O RENVOI:
- ZRS, l. 6 sadri opu odredbu o prihvaanju renvoi
- ako prema ZRS treba primjeniti strano pravo, uzimaju se u obzir njegova pravila o odreivanju
mjerodavnog prava
- st.1: prihvaa se renvoi i to kao upuivanje na polazno pr. ili upuivanje na 3.pravo, ali se pri tome ne
utvruju vrste situacija u kojima renvoi dolazi do primjene (samo na opoj razini)
- st.2: utvruje uzvrat na hrv.pravo- primjenjivat e se hrv.materijalno pravo, ne uzimajui u obzir pravila o
odreivanju mjerod.prava (ako kp strane drave o odreivanju mjerod.prava uzvraaju na hrv.pravo)

46

- kako postupiti kad strano kp, na koje je uputilo hrv.kp, uputi na pravo 3.drave?
- ZRS nema rjeenje- postoji zakonska praznina (ako u ZRS nema odredbe o pravu mjerod. za neki odnos
na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe i naela ZRS, naela pr.poretka rh, naela mpp-a)- ope
rjeenje o popunjavanju zak.praznina
- primjenom opih naela mpp- takvo je i naelo najblie veze: upuuje na pr.najblie veze, a o tome koje
je to pravo prosuuje se po lex fori
- u skladu s tim rjeenjem, rjeenje bi bilo: praksa: takvo daljnje upuivanje traje sve dok jedno takvo
pravo ne utvrdi mjerodavnost svog prava ili vrati na jedno od prethodnih prava (tada treba primjeniti
mat.pr. te drave)
ZM, l.94/1 sadri posebnu odredbu o prihvaanju renvoi- za mjeninopravnu sposobnost osobe
mjerodavno je pravo drave iji je dravljanin ta osoba. Ako to pravo upuuje na pr.neke druge drave, onda
se primjenjuje pravo te druge drave
- u komparativnoj doktrini prevladava sljedee rjeenje:
kad dvostruko upuivanje dalje upuuje na kp neke 3.drave, treba stati kod dvostrukog upuivanja i
primjeniti materijalno pravo 3.drave!!!
(hr pravo ---- kp drave x------ kp drave y----- kp drave z
primjenjuje se materijalno pravo drave y)
- to ako u pr.poretku nema zakonske odredbe o renvoi?---- tada o ustanovi renvoi odluuje sudska
praksa!
- u engleskoj sudskoj praksi renvoi se prihvaa kao FOREIGN COURT THEORY
po toj teoriji, kad eng.sudac po svom polaznom kp treba primjeniti strano pravo, na pitanje hoe li
primjeniti renvoi, polazi od pitanja kako bi postupio sudac u dravi ije je pravo mjerodavno da rjeava
isti sluaj (bi li i on primjenio renvoi ili ne)
- neke drave izriito iskljuuju renvoi (npr.Grka, Egipat)--- kod upuivanja na kolizijske norme
mjerod.prava primjenit e s odmah maetrijalna pravila- ne predviaju kolizijskopravno upuivanje
RENVOI I ME.UGOVORI:
- budui da se me.ugovorima ujednauju koilzijska pravila radi postizanja ujednaenih odluka, renvoi se
gotovo uvijek iskljuuje
- npr. HK- propisuju upuivanje na UNUTRANJE PRAVO MJERODAVNOG PR.PORETKA
- RIM I, l. 20. RIM II, l.24- primjena mjerodavnog prava odreene drave po Uredbi znai primjenu prava
te drave UZ ISKLJUENJE NJEZINIH PRAVILA MPP-a
POLJE PRIMJENE RENVOI U RH:
- ZRS ne odreuje polje primjene renvoi, ve samo OPENITO PRIHVAA RENVOI
- iz izraza uzimaju se u obzir moemo zakljuiti da nema obvezatne primjene!
- naime, treba ih primjeniti kad je njihova primjena razuma i u skladu sa naelom upuivanja na
najblie pravo
- ali, smatra se da je:
-renvoi KOMPATIBILAN sa: OSOBNIM
NASLJEDNIM
} STATUTOM
OBITELJSKIM
BRANIM
dakle, primjenjuje se za one vrste KV koji se odnose na osobna stanja fizikih i pravnih osoba
- renvoi INKOPATIBILAN sa: - STVARNIM STATUTOM
pri odreivanju PRAVA MJEROD. ZA OBLIK PR.POSLA
(esto se odreuju alternativnim poveznicama ime se ele
favorizirati odreeni rezultati)

