HRVATSKA NORMA HRN EN 62305-2

Prvo izdanje 2008-xx

Zaštita od munje

2. dio:
Upravljanje rizikom
 Sadržaj

PREDGOVOR .................................................................................................................6
UVOD ..............................................................................................................................8

1. Djelokrug promatranja ................................................................................................ 10

2. Upućivanje na norme.................................................................................................. 10
3. Nazivlje, definicije, oznake i kratice ............................................................................ 10
3.1 Nazivlje i definicije ............................................................................................... 11
3.2 Popis oznaka i kratica ......................................................................................... 15
4. OBJAŠNJENJE NAZIVA ............................................................................................ 18
4.1 Štete i gubici ........................................................................................................ 18
4.2 Rizik i sastavnice rizika ....................................................................................... 21
4.3 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na građevinu ............................... 24
4.4 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na opskrbne vodove.................... 25
4.5 Čimbenici koji utječu na sastavnice rizika ........................................................... 27
5. UPRAVLJANJE RIZIKOM .......................................................................................... 28
5.1 Osnovni postupak................................................................................................ 28
5.2 Građevine koje treba uzeti u obzir za procjenu rizika .......................................... 29
5.3 Opskrbni vodovi koje treba uzeti uz obzir pri procjeni rizika ................................ 29
5.4 Prihvatljivi rizik RT ................................................................................................ 29
5.5 Postupak proračuna nužnosti zaštite................................................................... 30
5.6 Postupak pri proračunu gospodarske opravdanosti zaštite ................................. 31
5.7 Zaštitne mjere ..................................................................................................... 33
5.8 Izbor zaštitnih mjera ............................................................................................ 33
6. PROCJENA SASTAVNICA RIZIKA ZA GRAĐEVINU ................................................ 35
U

6.1 Osnovna jednadžba ............................................................................................ 35

6.2 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u građevinu.................................. 36
6.3 Procjena sastavnice rizika zbog udara munja pokraj građevine .......................... 36
6.4 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u opskrbni vod spojen na građevinu
(S3) 36
6.5 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog voda spojenog na
građevinu (S4) ............................................................................................................... 37
6.6 Zbirno o sastavnicama rizika za građevine ......................................................... 39
6.7 Podjela građevine na zone ZS ............................................................................. 40
6.8 Procjena sastavnica rizika u građevini sa ZS zona .............................................. 40
7. PROCJENA SASTAVNICA RIZIKA ZA OPSKRBNE VODOVE ................................. 42
7.1 Osnovne jednadžbe ............................................................................................ 42
7.2 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u opskrbni vod ............................. 42
7.3 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog voda ................ 42
7.4 Procjena sastavnice rizika zbog udara munje u građevinu na koju je opskrbni vod
spojen 43
7.5 Zbirno o sastavnicama rizika za opskrbni vod ..................................................... 44
7.6 Podjela opskrbnog voda na odsječke SS ............................................................. 44

Dodatak A (obavijesni) Procjena godišnjeg broja opasnih događaja N 45

Dodatak B (obavijesni) Procjena vjerojatnosti Px štete na građevini 54
Dodatak C (obavijesni) Procjena iznosa gubitaka Lx na građevini 61
Dodatak D (obavijesni) Procjena vjerojatnosti P’x štete na opskrbnom vodu 67
Dodatak E (obavijesni) Procjena iznosa gubitaka L’x na javnoj opskrbi (uslugama) 71

2
Dodatak F (obavijesni) Sklopni prenaponi 73
Dodatak G (obavijesni) Proračun troškova gubitaka 54
Dodatak H (obavijesni) Analiza primjera građevina 55
Dodatak I (obavijesni) Analiza primjera opskrbnih vodova – telekomunikacijski vod 81
Dodatak J (obavijesni) Pojednostavljeni program za procjenu rizika za građevine 87

Izvori ......................... ........................................................................................... 117

Slika 1 – Postupak odlučivanja o nužnosti zaštite ................................................. 32

Slika 2. Postupak proračuna troškovne opravdanosti zaštitnih mjera ................ 33
Slika 3 – Postupak izbora zaštitnih mjera za građevine ......................................... 35
Slika 4. - Postupak izbora zaštitnih mjera za opskrbni vod .......................................... 36
Slika 5. - Građevine na krajevima voda: građevina na kraju „b“ koju treba zaštititi
(građevina b) i susjedna građevina na kraju „a“ voda (građevina a) ....................... 39
Slika A.1 – Sabirna površina Ad za usamljenu građevinu......................................... 48
Slika A.2 – Građevina složena oblika ......................................... .......................... 49
Slika A.3 – Razne metode za određ. sabirne površine za građevinu na slici A.2 .. 50
Slika A.4 – Građevina koju će se uzeti u obzir pri proračunu sabirne površine Ad .. 51
Slika A.5 - Sabirne površine (Ad, Am, Ai, Al) .................................. .......................... 55
Slika I.1 – Telekomunikacijski vod koji treba zaštititi.................. .......................... 106
Slika J.1 - Primjer proračuna za seosku kuću (bez zaštitnih mjera) .................... 117
Slika J.2 - Primjer proračuna za seosku kuću (sa zaštitnim mjerama) ................ 118

Tablica 1 – Izvori šteta, vrste šteta i vrste gubitaka ovisno o mjestu udara munja ....... 21
Tablica 2. – Rizik u građevini za pojedinu vrstu štete i gubitka ............... ..................... 22
Tablica 3. - Sastavnice rizika koje treba uzeti u račun za pojedinu vrstu gubitaka u
građevini.................................. .......................... ............... ............ .......... .................... 25
Tablica 4. - Sastavnice rizika s kojima treba računati prema vrsti gubitaka................... 27
Tablica 5. - Čimbenici koji utječu na pojedine sastavnice rizika u građevini................. 28
Tablica 6. – Čimbenici koji utječu na sastavnice rizika za opskrbni vod......... ..................
29
Tablica 7. – Tipične vrijednosti prihvatljivog rizika RT... ............ ... ......... ................... 31
Tablica 8 – Parametri za procjenu sastavnica rizika za građevinu....... ........................ 39
Tablica 9 – Sastavnice rizika za građevinu za razne vrste štete od različitih izvora .. 40
Tablica 10 – Parametri za procjenu sastavnica rizika za opskrbni vod....... .........................
44
Tablica 11 – Sastavnice rizika za opskrbni vod za različite vrste štete čiji su uzroci u
raznim izvorima................................. .......................... ............... ............ .......... ............. 45
Tablica A.1 – Vrijednosti sabirne površine ovisno o načinu proračuna...... ..................... 49
Tablica A.2 - Koeficijent položaja građevine Cd ............ ............ .......... ......................... 51
Tablica A.3 - Sabirne površine Al i Ai ovisno o značajkama opskrbnih vodova ............. 53
Tablica A.4 - Koeficijent transformatora Ct... ............... ............ .......... ......................... 54
Tablica A.5 - Koeficijent okoline Ce... ............... ............ .......... ................................. 54
Tablica B.1 - Vrijednosti vjerojatnosti PA da će udar munje prouzročiti električni
udar za živa bića zbog opasnih napona koraka i dodirnih napona.......... .................... 56
Tablica B.2 - Vrijednosti PB ovisno o zaštitnim mjerama za smanjenje materijalnih šteta
.. 57
Tablica B.3 - Iznosi vjerojatnosti PSPD ovisno o razini zaštite (LPL) za koju je odvodnik
projektiran............. .......................... ............... ............ .......... .................... 57
Tablica B.4 - Iznosi vjerojatnosti PMS ovisno o koeficijentu KMS..... ...................... 58
Tablica B.5 - Iznos koeficijenta KS3 ovisno o oklapanju unutarnjih električnih

3
instalacija............. .......................... ............... ............ .......... .................. .............. 59
Tablica B.6 - Iznos vjerojatnosti PLD ovisno o otporu RS zaslona kabela i o otpornosti na
udarni napon Uw priključene opreme....... ............ .......... .................. ................... 60
Tablica B.7 - Iznos vjerojatnosti PLI ovisno o otporu RS zaštitnog vodiča kabela i
otpornosti na udarni napon Uw opreme....... ............ .......... .................. .................... 62
Tablica C.1 - Tipične srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo...... .......... .................. ................. 64
Tablica C.2 - Iznosi koeficijenata smanjenja ra i ru ovisno o vrsti
površine tla ili poda ........................................................................................ 64
Tablica C.3 - Iznosi koeficijenta smanjenja rp ovisno o poduzetim mjerama za smanjenje
posljedica požara....... ............ .......... .................. .............. .... .............. 65
Tablica C.4 - Iznosi koeficijenta smanjenja rf ovisno o riziku izbijanja požara na
građevini....... ............ .......... .................. .............. .... .............. ........... .... .............. 65
Tablica C.5 - Iznosi koeficijenta hz koji povećava relativne iznose gubitaka ako postoji
posebna opasnost.... .................. .............. .... .............. ........... .... .............. 66
Tablica C.6 - Tipične srednje vrijednosti Lf i Lo.... .... .............. ........... .... ............... 66
Tablica C.7 – Tipične srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo.. .............. ........... .... ................ 68
Tablica D.1 - Iznos koeficijenta Kd ovisno o značajkama voda sa
zaštitnim vodičem ................................................................................................. 69
Tablica D.2 - Iznosi koeficijenta Kp ovisno o upotrijebljenim zaštitnim
mjerama ................................ ..................................................................... 70
Tablica D.3 - Čvrstoća na udarni napon Uw ovisno o vrsti kabela...... .... ................. 70
Tablica D.4 - Otpornost na udarni napon Uw ovisno o vrsti uređaja.. .... ................. 70
Tablica D.5 - Veličine vjerojatnosti P'B, P'C, P'V, P'W ovisno o struji kvara Ia............. 71
Tablica E.1 - Tipične prosječne vrijednosti L'f i L'o.... .............. ........... .... ............... 73
Tablica H.1. - Seoska kuća - podaci i značajke.... .............. ........... .... ............... ...... 77
Tablica H.2. - Podaci i značajke opskrbnih vodova i unutarnje opreme.... ............... 78
Tablica H.3 – Značajke zone Z2 (unutar kuće) ... .............. ........... .... ............... ...... 79
Tablica H.4. - Sabirne površine za građevinu i vodove.... ........... .... ............... ...... 79
Tablica H.5 – Očekivani godišnji broj opasnih događaja.... ........... .... ............... ...... 80
-5
Tablica H.6 – Sastavnice rizika R1 i njihovo izračunavanje (sve ×10 ) ............... ...... 81
Tablica H.7 – Iznosi sastavnica rizika od R1 ... .............. ........... .... ............... ..... 82
Tablica H.8 – Značajke promatrane uredske zgrade............ ........... .... ............... ...... 83
Tablica H.9 – Značajke unutarnje elektroenergetske instalacije i odgovarajućeg
opskrbnog voda............ ........... .... ............... ...... ............ ........... .... ............... ..... ..... 83
Tablica H.10 – Unutrašnja telefonska instalacija i značajke odgovarajućeg telefonskog
opskrbnog voda ........... .... ............... ...... ............ ........... .... ............... ...... .............. 84
Tablica H.11 – Značajke zone Z1 (ulazni prostor u uredsku zgradu) ...... ...................... 85
Tablica H.12 – Značajke zone Z2 (vrt) . ............ ........... .... ............... ...... ............... .... 85
Tablica H.13 – Značajke zone Z3 (arhiva) ......... ........... .... ............... ...... ............... .... 85
Tablica H.14 – Značajke zone Z4 (uredi) ......... ........... .... ............... ...... ............... ..... 86
Tablica H.15 – Značajke zone Z5 (računalni centar) ... .... ............... ...... ............... ..... 86
Tablica H.16 – Sabirne površine za zgradu i vodove... .... ............... ...... ............... ..... 87
Tablica H.17 – Očekivani godišnji broj opasnih događaja. ............... ...... ............... ..... 87
Tablica H.18 – Rizik R1 - iznosi sastavnica rizika po zonama (vrijedn. × 10-5) .. .... 87
Tablica H.19 - Kompozicija sastavnica rizika R1 prema zonama (vrijedn. × 10-5) ...... ... 88
Tablica H.20 – Vrijednosti rizika R1 za izabrana rješenja (iznosi × 10-5) ........... ..... 89
Tablica H.21 – Značajke zgrade bolnice......... ........... .... ............... ...... ............... ....... 90
Tablica H.22 – Značajke unutarnje el. instalacije i elektroenerg. opskrbnog voda......... 90
Tablica H.23 – Značajke unutarnje telefonske instalacije i odgovarajućeg opskrbnog
voda 91
Tablica H.24 – Značajke zone Z1 (izvan zgrade) ........ .... ............... ...... ............... ..... 92

4
Tablica H.25 – Značajke zone Z2 (sobe - bolesnički odjel) .............. ...... ............... ...... 92
Tablica H.26 – Značajke zone Z3 (operativni trakt) ..... .... ............... ...... ............... ...... 94
Tablica H.27 – Značajke zone Z4 (jedinica intenzivne skrbi) ............ ...... ............... ..... 94
Tablica H.28 - Očekivani godišnji broj opasnih događaja . ............... ...... ............... ..... 95
Tablica H.29 - Rizik R1 - sastavnice rizika koje treba uzeti u obzir po zonama.. ........... 96
Tablica H.30 - Rizik R1 – iznosi vjerojatnosti P za nezaštićenu zgradu.. ........... .... 96
Tablica H.31 - Rizik R1 – iznosi sastavnica rizika za nezaštićenu zgradu po zonama
(iznosi × 10-5) . ............... ...... ............... ........ . ............... ...... ............... ........ ...... 97
-5
Tablica H.32 - Kompozicija sastavnica rizika R1 prema zonama (vrijedn. × 10 ) .. ....... 97
Tablica H.33 - Rizik R1 – iznosi vjerojatn. P za zaštić. zgradu prema rješenju a)
............... ...... ............... ........ . ............... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ...... 99
Tablica H.34 - Rizik R1 – iznosi vjerojatn. P za zaštić. zgradu prema rješenju b)
............... ...... ............... ........ . ............... ...... ............... ........ ........ ......... ........ .... 100
Tablica H.35 - Rizik R1 – iznosi vjerojatnosti P za zaštićenu zgradu
prema rješenju c) ............. ........ . ............... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ... 100
Tablica H.36 - Rizik R1 - iznosi rizika ovisno o izabranom rješenju
(iznosi × 10-5) ............ ........ . ............... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ... 101
Tablica H.40 – Iznos gubitaka CL i CRL (u USD) ............... ........ ........ ......... ........ .... 101
Tablica H.41 – Troškovi CP i CPM zaštitnih mjera (iznosi u USD) ......... ........ ...... 102
Tablica H.42 - Godišnja ušteda (USD) ..... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ...... 102
Tablica H.43 – Značajke promatrane stambene zgrade. ........ ........ ......... ........ ....... 103
Tablica H.44 – Parametri zone Z2............ ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ 103
Tablica H.45 – Parametri unutarnje električne instalacije i opskrbnog voda... ........ .... 104
Tablica H.46 – Parametri unutarnje telefonske instalacije i odgovarajućeg opskrbnog
telefonskog opskrbnog voda............ ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ ....... 104
Tablica H.47 - Zaštitne mjere koje treba poduzeti ovisno o visini zgrade
i riziku od požara............ ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ ... ..................... 105
Tablica I.1 – Značajke voda na odsječku S1 ....... ........ ........ ......... ........ ........ ... .......
107
Tablica I.2 – Značajke voda na odsječku S2 ....... ........ ........ ......... ........ ........ ... ........107
Tablica I.3 – Značajke građevina na krajevima voda. ........ ......... ........ ........ ... ......... 108
Tablica I.4 - Očekivani broj godišnjih opasnih događaja........ ......... ........ ........ ... ...... 108
Tablica I.5 - Rizik R'2 - sastavnice rizika prema odsječcima voda ... ........ ........ ... ......108
Tablica I.6 – Rizik R'2 - jakosti struje kvara i vjerojatnosti P' potrebne za proračun
sastavnica rizika ............ ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ ... ........... ... ..... 109
Tablica I.7 – Rizik R'2 - iznosi sastavnica rizika po odsječcima S nezaštićenog voda
(iznosi × 10-3) ........... ...... ............... ........ ........ ......... ........ ........ ... ........... ... .... 110
Tablica I.8 - Rizik R'2 - iznosi vjerojatnosti P’ za zaštićeni vod ..... ... ........... ... .... 111
Tablica I.9 – Rizik R'2 - iznosi sastavnica rizika zaštićenog voda s SPD-ima ugrađenim
na mjestima prijelaza T1/2 i Ta sa PSPD = 0,03 (iznosi × 10-3) ... .... .... 111
Tablica J.1 – Parametri koje korisnik (SIRAC-a) može slobodno birati.. ........... ... ....... 113
Tablica J.2 - Parametri koje korisnik (SIRAC-a) može birati u ograničenom opsegu..... 114
Tablica J.3 - Nepromjenjivi parametri (koje korisnik ne može mijenjati) ........... ... ....... 115

5
 MEĐUNARODNO ELEKTROTEHNIČKO POVJERENSTVO

ZAŠTITA OD DJELOVANJA MUNJE

1. dio: Upravljanje rizikom

PREDGOVOR
1. Međunarodno elektrotehničko povjerenstvo (IEC) je međunarodna organizacija za normizaciju
koja obuhvaća sve nacionalne elektrotehničke odbore (IEC nacionalni odbori). Cilj je IEC
promicati međunarodnu suradnju o svim pitanjima koja se tiču normizacije na polju
elektrotehnike i elektronike. Uz spomenuto kao i druge aktivnosti, IEC objavljuje međunarodne
norme, tehničke specifikacije, tehničke izvještaje, javne specifikacije (PAS) i Upute (nadalje
navođene kao „IEC izdanja“). Priprema tih izdanja povjerena je tehničkim odborima; svaki IEC
nacionalni odbor koji je zainteresiran za određeno pitanje može sudjelovati u pripremnim
radovima. U tim pripremama također sudjeluju i međunarodne, vladine i nevladine organizacije
povezane s IEC. IEC usko surađuje s međunarodnim organizacijama za normizaciju (ISO) u
skladu s uvjetima određenim u ugovoru između te dvije organizacije.
2. Formalne odluke ili ugovori IEC-a o tehničkim pitanjima izražavaju, koliko je više moguće,
međunarodni konsenzus mišljenja o određenim pitanjima dok u svakom tehničkom odboru
sjede predstavnici svih zaineteresiranih IEC nacionalnih odbora.
3. IEC publikacije imaju oblik preporuke za međunarodnuj uporabu i IEC nacionalni odbori ih
prihvaćaju u tom smislu. Iako se ulažu znatni napori da tehnički sadržaj IEC publikacija bude
precizan, IEC ne može biti odgovoran za način na koji će ih se koristiti ili za njihovu krivu
interpretaciju od strane kojeg od krajnjih korisnika.
4. Da bi se promicalo međunarodnu usklađenost, IEC nacionalni odbori će poduzeti sve da IEC
publikacije budu jasno prikazane koliko je više moguće u svojim nacionalnim i regionalnim
izdanjima. Ako postoje neke razlike između IEC publikacije i odgovarajućeg nacionalnog ili
regionalnog izdanja, one moraju u ovim posljednjim biti jasno naznačene.
5. IEC ne koristi nikakve postupke označavanja da bi pokazao svoje odobrenje i ne može se
smatrati odgovornim ako je za neku opremu dana izjava o sukladnosti s IEC publikacijom.
6. Svi korisnici moraju se pobrinuti da imaju najnovije izdanje ove publikacije.
7. IEC ili njegovi direktori, zaposlenici ili predstavnici kao i pojedini eksperti i članovi tehničkih
odbora i nacionalnih odbora IEC-a ne mogu preuzeti nikakvu odgovornost za bilo koju povredu
osobe, štetu na imovini ili ostale štete bilo koje prirode, bilo izravne ili neizravne, kao ni za
troškove (uključujući zakonske obveze) i troškove koji bi proizašli na temelju publikacije, njene
primjene ili pozivom na ovu ili koju drugu publikaciju IEC-a.
8. Treba obratiti pozornost na popis normi citiranih u ovoj publikaciji. Želi li se ispravno koristiti ovu
publikaciju, popisane publikacije ne može se zamijeniti drugim izvorima.
9. Treba obratiti pozornost da neki dijelovi ove publikacije IEC-a mogu biti podložni nekim
patentnim pravima. Ne može se IEC smatrati odgovornim ako se ustanovi bilo koje ili sva takva
patentna prava.

Međunarodnu normu IEC 62305-2 pripremio je Tehnički odbor 81 IEC-a: Zaštita od munje.

Niz norma IEC 62305 (od 1. do 5. dijela) načinjen je u skladu s Novim planom
objavljivanja koji su odobrili nacionalni odbori (81/171/RQ (2001-06-29)) i koji na
jednostavniji način i u racionalnijem obliku nadomješta i osvježava izdanja serije IEC
61024, IEC 61312 i IEC 61663.

Tekst ovog prvog izdanja IEC 62305-2 sastavljen je na temelju norme koju i
nadomješta:
- IEC 61662, prvo izdanje (1995) i njezinih dodataka (1996).
Tekst ove norme osniva se na sljedećim dokumentima:

FDIS Izvještaj o glasovanju

81/263/FDIS 81/268/RVD

6
Punu obavijest o glasovanju za odobrenje ove norme može se naći u izvještaju o
glasovanju navedenom u gornjoj tablici.

Ova je publikacija načinjena, koliko je više bilo moguće u skladu s direktivama

ISO/IEC, 2. dio.

HRN EN 62305 se sastoji od sljedećih dijelova pod općim naslovom Zaštita od munje:

1. dio: Opća načela

2. dio: Upravljanje rizikom
3. dio: Materijalne štete na građevinama i opasnost za život
4. dio: Električni i elektronički sustavi unutar građevina
5. dio: Opskrbni vodovi 1

Međunarodno je povjerenstvo odlučilo da će sadržaj ove publikacije ostati

nepromijenjen do dana osvježavanja koji je naveden na IEC-ovoj internetskoj stranici
"http://webstore.iec.ch" među podacima koji se odnose na pojedine naklade. Do tog
nadnevka publikacija će biti
− potvrđena;
− povučena;
− zamijenjena revidiranom publikacijom ili
− izmijenjena

1
Objavljivanje je u tijeku

7
UVOD

Udari munja u tlo su opasni za građevine i opskrbne instalacije.

Opasnost za građevinu može imati za posljedicu:

− štete na zgradama i njihovu sadržaju,
− kvarovima na priključenoj električnoj i elektroničkoj opremi
− povrede živih bića koja se nalaze u zgradi ili pokraj nje.

Posljedično se učinci šteta i kvarova mogu proširiti na okolne zgrade ili njihovu
okolinu.

Opasnost za javne opskbne instalacije može imati za posljedicu:

− štete na samoj toj instalaciji
− kvarove na priključenoj električnoj i elektroničkoj opremi.

Za smanjenje gubitaka potrebno je poduzeti zaštitne mjere. Procjenom rizika određuje

se jesu li mjere potrebne i koliko ih treba.

Rizik koji je određen u ovoj normi kao vjerojatni prosječni godišnji gubitak na građevini
i opskrbi zbog udara munja ovisi o:
− godišnjem broju udara munja koje utječu na zgradu i njenu opskrbu
− vjerojatnosti nastanka štete zbog udara munje u zoni utjecaja
− srednjoj vrijednost posljedičnih gubitaka.

Udari munja koji utječu na građevinu mogu se podijeliti na:

− udari munja u građevinu
− udari munja pokraj građevine, izravno u opskrbne vodove spojene na građevinu
(elektroenergetski, telekomunikacijski i drugi) ili pokraj opskrbnih vodova.

Udari munja koji utječu na opskrbne vodove mogu se podijeliti na:

− udare munja u opskrbni vod
− udare munja pokraj opskrbnog voda ili izravno u zgradu na koju je opskrbni vod
spojen.

Udari munja u zgradu ili opskrbne vodove koji ju napajaju mogu prouzročiti štete i
opasnost za život.
Udari munja pokraj zgrade ili opskrbnog voda kao i udari munja u zgradu ili opskrbni
vod mogu prouzročiti kvarove električnih i elektroničkih sustava zbog prenapona koji
nastaju zbog otporne ili induktivne veze tih sustava sa strujom munje.

Nadalje, kvarovi zbog prenapona od munje mogu u korisničkim instalacijama i u

opskrbnim vodovima također generirati sklopne prenapone.

NAPOMENA 1 –Norme iz serije HRN EN 62305 ne obrađuju kvarove električnih i elektroničkih sustava.
Treba se obratiti na publikaciju IEC 61000-4-5 [1] 2 .
NAPOMENA 2 – Obavijesti o procjeni rizika zbog sklopnih prenapona dane su u dodatku F.

2
Brojevi u uglatim zagradama odnose se na literaturu

8
Broj udara munje koji utječu na građevinu i opskrbne vodove ovisi o dimenzijama i
značajkama zgrade i opskrbnih vodova, značajkama okoline građevine i opskrbnih
vodova kao i o gustoći udara munja u predjelu građevine i opskrbnih vodova.

Vjerojatnost štete zbog udara munje ovisi o zgradi, opskrbnim vodovima i značajkama
struje munje kao i o vrsti i učinkovistosti poduzetih mjera zaštite.

Srednja godišnja vrijednost posljedičnih gubitaka ovisi o veličini štete i posljedičnim

učincima koji mogu nastati kao rezultat udara munja.

Učinak mjera zaštite proizlazi iz osobina svake zaštitne mjere kojom se može smanjiti
vjerojatnost šteta ili veličina posljedičnih gubitaka.

Procjena rizika zbog svih mogućih učinaka udara munja u građevine i opskrbne
vodove predstavljena je u ovom dokumentu kao revidirana inačica norme IEC 61662:
1995 i njezinom dodatku 1: 1996.

Odluka o postavljanju zaštite od munje može se donijeti bez obzira na rezultat

procjene rizika, želi li se izbjeći bilo kakav rizik.

9
 ZAŠTITA OD MUNJE

2. dio: Upravljanje rizikom

1. Djelokrug promatranja
Ovaj dio norme HRN EN 62305 može se upotrebljavati za procjenu rizika za
građevinu ili opskrbne vodove zbog udara munja u tlo.

Namjena ove norme je opis postupka za proračun takvih rizika. Kad se odabere gornja
dopuštena granica nekog rizika, opisanim je postupkom moguće odabrati odgova-
rajuće zaštitne mjere kako bi se taj rizik smanjio na ili ispod prihvatljive granice.

2. Upućivanje na norme
Norme navedene u sljedećem popisu prijeko su potrebne za uporabu ovog
dokumenta. Za norme s datumom vrijedi samo citirana norma. Ako norma nije
datirana, upotrebljava se samo navedena norma (uključujući sve dodatke).

IEC 60079-10:2002, Električni uređaji za eskplozivne plinske atmosfere – 10. dio:

Razredba opasnih prostorija

IEC 61241-10:2004, Električni uređaji za upotrebu u prisutnosti zapaljive prašine – 10.

dio: Razredba prostorija sa prisutnošću zapaljivom prašine

HRN EN 62305-1: Zaštita od munje. 1. dio: Opća načela

HRN EN 62305-3: Zaštita od munje. 3. dio: Materijalne štete i opasnost za život u

građevinama.

HRN EN 62305-4: Zaštita od munje. 4. dio: Električni i elektronički sustavi unutar

građevina.

IEC 62305-5: Zaštita od munje. 5. dio: Opskrbni vodovi 3

ITU-T Preporuke K.46:2000, Zaštita telekomunikacijskih vodova s metalnim vodičima

od induciranih udarnih valova munje

ITU-T Preporuke K.47:2000, Zaštita telekomunikacijskih vodova s metalnim vodičima

od izravnih izboja munje

3. Nazivlje, definicije, oznake i kratice

Za ovaj dio norme HRN EN 62305 vrijedi sljedeće nazivlje, definicije, oznake i kratice
od kojih su neke već rabljene u 1. dijelu, ali se ovdje ponavljaju zbog lakšeg
razumijevanja teksta, kao i nazivlje, oznake i ostalo u drugim dijelovima norme HRN
EN 62305
3
Objavit će se naknadno

10
3.1 Nazivlje i definicije

3.1.1 Objekt koji treba zaštititi

građevina ili opskrbni (opskrbni) vod koji treba zaštititi od učinaka munje.

