Nastavna jedinica: Konferencije u Jalti i Teheranu – temelji nove političke karte Europe.

Nastanak organizacije Ujedinjenih naroda. Suđenje ratnim zločincima.

Odgojno-obrazovni ishodi na razini nastavne jedinice

Učenik:
1. analizira posljedice konferencija u Jalti i Potsdamu za poslijeratnu Europu
2. objašnjava organizacijsku strukturu Organizacije Ujedinjenih naroda
3. objašnjava značenje sudova za ratne zločine nakon Drugoga svjetskog rata

Odgojno-obrazovni ishodi na razini aktivnosti

Učenik:
1. navodi posljedice konferencija u Jalti i Potsdamu za poslijeratnu Europu temeljem rada na
tekstu, video priloga, analizom povijesnog zemljovida i pisanih izvora
2. objašnjava organizacijsku strukturu Organizacije Ujedinjenih naroda temeljem rada na
tekstu, analizom grafičkog prikaza, video priloga, slikovnih i pisanih izvora
3. prosuđuje značenje suda za ratne zločine nakon Drugog svjetskog rata na primjeru
Nürnberga temeljem rada na tekstu, pisanih i slikovnih izvora te video priloga

Predviđeni broj sati za realizaciju teme: 1 školski sat

Tehnički koncepti
koncept vremena i prostora, koncept uzroka i posljedice, koncept rada s povijesnim izvorima,
koncept kontinuiteta i promjene, koncept povijesne perspektive, koncept usporedbe i
sučeljavanja
Sredstva, pomagala, digitalni alati
udžbenik, bilježnica, povijesni zemljovid, računalo, LCD projektor/pametna ploča, radni
materijali u pripravi nastavnika
Oblici vrednovanja
Vrednovanje za učenje i Vrednovanje kao učenje

Povezanost s nastavnim predmetima

Hrvatski jezik
SŠ HJ A.1.3. Učenik čita u skladu s određenom svrhom opisne i pripovjedne tekstove
različitih funkcionalnih stilova i oblika.
Geografija
GEO SŠ B.A.4.2. Učenik analizira geopolitičke, gospodarske i kulturno--civilizacijske
aspekte podijeljenosti svijeta.
GEO SŠ B.C.4.6. Učenik istražuje značenje državnih granica u suvremenome svijetu.
Informatika
ikt A.5.2. Učenik se samostalno služi društvenim mrežama i računalnim oblacima za potrebe
učenja i osobnoga razvoja.
ikt C.5.2. Učenik samostalno i samoinicijativno provodi složeno pretraživanje informacija u
digitalnome okružju.
ikt C.5.4. Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
ikt D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i
uratke s pomoću IKT-a.
Politika i gospodarstvo.
PG A.1 Učenik argumentirano objašnjava obilježja političke zajednice i položaj građana u
njoj.

Povezanost s međupredmetnim temama

Učiti kako učiti
A.4/5.1.Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo
znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema.
A.4/5.2. Učenik se koristi različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u
ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
A.4/5.4. Učenik samostalno kritički promišlja i vrednuje ideje.
B.4/5.4. Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak
te na temelju toga planira buduće učenje.
C.2.4. Učenik iskazuje pozitivna i visoka očekivanja i vjeruje u svoj uspjeh u učenju.
D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim
situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć.
IKT
A 4. 1. Učenik kritički odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju.
A.5. 2. Učenik se samostalno služi društvenim mrežama i računalnim oblacima za potrebe
učenja i osobnoga razvoja.
Poduzetništvo
A 4.1. Primjenjuje inovativna i kreativna rješenja.
Osobni i socijalni razvoj
A 4.1. Razvija sliku o sebi.
A 4.3. Razvija osobne potencijale.
B 5.2. Suradnički uči i radi u timu.
B 5.3. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje.
Građanski odgoj i obrazovanje
A 5. 2. Promiče ulogu institucija i organizacija u zaštiti ljudskih prava.

Prijedlog aktivnosti
Uvodni dio (5 min.)
U uvodnom djelu sata nastavnik/ica traži od učenika da olujom ideja na ploču zapišu/ zalijepe
asocijacije vezane za kraj Drugog svjetskog rata (na primjer: bitke prekretnice, konferencija u
Teheranu, kapitulacija Njemačke i Japana,...) a koje mogu poslužiti kao uvod u novu nastavnu
jedinicu. Potom nastavnik/ica ukazuje kako je kraj rata imao za posljedicu stvaranje novih
odnosa u svijetu te iste uspoređuje s posljedicama Prvoga svjetskog rata samo s drugim
akterima i okolnostima (promjene granica, podjela svijeta, krize...).