47

- DELIKTNIM STATUTOM (u knjizi stoji da renvoi nije mogu kod

deliktnih statuta; Sikiri na predavanju- da! ako bi se primjenom renvoi
dolo do povoljnijeg rezultata za oteenika)
- UGOVORNIM STATUTOM- specifinost!
(pravilo je da je renvoi iskljuen, osim kad ga stranke izriito
ugovore- pa i primjenu kp izabranog prava)
- primjenjuje li se renvoi kad polazno kp upuuje na pravo najblie veze?
- Sikiri: naelno se prihvaa renvoi, iako hrv.doktrina i praksa jo nisu dali odgovor
- npr. njmaka doktrina- kod podrednog kp: kad se opi uinci braka ocjenjuju po pravu najblie veze
- primjenjuje li se renvoi kad polazno kp sadri alternativnu poveznicu radi favoriziranja odreenog
rezultata?
- ne!!!- ako se svrha moe postii upuivanjem na mjerodavno materijalno pravo
- ali ako bi se primjenom renvoi proirio broj poveznica- da!!!
POREDBENO PRAVO:
- u nekim pr.porecima izriito se navode KV za koje se primjenjuje renvoi (npr. vic.- za
nasljeivanje/odreivanje imena/oblik ugovora o nekretninama...)
- u nekim pr.porecima se propisuje opa primjena renvoi, ali se navode KV za koje je renvoi iskljuen
(npr. Njem.- za ug.obveze/uzdravanje/oblik pr.ina)
- u nekim pr.porecima renvoi se primjenjuje samo na temelju sudske prakse- nema zakonske odredbe o
renvoi (npr. Eng.- za odreivanje statusnih pitanja/formalne valjanosti braka/oporuke---- teorija stranog
suda; Franc.-za nasljeivanje)
- u nekim pr.porecima renvoi se primjenjuje samo ako to dovodi do razumnog rjeenja (npr. ekatijelo primjene to mora samo ocijeniti, a renvoi se obino primjenjuje za odreivanje osobnog statuta)
- u nekim pr.porecima renvoi je izriito iskljuen (npr. Grka, Egipat)
- gdje se pojavljuje renvoi u hrv.pravu, osim u ZRS:
ZM, l. 94- posebne odredbe za sposobnost osobe da se mjeninopravno obvee
PZ, l. 968/1- generalno iskljuenje renvoi!- upuivanje na mjerodavno strano pravo znai upuivanje na
njegove materijalne odredbe uz iskljuenje njegovih kp
ZA, l. 27/1- renvoi je iskljuen pri odreivanju mjerodavnog prava za bit spora, osim ako stranke izriito
ne odrede primjenu renvoi- kad stranke odrede mjerodavnost prava odreene drave, to zani upuivanje
na njezina supstancijalna pravila, a ne upuivanje na njezina kolizijska pravila, osim ako se stranke drukije
ne sporazume
SKRIVENI RENVOI (kao vraanje na polazno pravo):
- u odreenim pr.porecima (pojedine drave SAD-a, Izrael) nema kp kao naina odreivanja mjerodavnog
prava za odreena pitanja, a posebno za brana pitanja i odnose roditelja i djece
- oni izvode svoja kp iz PRAVILA O ODREIVANJU ME.NADLENOSTI
- postojanje me.nadlenosti zasnivaju na prebivalitu stranaka pa kad sudovi utvrde da su meunarodno
nadleni, na konkretni sluaj primjenjuju svoje materijalno pravo- lex fori
- tako moemo zakjluiti da se primjenjuje LEX DOMICILI STRANAKA
- ako stranke nemaju prebivalite u takvoj dravi:
npr. suprunici amerike savezne drave Texas sa prebivalitem u RH trae razvod braka u RH.
1. hrv.sud je nadlean, budui da suprunici imaju prebivalite u RH
2. na temelju hrv. kp mjerodavno pravo za razvod braka je lex patriae, a budui da hrv.pr. prihvaa renvoi,
hrv. polazno pravo upuuje na kp drave Texas
3. budui da u pr.poretku drave Texas nema kp o razvodu braka, postavlja se pitanje koje pravo
primjeniti---- na temelju sudske prakse drave Texas po kojoj oni u sluaju postojanja me.nadlenosti (ije
zasnivanje temelje na prebivalitu stranaka) primjenjuju svoje materijalno pravo, dakle lex domicili stranaka
(pr.drave u kojoj strnke imaju svoje prebivalite), dolazi do skrivenog vraanja na hrv.pravo jer stranke

48

imaju prebivalite u RH!