3.1.2 Građevina koju treba zaštititi

građevina koju treba zaštititi od učinaka munje u skladu s ovom normom.

NAPOMENA - građevina koju treba zaštititi može biti i dio veće građevine.

3.1.3 Građevine s rizikom eksplozije

građevine koje sadrže čvrste eksplozivne materijale ili opasne zone prema normama
IEC 60079-10 i IEC 61241-10

NAPOMENA - Za potrebe ove norme (HRN EN 62305-2) uzimaju se u obzir samo građevine s
opasnim zonama vrste 0 ili zone koje sadrže čvrste eksplozivne tvari.

3.1.4 Građevine opasne za okoliš

građevine koje mogu prouzročiti biološka, kemijska i radioaktivna ispuštanja kao
posljedicu udara munje, (kao što su kemijska, petrokemijska industrija, nuklearne
elektrane itd.).

3.1.5 Gradska okolina

Područja velike gustoće gradnje s gusto nastanjenim kvartovima i visokim zgradama.

NAPOMENA - centar grada kao primjer gradske okoline.

3.1.6 Prigradska okolina

područje srednje gustoće gradnje.
NAPOMENA – gradska predgrađa kao primjer prigradske okoline.

3.1.7 Seoska okolina

područje male gustoće gradnje.

NAPOMENA – selo kao primjer seoske okoline.

3.1.8 Nazivni podnosivi udarni napon

Uw
udarni podnosivi napon koji proizvođač deklarira na opremi ili njenom dijelu, a koji
označuje opisanu otpornost izolacije na prenapone.
NAPOMENA – u ovoj normi uzima se u obzir samo podnosivi napon između vodiča pod naponom i
zemlje.

3.1.9 Električni sustav

sustav za napajanje sa sastavnicama niskog napona.

3.1.10 Elektronički sustav

sustav koji sadrži osjetljive elektroničke sastavnice kao što je komunikacijska oprema,
računala, sustave nadzora i instrumentacije, radio sustave, instalacije učinske
elektronike.

11
3.1.11 Unutarnji sustavi
električni i elektronički sustavi unutar građevine.

3.1.12 Opskrbni vod koji treba zaštititi

opskrbni vod koji ulazi u građevinu koju treba zaštiti od učinaka munje u skladu s
ovom normom.

3.1.13 Telekomunikacijski vodovi

prijenosna sredstva namijenjena komunikaciji između uređaja koji mogu biti smješteni
u odvojenim građevinama, kao što su telefonski vodovi i vodovi za prijenos podataka.

3.1.14 Elektroenergetski vodovi

prijenosni vodovi za napajanje građevine električnom energijom i u njoj smještene
električne i elektroničke opreme, kao što je npr. mreža niskog napona (NN) ili visokog
napona (VN)

3.1.15 Cjevovodi
cijevi namijenjene prijenosu fluida do odnosno iz građevine, kao što je plinovod,
vodovod ili cjevovod za naftu.

3.1.16 Opasan događaj

udar munje u objekt koji treba zaštititi ili pokraj objekta koji treba zaštititi.

3.1.17 Udar munje u objekt

udar munje u objekt koji treba zaštititi.

3.1.18 Udar munje pokraj objekta

udar munje u neposrednoj blizini objekta koji treba zaštititi što može prouzročiti
opasne prenapone

3.1.19 Broj opasnih događaja zbog udara munja u građevinu

ND
očekivani prosječni broj opasnih događaja uslijed udara munja u građevinu.

3.1.20 Broj opasnih događaja uslijed udara munja u opskrbni vod

NL
očekivani prosječni godišnji broj opasnih događaja uslijed udara munja u opskrbni vod.

3.1.21 Broj opasnih događaja uslijed udara munja pokraj građevine

NM
očekivani prosječni broj opasnih događaja uslijed udara munja pokraj građevine

3.1.22 Broj opasnih događaja uslijed udara munja pokraj opskrbnog voda
NI
očekivani prosječni broj opasnih događaja uslijed udara munja pokraj opskrbnog voda.

3.1.23 Elektromagnetski udarni val (impuls) munje

LEMP
elektromagnetska djelovanja struje munje.

NAPOMENA - to uključuje udarne napone i struje putem vodljive veze kao i indukcijske učinke impulsa
elektromagnetskog polja.

12
3.1.24 Udarni val
prolazni val u obliku prenapona i/ili udarne struje kao posljedica LEMP.

NAPOMENA - Udarni valovi prouzročeni LEMP-om mogu nastati uslijed (djelomične) struje munje,
počevši od indukcijskih učinaka na instalacijskim petljama kao i preostalih valova iza SPD.

3.1.25 Čvorište
točka na opskrbnom vodu u kojoj se može zanemariti širenje vala

NAPOMENA - primjeri čvorišta su točke na izvodu razdjelnog opskrbnog voda iz transformatorske

stanice SN/NN, zatim mulitplekseri na telekomunikacijskom vodu ili SPD instaliran duž voda u skladu s
IEC 62305-5.

3.1.26 Materijalne štete

štete na građevini (ili njenom sadržaju) ili na opskrbnom vodu uslijed mehaničkih,
toplinskih, kemijskih i eksplozivnih učinaka munje.

3.1.27 Povrede živih bića

povrede, uključujući gubitak života ljudi ili životinja uslijed dodirnih napona i napona
koraka prouzročenih strujom munje.

3.1.28 Kvar električnog i elektroničkog sustava

trajna šteta na električnom i elektroničkom sustavu uslijed LEMP-a.

3.1.29 Struja kvara

Ia minimalna vršna vrijednost struje munje koja može izazvati kvar na vodu.

3.1.30 Vjerojatnost nastanka štete

Px
vjerojatnost da će opasan događaj prouzročiti štetu na objektu koji treba zaštititi.

3.1.31 Gubitak
Lx
srednji iznos gubitaka (ljudi i dobara) ovisno o vrsti štete uslijed opasnog događaja, u
odnosu na vrijednost (ljudi i dobara) objekta koji treba zaštititi.

3.1.32 Rizik
R
iznos vjerojatnih godišnjih gubitaka (ljudi i dobara) uslijed udara munje, u odnosu na
vrijednost (ljudi i dobara) objekta koji treba zaštititi.

3.1.33 Sastavnica rizika

Rx
djelomičan rizik ovisan o izvoru i vrsti štete.

3.1.34 Prihvatljivi rizik

RT
najveća vrijednost rizika koji se može prihvatiti za objekt koji treba zaštititi.

3.1.35 Zona građevine

ZS

13
dio građevine homogenih značajki za koje vrijedi samo isti sklop parametara pri
procjeni sastavnica rizika.

3.1.36 Odsječak opskrbnog voda

SS
dio opskrbnog voda homogenih značajki za koje vrijedi samo jedan sklop parametara
pri procjeni sastavnica rizika.

3.1.37 Zona zaštite od munje

LPZ
zona u kojoj vlada određena elektromagnetska okolina.

NAPOMENA Granice zone određene LPZ ne moraju biti fizičke granice (npr. zidovi, podovi ili stropovi)

3.1.38 Razina zaštite od munje

LPL
broj koji označuje sklop vrijednosti parametara struje munje koji se odnose na
vjerojatnost da pridružene najveće i najmanje projektirane vrijednosti struje munje ne
će biti prekoračene pri normalnoj pojavi udara munja.

NAPOMENA – Razina zaštite od munje se upotrebljava za projektiranje zaštitnih mjera u skladu s

odgovarajućim sklopom parametara struje munje.

3.1.39 Zaštitne mjere

mjere koje treba poduzeti na objektu koji treba zaštititi da bi se smanjio rizik zbog
udara munja.

3.1.40 Sustav zaštite od munje

LPS
cjeloviti sustav koji se upotrebljava za smanjenje materijalnih šteta uslijed udara munja
u građevinu.

NAPOMENA - LPS se sastoji od vanjskog i unutarnjeg sustava zaštite.

3.1.41 Sustav mjera zaštite od LEMP

LPMS
cjeloviti sustav zaštitnih mjera unutarnjih sustava protiv LEMP.

3.1.42 Zaštitni vodič

metalni vodič koji se upotrebljava za smanjenje materijalnih šteta uslijed udara munja
u opskrbni vod.

3.1.43 Magnetski oklop

zatvoreni metalni zaslon u obliku mreže ili neprekidnog zaslona koji obuhvaća štićeni
predmet ili njegov dio koji se koristi da bi se smanjili kvarovi na električnim ili
elektroničkim sustavima.

3.1.44 Zaštitni kabel za struju munje

poseban kabel s pojačanom izolacijom čiji je metalni oklop u neprekidnom dodiru sa
zemljom bilo izravno, bilo putem vodljivog plastičnog plašta.

3.1.45 Zaštitni kabelski kanal za struju munje

14
kabelski kanal malog otpora u dodiru sa zemljom (primjerice armirani beton s među-
sobno spojenim armaturnim čelikom ili metalni kanal).

3.1.46 Uređaj za zaštitu od udarnog vala

SPD (engl. Surge Protective Device)
uređaj koji je namijenjen ograničenju prolaznih udarnih napona (prenapona) i
skretanju udarnih struja. Sadrži najmanje jednu nelinearnu sastavnicu.

3.1.47 Usklađena SPD zaštita

sklop SPD uređaja odgovarajuće odabranih, usklađenih i ugrađenih s ciljem
smanjenja kvarova električnih i elektroničkih sustava.

3.2 Popis oznaka i kratica

a stopa amortizacije ................................................................................. dodatak G

Ad sabirna površina za udare munja u usamljenu građevinu ................................ A.2
Ad′ sabirna površina za udare munja u građevine s istacima na krovu ............... A.2.1
Ai sabirna površina za udare munja pokraj opskrbnog voda .............. A.4; tablica A.3
Al sabirna površina za udare munja u opskrbni vod .......................... A.4; tablica A.3
Am površina utjecaja za udare munja pokraj građevine ......................................... A.3

B zgrada .............................................................................................................. A.2

c srednja vrijednost mogućih gubitaka na građevini, u novcu ...................... C.4; C.5

CA godišnji troškovi životinja ....................................................................... dodatak G
CB godišnji troškovi zgrade ....................................................................... dodatak G
CC godišnji troškovi sadržaja ..................................................................... dodatak G
Cd koeficijent lokacije .......................................................................... A.2; tablica A.2
Ce koeficijent okoline ........................................................................... A.5; tablica A.5
CL godišnji troškovi ukupnih gubitaka kad ne postoje zašt. mjere ....... 5.6; dodatak G
CRL godišnji troškovi preostalih gubitaka ................................................5.6; dodatak G
CP cijena zaštitnih mjera........................................................................... dodatak G
CPM godišnji troškovi izabranih zaštitnih mjera ....................................... 5.6; dodatak G
CS godišnji troškovi sustava unutar građevine ............................................ dodatak G
Ct korekcijski koeficijent za SN/NN transformator na opskrb. vodu . A.4;tablica A.4
ct ukupna vrijednost građevine, u novcu ............................................... C.4; C.5; E.3

Di razmak u stranu od opskrbnog voda znakovit za udar munje pokraj voda........ A.5
D1 povrede živih bića ........................................................................................... 4.1.2
D2 materijalna šteta ............................................................................................ 4.1.2
D3 kvar električnih i elektroničkih sustava ........................................................... 4.1.2

hz koeficijent koji povećava gubitke kad postoji posebna opasnost .... C.2;tablica C.5
H visina građevine ............................................................................................... A.4
Ha visina građevine na koju je spojen kraj “a” opskrbnog voda ............................. A.4
Hb visina građevine na koju je spojen kraj “b” opskrbnog voda ............................. A.4
Hc visina vodiča nadzemnog voda iznad tla.......................................................... A.4

i kamatna stopa ....................................................................................... dodatak G

15
Ia struja kvara .......................................................................................... D.1.1;D.1.2

Kd koeficijent ovisan o značajkama opskrbnog voda ......................................... D.1.1

KMS koeficijent ovisan o svojstvima mjera zaštite od LEMP ................................. B.4
Kp koeficijent ovisan o mjerama zaštite na opskrbnom vodu ............................. D.1.1
KS1 koeficijent ovisan o učinkovitosti zaslona građevine ........................................ B.4
KS2 koeficijent ovisan o učinkovitosti oklopa kao zaslona unutar građevine ........... B.4
KS3 koeficijent ovisan o značajkama unutarnjeg vođenja instalacija ....................... B.4
KS4 koeficijent ovisan o otpornosti na udarni napon sustava.................................. B.4

L duljina građevine .............................................................................................. A.2

La duljina građevine na kraju “a” opskrbnog voda ................................................. A.4
LA gubici koji se odnose na povrede živih bića ....................................... 6.2; tablica 8
LB gubici u građevini uslijed materijalnih šteta (izrav. udari u građevinu)
.................................................................................................................. 6.2; tablica 8
L'B gubici na poj. vodu uslijed na materijalnih šteta (udar u poj. vod) .... 7.4; tablica 10
Lc duljina odsječka opskrbnog voda A.4
LC gubici uslijed kvarova unutarnjih sustava (udari u građevinu) ........... 6.2; tablica 8
L'C gubici uslijed kvarova opreme opskrbnog voda (udari u građevinu) 7.4; tablica 10
Lf gubici u građevini uslijed materijalnih šteta ...................................................... C.1
L′f gubici na opskrbnom vodu uslijed materijalnih šteta ........................................ E.1
LM gubici uslijed kvarova unutarnjih sustava (udari pokraj građevine) .... 6.3; tablica 8
Lo gubici u građevini uslijed kvarova unutarnjih sustava ....................................... C.1
L′o gubici na opskrbi uslijed kvarova unutarnjih sustava ........................................ E.1
Lt gubici uslijed povreda od dodirnog napona i napona koraka ........................... C.1
LU gubici uslijed povreda živih bića (udari u opskrbni vod) ................... 6.4; tablica 8
LV gubici u građevini uslijed materijalnih šteta (udari u opskrbni vod) .... 6.4; tablica 8
L′V gubici na opskrbnom vodu uslijed materijalnih šteta (udari u opsk. vod)
.................................................................................................................. 7.2; tablica 10
LW gubici uslijed kvarova unutarnjih sustava (udari u opskrbni vod) ...... 6.4; tablica 8
L′W gubici uslijed kvarova opreme opskrbnog voda (udari u opsk. vod) 7.2; tablica 10
LX posljedični gubici na građevini ........................................................................... 6.1
L′X posljedični gubici na opskrbi ............................................................................. 7.1
LZ gubici uslijed kvarova unut. sustava (udari pokraj opskrbnog voda).. 6.5; tablica 8
L′Z gubici uslijed kvarova opreme poj. voda (udari pokraj p. voda) ....... 7.3; tablica 10
L1 gubici ljduskih života u građevini .................................................................... 4.1.3
L2 gubitak javne opskrbe u građevini ................................................................. 4.1.3
L′2 gubitak javne opskrbe (za opskrbni vod) ....................................................... 4.1.3
L3 gubitak kulturne baštine u građevini ........................................................... 4.1.3
L4 gubitak gospodarskih vrijednosti u građevini ................................................. 4.1.3
L′4 gubitak gospodarskih vrijednosti u opskrbi .................................................... 4.1.3

m stopa održavanja ................................................................................... dodatak G

n broj opskrbnih vodova spojenih na građevinu ............................................... D.1.1

NX godišnji broj opasnih događaja .......................................................................... 6.1
ND broj opasnih događaja uslijed udara munje u građevinu ............................... A.2.3
NDa broj opasnih događaja uslijed udara munja u građevinu na kraju “a” opskrbnog
voda ........................................................................................................ A.2.4; tablica 8
Ng gustoća udara munja u zemlju .......................................................................... A.1
NI broj opasnih događaja uslijed udara munja pokraj opskrbnog voda................... A.5

16
NL broj opasnih događaja uslijed udara munja u opskrbni vod ............................... A.4
NM broj opasnih događaja uslijed udara munja pokraj građevine............................ A.3
np broj moguće ugroženih osoba (žrtve ili neopskrbljeni korisnici) ......... C.2; C.3; E.2
ns procijenjeni ili izmjereni godišnji broj sklopnih prenapona ..................... dodatak F
Ns procijenjeni ili izmjereni godišnji broj sklopnih prenapona iznad 2,5 kV dodatak F
nt očekivani ukupni broj osoba (ili korisnika opskrbe) u građevini ......... C.2; C.3; E.2

P vjerojatnost štete .......................................................................................... 3.1.29

PA vjerojatnost povrede živih bića (udari u građevinu) .......................... 6.2; tablica 8
PB vjerojatnost materijalne štete na građevini (udari u građevinu) .......... 6.2; tablica 8
P′B vjerojatnost materijalne štete na opskrbnom vodu (udari u građevinu) 7.4; tablica 10
PC vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari u građevinu ) ............ 6.2; tablica 8
P′C vjerojatnost kvarova opreme opskrbnog voda (udari u građevinu ). 7.4; tablica 10
PLD vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari u opskrbni vod ) ......... B.5; B.6; B.7
PLI vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari pokraj opskrbnog voda ) ......... B.8
PM vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari pokraj građevine) ...... 6.3; tablica 8
PMS vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (bez zaštitnih mjera) .......................... B.4
PSPD vjerojatnost kvarova unut. sustava ili opskrb. vodova uz ugrađene SPD... B.3;B.4
PU vjerojatnost povrede živih bića (udari u opskrbni vod ) ...................... 6.4; tablica 8
PV vjerojatnost materijalne štete na građevini (udari u opskrbni vod )......6.4; tablica 8
P′V vjerojatnost materijalne štete na opskrbnom vodu (udari u poj. vod) 7.2; tablica 10
PW vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari u opskrbni vod ).......... 6.4; tablica 6
P′W vjerojatnost kvarova opreme opskrbnog voda (udari u poj. vod) ..... 7.2; tablica 10
PX vjerojatnost štete na građevini ......................................................................... 6.1
P′X vjerojatnost štete na opskrbnom vodu .............................................................. 7.1
PZ vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava (udari pokraj poj. voda)........ 6.5; tablica 8
P′Z vjerojatnost kvarova opreme napajanja (udari pored poj. voda)....... 7.3; tablica 10

ra koeficijent smanjenja ovisan o vrsti površine tla ............................................... C.2

ru koeficijent smanjenja ovisan o vrsti površine poda ......................................... C.2
rp koeficijent smanjenja gubitaka zbog poduzetih mjera protiv požara ............... C.2
R rizik ............................................................................................................... 3.1.32
RA sastavnica rizika (povreda živih bića - za udare u građevinu) ........................ 4.2.2
RB sastavnica rizika (materijalne štete na građevini - za udare u građevinu) ..... 4.2.2
R′B sastavnica rizika (materijalne štete na opskrb. vodu – za udare u građevinu) 4.2.8
RC sastavnica rizika (kvarovi unutarnjih sustava – za udare u građevinu) .......... 4.2.2
R′C sastavnica rizika (kvarovi opreme opskrb. voda – za udare u građevinu) ...... 4.2.8
RD rizik za građevinu uslijed udara u građevinu .................................................. 4.3.1
rf koeficijent smanjenja gubitaka ovisno o riziku nastanka požara ...................... C.2
RF rizik s obzirom na materijalne štete na građevini ........................................... 4.3.2
R′F rizik s obzirom na materijalne štete na opskrbnom vodu ............................... 4.4.2
RI rizik za građevinu uslijed neizravnih udara munja ......................................... 4.3.1
RM sastavnica rizika (kvarovi unut. sustava – za udare pokraj građevine)........... 4.2.3
R′M rizik RM uz poduzete mjere zaštite ....................................................... dodatak G
RO rizik kvarova unutarnjih sustava ..................................................................... 4.3.2
R′O rizik kvarova opreme opskrbnog voda ........................................................... 4.4.2
Rs jedinični uzdužni otpor oklopa kabela.................................................. B.5;B.8; D.1
RS rizik povrede živih bića .................................................................................. 4.3.2
RT prihvatljivi rizik .............................................................................................. 3.1.34
RU sastavnica rizika (povrede živih bića – za udare u opskrbni vod) .................. 4.2.4
RV sastavnica rizika (materijalne štete na građevini – za udare u opskrbni vod) 4.2.4

17
 R′V sastavnica rizika (materijalne štete na opskrb. vodu – za udare u opskrbni vod) . .
................................................................................................................................ 4.2.6
RW sastavnica rizika (kvarovi unut. sustava – za ud. u priključni opskrb. vod) .... 4.2.4
R′W sastavnica rizika (kvarovi opreme opskrb. voda – za ud. u poj. vod) .......... 4.2.6
RX sastavnica rizika za građevinu ..................................................................... 3.1.33
R′X sastavnica rizika za opskrbni vod ..................................................................... 7.1
RZ sastavnica rizika (kvarovi unut. sustava – za udare pokraj opskrb. voda) ..... 4.2.5
R′Z sastavnica rizika (kvarovi opreme poj. voda – za udare pokraj poj. voda) ..... 4.2.7
R1 rizik gubitka ljudskih života u građevini ................................................... 4.2.1; 4.3
R2 rizik gubitka javne opskrbe u građevini ................................................... 4.2.1; 4.3
R´2 rizik gubitka javne opskrbe na opskrbnom vodu ..................................... 4.2.1; 4.4
R3 rizik gubitka kulturne baštine u građevini ............................................ 4.2.1; 4.3
R4 rizik gubitka gospodarskih vrijednosti u građevini ................................... 4.2.1; 4.3
R´4 rizik gubitka gospodarskih vrijednosti na opskrbnom vodu ..................... 4.2.1; 4.4

S građevina ......................................................................................................... A.2

S godišnja ušteda ...................................................................................... dodatak G
SS odsječak opskrbnog voda ............................................................................. 3.1.36
S1 udari munje u građevinu ................................................................................ 4.1.1
S2 udari munje pokraj građevine ......................................................................... 4.1.1
S3 udari munje u opskrbni vod ............................................................................ 4.1.1
S4 udari munje pokraj opskrbnog voda ............................................................... 4.1.1

t godišnji prekidi opskrbe, u satima ............................................................. C.3; E.2

tp godišnje vrijeme u satima da se osobe nalaze na opasnom mjestu ................ C.2
Td godišnji broj grmljavinskih dana ........................................................................ A.1
Tx točke prijelaza ......................................................................................... dodatak I

4. OBJAŠNJENJE NAZIVA
4.1 Štete i gubici

4.1.1 Izvor šteta

Prvi izvor šteta je struja munje. Sljedeći izvori se razlikuju ovisno o mjestu udara
munje (pogledajte tablicu 1):

S1: udari munje u građevinu,

S2: udari munje pokraj građevine,
S3: udari munje u opskrbni vod,
S4: udari munje pokraj opskrbnog voda.

4.1.2 Vrste šteta

Udar munje može prouzročiti štete ovisno o značajkama objekta koji treba štititi; među
najznačajnijim su: vrsta konstrukcije, sadržaj i namjena, vrsta opskrbnog voda i
upotrijebljene zaštitne mjere.

Za praktične svrhe procjene rizika korisno je razlikovati tri osnovne vrste šteta koje se
mogu pojaviti kao posljedica udara munje. Te vrste jesu (pogledajte tablice 1 i 2):

18
 D1 : povrede živih bića;
D2 : materijalne štete;
D3 : kvarovi električnih i elektroničkih sustava.

Štete na građevini uslijed udara munje mogu se ograničiti na dio građevine ili proširiti
na cijelu građevinu. One mogu zahvatiti okolne građevine i onečistiti okoliš (npr.
kemijska ili radioaktivna ispuštanja).

Udar munje u opskrbni vod može prouzročiti štetu i na samom tom vodu ili cjevovodu
koji se koristi za napajanje kao i na električnim i elektroničkim sustavima u vezi s njim.
Šteta se može proširiti na unutarnje sustave spojene na opskrbni vod.

4.1.3 Vrste gubitaka

Svaka vrsta štete, sama ili u kombinaciji s drugim, može posljedično proizvesti različite
vrste gubitaka u objektu koji treba zaštititi. Vrsta gubitaka koja se može pojaviti ovisi o
značajkama samog objekta kao i njegova sadržaja. U obzir će se uzeti sljedeće vrste
gubitaka (pogledajte tablicu 1):

− L1: gubitak ljudskih života

− L2: gubitak javne opskrbe (napajanja)
− L3: gubitak kulturne baštine
− L4: gubitak gospodarskih vrijednosti (građevina i njen sadržaj, opskrba i gubitak
aktivnosti).

Gubici koji se mogu dogoditi u građevini jesu:

− L1: gubitak ljudskih života

− L2: gubitak javne opskrbe (napajanja)
− L3: gubitak kulturne baštine
− L4: gubitak gospodarskih vrijednosti (građevina i njen sadržaj).

Gubici koje se mogu dogoditi na opskrbi:

− L'2: gubitak javne opskrbe;

− L'4: gubitak gospodarskih vrijednosti (opskrba i gubitak aktivnosti).

NAPOMENA Gubitak ljudskih života u vezi s opskrbom ne obrađuje se u ovoj normi

19
Tablica 1 – Izvori šteta, vrste šteta i vrste gubitaka ovisno o mjestu udara munja
GRAĐEVINA OPSKRBNI VOD
Izvor Vrsta Vrsta Vrsta Vrsta
Točka udara
štete štete gubitaka štete gubitaka

D1 L1, L42)
D2 L'2, L'4
S1 D2 L1,L2, L3,L4
D3 L'2, L'4
D3 L11), L2, L4

S2 D3 L11),L2 , L4

D1 L1, L42)
S3 D2 L'2, L'4
D2 L1, L2, L3, L4
D3 L'2, L'4
D3 L11), L2, L4

S4 D3 L11), L2, L4 D3 L'2, L'4

1)
kod građevina s rizikom nastanka eksplozije i bolnica ili drugih građevina u kojima kvarovi
unutrnjih sustava mogu neposredno ugroziti ljudske živote
2)
kod imovine gdje može doći do gubitka životinja.

20
 Tablica 2 – Rizik u građevini za pojedinu vrstu štete i gubitka

Gubitak L1 L3 L4
L2
Gubitak Gubitak Gubitak
Gubitak javne
ljudskih kulturne gospodarskih
opskrbe
Šteta života baštine vrijednosti

D1
Povrede RS _ _ RS(1)
živih bića

D2
Materijalna RF RF RF RF
šteta

D3
Kvar električnih
RO(2) RO _ RO
ili elektroničkih
sustava
1)
– samo za imovinu gdje je moguć gubitak životinja
2)
– samo za građevine s rizikom eksplozije i za bolnice i druge građevine gdje kvarovi na unutarnjim
sustavima neposredno ugrožavaju ljudske živote.

4.2 Rizik i sastavnice rizika

4.2.1 Rizik
Rizik R je iznos vjerojatnih prosječnih godišnjih gubitaka. Odgovarajući rizik treba
izračunati za svaku vrstu gubitaka koja se može dogoditi na građevini ili na opskrbnom
vodu.
Rizici koje treba proračunati za građevinu su:

R1: rizik gubitka ljudskih života

R2: rizik gubitka javne opskrbe
R3: rizik gubitka kulturne baštine
R4: rizik gubitka gospodarskih vrijednosti.

Rizici koje treba izračunati za opskrbni vod:

R’2: rizik gubitka javne opskrbe

R’4: Rizik gubitka gospodarskih vrijednosti

Za proračun rizika R treba odrediti i izračunati pripadajuće sastavnice (pojedini dijelovi

rizika ovise o izvoru i vrsti štete).
Svaki rizik R je zbroj njegovih sastavnica rizika. Pri izračunu rizika mogu se sastavnice
skupiti u skupine ovisno o izvoru i vrsti štete.

