https://hanefijskimezheb.wixsite.

com/bosna
 \

, �ELIK!I ILMIHAL
UD.ZBENIK ISLAMSKE VJERONAUKE
ZA I I 11 RAZRED SREDNJIH SKOLA

). \

,#)'
i Mg 7 •
Ova) je udfbenlk usvojio Ulema·rnedi!Js u Saraje u svojlm rJdenjem
on 1J}augusta 1931 Bro] 803 a odobrll� 1foistars vo pro svlete svoJim

I ,J•k•J•m '7 '9U3

•,(

( I u·NA DIN. 5·-

,
 Prlslup

_(':°;)_�).ill_�
Svaki debar posao pofinjerno rijefima:
$ 1,
"'1 \ •
�'U lrne Boga, Opceg Dobrocinitella, .(':": JI _(.) .... .11 ,.iii -!"�
Milostivoga ",
Time kazujemo, da je nasa snaga samo od Boga i da od
HoRa istemo pomoc i blagoslov.
Bog le Stvoriteli, Gospodar i Dobrocinitelj svega svijeta.

Odredenje co\1jeko
P1tl1 avt•1t11 1111trt'h110 nam je znatl da Ima Vjel:ni i Jedlni
111111, 1,111111 11vr11111 Allnh, n lstn tako jo� trcbamo znati da je
v, 111111111fl 11111( 111• '-,lvotlll'II, Oos1rndar i Dobroflniteli svega
u1111,

JI
 5
4
2) Da samo Allaha obofavamo ,
3) Da zivimo uredoo po Bofijim odredbama, da cinimo
Opcern Oobroclnitelju, Mllostivom, dobro, a da se zla cuvamo, i da tako Boflju milost zaslufimo.
Gospodaru Sudnjega dana". _.:,__;,u1 i.";.
�-Lo- Vidi se, dakle, ca je u Kur'anskorn suretu .El-Fatiha" u-
danu ce ljudi pred Bogom odgovarati za svoja kratko sadrzana Boziia obiava i zahvalnost koju imamo cioiti
Na Sudnjem
suditl. Ko bude zaslu!io zad?voljstvo_�o� !Bogu.
djela, i svima ce Bog
zije bice nagraden,
a ko se bude ogrijesio o Bo�i1e zapov11ed1 El·fatlha . " . .
bice kaznjen, ako mu Bog ne oprosti. ::: '

Zadovo\jstvo Bozije i nasu srecu zasluzlcemo, ako samo

•U ime 13oga, Opceg Dobroelnltelja, ,r-": JI ;;;..... JI _.:iii .r�
i same od Niega pornoc trar.11110, ako Mllostlvcga.
jedinoga Boga obotavamo
,�� \JI .; ; -�- :J_"i
vrsimo Njegove zapovijedi I cuvamo se svega �to je On zabranto.
� ,. � , " ,H val a Bogu, Stvoritelju svjetova,

�Samo Tebe oboiavamo ..,�;, !l� I_ Opcern Dobrociniteliu, Milostivom, . e-.:J

I
_;_;.;.
)'1
I samo od Tebe pomoc trazimo". �;-.:i -�� 1J Gospodaru Sudnieg dana I ;'.r.)n i. ·;. �\.
Oa moiemo znati i razlikovati sto je dobro, a sto je zlo,
Tebe sarno obofavaruo �-!!(�
Bog narn je dao razurn i svoju objavu - Kur'an. . ,. , �1,•
'.:.,,.:...:. ,
Bog nas je svoiom milo�cu i dobrotorn uputio ua pravr I samo od Tebe pornoc trafirno. .... !Jo.. I..J
put. ,
":-.
�\I l,1 ;,ii 't..t.a>• I
Uputi nas pravim putem,
#