Glavni dio (35 min)

Aktivnost 1. koncept vremena i prostora, koncept uzroka i posljedice, koncept rada s
povijesnim izvorima, koncept kontinuiteta i promjene, koncept povijesne perspektive, koncept
usporedbe i sučeljavanja
Nakon uvodnog dijela učenici će tijekom prve aktivnosti navesti posljedice konferencija u
Jalti i Potsdamu za poslijeratnu Europu temeljem rada na tekstu (udžbenik, str. 158.), analize
povijesnog zemljovida (udžbenik, str. 159.), video priloga „The Yalta Conference“ - 1945 na
poveznici https://youtu.be/KkZFlp9H4H0 i pisanih izvora (radni materijal u pripravi
nastavnika/ice, prilog 1.). Nakon što odgovore na postavljena pitanja, učenici će u
pripremljenu tablicu (prilog 2.) upisati odluke obje konferencije i iste usporediti s ciljem da
zaključe Kako je konferencija u Potsdamu utjecala na odnose Rusije i SAD-a u budućnosti?
Nastavnik/ica prati aktivnost učenika, usmjerava učenike dodatnim objašnjenjima. Nakon
analize izvora učenici izlažu svoje odgovore. Nastavnik/ica u razgovoru s učenicima
provjerava i po potrebi nadopunjuje priloženu tablicu, daje dodatna objašnjenja, pomaže
učenicima da zaključe Kako je konferencija u Potsdamu utjecala na odnose Rusije i SAD-a u
budućnosti?
Aktivnost 2. koncept vremena i prostora, koncept uzroka i posljedice, koncept rada s
povijesnim izvorima, koncept kontinuiteta i promjene, koncept povijesne perspektive, koncept
usporedbe i sučeljavanja
Tijekom druge aktivnosti učenici objašnjavaju organizacijsku strukturu Organizacije
Ujedinjenih naroda temeljem rada na tekstu (udžbenik, str. 160.), analizom grafičkog prikaza,
video priloga San Francisco 1945 na poveznici
https://cdnapisec.kaltura.com/index.php/extwidget/preview/partner_id/2503451/uiconf_id/
43914941/entry_id/1_tspvcv3t/embed/dynamic , slikovnih (radni materija u pripravi
nastavnika/ice, prilog 3.) i pisanih izvora (udžbenik, str. 161. i str. 163.).
Učenici odgovaraju na postavljena pitanja.
Nastavnik/ica prati aktivnost učenika. Nakon što su odgovorili na postavljena pitanja, u
razgovoru s učenicima nastavnik/ica potvrđuje točnost njihovih odgovora, na iste po potrebi
daje dodatna objašnjena.
Aktivnost 3. koncept uzroka i posljedice, koncept rada s povijesnim izvorima, koncept
kontinuiteta i promjene, koncept vremena i prostora
U trećoj aktivnost učenici prosuđuju značenje suda za ratne zločine nakon Drugog svjetskog
rata primjeru Nürnberga temeljem rada na tekstu (udžbenik, str. 162.), pisanih i slikovnih
izvora (udžbenik, str. 161. i radni materijal u pripravi nastavnika/ice, prilog 4.) te video
priloga Suđenje u Nunbergu na poveznici
https://www.britannica.com/video/180249/Overview-Nurnberg-trials
Učenici odgovaraju na zadana pitanja.
Nastavnik/ica prati aktivnost učenika. U razgovoru s nastavnikom/icom učenici
argumentirano odgovaraju na pitanja; nastavnik/ica daje dodatne informacije i objašnjenja,
pomaže učenicima da prosude Je li Nürnberški sud za ratne zločine bio učinkovit u postizanju
pravde za zločine počinjene tijekom Drugog svjetskog rata? Je li moguće iskupiti se za
genocid i zločine protiv čovječnosti? Što se drugo moglo učiniti kako bi „pravda bila
zadovoljena”?

Završni dio (5 min)

Na kraju sata provodi se Vrednovanje kao učenje. Vrednovanje za učenje provodi se tijekom
nastavnog sata.
Vrednovanje za učenje provodi se tijekom nastavnog sata. Nastavnik/ica prati aktivnost
učenika, postavlja im otvorena pitanja, potiče razrednu raspravu. Na taj se način od učenika
zahtijeva da razmišljaju o svojim odgovorima, a nastavnik/ica može procijeniti dubinu
razumijevanja slušajući odgovore učenika.

Vrednovanje kao učenje provodi se kroz Holističku rubriku za samoprocjenu uspješnosti

učenja (u prilogu)
Literatura
1. Tomislav Anić, Petar Bagarić, Nikica Barić, Ivan Brigović, Stipe Ledić, Tihana Magaš,
Ante Nazor, Ivan Samardžija. Povijest 4, Udžbenik povijesti za četvrti razred gimnazije.
ALFA, Zagreb, 2021.
2. Priručnik Digitalne tehnologije kao potpora praćenju i vrednovanju, e-škole, CARNet,
Zagreb, 2018.
3. Nacionalni kurikulum nastavnog predmeta Povijest. MZO. 2019.
4. Konferencija na Jalti https://hr.wikipedia.org/wiki/Konferencija_u_Jalti
5.Konferencija u Potsdamu https://en.wikipedia.org/wiki/Potsdam_Conference
6. https://digitalarchive.wilsoncenter.org/document/116176.pdf?
v=66b99cbbf4a1b8de10c56b38cf4fc50d