21
4.2.2 Sastavnice rizika za građevinu zbog udara munja u građevinu
RA: sastavnica rizika koja se odnosi na povrede živih bića zbog dodirnog napona i
napona koraka u zonama do 3 m izvan građevine. Gubitak vrste L1 i, ako se
radi o građevini sa životinjama, također i L4 s mogućim gubitkom životinja.

NAPOMENA 1 Sastavnice rizika prouzročene dodirnim naponima i naponima koraka u

građevini uslijed udara munja u građevinu ne razmatraju se u ovoj normi.

NAPOMENA 2 U posebnim građevinama ljudi mogu biti ugroženi uslijed izravnih udara munje
(npr. na vrhu parkirališne zgrade ili stadiona). Takvi se slučajevi također moraju uzeti u obzir uz
upotrebu načela u ovoj normi.

RB: sastavnica rizika koja se odnosi na materijalne štete prouzročene opasnim

izbijanjem unutar građevine koja bi pokrenula eksploziju, što može također
ugroziti i okoliš. Mogu nastati sve vrste gubitaka (L1, L2, L3, L4).

RC: sastavnica rizika koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava zbog prodora
LEMP. Mogu nastati vrste gubitaka L2 i L4 u svim slučejevima, zajedno s
vrstom L1 u slučaju građevina s rizikom od eksplozije ili bolnica i drugih
građevina gdje kvar unutarnjih sustava neposredno ugrožava ljudski život.

4.2.3 Sastavnica rizika za građevinu zbog udara munja pokraj građevine

RM: sastavnica koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava zbog prodora LEMP.
Mogu nastati gubici L2 i L4 u svim slučajevima zajedno s vrstom L1 u slučaju
građevina s rizikom od eksplozije ili bolnica i drugih građevina gdje kvar
unutarnjih sustava neposredno ugrožava ljudske živote.

4.2.4 Sastavnice rizika za građevinu zbog udara munja u opskrbni vod spojen s
građevinom
RU: sastavnica koja se odnosi na povrede živih bića zbog dodirnog napona unutar
građevine zbog struje munje ubrizgane u vod koji ulazi u građevinu. Može
nastati vrsta gubitaka L1 i, a u slučaju poljoprivredne imovine također i vrsta L4
s mogućim gubitkom životinja

RV: sastavnica rizika koja se odnosi na materijalne štete (požar ili eksplozija
pokrenuti opasnim iskrenjem između vanjskog voda i metalnih dijelova
uglavnom na ulaznim točkama vodova u građevinu) zbog struje munje koju bi
prošla kroz ili duž ulaznog opskrbnog voda. Mogu nastati sve vrste gubitaka
(L1, L2, L3, L4).

RW: sastavnica koje se odnosi na kvarove unutarnjih sustava zbog prenapona

induciranih na ulaznim vodovima i prenesenih u građevinu. Mogu nastati vrste
gubitaka L2 i L4 u svim slučajevima, kao i vrsta L1 u slučaju građevine s
rizikom od eksplozije ili bolnice ili druge građevine gdje kvar unutarnjih sustava
neposredno ugrožava ljudske živote.

NAPOMENA – Ovdje su uzeti u obzir samo opskrbni vodovi koji ulaze u građevinu. Udari munja
u cjevovode ili pokraj njih ne smatraju se izvorom štete ako je cijev spojena na sabirnicu za
izjednačivanje potencijala. Ako ta sabirnica nije ugrađena, onda se ta opasnost mora uzeti u
obzir.

22
4.2.5 Sastavnica rizika za građevinu zbog udara munja pokraj opskrbnog voda
spojenog s građevinom
RZ: sastavnica koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava prouzročenih
prenaponima induciranim na ulaznim vodovima i prenesenim u građevinu.
Mogu nastati gubici vrste L2 i L4 u svim slučajevima, kao i vrsta L1 u slučaju
građevina s rizikom eksplozije i bolnica ili drugih građevina gdje kvarovi
unutarnjih sustava neposredno ugrožavaju ljudske živote.

NAPOMENA – Ovdje su uzeti u obzir samo opskrbni vodovi koji ulaze u građevinu. Udari munja
u cjevovode ili pokraj njih ne smatraju se izvorom štete ako je cijev spojena na sabirnicu za
izjednačivanje potencijala. Ako ta sabirnica nije ugrađena, onda se ta opasnost mora uzeti u
obzir.

4.2.6 Sastavnica rizika za opskrbni vod zbog udara munja u taj vod
R'V: sastavnica se odnosi na materijalne štete zbog mehaničkih i toplinskih učinaka
struje munje. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4.

R’W: sastavnica koja se odnosi na kvarove priključene opreme zbog prenapona

putem otpornog spoja. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4.

4.2.7 Sastavnica rizika za opskrbni vod zbog udara munje pokraj tog voda
R’Z: sastavnica se odnosi na kvarove vodova i priključene opreme zbog prenapona
induciranih na tim vodovima. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4.

4.2.8 Sastavnice rizika za opskrbni vod zbog udara munja u građevinu na koju je
opskrbni vod spojen
R’B: sastavnica se odnosi na materijalne štete zbog mehaničkih i toplinskih učinaka
struje munje koja teče duž voda. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4

R’C: sastavnica koja se odnosi na kvarove priključene opreme zbog prenapona

putem galvanske veze. Mogu nastati gubici vrste L'2 i L'4.

23
 4.3 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na građevinu

Sastavnice rizika koje se uzimaju u obzir za pojedinu vrstu gubitaka u građevini jesu:

R1: Rizik gubitka ljudskih života

R1 = RA + RB + RC1) + RM1) + RU + RV + RW1) + RZ1) (1)

1)
samo ako se radi o građevinama s rizikom eksplozije i bolnicama s opremom za održavanje na životu
ili drugim građevinama gdje kvar unutarnjih sustava neposredno ugrožava ljudske živote.

R2: Rizik gubitka javne opskrbe

R2 = RB + RC + RM + RV + RW + RZ (2)

R3: Rizik gubitka kulturne baštine

R3 = RB + RV (3)

R4: Rizik gubitka gospodarskih vrijednosti

R4 = RA2) + RB + RC + RM + RU2) + RV + RW + RZ (4)

2)
vrijedi samo za imovinu s mogućim gubitkom životinja.

Sastavnice rizika koje odgovaraju nekoj vrsti gubitaka skupljene su također i u tablici
3.

Tablica 3. - Sastavnice rizika koje treba uzeti u račun za pojedinu vrstu gubitaka u
građevini
Udar munje u Udar munje
Udar munje u Udar munje opskrbni vod pokraj
građevinu pokraj koji ulazi u opskrbnog
Izvor štete
građevine građevinu voda koji ulazi
u građevinu
S1 S2 S3 S4
Sastavnica rizika RA RB RC RM RU RV RW RZ
Rizik prema vrsti
gubitaka
R1 * * *1) *1) * * *1) *1)
R2 * * * * * *
R3 * *
R4 * 2) * * * *2) *1) *
1)
Samo za građevine s rizikom eksplozije i bolnice ili druge građevine gdje kvar unutarnjih sustava
neposredno ugrožava ljudske živote.
2)
Samo za imovinu s mogućim gubitkom životinja.

24
4.3.1 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na izvor štete

R = RD + RI (5)
gdje je :

RD – rizik zbog udara (izravnih, direktnih) munja u građevnu (izvor S1) koji se sastoji
od zbroja rizika:

RD = RA + RB + RC (6)

RI – rizik zbog udara munja koje utječu na građevinu, ali ju ne pogađaju (neizravni,
indirektni) (izvori: S2, S3 i S4). Definira se kao zbroj sljedećih rizika:

RI = RM + RU + RV + RW + RZ (7)

Za sastavnice rizika i njihove kompozicije pogledajte također tablicu 9.

4.3.2 Skup sastavnica rizika koje se odnose na vrstu štete

R = RS + RF + RO (8)
gdje je:

- RS rizik povreda živih bića (D1) koji je određen zbrojem

RS = RA + RU (9)

- RF rizik materijalnih šteta (D2) koji je određen zbrojem

RF = RB + RV (10)

- RO rizik kvara unutarnjih sustava (D3) koji je određen zbrojem

RO = RM + RC + RW + RZ (11)

Navedene sastavnice rizika i njihove kompozicije može se također vidjeti u tablici 9.

4.4 Kompozicija sastavnica rizika koje se odnose na opskrbne

vodove

Sastavnice rizika s kojima se računa neka vrsta gubitka na opskrbnom vodu jesu:

R’2: rizik gubitka javne opskrbe:

R’2 = R’V + R’W + R’Z + R’B + R’C (12)

R’4 : rizik gubitka gospodarskih vrijednosti

R’4 = R’V + R’W + R’Z + R’B + R’C (13)

25
 Sastavnice rizika s kojima treba računati neku vrstu gubitaka na opskrbnom vodu
dane su i u tablici 4.

Tablica 4 - Sastavnice rizika s kojima treba računati prema vrsti gubitaka

Udar munje u Udar munje Udar munje u

opskrbni vod pokraj građevinu
Izvor štete
opskrbnog voda
S3 S4 S1
Sastavnica rizika R`V R`W R`Z R`B R`C
Rizik prema vrsti
gubitaka
R`2 * * * * *

R`4 * * * * *

4.4.1 Kompozicija sastavnica rizika s obzirom na izvor štete

R’ = R’D + R’I (14)

gdje je:
- R’D rizik zbog (izravnih, direktnih) udara munja u opskrbni vod (izvor S3) koji je
određen zbrojem

R’D = R’V + R’W (15)

- R’I rizik zbog (neizravnih, indirektnih) udara munja koje ne pogađaju opskrbni vod
(izvori S1 i S4) ali utječu na njega i koji je određen zbrojem

R’I = R’B + R’C +R’Z (16)

U vezi navedene kompozicije sastavnica rizika za opskrbni vod pogledajte također i

tablicu 11.

4.4.2 Kompozicija sastavnica rizika s obzirom na vrstu štete

R’ = R’F + R’O (17)

gdje je:
- R’F rizik zbog materijalnih šteta (D2) koji je određen zbrojem

R’F = R’V + R’B (18)

- R’O rizik zbog kvarova električnih i elektroničkih sustava (D3) koji je određen
zbrojem

26
 R’O = R’W + R’Z + R’C (19)

U vezi navedene kompozicije sastavnica rizika za opskrbni vod pogledajte također i

tablicu 11.

4.5 Čimbenici koji utječu na sastavnice rizika

4.5.1 Čimbenici koji utječu na sastavnice rizika u građevini

Značajke građevine i moguće zaštitne mjere koje utječu na sastavnice rizika za
građevinu dane su u tablici 5.

Tablica 5. Čimbenici koji utječu na pojedine sastavnice rizika u građevini

Značajke građevine ili
unutarnjih sustava
RA RB RC RM RU RV RW RZ
Zaštitne mjere
Sabirna površina X X X X X X X X

Otpornost površine tla X

Otpornost poda X

Fizička ograničenja,
izolacija, oznake upozorenja,
X
izjednačivanje potencijala tla
LPS X1) X X2) X2) X3) X3)
Usklađena SPD zaštita X X X X

Prostorni oklop X X

Oklopljenost vanjskih vodova X X X X

Oklopljenost unutarnjih
X X
vodova
Oznake putova za napuštanje
X X
građevine
Mreža za izjednačivanje
X
potencijala

Protupožarne mjere X X

Osjetljivost na požar X X

Posebna opasnost X X

Čvstoća na udarni napon X X X X X X

1)
U slučaju „prirodnog“ ili LPS u skladu s normama i odvodnim vodičima razmaknutim najviše
10 m ili gdje postoje fizičke prepreke može se zanemariti rizik koji se odnosi na povrede živih
bića zbog dodirnog napona i napona koraka.
2)
Samo za vanjski dio LPS u obliku mreže.
3)
Zbog izjednačivanja potencijala.

27
4.5.2 Čimbenici koji utječu na sastavice rizika za opskrbni vod
Značajke opskrbnog voda, građevine na koju je spojen i mogućih zaštitnih mjera koje
utječu na sastavnice rizika dane su u tablici 6.

Tablica 6 – Čimbenici koji utječu na sastavnice rizika za opskrbni vod

Značajka opskrbnog voda
R`V R`W R`Z R`B R`C
Zaštitna mjera

Sabirna površina X X X X X

Zaslon kabela X X X X X

Zaštitni kabel struje munje X X X X X

Zaštitni kabelski kanal struje

X X X X X
munje
Dodatni zaslonski vodiči kabela X X X X X

Otpornost na udarni napon X X X X X

SPD X X X X X

5. UPRAVLJANJE RIZIKOM
5.1 Osnovni postupak
Odluku o tome treba li zaštititi građevinu ili opskrbni vod od djelovanja munje kao i
izbor zaštitnih mjera donosi se u skladu s HRN EN 62305-1. Postupak ide sljedećim
redom:

- uočavanje objekta koji treba zaštititi i njegovih značajka

- uočavanje svih vrsta gubitaka u objektu i odgovarajućih rizika R (R1 do R4)
- proračun rizika R za svaku vrstu gubitaka (R1 do R4)
- proračun nužnosti zaštite te usporedba rizika R1, R2 i R3 za građevinu (R’2 za
opskrbni vod) s prihvatljivim rizikom RT
- proračun troškovne opravdanosti zaštite usporedbom troškova gubitaka sa i bez
zaštitnih mjera. U tom slučaju treba procijeniti sastavnice rizika R4 za građevinu (R’4
za opskrbni vod) da bi se taj rizik mogao proračunati (pogledajte dodatak G).

28
5.2 Građevine koje treba uzeti u obzir za procjenu rizika

Građevina koju treba zaštititi uključuje:

- građevinu kao takvu
- instalacije unutar građevine
- sadržaj građevine
- osobe u građevini ili koje stoje u zoni do 3 metra od vanjske strane građevine
- okolinu na koju bi utjecale štete na građevini

Zaštita ne uključuje opskrbne vodove izvan građevine.

NAPOMENA Promatrana građevina može biti podijeljena na nekoliko zona (pogledajte odjeljak 6).

5.3 Opskrbni vodovi koje treba uzeti uz obzir pri procjeni rizika

Opskrbni vod koji treba zaštititi je fizički spoj između:

− telekomunikacijske centrale i građevine korisnika ili između dviju telekomuni-
kacijskih centrala ili dviju korisničkih zgrada, kad se radi o telekomunikacijskim
(TLC) vodovima
− telekomunikacijske centrale ili zgrade korisnika i distribucijskog čvorišta ili između
dvaju distribucijskih čvorišta, kad se radi o telekomunikacijskim (TLC) vodovima
− VN transformatorske stanice i zgrade korisnika, kad se radi o elektroenergetskom
vodu
− mrežne distribucijske stanice i građevine korisnika kad se radi o cjevovodima.

Opskrbni vod koji treba uzeti u obzir uključuje opremu voda i opremu na završetcima
kao što su:
− multiplekseri, pojačala, optički sklopovi, brojila, kabelske završnice itd.
− prekidači, nadstrujna zaštita, brojila itd.
− sustavi nadzora, sigurnosni sustavi, brojila itd.

Zaštita ne uključuje opremu korisnika ili bilo koju građevinu spojenu na kraju
opskrbnog voda.

5.4 Prihvatljivi rizik RT

Odgovornost za određivanje veličine prihvatljivog rizika u nadležnosti je odgovara-

jućeg ovlaštenog tijela.

Reprezentativne vrijednosti prihvatljivog rizika RT, na mjestima gdje djelovanje munje

uključuje gubitak ljudskih života ili kulturnih vrijednosti navedene su u tablici 7.

29
 Tablica 7 – Tipični iznosi prihvatljivog rizika RT

Vrsta gubitaka RT
gubitak ljudskih života 10-5
gubitak javne opskrbe 10-3
gubitak kulturne baštine 10-3

5.5 Postupak proračuna nužnosti zaštite

Prema HRN EN 62305-1, treba pri proračunu nužnosti zaštite uzeti u obzir sljedeće
rizike:
− rizike R1, R2 i R3 za građevinu
− rizik R’1 i R’2 za opskrbni vod.

Za svaki rizik koji je uzet u obzir treba postupiti redom na sljedeći način:

- uočiti sastavnice rizika Rx od kojih je sastavljen

- proračunati pojedine sastavnice rizika Rx
- proračunati ukupan rizik R (pogledajte 4.3)
- odrediti prihvatljivi rizik RT
- usporediti rizik R s prihvatljivim rizikom RT

Ako je R ≤ RT, zaštita od munje nije potrebna.

Ako je R > RT, zaštitne su mjere potrebne da bi se rizik smanjio na R ≤ RT za sve rizike
kojima je objekt podložan.

Postupak proračuna nužnosti postavljanja zaštite prikazan je na slici 1.

30
 Slika 1 – Postupak odlučivanja o nužnosti zaštite

5.6 Postupak pri proračunu gospodarske opravdanosti zaštite

Osim nužnosti zaštite na građevini ili opskrbnom vodu, korisno je ustanoviti
gospodarsku korist postavljanja zaštitnih mjera za smanjenje gospodarskih gubitaka
L4.

Procjena sastavnica rizika R4 za građevinu (R’4 za opskrbni vod) omogućuje korisniku

da izračuna troškove gubitaka sa ili bez postavljenih zaštitnih mjera (pogledajte
dodatak G).

31
Postupak ustanovljavanja troškovne učinkovitosti zaštite zahtijeva:
− određivanje sastavnica RX koje čine rizik R4 za građevinu (R’4 za opskrbni vod)
− proračun određenih sastavnica rizika RX bez novih/dodatnih zaštitnih mjera
− proračun godišnjih troškova gubitaka za svaku sastavnicu rizika RX
− proračun godišnjih troškova CL ukupnih gubitaka bez zaštitnih mjera
− prihvaćanje određenih zaštitnih mjera
− proračun sastavnica rizika RX ako se poduzmu odabrane zaštitne mjere
− proračun godišnjih troškova preostalih gubitaka za svaku sastavnicu rizika RX u
štićenoj građevini ili opskrbnom vodu
− proračun ukupnih troškova CRL preostalih gubitaka ako postoje zaštitne mjere
− proračun godišnjih gubitaka CPM odabranih zaštitnih mjera
− usporedba troškova.

Ako je CL < CRL + CPM , smatra se da zaštita od munje nije isplativa.

Ako je CL ≥ CRL + CPM postavljanje zaštitnih mjera najvjerojatnije je rentabilno u

predvidivom vremenu trajanja građevine.

Postupak proračuna gospodarske opravdanosti zaštite prikazana je na slici 2.

Slika 2 - Postupak proračuna troškovne opravdanosti zaštitnih mjera

32
5.7 Zaštitne mjere

Zaštitne su mjere namijenjene smanjenju rizika ovisno o vrsti štete.

Smatra se da su zaštitne mjere učinkovite samo ako su u skladu sa zahtjevima

odgovarajućih norma:

− HRN EN 62305-3 za zaštitu od povrede živih bića i materijalnih šteta u građevini

− HRN EN 62305-4 za zaštitne mjere kojima se smanjuju kvarovi unutarnjih sustava
− HRN EN 62305-5 za zaštitu opskrbnih vodova.

5.8 Izbor zaštitnih mjera

Najpogodnije zaštitne mjere odabire projektant prema udjelu svake sastavnice rizika u
ukupnom riziku R i prema tehničkim i gospodarskim značajkama različitih zaštitnih
mjera.

Moraju se odrediti kritični parametri da bi se upotrijebilo najučinkovitije mjere za

smanjenje rizika R.

Za svaku vrstu gubitaka postoji više zaštitnih mjera koje same za sebe ili u kombinaciji
s drugim zadovoljavaju uvjet R ≤ RT. Treba prihvatiti rješenje koje ima tehničke i
gospodarske prednosti. Pojednostavnjeni potupak za izbor zaštitnih mjera prikazan je
u dijagramu toka za građevine na slici 3. a za opskrbne vodove na slici 4. U svakom
slučaju izvođač radova ili projektant moraju pronaći najkritičnije sastavnice rizika i
smanjiti ih, uzevši u obzir i gospodarsku stranu.

33
Slika 3 – Postupak izbora zaštitnih mjera za građevine

34
 Slika 4 - Postupak izbora zaštitnih mjera za opskrbni vod

6. PROCJENA SASTAVNICA RIZIKA ZA GRAĐEVINU

6.1 Osnovna jednadžba
Svaka sastavnica rizika RA, RB, RC, RM, RU, RV, RW i RZ, kao što je objašnjeno u
odjeljku 4, može se izraziti sljedećom jednadžbom:

RX = NX × PX × LX (20)
gdje je :
NX – godišnji broj opasnih događaja (pogledajte i dodatak A),
PX – vjerojatnost nastanka štete na građevini (pogledajte i dodatak B),
LX – posljedični gubitak (pogledajte i dodatak C).

NAPOMENA 1 – Broj NX opasnih događaja ovisan je o gustoći udara munja u zemlju (Ng) i o
značajkama objekta koji treba zaštititi, njegove okoline i tla.
NAPOMENA 2 – Vjerojatnost nastanka štete PX ovisna je o značajkama objekta koji treba zaštititi i o
predviđenim zaštitnim mjerama.

35
NAPOMENA 3 – Posljedični gubitak LX ovisan je o upotrebi objekta prema njegovoj namjeni, nazočnosti
ljudi, vrsti javne opskrbe, vrijednosti oštećenih dobara kao i o zaštitnim mjerama postavljenim za
ograničenje veličine gubitaka.

6.2 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u građevinu

Za proračun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja u građevinu

upotrebljavaju se sljedeći izrazi:

- sastavnice koje se odnose na povrede živih bića (D1)

RA = ND × PA × LA (21)

- sastavnice koje se odnose na materijalne štete (D2)

RB = ND × PB × LB (22)

- sastavnice koje se odnose na kvarove unutarnjih sustava (D3)

RC = ND × PC × LC (23)

Parametri za procjenu tih sastavnica rizika dani su u tablici 8.

6.3 Procjena sastavnice rizika zbog udara munja pokraj građevine

(S2)

Za proračun sastavnice rizika koje se odnose na udare munja pokraj građevine

upotrebljava se sljedeći izraz:

- sastavnica koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava (D3)

RM = NM × PM × LM (24)

Parametri za procjenu te sastavnice rizika dani su u tablici 8.

6.4 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u opskrbni vod

spojen na građevinu (S3)

Za proračun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja u opskrbni vod

upotrebljavaju se sljedeći izrazi:

- sastavnice koje se odnose na povrede živih bića (D1)

RU = (NL + NDa) × PU × LU (25)

- sastavnice koje se odnose na materijalne štete (D2)

36
 RV = (NL + NDa) × PV × LV (26)

- sastavnice koje se odnose na kvarove unutarnjih sustava (D3)

RW = (NL + NDa) × PW × LW (27)

Parametri za procjenu tih sastavnica rizika dani su u tablici 8.

Ako se opskrbni vod sastoji od više odsječaka (pogledajte 7.6), vrijednosti RU, RV i RW
treba uzeti kao zbroj vrijednosti RU, RV i RW pojedinih odsječaka. Uzimaju se u obzir
samo odsječci između građevine i prvog distribucijskog čvorišta.

U slučaju da je na građevinu spojeno više od jednog voda na odvojenim trasama,

proračun treba provesti za svaki vod posebno.

6.5 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog

voda spojenog na građevinu (S4)
Za proračun sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog voda spojenog na
građevinu upotrebljava se sljedeći izraz:

- sastavnica koja se odnosi na kvarove unutarnjih sustava

RZ = (NI - NL) × PZ × LZ (28)

Parametri za procjenu tih sastavnica rizika dani su u tablici 8.

Ako opskrbni vod ima više od jednog odsječka (pogledajte 7.6), iznos RZ treba
računati kao zbroj iznosa RZ sastavnica rizika pojedinih odsječaka voda. Uzimaju se
oni odsječci koji se nalaze između građevine i prvog distribucijskog čvorišta.

NAPOMENA Podrobnije obavijesti o TLC vodovima dane su u Preporukama ITU K.46

U slučaju da je na građevinu spojeno više od jednog voda na odvojenim trasama,

proračun treba provesti za svaki vod posebno.

Za ovu procjenu vrijedi da ako je (NI - NL) < 0, onda se uzima da je (NI - NL) = 0.

37
Tablica 8 – Parametri za procjenu sastavnica rizika za građevinu
Oznaka Opis Vrijednost dana u

Prosječan godišnji broj udara munja

ND - udar u građevinu Odjeljak A.2
NM - udar pokraj građevine Odjeljak A.3
NL - udar u vod koji ulazi u građevinu Odjeljak A.4
NI - udar pokraj voda koji ulazi u građevinu Odjeljak A.5
NDa udar u građevinu na “a” kraju voda (slika 5) Odjeljak A.2
Vjerojatnost da će udar u građevinu prouzročiti:
PA - povrede živih bića Odjeljak B.1
PB - materijalne štete Odjeljak B.2
PC - kvarove unutarnjih sustava Odjeljak B.3

Vjerojatnost da će udar pokraj građevine prouzročiti:

PM - kvarove unutarnjih sustava Odjeljak B.4

Vjerojatnost da će udar u vod prouzročiti:

PU - povrede živih bića Odjeljak B.5
PV - materijalne štete Odjeljak B.6
PW - kvarove unutarnjih sustava Odjeljak B.7

Vjerojatnost da će udar pokraj voda prouzročiti:

PZ - kvarove unutarnjih sustava Odjeljak B.8
Gubici nastali zbog:
L A = LU = r a × L t - povrede živih bića Odjeljak C.2
L B = LV = r × r f × h × L f - materijalnih šteta Odjeljci C.2, C.3, C.4, C.5
LC, = LM, = LW, = LZ = Lo - kvarova unutarnjih sustava Odjeljci C.2, C.3, C.5
NAPOMENA – Iznosi gubitaka Lt, Lf, Lo i koeficijenti rp, ra, ru , rf koji smanjuju gubitke te koeficijent hZ
koji povećava gubitke, dani su u dodatku C i tablicama C.2, C.3, C.4 and C.5.

građevina b (koju treba zaštititi) građevina a (susjedna)

Slika 5. Građevine na krajevima voda: građevina na kraju „b“ koju treba zaštititi
(građevina b) i susjedna građevina na kraju „a“ voda (građevina a)

38
6.6 Zbirno o sastavnicama rizika za građevine

Sastavnice rizika zbrojene su u tablici 9 prema raznim vrstama i izvorima štete.

Tablica 9 – Sastavnice rizika za građevinu za razne vrste štete od različitih izvora

S4
S3 Rezultirajući rizik
Izvor štete S1 S2 Udar munje
Udar munje u prema vrsti štete
Udar munje u Udar munje pokraj
opskrbni vod
Šteta građevinu pokraj građevine opskrbnog
voda
D1
povrede živih bića RU =(NL + NDa)
RA = ND×PA×ra×Lt RS= RA + RU
×PU×ru×Lt
D2 RB =ND×PB×rp RV =(NL + NDa)
materijalna šteta RF = RB + RV
×hz×rf×Lf ×PV×rp×hz×rf×Lf
D3
kvar električnih i RW = RZ =(NI – NL)
RC = ND×PC×Lo RM = NM×PM×Lo RO=RC+RM+RW+RZ
elektroničkih sustava (NL + NDa)×PW×Lo ×PZ×Lo

Rezultirajući rizik
prema izvoru štete RD =RA+ RB + RC RI = RM + RU + RV + RW +RZ

Ako je građevina podijeljena na zone ZS (pogledajte 6.7), svaku sastavnicu rizika treba izračunati posebno za svaku zonu ZS.

Ukupni rizik R za građevinu je zbroj sastavnica rizika svih pojedinih zona ZS koje na koje je građevina podijeljena.

39
 6.7 Podjela građevine na zone ZS

Zbog procjene pojedine sastavnice rizika, može se građevinu podijeliti na zone ZS od

kojih svaka ima ujednačene značajke. Međutim građevina može biti ili se može
promatrati kao jedna zona.

