Sveučilište u Zagrebu

Filozofski Fakultet
Odsjek za pedagogiju
Kolegij: Temeljna nastavna umijeća

KLASIČNI I SUVREMENI
KONCEPT RADA ŠKOLE
- status quo ili pogled u budućnost

Nositelj kolegija: dr. sc. Ivan Markić

Mentorica: prof. ped. Vanja Pranik
Studenti: Adamović Nika, Dončević Igor

2021./22.
SADRŽAJ:

Uvod u temu Misija i vizija moderne škole

Slobodno vrijeme i izvannastavne

Samovrednovanje škola
aktivnosti

Škola danas Zaključak

Škola budućnosti Radionica

Škola za net-generaciju Popis literature

UVOD U
TEMU:
(Bezinović, 2010)

Što neku školu čini dobrom školom?

Koje izazove sa sobom donosi 21. stoljeće?
Kako pripremati učenike na neizvjesnu budućnost?
Koji je smisao samovrednovanja i samoplanirianja škole?
Kako poticati smovrednovanje u školama?
Kako izgleda škola budućnosti?
 SAMOVREDNOVANJE ŠKOLA

(Bezinović, 2010)

novi i visoki zahtjevi - društvena tranzicija, globalizacijski procesi, promjene sustava

vrijednosti, tehnološki razvoj i informacijska revolucija - promjena paradigme učenja i
poučavanja
priprema - sposobnosti i vještine
"učenje za ispit nije učenje za život"
SAMOVREDNOVANJE = mogućnost da na strukturirani način analiziraju, interpretiraju
i vrednuju vlastiti rad
čvrsta podloga svrhovitom planiranju razvoja i trajnom unapređivanju školske
prakse
odgovornosti škola za vlastiti rad i na stvarno unapređivanje o-o procesa
ŠKOLA DANAS
tranzicijsko razdoblje
škola gubi svoju odgojnu ulogu
fokus: prolaznost i ocjene
inflacija petica - ocjene gube svrhu
ORGANIZACIJA RADA: djeca
grupirana po godini rođenja, a ne po
interesima SUSTAV: zastario i trom
ne cijeni učitelja
nema dovoljno međupredmetne nedovoljno stručnog kadra
povezanosti manjak edukacije za učitelje

(Stemi, 2021)
ŠKOLA BUDUĆNOSTI
- mjesto gdje djeca vole dolaziti

svrha je formirati sretnu i zadovoljnu osobu koja samim time

obogaćuje širu zajednicu te društvo u konačnici postaje boljim
tehnološki najnaprednije mjesto u zajednici
učitelji --- mentori (dobro plaćeni pojedinci, educirani u raznim
granama dječje psihologije i pedagogije)
prevladava izborni sadržaj
razred od 15 učenika, maksimalno 20
jednosmjensku uvjeti za cjelodnevnu nastavu
prevladava izborni sadržaj
učenici biraju u suradnji nastavne predmete prema sklonostima,
sposobnostima i interesima - individualnost!
projektna nastava i timski rad
nema brojčanih ocjena
učionica kao zaseban svijet! (Stemi, 2021)
 Lo Eos, svrha Škole budućnosti je:
“Osposobiti učenike za samostalno istraživanje jednako kao i na
suradnju, da ih potakne da budu ustrajni, da ih ohrabri. Svrha škole
bi trebala biti da razvije interese učenika u specifičnim područjima
koje ih zanimaju i da svakako hrani i njeguje znatiželju i maštu s
kojom su došli prvog dana u školu.”

(Stemi, 2021)
ŠKOLA BUDUĆNOSTI
- mjesto gdje djeca vole dolaziti

svrha je formirati sretnu i zadovoljnu osobu koja samim time

obogaćuje širu zajednicu te društvo u konačnici postaje boljim
tehnološki najnaprednije mjesto u zajednici
učitelji --- mentori (dobro plaćeni pojedinci, educirani u raznim
granama dječje psihologije i pedagogije)
prevladava izborni sadržaj
razred od 15 učenika, maksimalno 20
jednosmjensku uvjeti za cjelodnevnu nastavu
prevladava izborni sadržaj
učenici biraju u suradnji nastavne predmete prema sklonostima,
sposobnostima i interesima - individualnost!
projektna nastava i timski rad
nema brojčanih ocjena
učionica kao zaseban svijet! (Stemi, 2021)
 WHAT WILL
SCHOOLS LOOK LIKE
IN THE FUTURE?

https://www.youtube.com/watch?v=JZlgYiXzu58 - 00:52
ŠKOLA ZA NET-GENERACIJU
Prikaz knjige Nastava i škola za net-generacije, autora Milana Matijevića
Rezultat znanstvenog projekta
Prilagodba škole djeci koja pripadaju net-generaciji
Potrebno je organizirati učenje i nastavu u skladu s učenicima
Mogućnosti koje pruža implikacija mobilne tehnologije
Korištenje tehnologije kao „nadogradnja“ tradicionalne nastave
Isticanje potrebe za suradnjom

prof. dr. sc. Vladimir Strugar

MISIJA I VIZIJA MODERNE ŠKOLE
Odmak od tradicionalnog
Veća autonomija i veća odgovornost za škole
Potrebitost čvrsto i precizno definiranih ciljeva
Organizacija nastave polazi od učeničkih mogućnosti
„Nastavni sadržaji, metode i postupci, nastavna tehnologija i sva logistika u
funkciji su konačnog proizvoda“ (Kenđelić, 2011.)
Prihvaćanje nove paradigme odgoja i obrazovanja
Neophodnost samovrednovanja kao temeljnog polazišta za ostvarivanje
promjena

Slavko Kenđelić, prof.

SLOBODNO VRIJEME I
IZVANNASTAVNE AKTIVNOSTI
Prilagođenost individualnim potrebama učenika
Mogućnost boljeg izražavanja učiteljevih kompetencija
Prostor i vrijeme u kojem se najlakše može doprijeti do učenika
Ističe se dobrovoljno sudjelovanje učenika u izvannastavnoj aktivnosti
Poželjan cilj: razvoj potencijala individue kroz realizaciju programa izvannastavne
aktivnosti
Izvannastavna aktivnost u svrhu provođenja slobodnog vremena

Jasenka Martinčević
ZAKLJUČAK

60MIN

Radionica
Klasični i suvremeni koncept rada škole -
status quo ili pogled u budućnost

POPIS
LITERATURE:
Bezinović, P. (ur.) (2010). Samovrednovanje
škola: prva iskustva u osnovnim školama.
Agencija za odgoj i obrazovanje, Zagreb.
Strugar, V. (2018). Više učenja – manje
poučavanja. Napredak, br. 159 izdanje 4.;
Hrvatsko pedagoško-književni zbor;
Zagreb., str. 531. - 547.
Stemi (2021). Kako učitelji zamišljaju školu
budućnosti? Dostupno na:
https://skolabuducnosti.stemi.education/k
ako-ucitelji-zamisljaju-skolu-buducnosti/
Kenđelić, S. (2011). Iskaz vizije i misije škole.
Život i škola, br. 26 izdanje 2.; Fakultet za
odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište
Josipa Jurja Strossmayera; Osijeku, str. 199. -
204.
Martinčević, J. (2010). Provođenje slobodnog
vremena i uključenost učenika u izvannastavne
aktivnosti unutar škole. Život i škola, br.24 izdanje
2.; Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti,
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera; Osijeku,
str. 19. - 34.