Prilog 1.
Izvor 1. 1
Na Jaltskoj konferenciji postignut je sporazum u nekoliko glavnih točaka:
1. da se nakon savezničke pobjede Njemačka podijeli u okupacijske zone kojima će upravljati
po jedna od četiriju savezničkih država: Velika Britanija, SAD, Sovjetski savez i Francuska.
Osnovana je službena "Komisija za podjelu Njemačke", kojom se namjeravalo Njemačku
podijeliti na do šest država,
2. da se nakon rata provede vojna, ekonomska i politička demobilizacija i denacifikacija
Njemačke i da se osigura plaćanje reparacija - koje se mogu naplaćivati također pljenidbom
privatne imovine Nijemaca i prisilnim radom,
3. da se u zemljama oslobođenima od njemačke okupacije vrate predratne vlade, uz izuzetak
Bugarske, Rumunjske i Poljske - gdje je Sovjetski savez već bio instalirao satelitske vlade. U
pogledu Francuske, priznata je vlada Slobodne Francuske,
4. da SSSR-u pripadne oko 40% predratnog teritorija Poljske, kojega je SSSR 1939. godine
okupirao u Njemačko - sovjetskoj agresiji na tu zemlju izvršenoj sukladno paktu Ribbentrop-
Molotov. Gubitak teritorija Poljskoj će biti kompenziran dijelom teritorija Njemačke,
nastanjenim u najvećem dijelu Nijemcima. Odluke SSSR-a o aneksiji teritorija Estonije,
Letonije, Litve i Moldavije nisu dovođene u pitanje,
5. da se građane Jugoslavije i Sovjetskog saveza preda vlastima tih zemalja, neovisno o
njihovom pristanku,
6. da će se nakon završetka rata osnovati Ujedinjeni narodi,
7. da će Sovjetski savez otpočeti ratne aktivnosti protiv Japana u roku od 90 dana nakon što
bude poražena Njemačka,
8. da će saveznici surađivati u progonu nacističkih ratnih zločinaca,
9. da saveznici sporazumno rade i nastupaju u oslobođenim zemljama.
Konferencija na Jalti https://hr.wikipedia.org/wiki/Konferencija_u_Jalti

Izvor 2.
Konferencija na Jalti
Vođe triju velikih sila - Sovjetskog Saveza, Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija -
dogovorile su se da u dva ili tri mjeseca nakon što se Njemačka preda i završi rat u Europi,
Sovjetski Savez će ući u rat protiv Japana na strani saveznika pod uvjetom da dobije južni
Sahalin, ...Kurilsko otočje i pomorsku bazu Port Arthur...Sa svoje strane, Sovjetski Savez

1
Na poveznici https://digitalarchive.wilsoncenter.org/document/116176.pdf?
v=66b99cbbf4a1b8de10c56b38cf4fc50d može se pročitati tekst sporazuma konferencije na Jalti
izražava spremnost da s Kinom sklopi pakt o prijateljstvu i savezništvu...kako bi sa svojim
oružanim snagama pomogla oslobađanju Kine od japanskog jarma.
https://digitalarchive.wilsoncenter.org/document/116176.pdf?
v=66b99cbbf4a1b8de10c56b38cf4fc50d

Izvor 3.
U pet mjeseci nakon konferencije na Jalti dogodile su se brojne promjene koje su uvelike
utjecale na odnose među čelnicima. Sovjeti su okupirali srednju i istočnu Europu, a Crvena
armija je učinkovito kontrolirala baltičke države, Poljsku, Čehoslovačku, Mađarsku,
Bugarsku i Rumunjsku....Staljin je uspostavio marionetsku komunističku vladu u Poljskoj,
inzistirao da je njegova kontrola nad istočnom Europom obrambena mjera protiv mogućih
budućih napada i...da je to legitimna sfera sovjetskog utjecaja.
Winstona Churchilla , koji je veći dio rata služio kao britanski premijer u koalicijskoj vladi ,
tijekom konferencije zamijenio je Clement Attlee...Opći izbori održani su u Ujedinjenom
Kraljevstvu 5. srpnja 1945....Ishod je postao poznat tijekom konferencije, kada je Attlee
postao novi premijer.
Roosevelt je umro 12. travnja 1945., kada je američki potpredsjednik Harry Truman preuzeo
predsjedništvo... Tijekom rata, u ime savezničkog jedinstva, Roosevelt je odbacio upozorenja
o potencijalnoj Staljinovi dominaciji nad dijelovima Europe objašnjavajući: „Samo imam
predosjećaj da Staljin nije takav čovjek... Mislim da ako mu dam sve što mogu i ne tražim
ništa od njega zauzvrat,...on neće pokušati ništa pripojiti i radit će sa mnom za svijet
demokracije i mira."
Završetkom rata, prioritet savezničkog jedinstva zamijenjen je izazovom odnosa između dviju
novonastalih supersila. Obje vodeće sile nastavile su prikazivati srdačan odnos prema
javnosti, ali su se među njima zadržale sumnje i nepovjerenje....Truman je bio mnogo
sumnjičaviji prema Sovjetima nego Roosevelt i postajao je sve sumnjičaviji prema Staljinovim
namjerama. Truman i njegovi savjetnici vidjeli su sovjetske akcije u istočnoj Europi kao
agresivni ekspanzionizam, koji je bio nespojiv sa sporazumima koje je Staljin obvezao na Jalti
u veljači.
Truman je Staljinu tijekom konferencije spomenuo neodređeno „novo moćno oružje“. Pred
kraj konferencije, 26. srpnja, Potsdamska deklaracija dala je Japanu ultimatum da se
bezuvjetno preda ili ispuni „brzo i potpuno uništenje“, u kojem se ne spominje nova bomba
[52], ali obećava da „nije bila namjera porobljavati Japan“.
https://en.wikipedia.org/wiki/Potsdam_Conference