UPUIVANJE NA NEJEDINSTVEN PR.POREDAK- POSEBNA VRSTA RENVOI
NEJEDINSTVENI PR.POREDAK:
- drava na ijem podruju ima vie pravnih poredaka, bilo da se radi o teritorijalnoj podjeli (vie
teritorijalnih podruja- svaki ima vlastiti pr.sustav), bilo o personalnoj podjeli (vie rasa, plemena na koje
se primjenjuju razliita prava)
1. PrPs/Mo koje su povezane s vie razliitih teritorijalnih pr.podruja iste drave (npr. SAD, exYu) ureuju
se pomou INTERLOKALNIH KP
2. PrPs/Mo koje su povezane s vie personalnih/vjerskih/plemenskih prava iste drave ureuju se pomou
INTERPERSONALNIH KP
- to kad polazno kp upuuje na nejedinstven pr.poredak?
ZRS sadri IZRIITA KP o nainu upuivanja na mjerodavno pravo drave koja ima vie razliitih
tertorijalnih pravnih podruja
l.10, st1.: ako je mjerodavno pravo drave iji je pr.poredak nejedinstven, a pravila ZRS ne upuuju na
odreeno pravno podruje u toj dravi, mjerod.pravo se odreuje prema pravilima tog pr.poretka
(INTERLOKALNO KP)
---- dakle, navedeno pravilo nee se primjeniti npr. pri upuivanju na lex rei sitae jer se tad primjenjuje
mjerod.pravo pr.podruja gdje stvar lei
- to ako se utvrdi da ne postoje interlokalna kp (kao u SAD-u)?
- dolazi do izraaja SUPSIDIJARNO KP /podredno
- l. 10/2 ZRS: ako se mjerod.pr. drave iji je pr. poredak nejedinstven ne moe utvrditi prema pravilima tog
poretka (NEMA INTERLOKALNIH KP), mjerod. je pravo onog pr.podruja u toj dravi s kojim postoji
najblia veza
HK '61
- primjer interlokalnih kp samo ako poveznica dravljanstvo upuuje na nejedinstveni pr.poredak:
ako pr.poredak koji treba primjeniti na osnovi dravljanstva nije jedinstven, mjerod.pravo se odreuje prema
pravilima tog pr.poretka, a ako takvih nema, prema najblioj vezi koju je oporuitelj imao s jednim od
prava unutar tog pr.poretka
HK '71. i '73.
- ako se drava sastoji od vie teritorijalnih jedinica koji imaju vlastite propise o izvanugovornoj odgovornosti
za prometne nezgode/ odgovornosti proizvoaa za svoje proizvode, svaka se teritor.jedinica SMATRA
DRAVOM U SMISLU ODREIVANJA MJERODAVNOG PRAVA PO KON. '71/'73.
- takva drava (koja nema jedinstveni pr.poredak) nije obvezna primjenjivati odredbe HK '71/'73:
- na nezgode koje su se dogodile na njezinom podruju ako su u njima sudjelovala samo vozila koja su
registrirana u teritorijalim jedinicama te drave
- u sluajevima u kojima drava iji pr.poredak nije jedinstven nije obvezna odrediti mjerod.pravo prema
odredbama HK '73. (mjerod.pr. drave u kojoj je teta nastala; drava redovnog boravita oteenika)
- FEDERALNA KLAUZULA: drava koja nema jedinstveni pr.poredak moe izjaviti (u trenutku
potpisivanja/ratifikacije/pristupanja) da se KONVENCIJA ('71./ '73.) primjenjuje na:
- sve njezine teritor. jedinice
- samo na 1 teritor. jedinicu
- na neke od njih
Tu izjavu moe u svakom trenutku izmjeniti davanjem nove (pripopava se MVP Nizozrmske, izriito se
navode teritor. jedinice na koje se primjenjuje Kon.)