Zone ZS se uglavnom određuju na temelju sljedećih značajka:

− vrste tla ili poda (sastavnice rizika RA i RU)

− postoje li požarno otporni odjeljci (sastavnice rizika RB i RV)
− postoje li prostorni zasloni ili oklopi (sastavnice rizika RC, RM, RW i RZ).

Nadalje se zone mogu odrediti prema:

− rasporedu unutarnjih sustava (sastavnice rizika RC i RM)

− postojećim i predviđenim zaštitnim mjerama (sve sastavnice rizika)
− gubicima vrijednosti Lx (sve sastavnice rizika).

Pri podjeli građevine u zone ZS treba uzeti u obzir izvedivost postavljanja najpogodnijih
zaštitnih mjera.

6.8 Procjena sastavnica rizika u građevini sa ZS zona

Pravila za proračun sastavnica ovog rizika ovisi o vrsti rizika.

6.8.1 Rizici R1, R2 i R3

6.8.1.1 Građevina obuhvaćena jednom zonom zaštite

U ovom slučaju određena je jedna zona ZS koja obuhvaća cijelu građevinu. Prema
odjeljku 6.7, rizik R je zbroj sastavica rizika Rx u građevini. Za proračun sastavnica rizika i
odabir odgovarajućih utjecajnih parametara, postupa se prema sljedećim pravilima:

- parametri koji se tiču broja N opasnih događaja moraju se izračunati prema dodatku
A,
- parametri koji se tiču vjerojatnosti P štete moraju se izračunati prema dodatku B,

Nadalje:
- za sastavnice RA, RB, RU, RV,RW i RZ treba odrediti samo jednu vrijednost za svaki
promatrani parametar. Na mjestima gdje se može odrediti više od jedne vrijednosti
parametara treba izabrati najveću od njih.

- za sastavnice RC i RM, ako postoji više od jednog unutarnjeg sustava u pojedinoj

zoni, vrijednosti PC i PM izračunavaju se iz sljedećih jednadžbi:

PC = 1 – (1 - PC1) × (1 - PC2) × (1 - PC3) (29)

40
 PM = 1 – (1 - PM1) × (1 - PM2) × (1 - PM3) (30)

gdje se parametri PCi i PMi odnose na pojedini unutarnji sustav i.

- parametri koji se odnose na iznos gubitaka L izračunavaju se prema dodatku C.

Za tu zonu mogu se rabiti tipične srednje vrijednosti navedene u dodatku C, ovisno

o namjeni građevine.

Ako za pojedini parametar, s iznimkom PC i PM, u zoni ima više od jedne vrijednosti
mora se pretpostaviti vrijednost parametra koja vodi do najveće vrijednosti rizika,

Određivanjem jedinstvene zone za građevinu može dovesti do velikih troškova zaštite

jer se svaka zaštitna mjera mora provesti na svim dijelovima građevine.

6.8.1.2 Građevine s više zona zaštite

U ovom slučaju građevina je podijeljena na više zona ZS. Rizik za građevinu je zbroj
rizika svih zona u građevini; u pojedinoj zoni rizik se računa kao zbroj svih rizika koji se
odnose na tu zonu.

Za proračun sastavnica rizika i odabir odgovarajućih parametara upotrebljavaju se pravila

navedena u odjeljku 6.8.1.1.

Podjelom građevine na zone omogućuje se projektantu da u proračunu sastavnica rizika

uzme u obzir specifične značajke svakog dijela građevine i odabere najpogodnije mjere
zaštite po zonama te na taj način smanji ukupne troškove zaštite od munje.

6.8.2 Rizik R4
Bez obzira treba li ili ne treba odrediti zaštitu za smanjenje rizika R1,R2 i R3 , korisno je
izračunati gospodarsku opravdanost postavljanja zaštitnih mjera, da bi se smanjio rizik
gospodarskih gubitaka R3.

Predmeti za koje treba procijeniti rizik R4 odabiru se između sljedećih:

- cijela građevina
- dio građevine
- unutarnja instalacija
- dio unutarnje instalacije
- dio opreme
- sadržaj građevine

Troškovi gubitaka u pojedinim zonama izračunavaju se prema dodatku G. Ukupni

troškovi gubitaka za građevinu sastavljeni su od zbroja troškova gubitaka svih zona.

41
7. PROCJENA SASTAVNICA RIZIKA ZA OPSKRBNE VODOVE
7.1 Osnovne jednadžbe
Svaka sastavnica rizika R’V, R’W, R’Z, R’B i R’C, kao što je objašnjeno u odjeljku 4, može
se izraziti sljedećom općom jednadžbom:

R’X = NX × P’X × L’X (31)

u kojoj oznake znače:

NX – broj opasnih događaja (pogledajte i dodatak A),

P’X – vjerojatnosti štete na opskrbnom vodu (pogledajte dodatak D),
L’X – posljedični gubitak (pogledajte i dodatak E)

7.2 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja u opskrbni vod

Za proračun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja u opskrbni vod,
upotrebljava se sljedeći izraz:

- sastavnice rizika za materijalne štete (D2)

R'V = NL × P’V × L’V (32)

- sastavnice koje se odnose na kvarove priključene opreme (D3)

R'W = NL × P’W × L’W (33)

Parametri za procjenu tih sastavnica rizika dani su u tablici 10.

7.3 Procjena sastavnica rizika zbog udara munja pokraj opskrbnog

voda
Za proračun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja pokraj opskrbnog voda,
upotrebljava se sljedeći izraz:

- sastavnice koje se odnose na kvarove priključene opreme (D3)

R'Z = (NI – NL ) × P’Z × L’Z (34)

Parametri za procjenu te sastavnice rizika dani su u tablici 10.

Za ovu procjenu vrijedi da ako je (NI – NL ) < 0, onda uzeti da je (NI – NL ) = 0.

42
7.4 Procjena sastavnice rizika zbog udara munje u građevinu na koju
je opskrbni vod spojen
Za proračun sastavnica rizika koje se odnose na udare munja u svaku građevinu na
koju je opskrbni vod spojen, upotrebljavaju se za odsječak voda koji je spojen na
građevinu sljedeće jednadžbe:
- sastavnice koje se odnose na materijalne štete (D2)

R’B = ND × P’B × L’B (35)

- sastavnice koje se odnose na kvarove opreme (D3)

R’C = ND × P’C × L’C (34)

Parametri za proračun tih sastavnica rizika prikazani su u tablici 10.

Tablica 10 – Parametri za procjenu sastavnica rizika za opskrbni vod

Oznaka Opis Vrijednost dana u

Prosječan godišnji broj udara munja

ND - udar u građevinu na koju je vod spojen Odjeljak A.2
NL - u opskrbni vod Odjeljak A.4
NI - pokraj opskrbnog voda Odjeljak A.5

Vjerojatnost da će udar munje u susjednu građevinu prouzročiti

P'B - materijalne štete Odjeljak D.1.1

P'C - kvarove priključene opreme Odjeljak D.1.1
Vjerojatnost da će udar munje u opskrbni vod prouzročiti
P'V - materijalne štete Odjeljak D.1.2
P'W - kvarove priključene opreme Odjeljak D.1.2
Vjerojatnost da će udar munje pokraj opskrbnog voda prouzročiti
P'Z - kvarove priključene opreme Odjeljak D.1.3
Gubici nastali zbog
tablica E.1 jedn.
L'B = L'V = L'f - materijalnih šteta (E.2)
tablica E.1 jedn.
L'C = L'W = L'Z = L'o - kvarove priključene opreme
(E.3)

43
7.5 Zbirno o sastavnicama rizika za opskrbni vod
Sastavnice rizika za opskrbni vod zbirno su prikazani u tablici 11, ovisno o raznim
vrstama i izvorima štete.

Tablica 11 – Sastavnice rizika za opskrbni vod za različite vrste štete čiji su uzroci u
raznim izvorima
S4
Izvor štete S3 Udar munje S1
Ukupni rizik
Udar munje u pokraj Udar munje u
prema vrsti štete
Vrsta štete opskrbni vod opskrbnog građevinu
voda
D2 R'B =
Materijalne štete R'V = NL × P'V × L'V NDi × P'B × L'B RF = R`V + R`B

D3
Kvarovi električnih R'W = R'Z = (NI – NL) × R'C = RO =
i elektroničkih NL × P'W × L'W P'Z × L'Z ND × P'C × L'C R`Z + R`W + R`C
sustava
Ukupni rizik prema
izvoru štete R`D = R `V + R`W R`I = R`Z + R`B + R`C

Ako je opskrbni vod podijeljen na odsječke SS (pogledajte 7.6), sastavnice rizika R'V,
R'W i R'Z opskrbnog voda treba izračunati kao zbroj svih odgovarajućih sastavnica
svakog odsječka opskrbnog voda.

Sastavnicu rizika R'Z treba izračunati za svaku prijelaznu točku (pogledajte IEC 62305-
5) opskrbnog voda, a za R'Z treba konačno uzeti najveću vrijednost.

NAPOMENA Podrobnije obavijesti o TLC vodovima dane su u Preporukama ITU K.46

Sastavnice rizika R'B i R'C opskrbnog voda treba izračunati kao zbroj odgovarajućih
sastavnica rizika za svaku građevinu spojenu na opskrbni vod.

Ukupni rizik R za opskrbni vod je zbroj sastavnica rizika R'B, R'C, R'V, R'W, i R'Z.

7.6 Podjela opskrbnog voda na odsječke SS

Za procjenu svake sastavnice rizika, opskrbni se vod može podijeliti na odsječke SS.
Međutim, vod može biti ili se može uzeti kao jedan odsječak.

Za sve sastavnice rizika (R'B, R'C, R'V, R'W, R'Z), odsječci SS su uglavnom određeni:

− vrstom opskrbnog voda (nadzemni ili podzemni)

− čimbenicima koji utječu veličinu sabirne površine (Cd, Ce, Ct)

− značajkama opskrbnog voda (vrsta izolacije kabela, otpor zaštitnog vodiča)

Nadalje odsječci se mogu odrediti prema:

44
− vrsti priključenih uređaja

− postojećim ili predviđenim zaštitnim mjerama.

Pri podjeli opskrbnog voda na odsječke treba uzeti u obzir izvedivost najpogodnijih
zaštitnih mjera.

Ako na nekom odsječku ima više od jedne vrijednosti nekog parametra, treba uzeti
iznos koji vodi do najveće vrijednosti rizika.

Operator mreže ili vlasnik opskrbnog voda treba izračunati relativnu vrijednost
očekivanih gubitaka na opskrbi za pojedinačnu štetu. Ako se taj izračun ne može dobiti,
predlaže se uzeti reprezentativne vrijednosti iz dodatka E.

45
 DODATAK A
(obavijesni)

Procjena godišnjeg broja opasnih udara munje N

A.1. Općenito
Godišnji broj opasnih događaja N zbog udara munja koji imaju utjecaja na objekt koju
se kani zaštititi ovisi o području grmljavinske aktivnosti na kojem se građevina nalazi
kao i o njenim fizičkim značajkama. Općenito je prihvaćen način proračuna N tako da
se pomnoži gustoća udara munja u tlo Ng s ekvivalentnom sabirnom površi-nom
objekta uz uzimanje u obzir korekcijskih koeficijenata ovisnih o značajkama objekta.

Gustoća udara munje Ng, je broj udara munje na km2 godišnje. Taj se podatak u većini
zemalja u svijetu dobiva iz automatskog sustava za određivanje mjesta udara munja.

NAPOMENA Ako ne postoji karta gustoće udara munja Ng , ta se veličina može procijeniti iz izraza:

Ng ≈ 0,1 Td

gdje je Td, broj grmljavinskih dana godišnje koji se može se očitati iz izokerauničkih karata.

Događaji koji se smatraju opasnim za građevinu koju treba zaštititi su:

− udari munja u građevinu
− udari munja pokraj građevine
− udari munja u opskbni vod koji ulazi u građevinu
− udari munja pokraj opskrbnog voda koji ulazi u građevinu
− udari munja u građevinu na koju je spojen oskrbni vod.

Udari munja koji se smatraju opasnim za opskrbni vod koji treba zaštititi su:
− udari munja u opskrbni vod
− udari munja pokraj opskrbnog voda
− udari munja u građevinu na koju je opskrbni vod spojen.

A.2. Procjena srednjeg broja opasnih događaja pri udarima munja

u građevinu ND , te u građevinu spojenu na kraju "a" opskrbnog voda (NDa)

7.6.1 Određivanje sabirne površine Ad

Za odvojene građevine na ravnom terenu, sabirna površina Ad je površina određena
presjekom između ravnine površine tla i pravca s nagibom 1/3 koji prolazi gornjim
dijelovima građevine (gdje ju dotiče) i rotira oko tih točaka. Određivanje vrijednosti Ad
može se obaviti grafički ili matematički.

Pravokutna građevina
Za građevinu pravokutnog oblika duljine L, širine W, i visine H na ravnom zemljištu,
sabirna je površina jednaka:

Ad = L × W + 6 × H × (L + W) + 9 × π × H 2 (A.2)

46
gdje su dimenzije promatrane građevine L, W i H izražene u metrima (slika A.1).

NAPOMENA - Točniji izračun dobiva se uzevši u obzir relativnu visinu građevine s obzirom na okolne
građevine ili tlo unutar udaljenosti od 3H od građevine.

Slika A.1 – Sabirna površina Ad za usamljenu građevinu

A.2.1.1 Građevina složenog oblika

Ako se radi o građevini složenog oblika kao što su dijelovi istaknuti iznad krova
(pogledajte sliku A.2), treba upotrijebiti grafičku metodu određivanja Ad (pogledajte sliku
A.3), jer razlike mogu biti prevelike ako se upotrijebe bilo najveće (Admax) bilo najmanje
(Admin) dimenzije (pogledajte tablicu A.1).

Prihvatljiva približna vrijednost sabirne površine je najveća vrijednost između Admin i

sabirne površine koja pripada istaknutom dijelu iznad krova A'd. A'd se može izračunati
uz pomoć jednadžbe:

A'd = 9 × π × Hp2 (A.3)

gdje je Hp visina istaknutog dijela iznad krova.

Različiti iznosi sabirnih površina prema navedenim metodama prikazane su u tablici

A.1.

47
Tablica A.1 – Iznosi sabirne površine ovisno o načinu proračuna

Građevina Građevina Istak iznad

Grafička metoda (najveće (najmanje krova
dimenzije) dimenzije) Hp
Dimenzije
pogledajte sliku
građevine A.2
70 × 30 × 40 70 × 30 × 25 40
(L, W, H), m
Ad = 47 700 Admax = 71 316 Admin = 34 770 A'd = 45 240
m2 pogl. sliku A.3 pogl. sliku A.3

Slika A.2 – Tlocrt i nacrt građevine složena oblika

48
 Slika A.3 – Razne metode određivanja sabirne površine za građevinu na slici A.2

A.2.1.2 Građevina kao dio zgrade

U primjeru kad se promatrana građevina S sastoji samo od dijela zgrade B, može se
računati površinu Ad uvrstivši dimenzije građevine S ako su ispunjeni sljedeći uvjeti
(vidjeti sliku. A.4):
− da građevina S čini odvojeni okomiti dio zgrade B
− da za građevinu B nema rizika od eksplozije
− da nema mogućnosti prijelaza požara na građevinu S iz dijelova zgrade B zbog
upotrebe zidova s otpornošću na požar od 120 minuta (REI 120) ili zbog upotrebe
drugih odgovarajućih mjera zaštite
− da je onemogućen prodor prenapona duž zajedničkih opskrbnih vodova (ako
postoje) postavljanjem odgovarajuće prenaponske zaštite na ulaznim točkama tih
vodova u građevinu ili zbog upotrebe drugih odgovarajućih mjera zaštite.

NAPOMENA Za definiciju i obavijesti o REI pogledajte Sl. list Europske unije 1994/28/02, n. C 62/63.
Ukoliko ovi uvjeti nisu ispunjeni, mora se računati s dimenzijama cijele zgrade B.

49
 Slika A.4 – Građevina koju će se uzeti u obzir pri proračunu sabirne površine Ad

A.2.2 Lokacija građevine u odnosu na druge objekte

Relativan položaj građevine kojim se nadomješta okolne objekte ili njen izloženi položaj
izračunava se uz pomoć koeficijenta položaja građevine Cd (pogledajte tablicu A.2)

Tablica A.2 - Koeficijent položaja građevine Cd

Relativan položaj građevine koju se štiti Cd
građevina okružena višim građevinama ili drvećem 0,25
građevina okružena građevinama ili drvećem jednake ili manje 0,5
visine
usamljena građevina: u blizini nema drugih objekata 1
usamljena građevina na vrhu brijega ili humka 2

50
A.2.3 Broj opasnih događaja ND za građevinu (na „b“ kraju opskrbnog voda)

ND se može izračunati kao umnožak:

ND = Ng × Ad/b × Cd/b × 10-6 (A.4)

gdje je:

Ng gustoća broja udara munje u tlo (udara/km2/godišnje)

Ad/b sabirna površina za usamljenu građevinu (m2) (pogledajte sliku A.1)
Cd/b koeficijent položaja građevine (pogledajte tablicu A.2).

A.2.4 Broj opasnih događaja NDa za susjednu građevinu (na „a“ kraju opskrbnog
voda)
Prosječan godišnji broj opasnih događaja uslijed udara munja u građevinu na kraju „a“
opskrbnog (pogledajte 6.5 i sliku 5) može se izračunati kao umnožak:

NDa = Ng × Ad/a × Cd/a × Ct × 10-6 (A.5)

gdje je:
Ng gustoća udara munja u tlo (udara/km2/godišnje)
Ad/a sabirna površina za usamljenu građevinu (m2) (pogledajte sliku A.1)
Cd/a koeficijent položaja susjedne građevine (pogledajte tablicu A.2)
Ct korekcijski koeficijent ukoliko postoji transf. stanica SN/NN na opskrbnom vodu
na koji je građevina spojena, smještena između mjesta udara munje i građevine
(pogledajte tablicu A.4). Taj se koeficijent upotrebljava za odsječke voda na
strani udaljenijoj od transformatorske stanice u odnosu na građevinu.

A.3. Proračun srednjega godišnjeg broja opasnih događaja uslijed udara munja
pokraj građevine NM
NM se može izračunati kao umnožak:

NM = Ng × (Am – Ad/b × Cd/b) × 10-6 (A.6)

gdje je:
Ng gustoća udara munja u tlo, udara/km2/godišnje
Am sabirna površina za udare munja pokraj građevine, m2

Sabirna površina Am za građevinu proteže do udaljenosti od 250 m od vanjskih rubova

građevine (pogledajte sliku A.5)

Ako je NM < 0, mora se pri procjeni uzeti da je NM = 0

A.4 Proračun srednjeg godišnjeg broja opasnih događaja pri udarima munja u
opskrbni vod NL

Za vod koji se sastoji od jednog osječka NL se može izračunati iz izraza:

51
 NL = Ng × Al × Cd × Ct × 10-6 (A.7)

gdje je
Ng gustoća udara munja u tlo, udara/km2/god.
Al sabirna površina za udare munja u opskrbni vod (m2) (vidjeti tablicu A.3 i sliku
A.5)
Cd koeficijent položaja za vod (vidjeti tablicu A.2)
Ct korekcijski koeficijent ako postoji SN/NN transformatorska stanica između mjesta
udara munje i građevine (vidjeti tablicu A.4). Odnosi se na odsječke
voda dalje od transformatorske stanice u odnosu na građevinu.

Tablica A. 3 - Sabirne površine Al i Ai ovisno o značajkama opskrbnih vodova

Nadzemni Podzemni (kabel)
Al (Lc – 3(Ha+ Hb)) × 6 × Hc (Lc - 3(Ha+ Hb)) × ρ
Ai 1 000 × Lc 25 × Lc × ρ

gdje pojedine oznake znače:

Al sabirna površina za udare munja u opskrbni vod, m2
Ai sabirna površina za udare munja u tlo pokraj opskrbnog voda, m2
Hc visina vodiča opskrbnog nadzemnog voda iznad zemlje, m
Lc duljina odsječka opskrbnog voda od građevine do prvog distribucijskog čvorišta
(m). Kao
najveću duljinu treba pretpostaviti Lc = 1 000 m.
Ha visina građevine na kraju "a" opskrbnog voda, m
Hb visina građevine na kraju "b" opskrbnog voda, m
ρ otpornost tla u kojem je opskrbni vod ukopan (Ωm). Kao najveću otpornost treba
pretpostaviti ρ = 500 Ωm.

Za potrebe pri ovom proračunu vrijedi:

− ako je veličina Lc nepoznata, treba pretpostaviti da je Lc = 1000 m

− ako je otpornost tla nepoznata treba pretpostaviti ρ = 500 Ωm
− ako podzemni kabeli prolaze u punoj duljini kroz gustu mrežu sustava uzemljenja,
pretpostaviti da je ekvivalentna sabirna površina Ai = Al = 0
− pretpostavlja se da se građevina koju treba zaštititi nalazi na kraju "b" opskrbnog
voda.

NAPOMENA Više obavijesti o sabirnim površinama Al i Ai mogu se naći u Preporukama ITU K.46 i K.47

Tablica A.4 - Koeficijent transformatora Ct (na opskrbnom e.e. vodu)

Transformator Ct
vod s dvonamotnim transformatorom 0,2
sam vod (bez transformatora) 1

A.5 Proračun srednjega godišnjeg broja opasnih događaja uslijed udara munja
pokraj voda NI
Za jedan odsječak voda (nadzemnog voda, kabela, sa zaslonom, bez zaslona,
itd.), iznos NI se može izračunati iz:

52
 Nl = Ng × Ai × Ce × Ct × 10-6 (A.9)
gdje je:
Ng gustoća udara munja u zemlju, udara/km2/god.
Ai sabirna površina za udare munja u tlo pokraj voda, m2 (v. tablicu A.3 i sliku A.5)
Ce koeficijent okoline (vidjeti tablicu A.5).
Ct korekcijski koeficijent ako postoji SN/NN transformator između točke udara i
građevine (vidjeti tablicu A.4). Taj se koeficijent odnosi na odsječke voda prije
transformatora u odnosu na građevinu

Tablica A.5 - Koeficijent okoline Ce

Okolina Ce
grad s visokim zgradama1) 0
grad2) 0,1
predgrađe3) 0,5
selo 1
1) visina zgrada viša od 20 m
2) visina zgrada između 10 m i 20 m
3) visina zgrada manja od 10 m

NAPOMENA - sabirna površina voda Ai određena je njegovom duljinom Lc te razmakom u širinu od voda
Di (vidjeti sliku A.5) pri kojoj udar munje blizu voda može prouzročiti inducirane prenapone ne manje od
1,5 kV.

Slika A.5 - Sabirne površine (Ad, Am, Ai, Al)

53
 DODATAK B
(obavijesni)

Procjena vjerojatnosti Px štete na građevini

Vjerojatnosti prikazane u ovom dodatku vrijede ako su mjere zaštite u suglasnosti sa:
− HRN EN 62305-3 za mjere zaštite kojima se smanjuju povrede živih bića kao i za
mjere zaštite za smanjenje materijalnih šteta
− HRN EN 62305-4 za mjere zaštite kojima se smanjuju kvarovi na unutarnjim
uređajima i sustavima

Ukoliko je opravdano mogu se upotrijebiti i druge vrijednosti.

Iznosi vjerojatnosti Px manje od 1 mogu se uzeti samo ako se mjera zaštite ili značajka
odnosi na cijelu građevinu ili zonu građevine (ZS) koju treba zaštititi kao i na svu
odgovarajuću opremu.

B.1 Vjerojatnost PA da će udar munje prouzročiti povrede živih bića

Iznosi vjerojatnosti PA električnog udara koje bi doživjeli ljudi zbog napona koraka i
dodirnog napona pri udaru munje u građevinu navedeni su u tablici B.1 ovisno o vrsti
zaštitnih mjera:

Tablica B.1 - Vjerojatnosti PA da će udar munje prouzročiti električni udar za živa bića
zbog opasnih napona koraka i dodirnih napona
Zaštitna mjera PA
nema zaštitnih mjera 1
električna izolacija na izloženim vodičima (npr. najmanje 3 mm 0,01
umreženog polietilena)
učinkovito izjednačivanje potencijala i uzemljenje 0,01
oznake upozorenja 0,1

Ako je provedeno više od jedne zaštitne mjere, konačan se iznos PA izračunava

kao umnožak odgovarajućih iznosa PA.

NAPOMENA 1 - Za više obavijesti pogledajte 8.1 i 8.2 u HRN EN 62305-3.

NAPOMENA 2 - Ako su kao odvodi na građevini korišteni dijelovi konstruktivne armature ili
metalni profili ili gdje postoje fizička ograničenja, vjerojatnost PA je zanemariva.

B.2 Vjerojatnost PB da će udar munje u građevinu izazvati materijalne štete

Iznosi vjerojatnosti PB materijalnih šteta zbog udara munje u građevinu navedene su u
tablici B.2, kao funkcija razine zaštite od munje (LPL).

54
Tablica B.2 - Iznosi PB ovisno o zaštitnim mjerama za smanjenje materijalnih šteta
Značajka građevine LPL PB
građevina nema sustav zaštite od munje (LPS) - 1
IV 0,2
III 0,1
građevina ima sustav zaštite od munje (LPS)
II 0,05
I 0,02
građevina koja ima sustav hvataljki koji odgovara LPS I i neprekinutu
metalnu konstrukciju ili armaturu u betonu koji djeluju kao prirodni 0,01
sustav odvoda
građevina s metalnim krovom ili sustavom hvataljki, koja može
sadržavati i prirodne sastavnice, s potpunom zaštitom svih instalacija
na krovu od izravnog udara munje i neprekinutom metalnom 0,001
konstrukcijom ili armaturom u betonu koji djeluju kao prirodni sustav
odvoda

NAPOMENA Mogući su i iznosi PB različiti od onih u tablici B.2 ako se zasnivaju na podrobnim
istraživanjima koja su obuhvatila zahtjeve dimenzioniranja i kriterije za hvataljke iz HRN EN 62305-1.

B.3 Vjerojatnost PC da će udar munje u građevinu prouzročiti kvar na unutarnjim

sustavima
Vjerojatnost PC da će udar munje u građevinu prouzročiti kvar na unutarnjim sustavima
ovisi o uporabi odvodnika prenapona (misli se uvijek na komplet odvodnika):

PC = PSPD (B.1)

Iznos vjerojatnosti PSPD ovisi o razini zaštite od munje (LPL) za koju je odvodnik
prenapona projektiran, kao što je navedeno u tablici B.3

Tablica B.3 - Iznosi vjerojatnosti PSPD ovisno o razini zaštite (LPL) za koju je odvodnik
projektiran
LPL PSPD
nije postavljena
1
usklađena SPD zaštita
III-IV 0,03
II 0,02
I 0,01
NAPOMENA 3 0,005 – 0,001

NAPOMENA 1 Za smanjenje PC pogodna je samo usklađena zaštita. Usklađena SPD zaštita je

učinkovita za smanjenje PC samo za građevine zaštićene sa LPS ili građevine s neprekinutom metalnom
konstrukcijom ili armaturom u betonu koji djeluju kao prirodni LPS i gdje su udovoljeni zahtjevi prema
HRN EN 62305-3.

NAPOMENA 2 Oklopljeni unutarnji sustavi spojeni na vanjske vodove optičkim vlaknima ili ako se radi o
sustavu sa zaštićenim vodovima struje munje, s vodovima uvučenim u metalne kanale ili metalne cijevi,
ne trebaju imati usklađenu SPD zaštitu.
NAPOMENA 3 Mogući su i manji iznosi PSPD u slučaju SPD-ova koji imaju bolje značajke zaštite
(propusnost veće struje, niža zaštitna razina, itd.) u usporedbi sa zahtjevima određenim za LPL I na
odgovarajućem mjestu ugradnje.

55
B.4 Vjerojatnost PM da će udar munje pokraj građevine prouzročiti kvar na
unutarnjim sustavima
Vjerojatnost PM da će udar munje pokraj građevine prouzročiti kvar na unutarnjim
sustavima ovisi o upotrijebljenim zaštitnim mjerama (LPM), ovisno o koeficijentu KMS.