Izvor 4.
Saveznici su izdali izjavu o ciljevima svoje okupacije Njemačke: demilitarizacija,
denacifikacija, demokratizacija, decentralizacija, demontaža i dekartelizacija.
...Njemačka i Austrija trebale su se podijeliti u četiri okupacijske zone, kako je načelno
dogovoreno na Jalti ...
Nacističkim ratnim zločincima trebalo je suditi...
Sve njemačke aneksije u Europi trebale su biti poništene, uključujući Sudete, Alzas-Loren,
Austriju i najzapadnije dijelove Poljske...
Njemačka istočna granica trebala je biti pomaknuta prema zapadu na liniju Oder-Neisse...
„Uredno i humano“ protjerivanje njemačkog stanovništva koje je ostalo izvan novih istočnih
granica Njemačke trebalo je biti provedeno iz Poljske, Čehoslovačke i Mađarske, ali ne i
Jugoslavije.
....Njemački životni standard trebalo je spriječiti da premaši europski prosjek...Gospodarstvo
je trebalo decentralizirati dekartelizacijom i reorganizirati, s primarnim naglaskom na
poljoprivredu i mirnu domaću industriju...
Privremenu vladu nacionalnog jedinstva, koju su stvorili Sovjeti i poznatu kao Lublinski
Poljaci, trebale su priznati sve tri sile...
Poljska granica na zapadu pomaknuta je duž rijeke Odra – Nisa...
Članstvo u Ujedinjenim narodima otvoreno je za sve druge miroljubive države koje
prihvaćaju obveze sadržane u ovoj Povelji i, prema procjeni organizacije, sposobne su i
spremne izvršiti te obveze;
https://en.wikipedia.org/wiki/Potsdam_Conference

Izvor 5.
sl.1. „A kako se osjećamo danas?“
https://www.mediastorehouse.com.au/granger-art-on-demand/american-presidents/feeling-
today-english-cartoon-1945-7784279.html?prodid=8137#modalClose
sl.2. https://i.pinimg.com/236x/d4/a1/d7/d4a1d781f03b32eba40402be1f7a1017.jpg

Pitanja za analizu:
1. Objasni tko su „velika trojica“. Zašto su se susreli na Jalti? Uz pomoć video priloga na
poveznici https://youtu.be/KkZFlp9H4H0 opiši atmosferu na konferenciji.
2. Navedi odluke konferencije na Jalti.
3. Što mislite zašto su saveznici odlučili podijeliti Njemačku?
4. Pomno prouči povijesni izvor Deklaracija o oslobođenoj Europi (udžbenik, str. 163.). Što
misliš je li Deklaracija o oslobođenoj Europi u skladu s odlukom donesenom na Jalti da se u
zemljama oslobođenima od njemačke okupacije vrate predratne vlade, uz izuzetak Bugarske,
Rumunjske i Poljske - gdje je Sovjetski savez već bio instalirao satelitske vlade?
Argumentirano objasni.
5. Što misliš kakva je mogla biti posljedica za Hrvatsku u kontekstu odluke da se građane
Jugoslavije, po završetku rata, predaju vlastima neovisno o njihovom pristanku?
Argumentirano objasni.
6. Što je na konferenciji dogovoreno po pitanju Japana?
7. Po čemu se Konferencija na Jalti razlikovala od Konferencije u Potsdamu? Što se
promijenilo između konferencija na Jalti i Potsdamu?
8. Navedite razloge zašto su se sporazumi na Jalti raspali u nesuglasicama Potsdama. Što je
najviše utjecalo na sve više vidljive nesuglasice dojučerašnjih saveznika?
9. Uz pomoć zemljovida (udžbenik, str. 159.) objasni kako su se odluke konferencije na Jalti i
u Potsdamu odrazile na političku kartu Europe. Koje promjene uočavaš?