49

RIM I i RIM II
- ako se jedna drava lanica sastoji od vie pr.podruja koja imaju vlastite propise o
ugovornim/izvanugovornim obvezama, za odreivanje mjerod. prava po Uredbi RIM I/II SVAKO PRAVNO
PODRUJE SMATRA SE DRAVOM
- takva dr.l. nije duna primjenjivati Uredbu RIM I/II na sukobe prava tih drava

PROMJENE PRAVA U VREMENU

- 3 vrste: a) promjena kp legis fori
b) promjena materijalnih pravila legis causae
c) promjenjivost statuta (tj. utjecaj promjene injeninog stanja znaajnog za poveznicu na
promjenjivost statuta)
a) PROMJENA KP LEGIS FORI
- razlikujemo opa i posebna rjeenja
1. opa rjeenja (o neretroaktivnosti)
- promjene kp u pravilu se rjeavaju na osnovi
PRIJELAZNIH PRAVILA LEGIS FORIINTERTEMPORALNA KP- ureuju sukobe prava u vremenu
- u pravilu se propisuje/pretpostavlja NERETROKTIVNOST NOVIH PRAVILA (NAELO TEMPUS REGIT
ACTUM)
- takvu opu odredbu ima i ZRS u svojim prijelaznim i zavrnim odredbamal.107: odredbe ovog zakona nee se primjenjivati na odnose nastale prije stupanja na snagu (na te e
se odnose primjenjivati ranije pravo)
- takvu izriitu odredbu sadri i HK '61.l.8: ova Kon. se primjenjuje na sve sluajeve u kojima je oporuitelj umro nakon njezina stupnja na
snagu (s tim da drave mogu izjaviti rezervu u tom pogledu: da e se Kon. primjenjivati samo na sluajeve
u kojima su oporuna raspolaganja uinjena nakon njezina stupanja na snagu)
2. posebna rjeenja
- uzimaju u obzir VREMENSKU DIMENZIJU PRAVNIH SITUACIJA
- razlikujemo 3 vrste situacija kod kojih postoje razliita rjeenja glede promjene kp:
ZAVRENE SITUACIJE (na takve situacije promjena kp-a ne utjee!!!)
- nastale su i zavrile u prolosti- npr. zakljueni brak (vezano za uvjete za sklapanje braka), steena
punoljetnost
- takve zavrene pr.situacije ureuju kp koja su bila na snazi u trenutku njihova nastanka
- nekad se takve zavrene situacije rjeavaju opim intertemporalnim pravilom za te zavrene situacije
(vi.zakon) ili posebnim kp (ZRS, l.31/1)
TRAJNE SITUACIJE
- nastale su za vrijeme prijanjeg kp, ali traju jo uvijek (npr. imovinskopravni uinci braka)
- njihov nastanak i uinke do stupanja na snagu novog zakona ureuju ranija kp
- njihove uinke nakon stupanja na snagu novog zakona ureuje taj novi zakon o mpp- nova kp
SITUACIJE IN STATU NASCENDI
- na njih se jo nije primjenilo mjerodavno pravo (npr. razlozi za razvod braka branih drugova koji su
podnjeli prijedlog za razvod braka)
- takve situacije ureuju uvijek vaea pravila mpp (kp)