U primjeru kad usklađena SPD zaštita ne udovoljava zahtjevima HRN EN 62305-4,

iznos PM jednak je iznosu PMS.

Iznosi PMS kao funkcije KMS, navedena je u tablici B.4, gdje je KMS koeficijent koji uzima
u obzir značajke upotrijebljenih zaštitnih mjera.

Tablica B.4 - Iznosi vjerojatnosti PMS ovisno o koeficijentu KMS

KMS PMS
≥ 0,4 1
0,15 0,9
0,07 0,5
0,035 0,1
0,021 0,01
0,016 0,005
0,015 0,003
0,014 0,001
≤ 0,013 0,000 1

Ako unutarnji sustavi imaju opremu koja nema izolacijsku čvrstoću prema
odgovarajućim normama za proizvodnju, treba uzeti da je PMS = 1.

Iznosi koeficijenta KMS izračunavaju se iz umnoška:

KMS = KS1 × KS2 × KS3 × KS4 (B.2)

gdje je:
KS1 koeficijent koji uzima u obzir učinkovitost zaslanjanja građevine, LPS-a ili drugih
zaslona na granici LPZ 0/1
KS2 koeficijent koji uzima u obzir učinkovitost zaslona unutar građevine na granici zona
zaštite od munje LPZ X/Y (X > 0, Y > 1)
KS3 koeficijent koji uzima u obzir značajke unutarnjeg vođenja instalacije (vidjeti tablicu
B.5).
KS4 koeficijent koji uzima u obzir izolacijsku čvrstoću na udarni napon sustava koji
treba zaštititi.

Unutar jedne zone zaštite LPZ, na sigurnosnoj udaljenosti od graničnog zaslona, koja
iznosi najmanje koliko i širina oka mreže w, koeficijenti KS1 i KS2 za LPS ili za zaslone u
obliku prostorne mreže mogu se izračunati kao:

KS1 = KS2 = 0,12 × w (B.3)

gdje je w (m) širina oka mreže zaslona u obliku prostorne mreže ili oka mreže odvoda

56
LPS ili razmak između metalnih stupova građevine ili između armiranih betonskih okvira
koji djeluju kao prirodni LPS.

Za neprekinute metalne oklope, ako je debljina oklopa u granicama od 0,1 mm do 0,5

mm, KS1 = KS2 =10-4 do 10-5.

NAPOMENA Na mjestima gdje je postavljena mreža za izjednačivanje potencijala prema HRN EN

62395-4, iznosi KS1 i KS2 mogu se smanjiti na polovicu.

Na mjestima gdje je induktivna petlja u blizini vodiča graničnog zaslona zaštitne zone
(LPZ) na udaljenosti manjoj od sigurnosne udaljenosti, uzimaju se veće vrijednosti
koeficijenata KS1 i KS2. Primjerice, za udaljenosti od zaslona koje se kreću od 0,1 w do
0,2 w, moraju se uzeti dva puta veće vrijednosti KS1 i KS2.

Postoji li kaskada od više LPZ, rezultirajući KS2 izračunava se kao umnožak

odgovarajućih koeficijenata KS2 za svaku zonu LPZ.

NAPOMENA - Vrijednost KS1 ograničena je najviše na 1.

Tablica B.5 - Iznos koeficijenta KS3 ovisno o oklapanju unutarnjih električnih instalacija

Vrsta unutarnjeg oklapanja električnih instalacija KS3

neoklopljeni kabel - nije se vodilo računa o izbjegavanju petlji 1) 1
neoklopljeni kabel - vodilo se računa o izbjegavanju velikih petlji 2) 0,2
neoklopljeni kabel - vodilo se računa o izbjegavanju petlji 3) 0,02
oklopljeni kabel s otporom oklopa 4) 5 < RS ≤ 20 Ω/km 0,001
oklopljeni kabel s otporom oklopa 4) 1 < RS ≤ 5 Ω/km 0,000 2
oklopljeni kabel s otporom oklopa 4) R ≤ 1 Ω/km 0,000 1
1)
Petlje vodiča vođene raznim trasama u velikim građevinama (površina petlje reda veličine 50
m2)
2)
Petlje vodiča vođene u istom kanalu ili vodiči vođeni raznim trasama u malim građevinama
(površina petlje reda veličine 10 m2)
3)
Petlje vodiča u istom kabelu (površina petlje reda veličine 0,5 m2)
4)
Kabel sa zaslonom otpornosti RS (Ω/km) spojenim na sabirnicu za izjednačivanje potencijala
na oba kraja, te opremom priključenom na istu sabirnicu.

Za vodove položene u neprekinutim metalnim kanalima i spojene na sabirnicu za

izjednačivanje potencijala na oba kraja, vrijednosti KS3 treba pomnožiti s 0,1.

Koeficijent KS4 izračunava se kao:

KS4 = 1,5 / Uw (B.4)

gdje je Uw nazivna čvrstoća izolacije na udarni napon sustava koji treba zaštititi, kV.

Ima li u kojem unutarnjem sustavu uređaja s različitom izolacijskom čvrstoćom na

udarni napon, treba uzeti koeficijent KS4 za najnižu izolacijsku čvrstoću.

57
B.5 Vjerojatnost PU da će udar munje u opskrbni vod prouzročiti povrede živih
bića
Iznos vjerojatnosti PU povrede živih bića zbog pojave dodirnog napona pri udaru munje
u opskrbni vod koji ulazi u građevinu, ovisi o značajkama zaštitnog vodiča opskrbnog
voda, o otpornosti na udarni napon unutarnjih sustava spojenih na taj vod, o tipičnim
mjerama zaštite (fizičkim zaprekama, oznakama opasnosti itd. – pogledajte tablicu B.1)
kao i o tome jesu li postavljeni odvodnici prenapona (SPD) na ulazu opskrbnog voda u
građevinu.

Kad odvodnici prenapona (SPD) nisu ugrađeni u svrhu izjednačivanja potencijala

prema HRN EN 62305-3, iznos PU jednak je vrijednosti PLD, pri čemu je PLD
vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava uslijed udara munje u opskrbni vod.

Iznosi PLD dani su u tablici B.6.

Kad odvodnici prenapona (SPD) jesu ugrađeni u svrhu izjednačivanja potencijala

prema HRN EN 62305-3, za iznos PU uzima se niža vrijednost između PSPD i PLD.

NAPOMENA – U ovom slučaju za smanjenje PU nije potrebno ugraditi usklađenu SPD zaštitu
prema HRN EN 62305-4, dovoljno je ugraditi ih prema normi HRN EN 62305-3.

Tablica B.6 - Iznos vjerojatnosti PLD ovisno o otporu RS zaslona kabela i o

otpornosti na udarni napon Uw priključene opreme

Uw 5 < RS ≤ 20 1 > RS ≤ 5 RS ≤ 1
kV Ω/km Ω/km Ω/km
1,5 1 0,8 0,4
2,5 0,95 0,6 0,2
4 0,9 0,3 0,04
6 0,8 0,1 0,02
RS (Ω / km): otpornost zaštitnog vodiča kabela

Za vodove bez zaštitnog vodiča treba uzeti da je PLD = 1.

Kad su provedene zaštitne mjere, kao što su fizičke zapreke, oznake upozorenja, itd.,
vjerojatnost PU može se smanjiti množenjem s vjerojatnošću PA navedenoj u tablici B.1.

B.6 Vjerojatnost PV da će udar munje u opskrbni vod prouzročiti materijalnu štetu

Iznos vjerojatnosti PV materijalnih šteta zbog udara munje u opskrbni vod koji ulazi u
građevinu ovisi o značajkama zaštitnog vodiča opskrbnog voda, o otpornosti na udarni
napon unutarnjih sustava spojenih na opskrbni vod, kao i o tome jesu li ugrađeni
odvodnici SPD.

Kad odvodnici SPD nisu ugrađeni u svrhu izjednačivanja potencijala prema HRN EN
62305-3, iznos PV jednak je vrijednosti PLD, gdje je PLD vjerojatnost kvarova unutarnjih
sustava uslijed udara munja u opskrbni vod.

Iznosi za PLD navedeni su u tablici B.6.

58
Kad su odvodnici SPD ugrađeni u svrhu izjednačivanja potencijala prema HRN EN
62305-3, iznos PV jednak je manjoj vrijednosti između PSPD (pogledajte tablicu B.3) i
PLD.

NAPOMENA - Za smanjenje PV ovdje nije potrebno ugraditi usklađenu SPD zaštitu prema HRN EN
62305-4, dovoljno je ugraditi SPD-ove prema normi HRN EN 62305-3.

B.7 Vjerojatnost PW da će udar munje u opskrbni vod prouzročiti kvar na

unutarnjim sustavima
Iznos vjerojatnosti PW da će udar munje u opskrbni vod koji ulazi u građevinu
prouzročiti kvar na unutarnjim sustavima ovisi o značajkama zaštitnog vodiča
opskrbnog kabela, o otpornosti na udarni napon unutarnjih sustava spojenih na
opskrbni vod, kao i o tome jesu li ugrađeni odvodnici SPD.

Kad usklađena SPD zaštita nije ugrađena prema HRN EN 62305-4, iznos PW jednaka
je iznosu PLD, gdje je PLD vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava uslijed udara munja u
opskrbni vod.

Iznosi za PLD navedeni su u tablici B.6.

Kad je usklađena SPD zaštita ugrađena prema HRN EN 62305-4, iznos PW je manja
između vrijednosti PSPD (pogledajte tablicu B.3) i PLD.

B.8 Vjerojatnost PZ da će udar munje pokraj opskrbnog voda prouzročiti kvar na

unutarnjim sustavima
Iznos vjerojatnosti PZ da će udar munje pokraj opskrbnog voda koji ulazi u građevinu
prouzročiti kvar na unutarnjim sustavima ovisi o značajkama zaslonskog vodiča kabela,
otpornosti na udarni napon sustava koji je na njega priključen kao i provedenih zaštitnih
mjera.

Kad usklađena SPD zaštita nije ugrađena prema HRN EN 62305-4, iznos PZ jednaka
je vrijednosti PLI, gdje je PLI vjerojatnost kvarova unutarnjih sustava uslijed udara munja
u opskrbni vod.

Iznosi za PLI navedeni su u tablici B.7.

Kad je usklađena SPD zaštita ugrađena prema HRN EN 62305-4, iznos PZ je manja
između vrijednosti PSPD (pogledajte tablicu B.3) i PLI.

59
Tablica B.7 - Iznos vjerojatnosti PLI ovisno o otporu RS zaslonskog vodiča kabela i
otpornosti na udarni napon Uw opreme

Zaslon nije Zaslon spojen na sabirnicu za

Bez spojen na sab. izjednačivanje potencijala na koju
Uw zaslon za izjednačiv. je spojena i oprema
kV skog potencijala na
5 < RS ≤ 20 1 > RS ≤ 5 RS ≤ 1
vodiča koju je spojena
oprema Ω/km Ω/km Ω/km
1,5 1 0,5 0,15 0,04 0,02
2,5 0,4 0,2 0,06 0,02 0,008
4 0,2 0,1 0,03 0,008 0,004
6 0,1 0,05 0,02 0,004 0,002
RS: otpornost zaštitnog vodiča kabela (Ω / km).
NAPOMENA Točniji proračun KS za odsječke sa zaštitnim vodičima i bez njih može se naći u
Preporukama ITU K.46

60
 DODATAK C
(obavijesni)

Procjena iznosa gubitaka Lx na građevini

Iznos gubitaka Lx mora izračunati i odrediti projektant sustava zaštite od munje (ili
vlasnik građevine). Tipične srednje vrijednosti dane u ovom dodatku su obične
vrijednosti koje je predložio IEC. Nacionalna povjerenstva mogu izabrati druge
vrijednosti.

NAPOMENA Preporučljivo je da se jednadžbe dane u ovom dodatku upotrebljavaju kao primarni izvor za
određivanje veličine gubitaka Lx.

C.1. Prosječan godišnji relativni gubitak

Gubitak Lx se odnosi na srednji relativni iznos određenih vrsta šteta, koje mogu nastati
kao rezultat udara munje uzevši u obzir njihove posljedice i učinke.

Njihova veličina ovisi o:

− broju osoba i vremena njihova zadržavanja na opasnom mjestu
− vrsti i važnosti pogođene javne opskrbe
− vrijednosti dobara pogođenih štetom.

Gubitak Lx varira ovisno o vrsti gubitka (L1, L2, L3 i L4) koji se promatra i, za svaku
vrstu gubitka, ovisno o vrsti štete (D1, D2 i D3) koja ga je prouzročila. Upotrijebljene su
sljedeće oznake:
Lt gubitak zbog povreda uslijed dodirnog napona i napona koraka
Lf gubitak zbog materijalnih šteta
Lo gubitak zbog kvarova unutarnjih sustava.

C.2. Gubitak ljudskih života

Vrijednost Lt, Lf i Lo može se odrediti kao relativni broj žrtava iz sljedeće približne
formule:
n t
Lx = p ⋅ p (C.1)
nt 8760
gdje je:
np mogući broj ugroženih ljudi (žrtava)
nt očekivani ukupni broj ljudi (u građevini)
tp godišnji broj sati koliko su ljudi nazočni na opasnom mjestu,
izvan građevine (samo Lt) ili unutar građevine (Lt, Lf i Lo).

Tipične srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo, koje se mogu pretpostaviti kad je određivanje np,
nt i tp nesigurno ili otežano, navedene su u tablici C.1.

61
 Tablica C.1 - Tipične srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo

Vrsta građevine Lt
sve vrste – (ljudi unutar građevine) 0,0001
sve vrste - (ljudi izvan građevine) 0,01

Vrsta građevine Lf
bolnice, hoteli, javna zdanja 0,1
industrija, trgovine, škole 0,05
zabavišta, crkve, muzeji 0,02
ostale građevine 0,01

Vrsta građevine Lo
opasnost od eksplozije 0,1
bolnice 0,001

Gubitak ljudskih života određen je značajkama građevine koje se uzimaju u obzir

koeficijentima povećanja (hz) i smanjenja gubitaka (rf, rp, ra, ru) kao što su:

LA= ra × Lt (C.2)

LU = ru × Lt (C.3)

LB = LV = rp × hz × rf × Lf (C.4)

LC = LM = LW = LZ = Lo (C.5)

gdje je
ra koeficijent smanjenja gubitaka ljudskih života ovisno o vrsti tla (v. tablicu C.2)
ru koeficijent smanjenja gubitaka ljudskih života ovisno o vrsti poda (v. tablicu C.2)
rp koeficijent smanjenja gubitaka zbog materijalnih šteta koji ovisi o upotrijebljenim
mjerama zaštite kojim se smanjuju posljedice požara (v. tablicu C.3)
rf koeficijent smanjenja gubitaka zbog materijalnih šteta koji ovisi o opasnosti pojave
požara na građevini (v. tablicu C.4)
hz koeficijent povećanja gubitaka zbog materijalnih šteta u situacijama s posebnom
opasnošću (v. tablicu C.5)

Tablica C.2 - Iznosi koeficijenata smanjenja ra i ru ovisno o vrsti površine tla ili poda

Vrsta površine Kontaktni otpor, kΩ1) ra i ru

poljoprivredno tlo, beton ≤1 0,01
mramor, keram. pločice 1 - 10 0,001
šljunak, tapison, tepih 10 - 100 0,0001
asfalt, linoleum, drvo ≥ 100 0,00001
1) Vrijednosti mjerene između elektrode s površinom 400 cm2 pritisnute silom od 500 N i točke u
beskonačnosti

62
Tablica C.3 - Iznosi koeficijenta smanjenja rp ovisno o poduzetim mjerama za smanjenje
posljedica požara

Poduzete mjere rp
Nisu poduzete nikakve mjere 1
Poduzeta je jedna od sljedećih mjera:
- aparati za gašenje,
- instalacije za gašenje s ručnim posluživanjem,
- automatsko gašenje,
0,5
- instalacija ručnog alarma
- hidranti
- požarno-otporni odjeljci,
- zaštićeni putovi za evakuaciju
Poduzeta je jedna od sljedećih mjera:
- instaliran automatski sustav za gašenje, 0,2
- instaliran automatski alarm 1)
1)
samo ako je zaštićen od prenapona ili drugih oštećenja i ako je vrijeme
dolaska vatrogasne službe manje od 10 min.

Ako je poduzeto više od jedne mjere, koeficijent rp ima, od svih relevantnih vrijednosti,
najnižu vrijednost.

Za građevine s rizikom eksplozije, u svakom je slučaju rp = 1.

Tablica C.4 - Vrijednosti koeficijenta smanjenja rf ovisno o riziku izbijanja požara na

građevini
Rizik izbijanja požara rf
eksplozija 1
visoki rizik 0,1
normalan rizik 0,01
mali rizik 0,001
nema rizika 0

NAPOMENA 1 - Za slučaj građevine s opasnošću eksplozije i građevine koje sadrže eksplozivne

mješavine, potrebna je podrobnija procjena rf.

NAPOMENA 2 - Građevine s visokim rizikom izbijanja požara može se promatrati kao građevine od
zapaljivog materijala ili kao građevine sa specifičnim požarnim opterećenjem većim od 800 MJ/m2.

NAPOMENA 3 - Građevine s normalnim rizikom izbijanja požara mogu se promatrati kao građevine sa
specifičnim požarnim opterećenjem između 800 i 400 MJ/m2.

NAPOMENA 4 - Građevine s malim rizikom izbijanja požara mogu se promatrati kao građevine sa
specifičnim požarnim opterećenjem manjim od 400 MJ/m2, ili građevine koje samo povremeno sadrže
zapaljive tvari.

NAPOMENA 5 - Specifično požarno opterećenje je omjer toplinske energije ukupne količine zapaljive
tvari u građevini i ukupne površine građevine.

63
Tablica C.5 - Iznosi koeficijenta hz koji povećava relativne iznose gubitaka ako postoji
posebna opasnost

Posebna vrsta opasnosti hz

nema posebne opasnosti 1
niska razina panike (npr. građevine do dva kata i broj ljudi ne veći od
2
100)
prosječna razina panike (npr. građevine za kulturne i športske priredbe
5
s brojem sudionika između 100 i 1000 ljudi)
poteškoće pri evakuaciji (građevine s nepokretnim osobama, bolnice) 5
visoka razina panike (npr. građevine za kulturne i športske priredbe s
10
brojem sudionika većim od 1000 ljudi)
opasnost za okolinu i okoliš 20
onečišćenje okoline i okoliša 50

C.3. Neprihvatljiv gubitak javne opskrbe

Iznosi Lf i Lo mogu se odrediti kao relativini iznosi mogućih gubitaka iz sljedeće
približne formule:
n t
Lx = p ⋅ (C.6)
nt 8760
gdje je

Tablica C.6 - Tipične srednje vrijednosti Lf i Lo

Vrsta opskrbe ili usluge Lf Lo

plin, voda 0,1 0,01
TV, telefon, električna energija 0,01 0,001

Gubitak javne opskrbe ili usluge ovisi o značajkama građevine te o vrijednosti

koeficijenata smanjenja (rp), kako slijedi:

LB = LV = rp × rf × Lf (C.7)

LC = LM = LW = LZ = Lo (C.8)

Iznosi koeficijenata navedeni su

− za rp u tablici C.3
− za rf u tablici C.4

C.4. Gubitak nenadomjestive kulturne baštine

Iznos Lf može se odrediti kao relativni iznos mogućih gubitaka iz sljedeće približne
formule:

Lx = c / ct (C.9)

64
gdje je:
c srednja novčana vrijednost mogućih gubitaka u građevini (npr. vrijednost gubitaka
dobara koja se može osigurati)
ct ukupna novčana vrijednost građevine (npr. ukupna osigurana vrijednost svih
dobara sadržanih u građevini)

Tipična srednja vrijednost Lf, koju se može pretpostaviti kad je određivanje c i ct

nesigurno ili teško jest:

Lf = 0,1

Gubitak nenadomjestive kulturne baštine ovisi o značajkama građevine i opisuje se

koeficijentom smanjenja rp kao što slijedi:

LB = LV = rp × rf × Lf (C.10)

a vrijednosti koeficijenata navedene su:

− za rp u tablici C.3
− za rf u tablici C.4

C.5. Gospodarski gubici

Vrijednosti Lt, Lf i Lo mogu se odrediti kao relativni iznos mogućih gubitaka iz sljedeće
približne formule:

Lx = c / ct (C.11)

gdje
c srednja novčana vrijednost mogućih gubitaka na građevini (uključujući sadržaj,
odgovarajuće aktivnosti te njihove posljedice)
ct ukupna novčana vrijednost građevine (uključujući sadržaj i odgovarajuće
aktivnosti).

Tipične srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo za sve vrste građevina koje se mogu pretpostaviti
ako je određivanje veličina c, i ct nepouzdano ili teško, dano je u tablici C.7.

65
Tablica C.7 – Tipične srednje vrijednosti Lt, Lf i Lo

Vrsta građevine Lt
sve vrste – unutar građevine 0,000 1
sve vrste – izvan građevine 0,01

Vrsta građevine Lf
bolnice, industrijske građevine, muzeji, 0,5
poljoprivredne
hoteli, škole, uredi, crkve, javna zabavišta, 0,2
gospodarske zgrade
ostale građevine 0,1

Vrsta građevine Lo
građevina s rizikom eksplozije 0,1
bolnice, industrijske građevine, uredi, 0,01
hoteli, gospodarske zgrade
muzeji, poljoprivredne građevine, škole, 0,001
crkve, javna zabavišta
ostale građevine 0,000 1

Gubitak gospodarskih vrijednosti ovisi o značajkama građevine i određuje se uz pomoć

koeficijenata povećanja (hz), odnosno smanjenja (rp, ra, rf, ru) kako slijedi:

LA= ra × Lt (C.12)

LU= ru × Lt (C.13)

LB = LV = rp × rf × hz × Lf (C.14)

LC = LM = LW = LZ = Lo (C.15)

a vrijednosti koeficijenata navedene su redom:

− ra i ru u tablici C.2
− rp u tablici C.3
− rf u tablici C.4
− hz u tablici C.5

66
 DODATAK D

(obavijesni)

Procjena vjerojatnosti štete P'x na opskrbnom vodu

Vjerojatnosti dane u ovom dodatku u skladu su s IEC normama. Ukoliko su opravdane,

mogu se odabrati druge vrijednosti.

Vjerojatnosti dane u ovom dodatku vrijede ako su zaštitne mjere u skladu s normom
IEC 62305-5.

D.1 Vodovi s metalnim vodičima

D.1.1 Vjerojatnosti P 'B i P 'C da će udar munje u građevinu na koju je vod spojen
prouzročiti štete (na opskrbnom vodu)
Vjerojatnost P 'B da će udar munje u građevinu, na koju je vod spojen, prouzročiti
materijalne štete i vjerojatnost P 'C da će udar munje u građevinu, na koju je vod
spojen, prouzročiti kvarove uređaja priključenih na njega, ovise o struji kvara Ia, koja
opet ovisi o značajkama voda, o broju opskrbnih vodova koji ulaze u građevinu, kao i o
broju i vrsti upotrijebljenih zaštitnih mjera.

Za vodove bez zaslonskog vodiča može se pretpostaviti vrijednost Ia = 0.

Struja kvara Ia (kA) za vodove sa zaslonom računa se prema izrazu:

25 ⋅ n ⋅ U W
Ia = (D.1)
Rs ⋅ K d ⋅ K p

gdje je:
Kd koeficijent koji ovisi o značajkama voda (pogledajte tablicu D.1)
Kp koeficijent koji uzima u obzir provedene zaštitne mjere (pogledajte tablicu D.2)
Uw otpornost izolacije kabela na udarni napon (kV), (pogledajte tablicu D.3 za kabele i
tablicu D.4 za uređaje)
Rs otpornost zaštitnog vodiča kabela, (Ω/km)
n broj opskrbnih vodova koji ulaze u građevinu.

NAPOMENA 1 – SPD-ovi postavljeni na ulaznoj točki voda u građevinu povećavaju struju kvara Ia i mogu
imati pozitivan zaštitni učinak.
NAPOMENA 2 – Podrobnije obavijesti o TLC vodovima dane su u preporukama ITU K.47.

Tablica D.1 - Iznos koeficijenta Kd ovisno o značajkama voda sa zaslonom

Vod Kd
zaslon u dodiru s tlom 1
zaslon nije u dodiru s tlom 0,4

67
Tablica D.2 - Iznosi koeficijenta Kp ovisno o upotrijebljenim zaštitnim mjerama

Zaštitne mjere Kp
bez zaštitnih mjera 1
dodatni zaslonski vodič - jedan vodič1) 0,6
dodatni zaslonski vodič – dva vodiča1) 0,4
vod položen u kabelski kanal za zaštitu od munje 0,1
kabel za zaštitu od struje munje 0,02
dodatni vodiči oklopa - željezna cijev 0,01
1)
zaslonski vodič položen približno na 30 cm iznad kabela; dva
zaslonska vodiča položena približno na 30 cm iznad kabela i simetrično
raspoređena u odnosu na os kabela

Tablica D.3 - Čvrstoća na udarni napon Uw ovisno o vrsti kabela

Vrsta kabela Un, kV Uw, kV

telekomunikacijski kabel s - 1,5
papirnom izolacijom
telekomunikacijski kabel s - 5
izolacijom od PVC ili PE
elektroenergetski ≤1 15
elektroenergetski 3 45
elektroenergetski 6 60
elektroenergetski 10 75
elektroenergetski 15 95
elektroenergetski 20 125

Tablica D.4 - Otpornost na udarni napon Uw ovisno o vrsti uređaja

Vrsta uređaja (opreme) Uw, kV

elektronički 1,5
električni korisnički uređaji (Un < 1 kV) 2,5
električni mrežni uređaji (Un < 1 kV) 6

U tablici D.5. navedene su vjerojatnosti P'B i P'C ovisno o veličini struje kvara Ia.

Ako su ugrađeni odvodnici SPD u skladu s IEC 62305-5, iznosi P 'B i P 'C jednaki su
vrijednosti PSPD (pogledajte tablicu B.3).

68
Tablica D.5 - Veličine vjerojatnosti P 'B, P 'C, P 'V, P 'W ovisno o struji kvara Ia

Ia, kA P 'B, P 'C, P 'V, P 'W

0 1
3 0,99
5 0,95
10 0,9
20 0,8
30 0,6
40 0,4
50 0,3
60 0,2
80 0,1
100 0,05
150 0,02
200 0,01
300 0,005
400 0,002
600 0,001

D.1.2 Vjerojatnosti P 'V i P 'W da će udar munje u opskrbni vod prouzročiti štete

Vjerojatnost P 'V da će udar munje prouzročiti materijalne štete i vjerojatnost P'W da će

udar munje u opskrbni vod prouzročiti kvarove na priključenim uređajima, ovisne su o
struji kvara Ia koja, opet, ovisi o značajkama voda i upotrijebljenim zaštitnim mjerama.

Za nezaštićeni vod treba uzeti vrijednost Ia = 0.

Za zaštićene vodove struja kvara Ia može se izračunati prema formuli:

25 ⋅ U W
Ia = (D.2)
Rs ⋅ K d ⋅ K p

gdje je:
Kd koeficijent ovisan o značajkama voda (pogledajte tablicu D.1)
Kp koeficijent koji uzima u obzir upotrijebljene zaštitne mjere (pogledajte tablicu D.2)
Uw otpornost na udarni napon, kV (pogledajte tablicu D.3 za kabele i tablicu D.4 za
uređaje)
Rs otpornost oklopa kabela, Ω/km.

Najveće vrijednosti struje kvara Ia koje treba uzeti pri proračunu vjerojatnosti P 'V za
telekomunikacijske vodove jesu:

− Ia = 40 kA - za kabele s olovnim oklopom

− Ia = 20 kA - za kabele s aluminijskim oklopom.