Pitanja za analizu karikatura:

1. Opiši što vidiš u pozadini, prvom planu, sredini na karikaturi 1. i 2.
2. Opiši likove koji su portretirani u karikaturama 1.i 2. Kako su odjeveni? Što rade?
3. Možete li prepoznati bilo koji lik na prikazanim karikaturama? Ako su to stvarni ljudi,
imenuj njih i njihovu funkciju u vrijeme kada su karikature nastale. Jesu li likovi prikazani na
pozitivan ili negativan način?
4. Identificiraj simbole koje karikaturisti koriste, ako ih ima na karikaturi 1 i 2. Zašto su autori
upotrijebili baš te simbole? Kako su prikazane osobe na karikaturi 1.? Za koga se brinu?
5. Što znači tekst pod slikom kod karikature 1? Bi li on trebao biti humorističan ili ironičan?
Ako jest, na koje načine? Što znači tekst na karikaturi 2.? Kako je na karikaturi 2. prikazana
osoba koja stoji na nogama? Što misliš kako su reagirale dvije osobe u prvom planu (vama
najbliži)? Što misliš kako je to utjecalo na buduće odnose među osobama prikazanim na
karikaturi 2?
6. Kakav je stav karikaturista prema subjektu njegove karikature? Pozitivan ili negativan?
Laskajući ili kritički?
7. Što karikature poručuju?
Prilog 2.
Usporedna tablica Jalte i Potsdama
Jalta Potsdam

Prilog 3.
Izvor 1.

sl.1. Shema sustava UN https://www.un.org/sites/un2.un.org/files/un_system_chart.pdf

Izvor 2.

http://www.oldmagazinearticles.com/How_the_United_Nations_Works-pdf
Izvor 3.

David Low. „Dobar tim - ali mogao bi i malo jedinstva....“ Britanski Evening Standard, 4.
lipnja 1945.,
https://www.manxgamingsolutions.com/uploads/1/1/8/8/118807775/published/un-
cartoon.jpeg?1530782537

Pitanja za analizu:
1. Gdje su začetci Organizacije Ujedinjenih naroda? 2. Uz pomoć video priloga San Francisco
1945 na poveznici
https://cdnapisec.kaltura.com/index.php/extwidget/preview/partner_id/2503451/uiconf_id/
43914941/entry_id/1_tspvcv3t/embed/dynamic opiši atmosferu tijekom zasjedanja Skupštine
UN-a 1945.g. Što misliš zašto su ljudi na ulicama čekali da se izglasa Povelja UN-a?
3. Argumentirano objasni. Zašto Povelja UN započinje riječima: Mi, narodi Ujedinjenih
naroda, odlučni da spasimo buduće naraštaje od užasa rata, koji je dva puta tijekom našega
života nanio čovječanstvu neizrecive patnje, da ponovno potvrdimo vjeru u temeljna prava
čovjeka, u dostojanstvo i vrijednost čovjeka, kao i u ravnopravnost velikih i malih naroda ...
4. Što se ističe Općom deklaracijom o pravima čovjeka? Misliš li da danas ljudi žive slobodno
od straha i neimaštine kako se to Poveljom ističe? Argumentirano objasni.
5. Uz pomoć grafičkog prikaza (udžbenik, str. 160.) i izvora 1. objasni organizacijsku
strukturu UN-a. Koja su tijela UN-a? Koje su specijalizirane agencije UN-a? Koja bi tijela,
odnosno specijalizirane agencije izdvojila? Zašto? Argumentirano objasni.
6. Pomoću izvora 1. objasni Koja je uloga Vijeća sigurnosti? Kojih je pet stalnih članica
Vijeća? Istraži: Koje je godine Hrvatska primljena u članstvo UN-a? Koje godine je Hrvatska
postala nestalnom članicom Vijeća sigurnosti?
7. Koja je uloga Međunarodnog suda? Koja je uloga plavih kaciga? Istraži koliko je puta, i
gdje, Hrvatska sudjelovala u mirovnim misijama.
8. Misliš li da se UN uspješno nosi s problemima modernog svijeta? Argumentirano objasni

Pitanja za analizu karikature/izvor 2.:

1. Opiši što vidiš u pozadini, prvom planu, sredini.
2. Opiši likove koji su portretirani u karikaturi. Kako su odjeveni? Što rade?
3. Možete li prepoznati bilo koji lik na ovoj karikaturi? Ako su to stvarni ljudi, imenuj njih i
njihovu funkciju u vrijeme kada je karikatura nastala. Jesu li likovi prikazani na pozitivan ili
negativan način? Provjeri datum i godinu kada je karikatura objavljena. Na koji se događaj ili
pitanje ona odnosi?
4. Što znači tekst pod slikom? Bi li on trebao biti humorističan ili ironičan? Ako jest, na koje
načine?
5. Kakav je stav karikaturista prema subjektu njegove karikature? Pozitivan ili negativan?
Laskajući ili kritički?
6. Što karikatura poručuje?

Prilog 4.