50

b) PROMJENJIVOST STATUTA
- pojava koja se javlja kad za vrijeme trajanja pravnog odnosa dolazi do promjene injeninog stanja
na kojem se zasniva poveznica, to moe utjecati na promjenu mjerodavnog prava (kad utjee
promjenjivost statuta)
- primjenjuje se isto kp (dakle, poveznica ostaje ista), ali se mijenjaju injenice na kojima se zasniva
poveznica
- npr. mijenja se: dravljanstvo, prebivalite, dravna pripadanost broda, mjesto gdje pokretnina lei
- npr. ne mijenja se: mjesto gdje nekretnina lei, locus damni, mjesto zakljuenja braka----- STALNE
POVEZNICE (TRENUTNO DJELUJUE POVEZNICE- ne moe doi do promjenjivosti statuta jer se one ne
mogu mijenjati)
- kako se rjeava promjenjivost statuta?
- ovisno o tome radi li se o zavrenim ili trajnim situacijama
- analognom primjenom pravila o rjeavanju promjena kp legis fori na takve situacije
- zavrene sit.- na takve sit. promjenjivost statuta nema utjecaja
- na njih se primjenjuje pravo po kojem su nastala
- jednako tako, na njih ni promjena kp nema utjecaja
- trajne situacije- ako doe do promjene statuta, uinci te pr.situacije ureuju se po novom
mjerodavnom pravu od trenutka te promjene (prije promjene statuta
ureuju se po mjerod.pravu koje je vailo)
- neka posebna rjeenja:
- vrijede za neke specifine situacije
prilikom potrebe prilagoavanja (npr. uinci poligamnog braka nakon to su brani drugovi stekli
hrv.dravljanstvo i dalje po njihovom osobnom statutu po kojem su sklopili brak)- smatra se da, u situaciji
kad se nastali pr.odnosi ne mogu supsumirati pod novi statut, treba ih i dalje prosuivati po ranijem pravu po
kojem su valajno nastali
priznanje prava steenih po ranijem statutu (mjerodavnom pravu)- zatita steenih prva kod
stvarnog statuta; - prava steena po ranijem statutu, u sluaju promjene statuta, priznat e se i po novom
statutu (iako po novom ne bi bila steena)----- npr. pravo vlasnitva
- poveznica locus rei sitae
- ako je pr.vl. na pokretninama steeno po ranijem statutu (npr. ugovor o kupoprodaji pok. koja se
nalazi u Francuskoj po ijem pravu se ne trai modus, samo titulus), nakon ega pokretnina stie u
RH (po ijem pravu treba i modus za stjecanje), ono i dalje postoji iako po novom statutu jo ne bi
bilo steeno
- razlika izmeu promjene kp legis fori i promjene statuta:
kod promjene kp legis fori radi se o 2 zakona istog zakonodavca, s tim to 1 zakon zamjenjuje drugi,
kod promjenjivosti statuta rije je o 2 zakona razliitih zakonodavaca koji ostaju na snazi na svom
podruju, a pitanje je samo koji od njih treba od odreenog trenutka primjeniti
c) PROMJENA MATERIJALNOG PRAVA LEGIS CAUSAE (materijalnog prava drave na koje je uputilo
polazno kp)
- postavlja se pitanje koje pravo treba primjeniti tijelo primjene na situacije nastale prije promjene
materijalnog prava ako se promjeni?----- ranije pravo ili ono koje je na snazi u trenutku donoenja odluke?
- tijelo primjene treba postupiti ONAKO KAKO BI POSTUPILO TIJELO DRAVE LEGIS CAUSAE U
TAKVOM SLUAJU
- prijelazne odredbe o vremenskom vaenju nee se primjeniti ako bi takvo postupanje bilo u suprotnosti s
javnim poretkom drave suda!

51

PRILAGOAVANJE
- do prilagoavanja dolazi:
1. nakon to je polazno kp uputilo na mjerodavno pravo
2. i to u situaciji kad treba primjeniti vie prava- domae i stano ili vie stranih prava- meu kojima postoje
znatne razlike ili koja sadre proturjeja/ nedostatna rjeenja
- do potrebe prilagoavanja dolazi kad je potrebno korigirati neprihvatljiva rjeenja kolizijskopravnog
upuivanja--- slinost s javnim poretkom (nijedan institut ne napada strano pravilo ve nastoji odstraniti
rezultat njegove primjene)---- prvo se radi prilagoavanje, a zatim se ispituje protivnost stranog prava
domaem javnom poretku
- ovom metodom se ne korigiraju pr.norme, nego uinci primjene tih normi, tj. rezultat, sa svrhom
IZBJEGAVANJA PROTURJEJA IZMEU TIH NORMI
- ovu metodu treba primjenjivati kao krajnje sredstvo, tek ako nakon ostalih metoda (teleoloko tumaenje,
popunjavanje pr.praznina...) ostanu i dalje proturjenosti izmeu normi koje treba primjeniti
- METODE:
- prilagoavaju se materijalna pravila prilikom njihove primjene (radi postizanja primjerenih uinaka)
1. davanjem prednosti jednom od konkurirajuih mjerodavnh mat.pravila
2. protezanjem primjene mjerodavnog prava i na situacije koje ne pokriva KV polaznog kp
3. mijenjanjem mjerodavnog prava
4. primjenom legis fori---- rijetko
- primjer: institut TRUST- na temlju eng.mjerodavnog prava nasljednik ima pravo trusta na nekretninama
koje lee u RH. Budui da hrv.pravo ne poznaje taj institut, nastaje proturjenost izmeu hrv. i eng.pr.
Rjeenje- budui da je nemogue prilgoavanje hrv.prava (numerus clasus stvarnih prava u RH), konano
rjeenje bi trebalo biti u skladu sa ZV

52