• Uputi nas pravim putem . f.:;-- ;, . ,

Putem onlh koje si obasuo
Bo.ilja objmm !judlmo �voJim blagodatlma,
Ljudlma [e dotazlla Bozija objava prcko odabranlh Boiijilt A Ill' putcm onih na koje se srdls,
blagodatima:,
poslanika, koje le Bog obasuo svojim , , ,
Niii 011il1 koji su zalutali.
si obasuo Svojim \. 1); ==-.:.:· , I ',:,..jh .bl.,-7_
�Putem onih koje
Pltonja: Cime pocinjemo svaki dobar posao? Sta lime
blagodatima.
l,,11111j(•1110 r Sta je Bog? Sta nam le potrebno znati prije svega?
A ne putem onih na koje se srdis, ,1,1 Jt• tsto tako jos potreboo znati ? Sta je Svemoguci Bog
lv,,tl11 lo� osim nas i ovoga svijeta? Sta ce bill pesto nestane
Niti onih koji su zalutali".
· Uzviseni Kur'an dosao je najpostjednjem Bo!ije_m P?slan��� 1111,II I uvol{n svijeta? Znade Ii ko kada ce biti Sudnii dan?
,1� 1'1• hill 11n Sudnjem danu? Kako eemo zaslufit! zadovolistvo
Muhamedu a. s.'), i zato velimo da je On posl1edn1i Boz111 1111 II• I 11nA11 11rcc11? Sta narn je Bog dao, da mofemo znati i
poslanlk. 1 1 lllwvtttl 1t11h10 od 1la? Ko nas le svojom mlloscu i dobrotom
Svaki je musliman duian zlvjeti onako kako nas Ku1' c10
1111111111 1111 111 nvl 11111 '/ Prcko koga je ljudima dolazlta Boz!l:'
naufava, i znatl: zas!o smo na ovom svljetu. I i.11v11 ,, 111111•111 J11 llu11Jcm poslaniku do�la posliednla OoUJo
Na svljetu smo: l•1t1v I I 1,111 I•• 1111>,111 "vakl 11111slll11an? Za�!o HIIIO 1111 ovom
\) Da upoznamo i vjerujemo Allaha dz. f•) II IIPIII� ll l,111111 I•• �1111 11k1.1tkn 1111llrhn11 Uoiljn ob)nvn I "7'i
') n. "
' )l.JI ,:J.. t. j. Bog p,a blagoslovlo. , 1111,,11 1 1111 1111"11111 r1111t1 1111111·1 u�1 "1111• rn-11n11h11 I 1•11111t1
i . II 1111 1, I� 11111 I
., t11 • �i' \!. . .�
. t I Svcvl§njL
 7
6
BoziJI pcslanlk vjerno je I potpuno Ispunlo naredbu Bo-
ziu I saopstio ljudlma posljednju Boziju objavu Kur'an, a svo-
Prvl dlo jim uzornlm zlvotom dao je ljudima primjer da se na nje�a
ugledaju.
l\kald (tstamsko vjerovnnje) �-� Pejgamberovl vjerni drugovl koji su s njlrn sirili Islam zo-
vu se ashabl.
Nda vjera zove se Islam, i ml smo po vjerl muslimani. Ashabl vjerno upamttse I popisase za zlvota Bozijeg po-
lsla·mski vjerovatl zna<!I: srcern usvojlti i znatl da je sve slanika pojedine kur'anske alete (recentce) ! sureta (poglavlja)
istioa §to nam je Allah dz. t u Kur'anu po svome poslantk» Kur'ana, I to se je zatim sve prlkupilo u jednu knjigu, zvanu
Mubamedu a. s. objavlo. • • >
Dufni smo Kur'an, Bozju objavu. vjerovati da je istina, jer Mushaf (�).
je Kur'an od Boga, a Bog dz. s.
je Svemoguci i savrseno Istl- Ashabi (drugovi Pejgamberovi) i njihovi nasljednici sacu-
nit, a Svevil:nji Bog poslao je Muhameda a. s. sarno iz milosti vase narn i usmeno predadose mnoge hadise (tradicije - pre-
ljubavl spram svega svijeta, da mu objavi uz.vlsenu vjeru Islam. danja) Muhameda a. s.

.:,;IA,!·�

Temelj tslamskog vjerovnnjn

Prva dufnost svakoga musllmana I musllmanke jest: sr-
cem vjerovati l rljefima oWovati temelj islamske vlere.
Teruel] lslamske vjere je .Kelimei schadet" Iii .lslamsko-
o<!itovanje", koje glasl: <
, 1 "' • t • , , ,,,. ...