Izvor 1.
Puno prije nego što je rat završio, savezničke sile...složili su se da je Njemačka prekršila
nekoliko međunarodno prihvaćenih pravila ratovanja. Njemački ratni zločini uključivali su...
invaziju na druge zemlje, kršenje međunarodnih ugovora i nečovječno postupanje prema
ratnim zarobljenicima, taocima i civilima. Sovjetski premijer Josip Staljin predložio je
pogubljenje čak 50.000 pripadnika njemačke vojske. Britanski premijer Winston Churchill bio
je za pogubljenje visokih nacističkih dužnosnika bez suđenja. Na konferenciji na Jalti u
veljači 1945. američki predsjednik Franklin D. Roosevelt predložio je održavanje
međunarodnih suđenja njemačkim čelnicima. Staljin je, uvidjevši propagandnu vrijednost
koju bi pružila javna suđenja, s entuzijazmom podržao plan.
Ipak, odluka Saveznika da održe suđenja dovela je do dodatnih dilema: Kome bi se, zapravo,
trebalo suditi? Za koja kaznena djela, konkretno, optužene treba teretiti? Mogu li se
optuženici smatrati odgovornima za kršenje međunarodnih zakona koji još nisu postojali kada
su ih prekršili? Može li se nakon rata povjeriti nacijama pobjednicima da će voditi poštena
suđenja vođama nacija protiv kojih su se borili i poraženi?
https://www.facinghistory.org/resource-library/teaching-holocaust-and-human-behavior/
justice-and-judgment-after-holocaust

Izvor 2.
U lipnju 1945., nakon njemačke predaje, izaslanstva četiriju savezničkih sila – Sjedinjenih
Država, Velike Britanije, Francuske i Sovjetskog Saveza – sastala su se u Londonu ..Osnovan
je međunarodni sud... koji je bio odgovoran za vođenje suđenja njemačkim čelnicima. Članak
6. povelje opisuje nadležnost ili ovlasti suda:...
ZLOČINI PROTIV MIRA:... planiranje, priprema, pokretanje ili vođenje agresorskog rata, ili
rata kojim se krše međunarodni ugovori, ...
RATNI ZLOČINI:... kršenje zakona i običaja ratovanja. Takva kršenja uključuju, ali se ne
ograničavaju na... ubojstva, zlostavljanje ratnih zarobljenika, ubijanje talaca, pljačka javne
ili privatne imovine, bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela ili pustošenje koje nije
opravdano vojnom nuždom;
ZLOČINI PROTIV ČOVJEČNOSTI:... ubojstva, istrebljenja, porobljavanja, deportacije i
druga nečovječna djela počinjena nad bilo kojim civilnim stanovništvom, prije ili tijekom
rata; ili progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi ...
Vođe, organizatori, poticatelji i suučesnici koji sudjeluju u oblikovanju ili izvršenju
zajedničkog plana ili zavjere za počinjenje bilo kojeg od navedenih zločina odgovorni su za
sva djela koja su izvršile bilo koje osobe u izvršenju takvog plana.
Članak 8. Povelje raspravljao je o mogućem argumentu obrane koji bi optuženi mogao
koristiti:
Činjenica da je optuženik postupio prema nalogu svoje Vlade ili nadređenog ne oslobađa ga
odgovornosti, ali se može smatrati ublažavanjem kazne ako Tribunal utvrdi da pravda to
zahtijeva.
Članak 9. ...i organizacije mogu proglasiti zločinačkim...
... tribunal se odlučio usredotočiti na najistaknutije nacističke vođe. Ali među najvećim
nacistima, Adolf Hitler i Joseph Goebbels, ministar propagande, izvršili su samoubojstvo
neposredno prije završetka rata. Heinrich Himmler, šef SS-a koji je bio zadužen za provedbu
„konačnog rješenja“, pokušao je pobjeći, ali nakon što je otkriven i zarobljen, i on se ubio. U
listopadu 1945. Tribunal je identificirao i optužio 24 visoka nacistička dužnosnika za jedan ili
više zločina opisanih u članku 6. povelje. Jedan od njih 24, Robert Ley, šef nacističkog
radničkog pokreta, izvršio je samoubojstvo prije početka suđenja. Sud je presudio da je
Gustav Krupp, industrijalac, previše bolestan da bi mu se sudilo. Preostale osobe bile su
zatvorene u Nürnbergu, njemačkom gradu u kojem su se suđenja trebala održati, te im je
dana mogućnost da sami biraju svoje odvjetnike i pripremaju obranu.
https://www.facinghistory.org/holocaust-and-human-behavior/chapter-10/establishing-
nuremberg-tribunal