NAPOMENA 1- Navedene vrijednosti su grube procjene jakosti ispitnih struja (It) koje bi mogle
oštetiti tipične telekomunikacijske kabele u točki udara. Postoji li bilo koji dokaz da te vrijednosti nisu

69
upotrebljive za projektiranje danog kabela, mogu se upotrijebiti druge vrijednosti. U tom slučaju za
određivanje jakosti struje kvara treba koristiti ispitivanja opisana u normi IEC 62305-5.

Vrijednosti P 'V i P 'W u ovisnosti o struji kvara Ia navedene su u tablici D.5.

D.1.3 Vjerojatnost P 'Z da će udar munje pokraj voda prouzročiti štetu

Vjerojatnost P 'Z da će udar munje pokraj voda prouzročiti kvarove na priključenim

uređajima ovisi o značajkama voda i upotrijebljenim zaštitnim mjerama.

Ako su ugrađeni odvodnici SPD u skladu s normom IEC 62305-5, iznos P 'Z jednak je
vrijednosti PLI.

Vrijednosti PLI navedene su u tablici B.7.

Ako su ugrađeni odvodnici SPD u skladu s normom HRN EN 62305-4, iznos P 'Z je
manja vrijednost između PSPD i PLI (pogledajte tablicu B.3).

D.2 Vodovi s optičkim vlaknima

Još se razmatra.

D.3 Cjevovodi

Još se razmatra.

70
 DODATAK E
(obavijesni)

Procjena iznosa gubitaka L'x na javnoj opskrbi (uslugama)

E.1. Srednji relativni iznos godišnjih gubitaka

Gubitak L'x se odnosi na srednji relativni iznos određene vrste šteta, njihove posljedice i
posljedične učinke, koji mogu nastati kao posljedica udara munje u opskrbni vod.

Njegova vrijednost ovisi o:

− vrsti i važnosti javne opskrbe ili usluge;
− vrijednosti oštećenih dobara.

Gubitak L'x se mijenja ovisno o vrsti promatranih gubitaka (L'1, L'2 ili L'4), za svaku
vrstu gubitaka, ovisno o vrsti štete (D2 i D3) koja ih je prouzročila. Upotrebljavaju se
sljedeće oznake:

L'f gubitak zbog materijalnih šteta

L'o gubitak zbog kvarova unutarnjih sustava.

E.2. Neprihvatljivi gubitak javne opskrbe ili usluge

Vrijednosti L'f i L'o mogu se odrediti kao relativni iznosi mogućih gubitaka iz približne
formule:

n t
Lx′ = ⋅ (E.1)
nt 8760
gdje je
n prosječan broj korisnika koji su izgubili opskrbu ili uslugu;
nt ukupan broj korisnika opskrbe ili usluge;
t godišnje trajanje prekida opskrbe ili usluge, h.

Ako je određivanje n, nt i t nepouzdano ili teško, u tablici E.1. navedene su tipične

prosječne vrijednosti L'f i L'o, koje se mogu pretpostaviti:

Tablica E.1 - Tipične prosječne vrijednosti L'f i L'o

Vrsta opskrbe ili usluge L'f L'o

plin, voda 0,1 0,01
TV, telekomunikacije, električna energija 0,01 0,001

Gubitak javne opskrbe ili usluge ovisi o značajkama te usluge kao što slijedi:

L'B= L'V = L'f (E.2)

71
 L'C = L'W = L'Z = L'o (E.3)

E.3. Gospodarski gubici

Vrijednost L'f i L'o može se odrediti kao relativni iznos mogućih gubitaka iz sljedeće
relacije:

L'x = c / ct (E.4)

gdje je
c prosječna novčana vrijednost mogućih gubitaka na građevini, njezinom sadržaju i
odgovarajućim aktivnostima;
ct ukupna novčana vrijednost građevine, njezina sadržaja i odgovarajućih aktivnosti.

Ako je određivanje c nepouzdano ili teško, tipične su prosječne vrijednosti L'f i L'o, za
sve vrste opskrbe ili usluga sljedeće:

L'f = 0,1

L'o = 0,001

Gubitak gospodarskih vrijednosti ovisi o značajkama opskrbe kao što slijedi:

L'B = L'V = L'f (E.5)

L'C = L'W = L'Z = L'o (E.6)

72
 DODATAK F
(obavijesni)

Sklopni prenaponi

Unutarnji prenaponi mogu nastati zbog raznih razloga. Jedan od njih je, primjerice,
kratak spoj nastao pri preskoku struje munje, što većinom dovodi do privremenih
sklopnih prenapona. Uslijed toga, kao i zbog opće opasnosti, opravdano je razmotriti
pitanje zaštite od unutarnjih prenapona.

U većini slučajeva sklopni prenaponi čine manje štete nego udari munje, a sredstva
zaštite (naime SPD) koja su vrlo učinkovita u zaštiti od struje munje, također su
učinkovita i za zaštitu od sklopnih prenapona. Stoga odluka o zaštiti opreme od udarnih
napona munje zadovoljava općenito i u pitanju potrebe zaštite od sklopnih prenapona.

Pokaže li se potreba proučavanja sklopnih prenapona, postupak procjene rizika vrlo je

sličan postupku koji se upotrebljava u primjeru udarnih valova koje inducira udar munje
na vodu, s obzirom da su njihovi učinci vrlo slični. Međutim, postoje i razlike glede
godišnjeg broja prenapona NS.

Sklopni prenaponi mogu se podijeliti na dvije vrste:

− prenaponi koji se ponavljaju (ručno sklapanje prekidača, sklapanje kondenzatorskih

baterija, itd.); to se događa dosta često o čemu izravno odlučuju ljudi, a mnogo
češće automatika. Učestalost tih pojava kreće se od 1 do 2 puta na dan do mnogo
puta na dan, primjerice, kod stroja za lučno zavarivanje. Njihova učestalost pojave i
amplituda (ili njihov učinak na električne uređaje) općenito je dobro poznata. Analiza
rizika u takvim slučajevima često nije od koristi pri donošenju odluke o zaštiti
opreme.

− prenaponi koji nastaju slučajno (npr. prorada prekidača ili osigurača zbog prekidanja
kvara). U tom slučaju njihova je učestalost po definiciji nepoznata, a njihova
amplituda i učinak na električnu opremu također može biti nepoznat. Procjena rizika
u takvim primjerima može pomoći pri donošenju odluke je li bi zaštita od tih izvora
šteta bila potrebna.

Amplituda se sklopnih prenapona u električnim instalacijama može odrediti jedino

točnim mjerenjima i statističkom obradom dobivenih podataka. Općenito, učestalost se
pojave sklopnih prenapona smanjuje s amplitudom u smislu pravila treće potencije
(vjerojatnost udarnog vala je obrnuto razmjerna trećoj potenciji njegove amplitude).

U niskonaponskim se mrežama očekuje da su sklopni prenaponi manji od 4 kV, a samo

2 od 1000 imaju amplitudu veću od 2,5 kV. Na temelju ukupno procijenjenih ili
izmjerenih sklopnih prenapona koji se mogu dogoditi godišnje (ns), može se odrediti
ukupan broj NS prenapona godišnje koji prelaze 2,5 kV (ali manje od 4 kV) uz pomoć
sljedeće jednadžbe:

NS = 0,002 × ns (F.1)

Vjerojatnost štete P i posljedični iznos gubitaka L jednaki su kao i za prenapone koje

inducira struja munje (pogledajte dodatke B i C).

73
 DODATAK G
(obavijesni)

Proračun cijene gubitaka

Cijena ukupnih gubitaka CL može se izračunati uz pomoć sljedećeg izraza:

CL = (RB + RU )×CA + (RB + RV) × (CA + CB +CS+CC) + (RC + RM + RW + RZ) × CS

(G.1)
gdje je:
RA i RU sastavnice rizika koje se odnose na gubitak životinja kad nema zaštitnih mjera
RB i RV sastavnice rizika koje se odnose na materijalne štete kad nema zaštitnih
mjera
RC , RM , RW i RZ sastavnice rizika koje se odnose na kvarove električnih i
elektroničkih sustava bez zaštitnih mjera
CA cijena životinja,
CS cijena sustava u građevini,
CB cijena građevine,
CC cijena sadržaja građevine.

Veličina CRL predstavlja ukupnu cijenu preostalih gubitaka unatoč djelovanja zaštitnih
mjera, a njezina se vrijednost računa iz izraza:

CRL = (R'B + R'U )×CA + (R'B + R'V) × (CA + CB +CS+CC) + (R'C + R'M + R'W + R'Z) × CS
(G.2)
gdje je
R'A i R'U sastavnice rizika koje se odnose na gubitak životinja uz
postavljene zaštitne mjere
R'B i R'V sastavnice rizika koje se odnose na materijalne štete uz
postavljene zaštitne mjere
R'C , R'M , R'W i R'Z sastavnice rizika koje se odnose na kvarove električnih i
elektroničkih sustava uz postavljene zaštitne mjere

Godišnji troškovi zaštitnih mjera CPM mogu se izračunati uz pomoć formule:

CPM = CP × (i + a + m) (G.3)

gdje je
CP cijena zaštitnih mjera
i kamatna stopa
a stopa amortizacije
m stopa održavanja.

Godišnja ušteda S iznosi:

S = CL – (CPM + CRL) (G.4)

Zaštita je opravdana ako je godišnja ušteda S > 0.

74
 DODATAK H
(obavijesni)

Procjena rizika na primjerima građevina

U ovom dodatku dani su primjeri procjene rizika za seosku kuću, uredsku zgradu,
bolnicu i stambenu zgradu s ciljem da se pokaže:
− kako izračunati rizik i odrediti je li zaštita potrebna
− kako pojedine razne sastavnice rizika utječu na ukupni rizik
− kakav je učinak raznih zaštitnih mjera za smanjenje rizika
− koje se metode izbora upotrebljavaju kad ima više raznih rješenja zaštite, uzevši u
obzir proračun troškovne opravdanosti.

NAPOMENA U ovom dodatku prikazani su pretpostavljeni podaci za neku seosku kuću, uredsku zgradu,
bolnicu i stambenu zgradu. Ovaj je dodatak namijenjen pružanju obavijesti o proračunu rizika i
objašnjenju načela sadržana u ovoj normi. Također ovaj dodatak nije namijenjen uporabi za jedinstvene
uvjete kakvi postoje u svim postrojenjima ili sustavima.

H.1 Seoska kuća

Za prvi primjer razmotrit će se seoska kuća za koju treba izračunati nužnost zaštite.

U tu će se svrhu odrediti rizik R1 za gubitak ljudskih života (sastavnice rizika R1 prema

pogl. 4.3. i tablici 3) i usporediti s prihvatljivom vrijednošću RT = 10-5 (prema pogl. 5.5.
i tablici 7). Odabrat će se zaštitne mjere za smanjenje rizika.

H.1.1 Podaci i značajke

Podaci i značajke dani su:
1) za samu seosku kuću i njezinu okolicu - u tablici H.1
2) za unutarnje sustave i ulazne opskrbne vodove na koju su ti sustavi spojeni - u tablici
H.2.

Tablica H.1 - Seoska kuća - podaci i značajke

prikazano
Parametar Opis Oznaka Vrijednost
u
dimenzije, m - (Lb, Wb, Hb) 15, 20, 6
koeficijent lokacije usamljena1) Cd 1 tablici A.2
LPS nema PB 1 tablici B.2
oklop na granici
nema KS1 1 jedn. (B.3)
građevine
oklop unutar građevine nema KS2 1 jedn. (B.3)
prisutnost ljudi izvan
nema2)
kuće
gustoća udara munja 1/km2/god Ng 4 -
1)
na ravnom terenu, bez susjednih građevina.
2)
rizik električnog udara za ljude RA=0.

75
 Tablica H.2 - Podaci i značajke opskrbnih vodova i unutarnje opreme (seoske kuće)

Parametar Opis Oznaka Vrijednost Prikaz u

otpornost tla Ωm ρ 500 -
Niskonaponski vod i pripadajući unutarnji sustav
duljina, m LC 1000
visina, m HC -
transformator nema Ct 1 tablici A.4
koeficijent lokacije odvojena Cd 1 tablici A.2
voda1) trasa
koeficijent okoline voda selo Ce 1 tablici A.5
zaslon voda nema PLD 1 tablici B.6
mjere opreza pri
vođenju unutarnjih nema KS3 1 tablici B.5
instalacija
otpornost na udarni
Uw = 2,5 kV KS4 0,6 jedn. (B.4)
napon unut. sustava
usklađena SPD zaštita nema PSPD 1 tablici B.3
Telekomunikacijski vod i pripadajući unutarnji sustav
duljina, m LC 1000
visina, m HC 6
1)
koeficij. lokacije voda odvojena Cd 1 tablici A.1
trasa
koeficijent okolice voda seoska Ce 1 tablici A.5
zaslon voda nema PLD 1 tablici B.6
mjere opreza pri
vođenju unutarnjih nema KS3 1 tablici B.5
instalacija
otpornost na udarni Uw = 1,5 kV KS4 1 jedn. (B.4)
napon unut. sustava
usklađena SPD zaštita nema PSPD 1 tablici B.3
1)
na ravnom terenu, vodovi u zasebnim trasama (bez susjednih građevina, bez bližih građevina
spojenih na dalji kraj voda (kraj “a”) (NDa = 0);

Uzevši u obzir:
− da je vrsta tla različita unutar i izvan kuće
− da građevina čini jedinstveni protupožarni odjeljak
− da ne postoji prostorni štit (zaslon),

onda se mogu odrediti sljedeće glavne zone:

− Z1 (izvan kuće)
− Z2 (unutar kuće)

Daljnje zone ne treba određivati jer:

− se oba unutarnja sustava (elektrika i telefon) protežu preko čitave zone Z2,
− se pretpostavlja da su gubici L u zoni Z2 stalni.

76
Ako se nitko od ljudi ne zadržava se izvan zgrade, rizik R1 za zonu Z1 može se
zanemariti, pa se procjena rizika izvodi samo za zonu Z2.

Značajke zone Z2 prikazane su u tablici H.3

Tablica H.3 – Značajke zone Z2 (unutar seoske kuće)

Parametar Opis Oznaka Vrijednost Prikaz u
Vrsta poda drveni ru 0,000 01 tablici C.2
Rizik požara mali rf 0,001 tablici C.4
Posebna opasnost nema hz 1 tablici C.5
Zaštita od požara nema rp 1 tablici C.3
Prostorni zaslon nema KS2 1 jedn. (B.3)
Unutarnji elektroen. sustav spojen na
da NN opskrbni -
vod
Unutarnja telefonska instalacija spojen na
da vanjski telef. -
vod
Gubitak zbog dodirnog napona tablici C.1
i napona koraka da Lt 0,0001
Gubici zbog materijalnih šteta da Lf 0,1 tablici C.1

H.1.2 Proračun odgovarajućih veličina

Proračuni sabirnih površina prikazani su u tablici H.4. Proračuni očekivanog broja

opasnih događaja dani su u tablici H.5.

Tablica H.4 - Sabirne površine za građevinu i vodove

Broj
Oznaka Formula za proračun sabirne Podatak Površina
jednadžbe
površine površine iz tablice m2
ili tablice
udar u građevinu:
Ad (A.2) Ad = [Lb×Wb + 6 Hb×(Lb + Wb )+ H.1 2,58×103
+ π × (3Hb )2]
udar u opskrbni elektroenerg.
tablica vod:
AI(P) H.1 H.2 2,2×104
A.3
AI(P) = ρ × [Lc – 3 Hb]
udar pokraj opskrbnog elektro-
tablica energetskog voda:
Ai(P) H.2 5,6×105
A.3
Ai(P) = 25 × ρ × Lc
tablica udar u opskrbni telefonski vod:
AI(T) H.1 H.2 3,5×104
A.3 AI(T) = 6 Hc × [Lc - 3 Hb]
tablica udar pokraj telefonskog voda:
Ai(T) H.2 106
A.3 Ai(T) = 1 000 × Lc

77
Tablica H.5 – Očekivani godišnji broj opasnih događaja

Broj
Oznaka Podaci iz Vrijednost
jedna- Formula za broj udara
broja tablice (1/god)
džbe
udar u građevinu: H.1
ND (A.4)
ND = Ng × Ad × Cd ×10-6 1,03×10-2
H.4
udar u opskrbni el. energ. vod: H.1
NL(P) (A.7) NL(P) = Ng × Al(P) × Cd(P) × Ct(P) ·10-6 H.2 8,78×10-2
H.4
udar pokraj el. energ. voda: H.1
Ni(P) (A.8) Ni(P) = Ng × Ai(P) × Ct(P) × Ce(P) ×10-6 H.2 2,24
H.4
udar u telefonski vod: H.1
NL(T) (A.7) NL(T) = Ng × Al(T) × Cd(T) ×10-6 H.2 1,41×10-1
H.4
udar pokraj telefonskog voda: H.1
Ni(T) (A.8) Ni(T) = Ng × Ai(T) × Ce(T) × 10-6 H.2 4
H.4

H.1.3 Proračun rizika za odluku o potrebi postavljanja zaštite

U promatranom primjeru treba izračunati sastavnicu R1.

Prema jednadžbi (1) taj se rizik može izraziti sljedećim zbrojem sastavnica rizika:

R1 = RB + RU(el.en.vod) + RV (el.en.vod) + RU(telekom. vod) + RV(telekom. vod)

Proračuni navedenih sastavnica rizika i ukupnog rizika dani su na tablici H.6

78
Tablica H.6 – Sastavnice rizika R1 i njihovo izračunavanje
Broj
Oznaka Vrijed-
tablice ili Formula za proračun sastavnice Broj
sastavnice nost
jedna- rizika pri udaru munje tablice
rizika (x 10-5)
džbe

u građevinu s posljedičnim H.1

RB tablica 9 materijalnim štetama: H.3 0,103
RB = ND × PB × hz × rp × rf × Lf H.5

u opskrbni elektroenergetski vod s

RU(el.en.vod) tablica 9 posljedičnim električnim udarom: 0,000 009
RU = (NL + NDa) × PU × ru × Lt
u opskrbni elektroenergetski vod s
RV(el.en.vod) tablica 9 posljedičnm materijalnim štetama: H.2 0,878
RV = (NL + NDa) × PV × hz × rp × rf × Lf H.3
u telefonski vod s posljedičnim H.5
RU(telef.vod) tablica 9 električnim udarom: 0,000 014
RU = (NL + NDa) × PU × ru × Lt
u telefonski vod s posljedičnim
RV(telef.vod) tablica 9 materijalnim štetama: 1,41
RV = (NL + NDa) × PV × hz × rp × rf × Lf
Ukupan R1 = RB + RU(el.en.vod) + RV(el.en.vod) +
tablica 9 H.6 2,39
rizik R1 RU(telef.vod) + RV(telef.vod)

H.1.4 Zaključak uz proračun R1

S obzirom da je ukupni rizik R1 = 2,39 × 10-5 veći od prihvatljivog rizika RT = 10-5,

potrebno je postaviti zaštitu od djelovanja munje.

H.1.5 Izbor zaštitnih mjera

Kompozicija sastavnica rizika (pogledajte 4.3.1 i 4.3.2) daje sljedeće rezultate:

RD = RA + RB + RC = RB = 0,103 × 10-5

RI = RM + RU + RV + RW + RZ = RU + RV = 2,287 × 10-5

RS = RA + RU = RU = 0

RF = RB + RV = 2,39 × 10-5

RO = RM + RC + RW = 0

gdje je
RD rizik uslijed udara munja u građevinu (izvor S1)
RI rizik uslijed udara munja koji ne pogađaju građevinu ali utječu na nju (izvori S2, S3
i S4)
79
RS rizik uslijed povreda živih bića
RF rizik uslijed materijalnih šteta
RO rizik uslijed kvarova unutarnjih sustava.

Ova kompozicija pokazuje da se rizik za građevinu uglavnom sastoji od materijalnih

šteta prouzročenih udarima munja u vodove spojene s građevinom.

Prema tablici H.6 najveći doprinos vrijednosti rizika daju sljedeće sastavnice:
− sastavnica RV(telef. vod) (udar munje u telefonski vod), 59 %
− sastavnica RV(el. en. vod) (udar munje u elektroenergetski vod), 37 %
− sastavnica RB (udar munje u građevinu), 4 %.

Da bi se rizik R1 smanjio na prihvatljivu razinu, treba upotrijebiti zaštitne mjere koje

utječu na sastavnice RV i RB (pogledajte tablicu H. 6). Pogodne su sljedeće mjere:

a) postaviti SPD s razinom zaštite LPL IV na ulaznim točkama u građevinu na oba

voda (elektroenergetskom i telekomunikacijskom). Prema tablici B.3 to smanjuje
vjerojatnost PU i PV (zbog SPD na opskrbnim vodovima) sa 1 na 0,03,
b) postaviti LPS razine zaštite IV, koja, prema tablicama B.2 i B.3 smanjuje
vjerojatnost PB sa 1 na 0,2, a vjerojatnosti PU i PV (zbog SPD na opskrbnim
vodovima) sa 1 na 0,03.

Kad se odgovarajuće vrijednosti uvrste u jednadžbe na tablici H.6, dobivaju se nove

vrijednosti sastavnica rizika kao što je pokazano na tablici H.7.

Tablica H. 7 – Vrijednosti sastavnica rizika od R1

Sastavnice Vrijednost rizika (sve × 10-5)
rizika zašt. mjere a) zašt. mjere b)
RA 0 0
RB 0,103 0,0206
RU (el.en.vod) ≈0 ≈0
RV (el.en.vod) 0,026 3 0,026 3
RU (telef.vod) ≈0 ≈0
RV (telef.vod) 0,042 3 0,042 3
UKUPNO 0,171 6 0,089 2

Projektant će između a) i b) izabrati zaštitu koja ima bolje tehničko-gospodarske

značajke.

H.2 Uredska zgrada

Kao drugi primjer razmotrit će se neka uredska zgrada za koju treba analizirati potrebu
postavljanja zaštite.

U tu će se svrhu izračunati rizik R1 za gubitak ljudskih života (čije se sastavnice određuju

prema točki 4.3 i tablici 3) i zatim usporediti s prihvatljivom vrijednošću rizika RT = 10-5
(prema točki 5.5 i tablici 7). Izabrat će se zaštitne mjere koje taj rizik smanjuju. Prema
odluci vlasnika ne će se razmatrati troškovna opravdanost predloženih zaštitnih mjera.

80
H.2.1 Podaci i značajke promatrane uredske zgrade

Podaci i značajke prikazani su:

− za samu građevinu i njezino okruženje - u tablici H.8,
− za unutarnje električne sustave i odgovarajuće opskrbne ulazne vodove - u tablici
H.9,
− za unutarnje elektroničke sustave i odgovarajuće opskrbne signalne vodove - u tablici
H.10.

Tablica H.8 – Značajke promatrane uredske zgrade

Parametar Opis Oznaka Vrijednost

dimenzije, m - Lb × Wb × Hb 40 × 20 × 25

usamljena
koeficijent lokacije Cd 1
građevina
LPS nema PB 1
zaslon na granici zgrade nema KS1 1
zaslon unutar zgrade nema KS2 1
2
gustoća udara munja u tlo 1/km /god Ng 4
u zgradi i
nazočnost ljudi u zgradi nt 200
izvan nje

Tablica H.9 – Značajke unutarnje elektroenergetske instalacije i odgovarajućeg opskrbnog

voda uredske zgrade

Parametar Opis Oznaka Vrijednost

duljina, m Lc 200
visina, m nadzemni Hc 6
SN/NN tranformator nema Ct 1
koeficijent lokacije voda odvoj. trasa Cd 1
koeficijent okolice voda selo Ce 1
PLD 1
oklop (zaslon) voda ne postoji
PLI 0,4
unutarnje mjere opreza pri ne
vođenju instalacije KS3 1
postoje
otpornost na udarni napon Uw Uw = 2,5 kV KS4 0,6
usklađena SPD zaštita nema PSPD 1
dimenzije zgrade na kraju “a”
nema te
voda (La × Wa ×Ha) -
zgrade

81
Tablica H.10 – Unutrašnja telefonska instalacija i značajke odgovarajućeg telefonskog
opskrbnog voda

Parametar Opis Oznaka Vrijednost

otpornost tla Ωm ρ 250
duljina, m - Lc 1000
visina, m kabel - -
odvojena
koeficijent lokacije voda Cd 1
trasa
koeficijent okolice voda selo Ce 1
PLD 1
oklop (zaslon) voda ne postoji
PLI 1
unutarnje mjere opreza pri ne
vođenju instalacije KS3 1
postoje

otpornost na udarni napon Uw Uw = 1,5 kV KS4 1

usklađena SPD zaštita nema PSPD 1
dimenzije zgrade na kraju “a” nema
voda (La × Wa ×Ha) -
zgrade

H.2.2 Određivanje zona u uredskoj zgradi i njihove značajke

Uzevši u obzir da:

− je vrsta poda različita na ulazu zgrade, u vrtu te unutar građevine
− građevina i arhiva jesu požarno otporni odjeljci
− nema prostornog zaslona (oklopa)
− se pretpostavlja da su gubici L u računalnom centru manji od gubitaka u uredima,
− može se odrediti sljedeće glavne zaštitne zone:
− Z1 ulazni prostor u zgradu
− Z2 vrt
− Z3 arhiva – poseban požarno otporni odjeljak
− Z4 uredi
− Z5 računalni centar.

Značajke pojedinih zona navedene su u tablici H.11 za zonu Z1, u tablici H.12 za zonu
Z2, u tablici H.13 za zonu Z3, u tablici H.14 za zonu Z4 , te u tablici H.15 za zonu Z5.

Prema proračunima projektanta sustava zaštite od munje, tipične srednje vrijednosti

relativnog iznosa godišnjih gubitaka koji pripadaju riziku R1 (pogledajte tablicu C.1), tj.:

Lt = 10-2 izvan građevine

Lt = 10-4 unutar građevine

Lf = 10-2.

82
su smanjene uzevši u obzir broj ljudi koji vjerojatno mogu biti ugroženi u zoni zgrade
prema ukupnom broju ljudi nazočnih u zgradi.

Tablica H.11 – Značajke zone Z1 (ulazni prostor u uredsku zgradu)

Parametar Opis Oznaka Vrijednost

Vrsta površine tla mramor ra 10-3
Zaštita od el. udara nema PA 1
Gubitak zbog dodirnog napona i
napona koraka
da Lt 2 × 10-4
Vjerojatan broj ugroženih ljudi u zoni 4

Tablica H.12 – Značajke zone Z2 (vrt uredske zgrade)

Parametar Opis Oznaka Vrijednost

Vrsta površine tla trava ra 10-2
Zaštita od el. udara ograda PA 0
Gubitak zbog dodirnog napona i
da Lt 10-4
napona koraka
Vjerojatan broj ugroženih ljudi u zoni 2

Tablica H.13 – Značajke zone Z3 (arhiva uredske zgrade)

Parametar Opis Oznaka Vrijednost

Vrsta poda linoleum ru 10-5
Rizik požara visok rf 10-1
Posebna opasnost manja panika hz 2
Zaštita od požara nema rp 1
Prostorni oklop nema KS2 1
Unutarnja električna spojena na NN
da -
instalacija opskrbni vod
spojena na
Unutarnja telefonska
da opskrbni telef. -
instalacija
vod
Gubitak zbog dodirnog
da Lt 10-5
napona i napona koraka
Gubitak zbog materijalnih da Lf 10-3
Vjerojatan broj ugroženih
20
ljudi u zoni

83
Tablica H.14 – Značajke zone Z4 (uredi)

Parametar Opis Oznaka Vrijednost

Vrsta poda linoleum ru 10-5
Rizik požara nizak rf 10-3
Posebna opasnost manja panika hz 2
Zaštita od požara nema rp 1
Prostorni oklop nema KS2 1
Unutarnja električna spojena na NN
da -
instalacija opskrbni vod
spojena na
Unutarnja telefonska
da opskrbni -
instalacija
telefonski vod
Gubitak zbog dodirnog
da Lt 8 × 10-5
napona i napona koraka
Gubitak zbog materijalnih da Lf 8 × 10-3
Vjerojatan broj ugroženih
160
ljudi u zoni

Tablica H.15 – Značajke zone Z5 (računalni centar)

Parametar Opis Oznaka Vrijednost

Vrsta poda linoleum ru 10-5
Rizik požara malen rf 10-3
Posebna opasnost manja panika hz 2
Zaštita od požara nema rp 1
Prostorni oklop nema KS2 1
spojena na NN
Unutarnja električna instalacija da -
opskrbni vod
spojena na
Unutarnja telefonska
da opskrbni telef. -
instalacija
vod
Gubitak zbog dodirnog napona
i napona koraka da Lt 7 × 10-6
Gubitak zbog materijalnih da Lf 7 × 10-4
Vjerojatan broj ugroženih ljudi
u zoni 14

H.2.3 Proračun odgovarajućih potrebnih veličina

Proračun sabirnih površina dan je u tablici H.16, proračun očekivanog broja opas-
nih događaja u tablici H.17, a iznosi sastavnica rizika po zonama u tablici H.18.
84
 Tablica H.16 – Sabirne površine za zgradu i vodove

Oznaka Površina, m2
Ad 2,7 × 104
Al (el. en. vod) 4,5 × 103
Ai (el. en. vod) 2 × 105
Al (telef. vod) 1,45 × 104
Ai (telef. vod) 3,9 × 105

Tablica H.17 – Očekivani godišnji broj opasnih događaja

Oznaka Vrijednost, 1/god.