� Vjerujem i ofitujem da nema boga osim �I '}L �1 L '} .:.,I ��I

Alla ha, r • ,,,.,,, '� ,,, ."',
,,
i da le Muhamed Bdiji rob i .J_,-J J •->-f- I ..I!,..,. .:.,1 � I J·
11l'1u1j11ka u jednom ie-
poslanlk,"
Govorimo �vjerujem i ocitujem•, jer tvrdo mamo, srcem Ir 1111111r1111h1 II
vjerujemo a jez.ikom lzgovaramo da nema drugoga boga oslm
Jedinog Allaha, vjecnog i mllostlvog Gospodara svega §to se
vldi I sto se ne vidl.
Oovorlmo da Je Muhamed Bozji rob, [er Ie I Muhamed
fovjek, a svi su ljudl Bozjl robovi.
Svl su ljudi Bozjl robovl. jer ih je On stvorlo, I onl su 1.>
vlasti BozioJ, pa treba da robuju I slave Jedinoga Boga dt A.
Govorimo da je Bozijl poslaoik, jer Je Bog d!, t zaista
poslao Muhameda da objevi sveopeu") vjeru Islam.
•) Muhamcd a. s. Je posljednji Bo!iji poslaoit, koga Jo Bog dt. s, po- II, ,1111
1lao avhn liudlnt31 na flt�voj zemljl, i svim dfinima. Njegov Je serial nepro-
111jrllljlv I lr11j"Cc do Sudnjcg dana.
 8 9

objavu, vjerovatl da je istina? Zasto je Svevisnjl Bog poslao kltabe (knllge-oblave), poslanlke i vele: ' ' .. , '
...---SJ
,L; J .,,
....
,�
Muhameda a. s.? Sto je prva dufnost svakoga muslimana I mu- ;" � , ... 1 •, I I

slimanke? Sto te temelj islamske vjere? Zasto govorlmo • vje- ,.Mi ne cinimo razlike izmedu .�I .:.r.;! .j,_i, 'y
rujem i ocitujem"? Sta tvrdo znamo, srcem vjerujerno i jezlkom
izgovararno? Zasto govorlmo da je Muhamed Boziji rob? Za-
pojedinlh BoiJth poslanika.
--.i:.;·..,-�
sto su svi ljudi Bozijl robovi? Zasto govorimo .i Bo!iji posla- Mi smo culi I mi se pokoravamo, \:ii'; '1� (,J \;/
nik"? Kako je Boiiji poslanik ispunio naredbu Bozilu? Kako se
Oprostl nam, Boze, mi cemo se svi
.. • .. ... 1 ,: ... ... ; •• '

zovu Pejgamberovi vjerni drugovl koji su s nlim sirili Islam? .. I.. J I.:,. J � I _.,,..&
.!,IJ
Sta ucinise ashabi? Sto nam ios sacuvase I usmeno predadose
vratiti k Tebl'"
ashabi i njihovi nasljednicl? Sto je hadis '? Po cemu smo se
� jos dufnl vladati, osim po Kur'anu? Sto je idzma'? Sta je kl- Terneljne istine vjere treba da vierulemo usvoiimo pot·
jas? Kako nam treba vjerovati i raditi? Kako se zovu onl mu- puno i bez ikakve sumnje.
slimani koji se dr:fo ovoga pravca u vjerovanju?
t Vjero"anje Boga dz. s.
Iman ("jerovnnje)
Prvi lmanskl sart glasi: • Vjerujem Boga dz. s."
lslamsko vjerovanjc jest: Svevlsnleg Boga treba vjerovati 1>0 niegovirn svojstvirna
"Ja vjerujem Boga, •Ifill!'! "/').
Bozije meleke (andele),

Bozije kitabe (kniige),

�v-
,..;;;, J
,.,
/; 1 Boilja seojstee
,,, 111111111 11v0Jslva [esu:
Bozije poslanike (pejgambere), �)J
11111 I 11 "'•hi opstoit.
Sudnji dan i ,}-,�! ;,)1;

biva Bozijim odredeniern."

,!,}..;_. ,;.f
Vjerujem da sve sto se dogada 'J-\i _.:'JI.:,.. ,)1J�;
U islamskom vjerovanju sadrzano Je sest temelinih istina
�11t111 I••
II ii ttl(• 11111 1111" ,11
111111,1

�II
11ut1•tkn nl Hv1�ctka,
• • ..1,'
,._J)l
·�-r� "'--J't· ,
•• .... •
,
1Jjere (imanski sartovl).
lslamsko vjerovanje receno je na vtse mjesta u Kur'anu, II I I n ,1111, ¥1• 111111 tivot,11111
a sadriano je u ovorn ajetu:
I I I
ftPoslanik (Mubamed) vjeruje u ono
I JI I
sto mu je od Boga poslano (objavljeno],