Izvor 3.
Kako su suđenja tekla, veliki dio dokaza o zločinima optuženika pružili su sami Nijemci, koji
su pažljivo bilježili rat i masovna ubojstva Židova i drugih u izvješćima, koja su čitana na
sudu. Konačni transkript postupka bio je dug oko 17.000 stranica. Osim toga, optuženicima i
sucima Tribunala prikazani su filmovi centara i logora ubijanja koje su snimili njihovi
saveznički osloboditelji.
Svi optuženici su se, međutim, izjasnili da nisu krivi, te su tijekom cijelog suđenja oštro
poricali odgovornost za zločine. Tvrdili su ili da su jednostavno slijedili naredbe... ili da su
sve radnje koje su poduzeli učinjene bez znanja ili svijesti da su pridonijele masovnim
ubojstvima.
Dana 1. listopada 1946., nakon višemjesečnog svjedočenja, ispitivanja i unakrsnog
ispitivanja optuženika, te vijećanja sudaca četiriju savezničkih sila koji su vodili suđenja,
objavljene su presude. Dvanaest optuženika je osuđeno na smrt (Bormann, Frank, Frick,
Göring, Jodl, Keitel, Kaltenbrunner, Ribbentrop, Rosenberg, Sauckel, Seyss-Inquart i
Streicher). Trojica su osuđena na doživotni zatvor (Hess, Funk i Raeder). Četvorica su dobila
zatvorske kazne u rasponu od 10 do 20 godina (Dönitz, von Neurath, Schirach i Speer).
Trojica optuženih oslobođena su optužbi — Schacht, von Papen i Fritzsche. Schacht, koji je
bio ministar gospodarstva, igrao je važnu ulogu u njemačkom ponovnom naoružavanju 1930-
ih, ali nije bilo dokaza da je to učinio s specifičnom namjerom vođenja rata. Nije bilo dokaza
da je von Papen, koji je bio njemački kancelar prije Hitlerovog dolaska na vlast, znao za
Hitlerove namjere i njegove planove za vođenje agresivnih ratova. Fritzsche, koji je radio pod
Goebbelsom u ministarstvu propagande, pomogao je probuditi narodno raspoloženje u prilog
Hitleru i ratu, ali to se samo po sebi nije smatralo ratnim zločinom. Sva trojica su puštena
kada su suđenja završila.
Osuda i smrtna kazna za Juliusa Streichera bila je posebno vrijedna pažnje. Streicher nije
osuđen ni za planiranje rata ni za ratne zločine, već samo za zločine protiv čovječnosti. U
izricanju presude predsjednik Tribunala je objasnio kako su on i ostali suci utvrdili
Streicherovu krivnju:
Za svojih dvadeset i pet godina govorenja, pisanja i propovijedanja mržnje prema Židovima,
Streicher je bio nadaleko poznat kao „Jew-Baiter broj jedan“. U svojim govorima i člancima,
tjedan za tjednom, mjesec za mjesecom, zarazio je njemački um virusom antisemitizma i
poticao njemački narod na aktivan progon. Svaki broj Der Stürmera (novine koje je uređivao
Streicher), koji je 1935. dosegao nakladu od 600 000 primjeraka, bio je ispunjen takvim
člancima, često razvratnim i odvratnim.

Izvor 4.
Londonski sporazum, koji su potpisale Velika Britanija, Sjedinjene Države, Francuska i
Sovjetski Savez 8. kolovoza 1945., uspostavio je postupke za IMT i trebao je osigurati da
gotovo svi njemački državljani saznaju za suđenje. Ovaj dokument zahtijevao je od svake
okupacijske sile da objavi informacije o suđenju unutar svoje zone okupacije u Njemačkoj.
Londonskim sporazumom naloženo je da se vijesti o tribunalu objavljuju i emitiraju diljem
Njemačke, što ide toliko daleko da se donesu odredbe da njemački zatvorenici dobiju vijesti o
sudskom postupku. Kako bi ispunile te zahtjeve, američke vlasti ponovno su uspostavile
njemački tisak kako bi izvijestile o postupku u Nürnbergu, podigle jumbo plakate s
fotografijama nacističkih zločina i naručile filmove za dokumentiranje strahota
koncentracijskih logora. Tijekom suđenja američke vlasti izradile su plakate koristeći velik
dio istih dokaza dobivenih za tribunal. Ovi plakati sadržavali su dramatične slike nacističkih
žrtava i često su bili podnaslovljeni "Njemačka kultura" ili "Ova zlodjela: vaša krivnja".
Američke okupacijske vlasti učinile su takve slike sveprisutnima i širile ih uz vijesti o IMT-u.
https://www.nationalww2museum.org/war/articles/the-nuremberg-trial-and-its-legacy
Izvor 5.

sl. 1. Američka soba za dokumente tijekom suđenja za ratne zločine u Nürnbergu

https://www.nationalww2museum.org/war/articles/the-nuremberg-trial-and-its-legacy

sl.2. „Dvanaesti sati“. Boris Efimov, Izvestiia, 1. siječnja 1946.

https://media.law.wisc.edu/s/c_360/jmdjk/francine_nuremburg.pdf

sl. 3. https://cleodiehistory12.weebly.com/uploads/1/8/0/2/18025137/129157140.jpg
sl. 4. Saveznički propagandni plakat iz 1946. s riječima „Nürnberg“ i „Kriv“ koji okružuje
lubanjsku sliku Adolfa Hitlera.
https://www.nationalww2museum.org/war/articles/the-nuremberg-trial-and-its-legac