ND 1,1 × 10-1
NL (el. opskrbni vod) 1,81 × 10-2
Ni (el. opskrbni vod) 8 × 10-1
NL (telef. vod) 5,9 × 10-2
Ni (telef. vod) 1,581

H.2.4. Proračun rizika za donošenje odluke o potrebi zaštite

Sastavnice rizika koje ulaze u proračun rizika svake zone i ukupnog rizika dane su
u tablici H.18

Tablica H.18 – Rizik R1 - vrijednosti sastavnica rizika po zonama (sve vrijedn. × 10-5)
Z1 Z5
Z2 Z3 Z4 Zgrada
(ulazni (računalni
(vrt) (arhiva) (uredi) ukupno
prostor) centar)
RA 0,002 0 0,002
RB 2,21 0,177 0,016 2,403
RU(el.en. vod) ≈0 ≈0 ≈0 ≈0
RV(el.en. vod) 0,362 0,002 0,002 3,393
RU (telef. vod) ≈0 ≈0 ≈0 ≈0
RV (telef. vod) 1,18 0,094 0,008 1,282
UKUPNO 0,002 0 3,752 0,03 0,026 4,08

85
H.2.5 Zaključno o proračunu R1

Rizik za građevinu R1 = 4,08 × 10-5 veći je od prihvatljive vrijednosti RT = 10-5, pa je

zaštitu od munje potrebno postaviti.

H.2.5 Odabir zaštitnih mjera

Kompozicija sastavnica rizika (pogledajte odjeljke 4.3.1 i 4.3.2) prikazana je u

tablici H.19.

Tablica H.19 - Kompozicija sastavnica rizika R1 prema zonama (vrijedn. × 10-5)

Z1 Z5
Z2 Z3 Z4 Zgrada
(ulazni (računalni
(vrt) (arhiva) (uredi) ukupno
prostor) centar)
RD 0,002 0 2,21 0,177 0,016 2,405
RI 0 0 1,542 0,123 0,01 1,673
UKUPNO 0,002 0 3,752 0,3 0,026 4,08

RS 0,002 0 ≈0 ≈0 ≈0 0,002
RF 0 0 3,752 0,3 0,026 4,312
RO 0 0 ≈0 0 ≈0 0
UKUPNO 0,002 0 3,752 0,3 0,026 4,08

gdje je:

RD = RA + RB + RC

RI = RM + RU + RV + RW + RZ

RS = RA + RU

RF = RB + RV

RO = RM + RC + RW

gdje je
RD rizik uslijed udara munja u zgradu (izvor S1)
RI rizik uslijed udara munja koji ne pogađaju zgradu ali utječu na nju (izvori S2,
S3 i S4)
RS rizik uslijed povreda živih bića
RF rizik uslijed materijalnih šteta
RO rizik uslijed kvarova unutarnjih sustava.

Ova kompozicija pokazuje da se rizik za građevinu uglavnom sastoji u materijalnim

štetama u zoni Z3 prouzročenih udarima munja u zgradu ili vodove spojene s njom;
rizik od požara (materijalne štete) u zoni Z3 iznose 92% ukupnog rizika.

86
Prema tablici H.18 najveći doprinos vrijednosti rizika u zoni Z3 daju:
− sastavnica RB (udar munje u građevinu), 54 %
− sastavnica RV(el. en. vod) (udar munje u opskrbni elektroenerg. vod), ≈ 9 %
− sastavnica RV(telef. vod) (udar munje u telefonski vod), ≈ 29 %.

Za smanjenje rizika na prihvatljivu razinu mogu se upotrijebiti sljedeće zaštitne

mjere:

Rješenje a)
Zaštititi zgradu postavljanjem LPS-a vrste IV prema HRN EN 62305-3, da bi se
smanjila sastavnica rizika RB. Ta vrsta LPS nema značajke prostornog oklopa.
Parametre u tablici H.8, H.9 i H.10 treba zbog toga promijeniti na sljedeće
vrijednosti:
− PB = 0,2
− PU = PV = 0,03 (zbog upotrebe SPD na opskrbnim vodovima).

Rješenje b)
U prostoru arhive (zona Z3) postaviti sustav za automatsko gašenje (ili rano
otkrivanje) požara, da bi se smanjilo sastavnice rizika RB i RV u toj zoni, te postaviti
SPD za razinu LPL IV na ulaznim točkama u zgradu gdje ulaze opskrbni
elektroenergetski i telefonski vodovi. Parametre u tablici H.9, H.10 i H.13 zbog toga
treba promijeniti na sljedeće vrijednosti:
− rp = 0,2 samo za zonu Z3
− PU = PV = 0,03 (zbog upotrebe SPD na opskrbnim vodovima)

Vrijednosti izračunanog rizika za svaku zonu prema izabranom rješenju prikazani

su u tablici H.20.

Tablica H.20 – Vrijednosti rizika R1 za izabrana rješenja (vrijednosti × 10-5)

Z1 Z5
Z2 Z3 Z4 Zgrada
(ulazni (računalni
(vrt) (arhiva) (uredi) ukupno
prostor) centar)
Rješenje a) 0,002 0 0,488 0,039 0,003 0,532
Rješenje b) 0,002 0 0,451 0,18 0,015 8 0,649

Oba rješenja smanjuju rizik ispod prihvatljive vrijednosti.

Projektant će od tih rješenja prihvatiti bolje rješenje uzevši još u obzir dva kriterija -
tehnički kriterij i kriterij veće troškovne rentabilnosti.

H. 3 Bolnica
Sljedeća građevina za primjer proračuna rizika je bolnica koja ima operativni blok i
jedinicu za intenzivnu skrb.
U ovakvoj vrsti građevine može se dogoditi gubitak ljudskih života (L1) kao i gubitak
gospodarskih vrijednosti (L4). S obzirom da treba procijeniti potrebu postavljanja
zaštitnih mjera kao i troškovnu opravdanost, proračunat će se izici R1 i R4.

87
H.3.1 Podaci i značajke zgrade bolnice
Podaci i značajke:
1) same zgrade i njezine okolice dani su u tablici H.21
2) unutarnjih električnih sustava i odgovarajućeg opskrbnog VN električnog voda
dani su u tablici H.22
3) unutarnjih elektroničkih sustava i odgovarajućeg opskrbnog telefonskog voda
dani su u tablici H.23;

Tablica H.21 – Značajke zgrade bolnice

Parametar Opis Oznaka Vrijednost
Dimenzije, m - (Lb × Wb × Hb) 50 × 150 × 10
Koeficijent lokacije usamljena Cd 1
LPS nema PB 1
Zaslon na granici zgrade nema KS1 1
Zaslon unutar zgrade nema KS2
Gustoća udara munja 1/km2/god. Ng 4
Ljudi nazočni u zgradi 1000

Tablica H.22 – Značajke unutarnje električne instalacije i elektroenergetskog

opskrbnog voda
Parametar Opis Oznaka Vrijednost
Otpornost tla Ωm ρ 200
Duljina, m - Lc 500
Visina, m u zemlji - -
SN/NN transformator na ulazu u zgradu Ct 0,2
okružena nižim
Koeficijent lokacije voda Cd 0,5
građevinama
Koeficijent okolice voda predgrađe Ce 0,5
Vod oklopljen: oklop spojen na
sabirnicu za izjednačivanje PLD 0,2
RS ≤ 1 Ω/km
potencijala, a oprema spojena
na istu sabirnicu PLI 0,008
nezaštićeni kabel
– poduzete mjere
Mjere opreza pri unutarnjem
opreza pri KS3 0,2
vođenju instalacije
vođenju za izbjeg.
većih petlji
Otpornost uređaja na udarni
Uw = 2,5 kV KS4 0,6
napon Uw
usklađena SPD zaštita nema PSPD 1
Izmjere građevine na “a” kraju
nema Lb × Wb × Hb -
voda

88
Tablica H.23 – Značajke unutarnje telefonske instalacije i odgovarajućeg opskrbnog
voda
Parametar Opis Oznaka Vrijednost
Otpornost tla Ωm ρ 200
Duljina, m - Lc 500
Visina, m u zemlji - -
okružena
Koeficijent lokacije voda nižim Cd 0,5
građevinama
Koeficijent okolice voda predgrađe Ce 0,5
Vod oklopljen: oklop spojen na
sabirnicu za izjednačivanje PLD 0,8
1 < RS ≤ 5
potencijala, a oprema spojena na Ω/km
istu sabirnicu PLI 0,04
Mjere opreza pri unutarnjem
vođenju instalacije nema KS3 0,02

Otpornost uređaja na udarni

Uw = 1,5 kV KS4 1
napon Uw
usklađena SPD zaštita nema PSPD 1
Dimenzije građevine na “a” kraju
voda
nema (Lb × Wb × Hb) 20 × 30 × 5
Koeficijent lokacije za građevinu
usamljena Cda 1
“a”

H.3.2 Određivanje zona u zgradi bolnice i njihove značajke

Uzevši u obzir:
− da je vrsta podloge izvan i unutar građevine različita
− da zgrada i operativni blok čine zasebne protupožarne odjeljke
− da ne postoji prostorni oklop (zaslon)
− da odjel intenzivne skrbi ima mnogo osjetljivih elektroničkih sustava, a prostorni
se oklop može preuzeti u zaštitne mjere
− da se smatra da su gubici u odjelu intenzivne skrbi L veći nego u ostalim
dijelovima zgrade,
može se odrediti sljedeće glavne zaštitne zone:

Z1 (izvan zgrade)
Z2 (blok bolesničkih soba)
Z3 (operativni blok)
Z4 (jedinica intenzivne skrbi).

Značajke pojedinih zona dane su u tablici H.24 za zonu Z1, u tablici H.25 za zonu
Z2, u tablici H.26 za zonu Z3, i u tablici H.27 za zonu Z4.

Prema proračunima projektanta sustava zaštite od munje, tipične srednje

vrijednosti relativnog iznosa godišnjih gubitaka koji pripadaju riziku R1 (pogledajte
tablicu C.1) tj.:

89
Lt = 10-2 izvan građevine,
Lt = 10-4 unutar građevine,
Lf = 10-1,
Lo = 10-3,
su smanjene za zone Z1, Z2 i Z3. Za zonu Z4 pretpostavljena je standardna
vrijednost zbog posebnih značajki te zone: Lo = 10-3.

Za rizik R4 tipične srednje vrijednosti relativnih iznosa gubitaka (pogledajte tablicu

C.1) pretpostavljene su:

- Lf = 5 × 10-1,
- Lo = 10-2,

Tablica H.24 – Značajke zone Z1 (izvan zgrade)

Parametar Opis Oznaka Vrijednost
Vrsta tla beton ra 1 × 10-2
Zaštita od elektr. udara nema PA 1
Gubici zbog dodirnog
da Lt 1 × 10-4
napona i napona koraka
Broj ljudi vjerojatno u
10
ugroženih u zoni

Tablica H.25 – Značajke zone Z2 (sobe - bolesnički odjel)

Parametar Opis Oznaka Vrijednost
Vrsta tla linoleum ru 1 × 10-5
Rizik požara uobičajen rf 1 × 10-2
Posebne opasnosti (koje poteškoće pri
hz 5
se tiču R1) evakuaciji
Posebne opasnosti (koje
nema hz 1
se tiču R4)
Zaštita od požara nema rp 1
Prostorni oklop nema KS2 1
Unutarnje električne spojene na
instalacije - -
elektroenerg. vod
Unutarnje telefonske spojene na opskrbni
instalacije - -
telef. vod
Gubitak zbog dodirnog
napona i napona koraka da Lt 9,5 × 10-5
(koji se tiču R1)
Gubici zbog materijalnih
šteta (koje se tiču R1) da Lf 9,5 × 10-2

Gubitak zbog kvarova

unutarnjih sustava (koji nema Lo -
se tiču R1)
Broj ljudi vjerojatno
950
ugroženih u zoni

90
Gubitak zbog materijalnih
šteta (kojise tiču R4)
da Lf 5 × 10-1
Gubitak zbog kvarova
unutarnjih sustava (koji da Lo 1 × 10-2
se tiču R4)

Tablica H.26 – Značajke zone Z3 (operacijski odjel)

Parametar Opis Oznaka Vrijednost
Vrsta tla linoleum ru 1 × 10-5
Rizik požara uobičajen rf 1 × 10-3
Posebne opasnosti (koje poteškoće pri
hz 5
se tiču R1) evakuaciji
Posebne opasnosti (koje
nema hz 1
se tiču R4)
Zaštita od požara nema rp 1
Prostorni oklop nema KS2 1
Unutarnje električne spojene na
instalacije - -
elektroenerg. vod
Unutarnje telefonske spojene na opskrbni
instalacije - -
telef. vod
Gubitak zbog dodirnog
napona i napona koraka da Lt 3,5 × 10-6
(koji se tiču R1)
Gubici zbog materijalnih
šteta (koje se tiču R1) da Lf 3,5 × 10-3

Gubitak zbog kvarova

unutarnjih sustava (koji nema Lo 1 × 10-3
se tiču R1)
Broj ljudi vjerojatno,
35
ugroženih u zoni
Gubitak zbog materijalnih
šteta (kojise tiču R4)
da Lf 5 × 10-1
Gubitak zbog kvarova
unutarnjih sustava (koji da Lo 1 × 10-2
se tiču R4)

91
Tablica H.27 – Značajke zone Z4 (odjel intenzivne skrbi)
Parametar Opis Oznaka Vrijednost
Vrsta tla linoleum ru 1 × 10-5
Rizik požara malen rf 1 × 10-3
Posebne opasnosti (koje poteškoće pri
hz 5
se tiču R1) evakuaciji
Posebne opasnosti (koje
nema hz 1
se tiču R4)
Zaštita od požara nema rp 1
Prostorni oklop nema KS2 1
Unutarnje električne spojene na
instalacije - -
elektroenerg. vod
Unutarnje telefonske spojene na opskrbni
instalacije - -
telef. vod
Gubitak zbog dodirnog
napona i napona koraka da Lt 5 × 10-7
(koji se tiču R1)
Gubici zbog materijalnih
šteta (koje se tiču R1) da Lf 5 × 10-4

Gubitak zbog kvarova

unutarnjih sustava (koji da Lo 1 × 10-3
se tiču R1)
Broj ljudi vjerojatno
5
ugroženih u zoni
Gubitak zbog materijalnih
šteta (kojise tiču R4)
da Lf 5 × 10-1
Gubitak zbog kvarova
unutarnjih sustava (koji da Lo 1 × 10-2
se tiču R4)

H.3.3 Očekivani godišnji broj opasnih događaja

Očekivani godišnji broj opasnih događaja računa se prema dodatku A. Rezultati su
dani u tablici H.28.

Tablica H.28 - Očekivani godišnji broj opasnih događaja

Oznaka Vrijednost (1/god.)

ND 8,98 × 10-2
NM 1,13
NL (el. en. opskrbni 2,67 × 10-3
Ni (el. en. opskrbni 7,1 × 10-2
NL (telef. vod) 7,26 × 10-3
Ni (telef. vod) 2,13 × 10-1
NDa (telef. vod) 1,13 × 10-2

92
H.3.4 Procjena rizika gubitka ljudskih života: R1
Potrebni parametri za proračun sastavnica rizika dani su u tablici H.21 - H.28.

Sastavnice rizika koje treba izračunati dane su u tablici H.29.

Vrijednosti vjerojatnosti P dane su u tablici H.30.

Tablica H.29 - Rizik R1 - sastavnice rizika koje treba uzeti u obzir po zonama
Z1 Z2 Z3 Z4
RA x
RB x x x
RC x x
RM x x
RU (el. en. vod) x x x
RV (el. en. vod) x x
RW (el. en. vod) x x
RZ (el. en. vod) x x
RU (telef. vod) x x x
RV (telef. vod) x x x
RW (telef. vod) x x
RZ (telef. vod) x x

93
Tablica H.30 - Rizik R1 – vrijednosti vjerojatnosti P za nezaštićenu zgradu
Z1 Z2 Z3 Z4
PA 1 -
PB - 1
PC (el. en. vod) - 1
PC (telef. vod) - 1
PC - 1
PM (el. en. vod) - 0,75
PM (telef. vod) - 0,009
PM - 0,752
PU (el. en. vod) - 0,2
PV (el. en. vod) - 0,2
PW (el. en. vod) - 0,2
PZ (el. en. vod) - 0,008
PU (telef. vod) - 0,8
PV (telef. vod) - 0,8
PW (telef. vod) - 0,8
PZ (telef. vod) - 0,04

Vrijednosti sastavnica rizika za nezaštićenu građevinu navedene su u tablici H.31.

Tablica H.31 - Rizik R1 – vrijednosti sastavnica rizika za nezaštićenu zgradu po

zonama (vrijednosti × 10-5)
Zgrada
Z1 Z2 Z3 Z4
ukupno
RA 0,009 0,009
RB 42,7 0,157 0,022 42,879
RC 8,98 8,98 17,96
RM 85,2 85,2 170,4
RU (el. en. vod) ≈0 ≈0 ≈0 ≈0
RV (el. en. vod) 0,25 ≈0 ≈0 0,26
RW (el. en. vod) 0,053 0,053 0,106
RZ (el. en. vod) 0,055 0,055 0,11
RU (telef. vod) ≈0 ≈0 ≈0 ≈0
RV (telef. vod) 7,05 0,026 0,004 7,08
RW (telef. vod) 1,48 1,48 2,96
RZ (telef. vod) 0,825 0,825 1,65

UKUPNO 0,009 50 96,8 96,62 243,4

94
H.3.5 Zaključno o proračunu R1
S obzirom da je R1 = 243,4 × 10-5 veće od prihvatljivog rizika RT = 10-5, potrebno je
postaviti zaštitu od munje.

H.3.6 Izbor zaštitnih mjera

Kompozicija sastavnica rizika (pogledajte 4.3.1 i 4.3.2) dana je u tablici H.32.

Tablica H.32 - Kompozicija sastavnica rizika R1 prema zonama (vrijedn. × 10-5)

Zgrada
Z1 Z2 Z3 Z4
ukupno
RD 0,009 42,7 9,14 9,02 60,87
RI 0 7,3 87,66 87,66 182,62
UKUPNO 0,009 50 96,8 96,62 243,4
RS 0,009 0 ≈0 ≈0 0,009
RF 0 50 0,2 0,026 50,22
RO 0 0 96,6 96,6 193,2
UKUPNO 0,009 50 96,8 96,62 243,4

gdje je
RD = RA + RB + RC
RI = RM + RU + RV + RW + RZ
RS = RA + RU
RF = RB + RV
RO = RM + RC + RW

gdje je
RD rizik uslijed udara munja u zgradu (izvor S1)
RI rizik uslijed udara munja koji ne pogađaju zgradu ali utječu na nju (izvori S2,
S3 i S4)
RS rizik uslijed povrede živih bića
RF rizik uslijed materijalnih šteta
RO rizik uslijed kvarova unutarnjih sustava.

Ta kompozicija rizika za zgradu pokazuje da je rizik R1 najveći u sklopu unutarnjih

sustava u zonama Z3 i Z4 zbog udara munja pokraj zgrade.

Na konkretni rizik R1 utječu:

− kvarovi unutarnjih sustava u zonama Z3 i Z4 (sastavnice RM ≈ 57 % ukupnog
rizika i RC ≈ 6 % ukupnog rizika)
− materijalne štete u zoni Z2 (sastavnice RB ≈ 27 % ukupnog rizika i RV ≈ 4 %
ukupnog rizika).

Sastavnica RB može se smanjiti:

− postavljanjem LPS prema HRN EN 62305-3 na čitavoj zgradi ili
− poduzimanjem zaštitnih mjera u zoni Z2 da bi se smanjile posljedice požara
(npr. postavljanjem aparata za gašenje, automatskog sustava za rano otkrivanje
požara itd.).
95
Sastavnice rizika RC i RV mogu se smanjiti na unutarnjim električnim i telefonskim
instalacijama postavljanjem usklađene SPD zaštite prema HRN EN 62305-4.

Sastavnica RM u zonama Z3 i Z4 mogu se smanjiti:

− postavljanjem usklađene SPD zaštite na unutarnjim električnim, telefonskim
instalacijama prema HRN EN 62305-4
− postavljenjem odgovarajuće prostorne mreže kao zaslona u zonama Z3 i Z4
prema HRN EN 62305-4.

Kao zaštitne mjere mogu se upotrijebiti sljedeća rješenja:

a) Prvo rješenje
− postaviti zaštitu od munje LPS vrste I na cijeloj zgradi.
− postaviti pojačanu usklađenu SPD zaštitu (1,5 x) na unutarnjim električnim i
telefonskim instalacijama sa PSPD = 0,005.
− postaviti sustav za automatsko rano otkrivanje požara u zoni Z2.
− postaviti oko zona Z3 i Z4 prostorni mrežni zaslon s okom mreže od 0,5 m.

Primjenom tih rješenja, parametri u tablici H.25 će se promijeniti, što dovodi do

vjerojatnosti navednih u tablici H.33. Koeficijent koji smanjuje gubitke uslijed
poduzimanja mjera protiv požara smanjit će se za zonu Z2 na rp = 0,2.

Tablica H.33 - Rizik R1 – vrijednosti vjerojatnosti P za zaštićenu zgradu

prema rješenju a)
Z1 Z2 Z3 Z4
PA 1 -
PB - 0,02
PC (el. en. vod) - 0,005
PC (telef. vod) - 0,005
PC - 0,001 99
PM (el. en. vod) - 0,000 1
PM (telef. vod) - 0,000 1
PM - 0,000 2
PU (el. en. vod) - 0,005
PV (el. en. vod) - 0,005
PW (el. en. vod) - 0,005
PZ (el. en. vod) - 0,005
PU (telef. vod) - 0,005
PV (telef. vod) - 0,005
PW (telef. vod) - 0,005
PZ (telef. vod) - 0,005

96
b) Drugo rješenje
− postaviti zaštitu od munje LPS vrste I na cijeloj zgradi
− postaviti pojačanu usklađenu SPD zaštitu sa PSPD = 0,001 na unutarnjim
električnim i telefonskim instalacijama.
− u zoni Z2 postaviti uređaje za rano otkrivanje požara.

Upotrebom tog rješenja, parametri u tablici H.25 će se promijeniti, što dovodi do

vjerojatnosti navednih u tablici H.34. Koeficijent koji smanjuje gubitke uslijed
poduzimanja mjera protiv požara smanjit će se za zonu Z2 na rp = 0,5.

Tablica H.34 - Rizik R1 – vrijednosti vjerojatnosti P za zaštićenu zgradu

prema rješenju b)
Z1 Z2 Z3 Z4
PA 1 -
PB - 0,02
PC (el. en. vod) - 0,001
PC (telef. vod) - 0,001
PC - 0,002
PM (el. en. vod) - 0,001
PM (telef. vod) - 0,001
PM - 0,002
PU (el. en. vod) - 0,001
PV (el. en. vod) - 0,001
PW (el. en. vod) - 0,001
PZ (el. en. vod) - 0,001
PU (telef. vod) - 0,001
PV (telef. vod) - 0,001
PW (telef. vod) - 0,001
PZ (telef. vod) - 0,001

c) Treće rješenje
− postaviti zaštitu od munje LPS vrste I na cijeloj zgradi.
− postaviti pojačanu (2x) usklađenu SPD zaštitu sa PSPD = 0,002 na unutarnjim
električnim i telefonskim instalacijama
− u zoni Z2 postaviti uređaje za automatsko rano otkrivanje požara
− ograditi zonu Z4 mrežastim zaslonom s okom mreže w = 0,1 m.

Upotrebom tog rješenja, parametri u tablici H.25 će se promijeniti, što dovodi do

vjerojatnosti navednih u tablici H.35. Koeficijent koji smanjuje gubitke uslijed
poduzimanja mjera protiv požara smanjit će se za zonu Z2 na rp = 0,2.

97
 Tablica H.35 - Rizik R1 – vrijednosti vjerojatnosti P za zaštićenu zgradu
prema rješenju c)
Z1 Z2 Z3 Z4
PA 1 -
PB - 0,02
PC (el. en. vod) - 0,002
PC (telef. vod) - 0,002
PC - 0,004
PM (el. en. vod) - 0,000 1
PM (telef. vod) - 0,000 1
PM - 0,000 2
PU (el. en. vod) - 0,002
PV (el. en. vod) - 0,002
PW (el. en. vod) - 0,002
PZ (el. en. vod) - 0,002
PU (telef. vod) - 0,002
PV (telef. vod) - 0,002
PW (telef. vod) - 0,002
PZ (telef. vod) - 0,002

Vrijednosti rizika za svaku zonu ovisno o izabranom rješenju dani su u tablici H.36.

Tablica H.36 - Rizik R1 - vrijednosti rizika ovisno o izabranom rješenju

(vrijednosti × 10-5)
Z1 Z2 Z3 Z4 UKUPNO
Rješenje a) 0,009 0,181 0,263 0,261 0,714
Rješenje b) 0,009 0,173 0,277 0,274 0,733
Rješenje c) 0,009 0,175 0,121 0,118 0,423

Svim rješenjima smanjuje se rizik na manje od prihvatljive vrijednosti.

Prihvatit će se rješenje koje je najbolje prema oba kriterija - tehničkom kriteriju i

kriteriju veće troškovne učinkovitosti.

H.3.7 Podaci za analizu troškova i koristi (cost – benefit)

Ukupni troškovi gubitaka CL mogu se izračunati uz pomoć jednadžbe (G.1) u
dodatku G.
Gospodarske vrijednosti, uključujući gubitak aktivnosti, prikazane su u tablici H.37
po pojedinim zonama.

98
 Tablica H.37 – Troškovi gubitaka po zonama (sve u USD ×106)

Oznaka Zgrada Sadržaj Elektroen. Telefonska Ukupno

B I instalacija instalacija
Z1 – – – - –
Z2 70 6 3 0,5 79,5
Z3 2 0,9 5 0,5 8,4
Z4 1 0,1 0,015 1 2,1
Ukupno 73 7 8 2 90

Pretpostavljene vrijednosti kamatne stope, stope amortizacije i stope održavanja

koje se odnose na mjere zaštite dane su u tablici H.38.

Tablica H.38 – Veličine odgovarajućih stopa

Stopa Oznaka Veličina

Kamata i 0,04
Amortizacija a 0,05
Održavanje m 0,01

H.3.8 Procjena rizika gospodarskih gubitaka: R4

Parametri potrebni za proračun sastavnica rizika dani su u tablicama H.31 do H.39.
Veličine sastavnica rizika za nezaštićenu građevinu dane su u tablici H.39.