Pitanja za analizu:
1. Tko je, i gdje, predložio da se utemelji Međunarodni sud za ratne zločine počinjene tijekom
Drugog svjetskog rata? Koje su četiri zemlje saveznice činile međunarodni sud? Koja je bila
svrha Nürnberško procesa?
2. Što se ističe čl. 6 Povelje Međunarodnog suda? Za koje su zločine saveznici optužili
nacističke vođe na Nürnberškom sudu? Što misliš koje je optužnice iz članka 6. bilo najteže
dokazati? Argumentirano objasni. Što članak 8. kaže o odgovornosti pojedinaca koji su
počinili zločin slijedeć naredbe svoje vlade ili nadređenog? Mislite li da je to pošten odgovor
onima koji su se od optužbi za nedjela tijekom rata branili tvrdnjom da su izvršavali naredbe?
3. Uz pomoć video priloga Suđenje u Nunbergu na poveznici
https://www.britannica.com/video/180249/Overview-Nurnberg-trials opiši atmosferu na
suđenju? Zašto je Robert Jackson (glavni tužitelj Sjedinjenih Država u Međunarodnom
vojnom sudu) vjerovao da je suđenje u Nürnbergu važno?
4. Pomno prouči izvor 5. Sl. 1. Što iz prikazanog slikovnog izvora možeš zaključiti o
mogućim dokazima na suđenju? Na koji su način saveznici došli do dokaza koji su izloženi
tijekom suđenja?
5. Kome su sudilo u Nunbergu? Zašto su saveznici odlučili suditi navedene osobe? Što misliš
jesu li i druge osobe koji su podržavali naciste trebali biti izvedeni pred sud, čak i ako nisu
aktivno sudjelovali u zločinima?
6. Zašto je sud osudio Juliusa Streichera na smrt? Trebaju li pojedinci koji šire poruke mržnje
odgovarati za djela na koja njihove riječi nadahnjuju?
7. Na koji su način njemački državljani doznali za suđenje u Nunbergu?
8. Pomno prouči izvor 5. sliku/ karikaturu 2. Opiši što vidiš u pozadini, prvom planu, sredini.
Opiši likove koji su portretirani u karikaturi. Kako su odjeveni? Što rade? Možeš li prepoznati
bilo koji lik na ovoj karikaturi? Ako su to stvarni ljudi, imenuj njih i njihovu funkciju u
vrijeme kada je karikatura nastala. Provjeri datum i godinu kada je karikatura objavljena. Na
koji se događaj ili pitanje ona odnosi? Što znaš o tom događaju ili pitanju i o ljudima na
karikaturi? Postoji li simboli na karikaturi? Što predstavlja? Zašto je odabran taj simbol? Koji
je povijesni kontekst prikazane karikature? Što karikatura poručuje? Argumentirano objasni.
9. Pomno prouči izvor 5. sliku/ karikaturu 3. Što prvo primijećuješ? Koji je naslov ili natpis?
Navedite osobe prikazane na karikaturi. Jesu li osobe prikazane na pozitivan ili negativan
način? Kakav je stav karikaturista prema subjektu njegove karikature? Pozitivan ili negativan?
Laskajući ili kritički? Što znači tekst na karikaturi? Je li on trebao biti humorističan ili
ironičan? Ako jest, na koje načine? Argumentirano objasni.
10. Pomno prouči izvor 5. sliku/plakat 5. Argumentirano odgovori na pitanja. Definiraj temu
plakata (ideološka, informativna...).Tko je objavio plakat (vlada, stranka, političari...)? Kada
je objavljen? Komu je plakat namijenjen? Kakav je odnos teksta i likovnih elemenata? Koje
bore dominiraju plakatom? Ima li izbor boja značenje? Koje slike i simbole koristi? Koriste li
se slike i simboli koje ne prepoznajete ili ne razumijete? Što piše na plakatu? Je li poruka na
plakatu primarno vizualna, verbalna ili oboje? U što pokušava uvjeriti ljude? Što plakat
poručuje?
11. Pomno prouči pisani izvor O odjecima nürnberških suđenja (udžbenik, str. 161.). Zašto se
već tijekom suđenja, a i poslije, smatralo da su Nurnberška suđenja bila „pravda pobjednika“?
12. Temeljem analize povijesnih i slikovnih izvora, video priloga te prijašnjeg znanja
argumentirano prosudi Je li Nürnberški sud za ratne zločine bio učinkovit u postizanju pravde
za zločine počinjene tijekom Drugog svjetskog rata? Je li moguće iskupiti se za genocid i
zločine protiv čovječnosti? Što se drugo moglo učiniti kako bi „pravda bila zadovoljena”?

Vrednovanje kao učenje - Holističku rubriku za samoprocjenu uspješnosti učenja

RAZINE
OPISNICE
OSTVARENOSTI
KRITERIJA
Razumijem sve o čemu smo danas učili. Mogu o tome što sam
saznao/saznala poučiti i ostale učenike u razredu.

Čini mi se da dobro razumijem sve što smo danas učili.

Razumijem većinu, ali ne sve što smo danas učili. Moram još
učiti.

Većinu sadržaja koje smo danas učili ne razumijem i ne mogu

ponoviti. Potrebna mi je pomoć.