Tablica H.39 – Rizik R4 – Veličina sastavnica rizika za nezaštićenu

građevinu po zonama (sve × 10–5)
Oznaka Z2 Z3 Z4
RB 44,9 4,49 4,49
RC (el.en.vod) 89,8 89,8 89,8
R 89,8 89,8 89,8
R 849 849 849
RM (telefon. vod) 10,2 10,2 10,2
R 0,27 0,027 0,027
RW (el.en.vod) 0,53 0,53 0,53
R 0,55 0,55 0,55
R 7,42 0,74 0,74
RW (telefon. vod) 14,8 14,8 14,8
R 8,25 8,25 8,25

H.3.9 Analiza troškova i koristi (cost – benefit)

Kad su izračunane nove vrijednosti sastavnica rizika ovisno o izabranim mjerama
zaštite mogu se izračunati i troškovi preostalih gubitaka CRL upotrebom formule
(G.2) u dodatku G (pogledajte odjeljak H.3.4 – rješenja a), b) i c)).

99
U tablici H.40 dane su vrijednosti troškova gubitaka CL za zgradu bez zaštite i
troškova preostalih gubitaka CRL za zaštićenu zgradu prema rješenjima a), b) i c).

Tablica H.40 – Iznos gubitaka CL i CRL (u USD)

CRL CRL CRL
CL
Oznaka (sa zaštitom) (sa zaštitom) (sa zaštitom)
(bez zaštite) Rješenje a) Rješenje b) Rješenje c)
Z2 68 801 3 503 3 325 4 066
Z3 47 779 2 293 5 011 202
Z4 1 430 27 927 64
UKUPNO 118 010 5 824 9 262 4 332

Troškovi CP i godišnji troškovi CPM zaštitnih mjera (pogledajte jednadžbu (G.4) u

dodatku G) dani su u tablici H.41.

Tablica H.41 – Troškovi CP i CPM zaštitnih mjera (vrijednosti u USD)

Zaštitna mjera CP CPM
LPS vrste I 100 000 10 000
Sustav za otkrivanje požara 50 000 5 000
Oklapanje zona Z3 i Z4 (w = 0,5) 100 000 10 000
Oklapanje zona Z3 i Z4 (w = 0,1) 110 000 11 000
SPD (1,5x) na el. energ. sustavu 20 000 2 000
SPD (2x) na el. energ. sustavu 24 000 2 400
SPD (3x) na el. energ. sustavu 30 000 3 000
SPD (1,5x) na telekom. sustavu 10 000 1 000
SPD (2x) na telekom. sustavu 12 000 2 000
SPD (3x) na telekom. sustavu 15 000 1 500

Godišnja ušteda
S = CL - (CRL + CPM)

navedena je u tablici H.42.

Tablica H.42 - Godišnja ušteda (USD)

Rješenje a) 84 186
Rješenje b) 89 248
Rješenje c) 84 078

100
H.4. Stambena zgrada
Kao i u prethodnim primjerima izračunat će se rizik R1 za stambenu zgradu
smještenu u području gustoće udara munja od Ng = 4 udara po km2 godišnje.

Prema tablici 3 treba izračunati sastavnice rizika RB, RU i RV.

Zgrada je usamljena: oko nje nema susjednih zgrada.

U zgradu ulaze sljedeći opskrbni vodovi:

- NN opskrbni vod
- telefonski vod

Značajke zgrade navedene su u tablici H.43.

Tablica H.43 – Značajke promatrane stambene zgrade

Parametar Opis Oznaka Iznos
Dimenzije, m - Lb × Wb × Hb 30 × 20 × 20
Koeficijent lokacije usamljena Cd 1
LPS nema PB 1
2
Gustoća udara munja 1/km /god. Ng 4

Određene su sljedeće zaštitne zone:

− - Z1 (izvan zgrade)
− - Z2 (unutar zgrade)

Izvan zgrade ljudi se ne zadržavaju; rizik R1 za zonu Z1 može se stoga zanemariti.

Proračun gospodarske opravdanosti se ne zahtijeva.

Parametri zone Z2 navedeni su u tablici H.44.

Tablica H.44 – Parametri zone Z2

Parametar Opis Oznaka Iznos
Vrsta poda drveni ru 10-5
Rizik požara promjenjiv rf -
Posebne opasnosti nema hz 1
Zaštita od požara nema rp 1
Zaštita od el. udara nema - -
Unutarnja električna instalacija spojena na
opskrbni NN vod - -
Unutarnja telefonska instalacija spojena na
- -
opskrbni telefonski
Gubici zbog dodirnog napona i da
napona koraka (koji se tiču R1) Lt 10-4
Gubitak zbog materijalnih šteta da
Lf 10-1
(koji se tiču R1)

101
Značajke unutarnjih sustava i odgovarajućih opskrbnih vodova dane su u tablici
H.45 za električnu instalaciju, a u tablici H.46 za telekomunikacijski sustav.

Tablica H.45 – Parametri unutarnje elektroenergetske instalacije i opskrbnog voda

Parametar Opis Oznaka Iznos
Otpornost tla Ωm ρ 250
Duljina, m - Lc 100
Visina, m u zemlji - -
SN/NN transformator nema Ct 1
okružen drugim
Koeficijent lokacije voda nižim objektima Cd 0,5

Koeficijent okoline voda predgrađe Ce 0,5

PLD 1
Oklop (zaslon) voda nema
PLI 1
Otpornost na udarni napon
Uw = 2,5 kV KS4 1
opreme Uw
Usklađena SPD zaštita nema PSPD 1
Dimenzije zgrade na “a” kraju nema La × Wa × Ha -
( )

Tablica H.46 – Parametri unutarnje telekomunikacijske instalacije i odgovarajućeg

opskrbnog telekomunikacijskog opskrbnog voda
Parametar Opis Oznaka Iznos
Otpornost tla Ωm ρ 250
Duljina, m - Lc 100
Visina, m u zemlji - -
okružen
Koeficijent lokacije voda Cd 0,5
drugim
Koeficijent okoline voda predgrađe Ce 0,5
PLD 1
Oklop (zaslon) voda nema
PLI 1
Otpornost na udarni napon Uw = 1,5 kV KS4 1
Usklađena SPD zaštita nema PSPD 1
Dimenzije zgrade na “a” kraju nema La × Wa × Ha -
( )
Iznos rizika R1 i zaštitne mjere koje treba poduzeti za smanjenje rizika na
prihvatljivu razinu RT = 10-5 navedene su u tablici H.47 ovisno o visini zgrade i riziku
od požara.

102
 Tablica H.47 - Zaštitne mjere koje treba poduzeti ovisno o visini zgrade i riziku od
požara
Rizik od Zaštita od Zgrada
Visina (m) Vrsta LPS R1 ( ×10-5)
požara požara zaštićena
malen - - 0,77 x
- - 7,7 ne
uobičajen III - 0,74 x
IV (2) 0,73 x
20
- - 77 ne
II (3) 0,74 x
visok
I - 1,49 ne
I (1) 0,74 x
- - 2,33 ne
nizak - (3) 0,46 x
IV - 0,46 x
- - 23,3 ne
40
uobičajen IV (3) 0,93 x
I - 0,46 x
- - 23,3 ne
visok
I (3) 0,93 x
(1) uređaji za gašenje
(2) hidranti
(3) automatski alarm

103
 Dodatak I
(obavijesni)

Analiza primjera opskrbnog voda – telekomunikacijski vod

I.1 Općenito

Opskrbni vod koji će se razmatrati je telefonski vod s metalnim vodičima. Tu vrstu

voda mogu pogoditi gubitak opskrbe (L2) i gubitak gospodarskih vrijednosti (L4),
tako da treba izračunati odgovarajuće rizike R2 i R4, ali prema zahtjevima operatora
mreže, uzet će se samo rizik R'2.

I.2 Osnovni podaci

Vod je položen u području s gustoćom udara munja od Ng = 4 udara po km2

godišnje, prikazan na slici I.1 (duž voda nema ugrađene nikakve opreme).

Slika I.1 – Telekomunikacijski vod koji treba zaštititi

I.3 Značajke voda

Vod se sastoji od dva odsječka:

− odsječak S1: oklopljeni vod u zemlji spojen na zgradu telefonske centrale: nema
zaštite
− odsječak S2: nadzemni vod bez zaslona spojen na zgradu korisnika: nema
zaštite.

i tri prijelazna mjesta:

− Tb: na ulazu odsječka S1 u zgradu „b“ (tj. telefonsku centralu): na tom mjestu
nisu postavljene nikakve zaštitne mjere,
− T1/2: između odsječaka S1 i S2: na tom mjestu nisu postavljene nikakve zaštitne
mjere,
− Ta: na ulazu odsječka S2 u zgradu „a“ (tj. zgradu korisnika): na tom mjestu nisu
postavljene nikakve zaštitne mjere.

Oklop voda na odsječku S1 spojen je sa zemljom na oba kraja (npr. na sabirnicu za

izjednačivanje potencijala u telefonskoj centrali (Tb) i na mjestu prijelaza (T1/2) uz
otpor uzemljenja od približno deset ohma.

Značajke vodova navedene su u tablici I.1 za odsječak S1, a u tablici I.2 za

odsječak S2.
104
 Tablica I.1 – Značajke voda na odsječku S1

Parametar Opis Oznaka Iznos

Otpornost tla Ωm ρ 500
Duljina, m Lc 600
Visina, m - - -
Koeficijent lokacije voda okružen Cd 0,5
Koeficijent okoline voda selo Ce 0,5
Otpor oklopa voda, Ω/km - RS 0,9
Vrsta oklopa voda olovo - -
Značajke oklopa bez dodira sa
Kd 0,4
tlom
Vrst izolacije voda papir Uw, kV 1,5
Vrsta opreme na prijelazu Tb elektronika Uw, kV 1,5 1)
Vrsta opreme na prijelazu T1/2 nema - -
Mjere zaštite nema Kp 1
(1) Povećana razina ITU-T Preporuke K.20 [4].

Tablica I.2 – Značajke voda na odsječku S2

Parametar Opis Oznaka Iznos

Otpornost tla Ωm ρ 500
Duljina, m - Lc 600
Visina, m nadzemni Hc 6
Koeficijent lokacije voda okružen Cd 0,5
Koeficijent okoline voda selo Ce 1
Otpor oklopa voda, Ω/km nema oklop - -
Vrst izolacije voda plastika Uw, kV 5
Vrsta opreme na prijelazu Ta elektronika Uw, kV 1,5 (1)
Vrsta opreme na prijelazu T1/2 nema - -
Mjere zaštite nema Kp 1
(1)
Povećana razina ITU-T Preporuke K.20.

105
I.4 Značajke građevina na krajevima voda

Značajke građevina na krajevima voda navedene su u tablici I.3.

Tablica I.3 – Značajke građevina na krajevima voda

Broj n opskrbnih
Dimenzije, m Koeficijent
Građevina vodova koji opskrbljuju
L×W×H lokacije Cd
zgradu
“a” 25 × 20 ×15 2 3
“b” 20 × 30 × 10 0,5 10

I.5 Očekivani broj godišnjih opasnih događaja

Očekivani godišnji broj opasnih događaja računa se prema dodatku A.

Odgovarajući podaci dani su u tablici I.4.

Tablica I.4 - Očekivani broj godišnjih opasnih događaja

Parametar Iznos (1/god.)

NDa 0,087 3
NDb 0,012 9
NL (S1) 0,023 5
Ni (S1) 0,617
NL (S2) 0,052 2
Ni (S2) 1,6

I.6 Sastavnice rizika

Sastavnice rizika koje se javljaju u odsječcima navedene su u tablici I.5.

Tablica I.5 - Rizik R'2 - sastavnice rizika prema odsječcima voda

Parametar S1 S2
R’B(a) - x
R’B(b) x -
R'C(a) - x
R'C(b) x -
R'V x x
R'W x x
R'Z x x

Jakosti struje kvara i vjerojatnosti potrebne za proračun sastavnica rizika dane su u

tablici I.6.

106
 Tablica I. 6 – Rizik R'2 - jakosti struje kvara i vjerojatnosti P' potrebne za proračun
sastavnica rizika

Parametar S1 S2
Ia (B,C), kA > 600(1) 0 (2)

Ia (V), kA 40(3) 0(2)

Ia (W), kA 125(4) 0(2)
P 'B(a)(Ia(B) - 1(5)
P 'B(b)(Ia(B) 0,001(5) -
P 'C(a)(Ia(C) - 1(5)
P 'C(b)(Ia(C) 0,001(5) -
P 'V(Ia(V)) 0,4 1
P 'W(Ia(W)) 0,035 1
P 'Z(Ta) za opremu na mjestu prijelaza Ta, UW=1,5 kV)(6) 0,5(8) 1(8)
P 'Z(Tb) za opremu na mjestu prijelaza Tb, UW=1,5 kV)(6) 0,02(7) 1(8)
P 'Z(T1/2) za proboj izolacije kabela u zemlji, UW=1,5 kV)(6) 0,5(9) 1(8)
(1)
Ia = 25 n UW /(RS × Kd × Kp) gdje je Kp =1 i Kd = 0,4 (pogledajte dodatak D.1 i tablicu D.1)
(2)
Ia = 0 za neoklopljeni vod (pogledajte dodatak D.1)
(3)
Ograničeno na 40 kA zbog olovnog oklopa (pogledajte odjeljak D.1.2)
(4)
Ia = 25 UW/(RS × Kd × Kp) gdje je Kp =1 i Kd = 0,4 (pogledajte dodatak D.1 i tablicu D.1)
(5)
pogledajte tablicu D.5
(6)
iznosi vjerojatnosti P'z navedene su u tablici B.7. Pravilo upotrebe tablice B.7 je sljedeće:
Kad se promatrano mjesto prijelaza nalazi između dva oklopljena odsječka ili oklopljeni
odsječak ulazi u građevinu i spojen je na sabirnicu za izjednačivanje potencijala na koju je
spojena i oprema, iznosi iz tablice B.7 u stupcima „oklop spojen na ...“ vrijede samo za
oklopljene odsječke.
U svim drugim slučajevima, iznosi navedene u tablici B.7 u stupcima „oklop nije spojen na ...“
vrijede za oklopljene odsječke samo ako je oklop spojen sa zemljom najmanje na oba kraja uz
otpor uzemljenja od približno desetak ohma. Inače se oklopljeni odsječci moraju smatrati
neoklopljenim.
(7)
iznosi iz tablice B.7 u stupcima „oklop spojen na ...“
(8)
iznosi iz tablice B.7 u stupcu „nema oklop“
(9)
iznosi iz tablice B.7 u stupcu „oklop nije spojen na ...“

I.7 Procjena rizika R'2

Prema proračunima projektanta sustava za zaštitu od munje na temelju iskustva

operatora mreže, pretpostavljene su sljedeće prosječne vrijednosti relativnog
iznosa gubitaka koji se tiče rizika R2:

Lf = 3 × 10-3

Lo = 10-3 (predodređena vrijednost – pogledajte tablicu E.1)

Iznosi sastavnica rizika za nezaštićeni vod dane su u tablici I.7.

107
 Tablica I.7 – Rizik R'2 - iznosi sastavnica rizika po odsječcima S nezaštićenog
voda (iznosi × 10-3)

Parametar S1 S2 Vod
(1)
R'B(a) - 0,261 0,261
(1)
R'B(b) ≅0 - ≅0
(2)
R'C(a) - 0,087 3 0,087 3
(2)
R'C(b) ≅0 - ≅0
R'V 0,028 2 0,156 6 0,184 8
R'W 0,000 8 0,052 2 0,053
R' = R'B(a) + R'B(b) + R'C(a) + R'C(b) + R'V + R'W 0,586 1
R'Z(Ta) (5) 0,296 7 1,547 8 1,845
(6)
R'Z(Tb) 0,011 9 1,547 8 1,59
(7)
R'Z(T1/2) 0,296 7 1,547 8 1,845
R2(Ta) = R' + R'Z(Ta) 2,431 1
R2(Tb) = R' + R'Z(Tb) 2,176 1
R2(T1/2) = R' + R'Z(T1/2) 2,431 1
(1)
R'B = NDi × P 'B × L'f
(2)
R'C = ND × P 'C × L'o
(3)
R'V = NL × P 'V × L'f
(4)
R'W = NL × P 'W × L'o
(5)
R'Z(Ta) = (NI – NL) × P 'Z(Ta) × L'o
(6)
R'Z(Tb) = (NI – NL) × P 'Z(Tb) × L'o
(7)
R'Z(T1/2) = (NI – NL) × P 'Z(T1/2) × L'o

Iznos rizika R'2 = 3,508 × 10-3 je veći od prihvatljive vrijednosti RT = 10-3, pa je za

vod potrebna zaštita od djelovanja munje.

Tablica I.7 pokazuje da je uslijed veličine sastavnice rizika R 'Z na odsječku S2, rizik
R '2 veći od prihvatljive vrijednosti na mjestima prijelaza Ta, Tb i T1/2. Stoga tu
sastavnicu rizika treba smanjiti. S obzirom da je vod već postavljen (zbog čega nije
moguće, primjerice, koristiti oklapanje), postavit će se kao mjera zaštite SPD-ovi
prema normi IEC 62305-5.

Za smanjenje rizika R '2 ispod prihvatljive vrijednosti, dovoljno je odabrati SPD-ove

koji udovoljavaju razini LPL III tj. PSPD = 0,03 (pogledajte tablicu B.3).

Postavljanje SPD-ova na mjestima prijelaza Ta i T1/2 znači:

− smanjenje vjerojatnosti P 'Z(Ta) i P 'Z(T1/2) na vrijednost PSPD.
− da se vjerojatnosti P 'V i P 'W ne mijenjaju (pogledajte odjeljak D.1.2)
− da se vjerojatnosti P 'B i P 'C za odsječak S2 ne mijenjaju jer se radi o
nadzemnom vodu (pogledajte D.1.1)
− da se vjerojatnosti P 'B i P 'C za odsječak S1 ne mijenjaju jer su manje od PSPD
(pogledajte D.1.1)

Štoviše, prema definiciji 3.25 i odjeljku A.4, s SPD-ima postavljenim na mjestu

108
prijelaza T1/2, T1/2 to mjesto postaje čvorište za mjesto prijelaza Tb, pa odsječak S2
voda ne doprinosi više iznosu sastavnice rizika R'Z(Tb) (pogledajte dodatak A u IEC
62305-5).

Iznosi vjerojatnosti P’ za zaštićeni vod navedene su u tablici I.8.

Tablica I.8 - Rizik R'2 - iznosi vjerojatnosti P’ za zaštićeni vod

Parametar S1 S2
P 'B(a)(Ia(B) - 1
P 'B(b)(Ia(B) 0,001 -
P 'C(a)(Ia(C) - 1
P 'C(b)(Ia(C) 0,001 -
P 'V(Ia(V)) 0,4 1
P 'W(Ia(W)) 0,035 1
P 'Z(Ta) (za opremu na mjestu prijelaza Ta, UW =1,5 kV) 0,03 0,03
P 'Z(Tb) (za opremu na mjestu prijelaza Tb, UW =1,5 kV) 0,02 -
P 'Z(T1/2) (za proboj izolacije kabela u zemlji, UW =1,5 kV) 0,03 0,03

Iznosi sastavnica rizika za zaštićeni vod navedene su u tablici I.9 koja pokazuje da
je rizik R'2 manji od prihvatljive vrijednosti; prema tome je odgovarajuća zaštita
voda od djelovanja munje postignuta.

Tablica I.9 – Rizik R'2 - iznosi sastavnica rizika voda zaštićenog SPD-ima
ugrađenim na mjestima prijelaza T1/2 i Ta uz PSPD = 0,03 (iznosi × 10-3)

Parametar S1 S2 Vod
R'B(a) - 0,261 0,261
R'B(b) ≅0 - ≅0
R'C(a) - 0,087 3 0,087 3
R'C(b) ≅0 - ≅0
R'V 0,028 2 0,156 6 0,184 8
R'W 0,000 8 0,052 2 0,053
R' = R'B(a) + R'B(b) + R'C(a) + R'C(b) + R'V + R'W 0,586 1
R'Z(Ta) 0,017 8 0,055 3 0,073 1
R'Z(Tb) 0,011 9 - 0,011 9
R'Z(T1/2) 0,017 8 0,055 3 0,073 1
R2(Ta) = R' + R'Z(Ta) 0,659 2
R2(Tb) = R' + R'Z(Tb) 0,598
R2(T1/2) = R' + R'Z(T1/2) 0,659 2

109
 Dodatak J
(obavijesni)

Pojednostavnjeni program za procjenu rizika

J.1 Osnovno o programu

Pojednostavnjeni IEC-ov kalkulator za procjenu rizika (SIRAC) je softverski alat na

osnovi proračuna i metoda danih u HRN EN 62305-2, stvoren tako da može
proračunati sastavnice rizika jednostavnih građevina. Namijenjen je podršci pri
uporabi norme HRN EN 62305-2 kao metoda za upravljanje rizikom za potrebe
projektiranja sustava zaštite od munje. Važno je primijetiti da program omogućuje
pojednostavnjeni proračun za razliku od strožeg pristupa upravljanju rizikom koji je
opisan u normi. Program je kreiran tako da bude relativno intuitivan za korisnike koji
žele dobiti početni osjećaj za procjenu rizika.

Namjena i ograničenja SIRAC-a jesu sljedeća:

− omogućiti većem broju korisnika norme HRN EN 62305-2 da mogu izvoditi

proračune na tipičnim građevinama bez dubljeg znanja o detaljima i metodama
razrađenim u toj normi.

− promicati upotrebu norme HRN EN 62305-2 i prihvaćanje metode procjene rizika

širem krugu čitatelja i korisnika. Smatra se da će takav korisnički orijentirani alat
služiti također bržem prihvaćanju te norme u širem krugu zainteresiranih za
zaštitu od munje.

− ponuditi alat posebno načinjen za procjenu rizika tipičnih jednostavnih građevina i

u općenitijim situacijama. Za postizanje tog cilja neki su parametri postavljeni na
nepromjenjive vrijednosti (standardne, “default”), a korisniku preostaje da izabere
samo preostali uži broj parametara.

− program ne omogućuje punu uporabu napisane norme; takva bi mogućnost

dovela do nenamjerne složenosti programa. Kad se pokaže potreba podrobnije
procjene rizika pri razmatranju složenih građevina ili posebnih okolnosti, korisnika
se upućuje na uporabu pisane norme.

− program je namijenjen samo procjeni rizika za građevine pokrivene jednom

zonom zaštite.

− SIRAC treba promatrati kao priručni alat uz normu HRN EN 62305-2, a osigurat
će se i stalna podrška i ažuriranje (up-date) putem interneta (on-line) sa IEC FTP
servera i omogućiti preuzimanje (down-load) novih nadopunjenih verzija.

J.2 Opis parametara

Parametri važni za proračun sastavnica rizika u programu podijeljeni su u tri

kategorije:

− parametri, za koje se zahtijeva da ih korisnik izabere prema definicijama i

mogućnostima danim u normi (tablica J.1)
110
− parametri koje korisnik može birati u ograničenom opsegu u odnosu na
ponuđene parametre u normi (tablica J.2);

− parametri koji su programski utvrđeni i korisnik ih ne može mijenjati (tablica J.3).

Tablica J.1 – Parametri koje korisnik (SIRAC-a) može slobodno birati

Parametar Oznaka
Duljina, širina i visina građevine koju treba zaštititi L, W, H
Gustoća udara munja u tlo Ng
Koeficijent lokacije Cd
Koeficijent okoline Ce
Vrsta opskrbnog voda (elektroenergetski vod, drugi nadzemni
vodovi, drugi podzemni vodovi)

Napomena: transformator može biti samo u elektroenergetskom vodu

Sustav zaštite od munje prema HRN EN 62305-3 PB
Zaštita od udarnog vala munje (prenapona) na vodovima:
- samo na ulazu (izjednačivanje potencijala uz pomoć SPD)
- usklađena SPD zaštita prema normi HRN EN 62305-4 za
sve unutarnje sustave koji su spojeni na opskrbne vodove. PSPD
Napomena: korisnik može izabrati samo jednu vrijednost za zaštitu od udarnih
valova, koja vrijedi za sve opskrbne vodove i cijelu građevinu koju treba
zaštititi.
Rizik od požara ili materijalnih šteta za građevinu rf
Zaštita od požara rp
Posebne opasnosti hz
Izbor odgovarajućih gubitaka (vrste gubitaka)

111
Tablica J.2 - Parametri koje korisnik (SIRAC-a) može birati u ograničenom opsegu
Parametar Oznaka
Učinkovitost zaslona (oklopa) na građevini KS1
Unutarnji način vođenja instalacije KS3
Zaslon (ili oklop) vanjskih opskrbnih vodova (vrsta vanjskog
PLD, PLI
vođenja opskrbnih vodova)
Koeficijenti gubitaka zbog požara: korisniku se postavlja pitanje o
vrsti građevine koju treba zaštititi.
Lf
Napomena: proračun Lf za sve vrste gubitaka, kao što su gubici definirani u
dodatku C norme nije moguć. Korisnik mora iz ponuđenog popisa odrediti vrstu
građevine koju treba zaštititi.
Koeficijenti gubitaka zbog prenapona

Napomena: proračun Lo za sve vrste gubitaka, kao što su gubici definirani u Lo

dodatku C norme nije moguć. Korisnik mora iz ponuđenog popisa odrediti vrstu
građevine koju treba zaštititi.

Za gubitke vrste L4 – gospodarske gubitke – u pojednostav-

njenom programu ne nudi se proračun gospodarske opravdanosti
zaštitnih mjera. Ako se to ipak traži, korisnik mora izabrati
prihvatljivi rizik za gospodarske gubitke.

Tablica J.3 - Nepromjenjivi parametri (koje korisnik ne može mijenjati)

Nepromjenjiva
Parametar Oznaka
vrijednost
Duljina opskrbnog voda Lc 1000 m
U primjeru nadzemnog voda: visina od tla Hc 6m
U blizini nema drugih građevina NDa 0
Ne uzima se u obzir učinkovitost zaslona za
unutarnje zone u građevini KS2 1
Izolacijska čvrstoća unutarnje opreme na udarni
napon spojene na taj opskrbni vod (1,5 kV) KS4 1
Vjerojatnost električnog udara za živa bića PA 1
Vrsta tla ili poda ra 10-2
Za gubitke vrste L1 – gubitak ljudskih života –
koeficijent gubitaka za dodirni napon i napon
Lt 0,01
koraka unutar 3 m izvan građevine koju treba
zaštititi

NAPOMENA: daljnje obavijesti o vrijednostima parametara mogu se naći izravno u SIRAC-u

(dodirom na strelicu mišem u padajućem meniju).

J.3 Primjeri ekranskih prikaza programa

Ekranski prikazi programa za primjer opisan u odjeljku H.1 (seoska kuća) dani su
na slici J.1 (za građevinu bez zaštitnih mjera) i na slici J.2 (zaštitne mjere na
građevini predviđene prema opisu u odjeljku H.1, i to LPS vrste IV, sa SPD-ima na
ulazu opskrbnih vodova).

112
Slika J.1 – SIRAC - primjer proračuna za seosku kuću (pogledajte odjeljak H.1 – bez zaštitnih mjera)

113
Slika J.2 – SIRAC - primjer proračuna za seosku kuću (pogledajte odjeljak H.1 – sa zaštitnim mjerama)

114
Izvori

[1] IEC 61000-4-5:1995, Elektromagnetska spojivost (EMC) – 4-5. dio: Tehnika

ispitivanja i mjerenja – Ispitivanje otpornosti na udarni napon.

[2] IEC 60664-1:1992, Koordinacija izolacije za opremu u niskonaponskim

sustavima – 1. dio: Načela, zahtjevi i ispitivanja

[3] IEC 61643-1:2005, Niskonaponske naprave za zaštitu od udarnih napona – 1.

dio: Naprave za zaštitu od udarnih napona spojene na niskonaponske
distribucijske mreže – Zahtjevi i ispitivanje

[4] ITU-T Preporuke K.20:2003, Otpornost telekomunikacijske opreme ugrađene u

telekomunikacijskim cetralama na prenapone i udarne struje
__________

115