a u to vJeruju i ostali pravovjerni

(njcgovl sljcdbcnici).
� vi vJcruju u 13oga, NJegove meleke
(11111klr),
 11'
10

Suretul-lhlt1s ofltujemo da je samo [edan Stvorilelj svlleta, da 011 sarn po·

sebl opstoit. da samo Njega rnofemo obozavati i da samo Nje-
mu prlpadaju sva savrsenstva.
U ime Boga, Opceg Dobrol!initelja,
,,Bog le vjecan" znaci: da je uvijek blo I dace uvijek bltl,
Milostivoga,
"..1.. 1
.. ,, , ' ,
.,j)\ )�
, .Ji'" cduviiek postoji i postoiace zanavijek. Sve ostalo postaje, mi-
Reci: Bog le Jedan, jeoja se i nestaje, [er vjefoo postojl samo Bog koji stvara I
Bog je neograniceni Gospodar
�1'Ji rastvara.
Kada se kaze da Bog po sebi I po svorn blcu opstoii, to·
I utociste svlju stvorova. znaci da Bogu nista nije potrebno kao njegovim stvorovima
Nije nikoga rodio i nije roden. �;. ·� ;· ·�!) koji jedu, piju, spavaju, a zato im treba hrana, vrijeme, mjesto·
.,, ,..,. , �y '". z> ,,. • 1 ,..
i t. d. Bogu dz. s. to nma ne treba, jer je nada sve savrsen i
Njernu nema niko ravan. ..),,..\ \J.t> � .)')...-'.. t' J
uzvisen, i nema nikakvih manjkavosti ni potreba.
Kad kazemo: .Bog ima i o sebi opstoii", to znaci da Bog. Kad kazemo da Bog nicem ne slici, to je reci da Bog nije-
r- nije postao, nlti Ga je ko stvorio, niti je u Svom opstanku il!e- kao Njegovi stvorovi. On nije nicemu slican slo bi covjek u.
mu potreban. vltlljivoj sllci mogao zamisliti.
Da ima Bog svjedol!e nam djela Bofila i cio svijet, svie- Liudi mogu znati o Bogu dz. s. samo 0110 sto je sam Bog·
do�e nam Bozl!e objave koie su saopclli Bozlii poslanici, a to utkrln 11 svojoj objavi.
nam svjedol!i I na§a misao o Bogu i savjest na§a. l(nfo se ,,Bog je nada sve uzvisen ", jer Bog Ima sto ne-
Zemlja I ncbo (nebeska tjelesa) svledoce da nijesu mogli 11111J11 NJt'l{Ovl stvorovi. Ono sve, §to imaju ljudi i ostall stvorovi,
sami od sebe postatl, vec ih je neko morao uspostavili (stvo- 1l11111v1111 1111 Jc Bog dz. �.
riti). Bezuvietno, dakle, morao le neko opstojali priie njihovog lJ llog11 jc vjefiti ilvot koji samo On zna. Niko mu Oa
poslanka, pa ih je uspostavlo. Taj .oeko" koji je opstciao prije 111111 11110, 11 svl ostali stvorovi Boiijlm davanjem postaju, five
njihovog postanka i njih uspostavio (stvorio) - jest Allah dz. s. I 1111111111•
koji oduvijek opstoli, koji je sve stvorio i divno uredlo, r.;oji i I( ,1r1110 tla Jc Bog Sveznajuci, jer Bog sve zna, a niko,
sada stvara i uzdrfava sve u najboljem redu i koji ce i nakon Iii 11111 11,, 11111fr IIVI' Jllati.
..,,'rj l. 'f;; ,,;,}J1; �=i,,..jl� \:�
nestanka ovoga svijeta vjecno opstoiatl.
It:.' l,,
PrV'O i glavno obiljezje islamskog vjerovanja [esu rijeci� I+ 0\ I
1

,, ,:: .... ·.
• Nerna boga ostrn Allah a, ..::11 'H .J � ':> ;1�.'.11.::.,1�
• '\ • , ., >
Muha med je :Bozijl poslanlk", ,.'.II uyJ � 111 nrhu 1111 11·111111. 011 wa sto vi·
jer time oEitujemo da je samo jedan Bog i da je Muharned a. s. ll"M ,1111 l111 ••• kilh' 11 Krcl111a (lj11d-
covjek preko koga je objavljen uiviseni Kur'an (sveopca vjera
Islam). 111111 ,1111141 Ill 1111111• 1111
Svi Bozljl poslanici naufava!I su da je samo jedan Bog.
lpak se dogadalo da su liudl, naviknutl da obofavalu i druga
bica i pnrodue slle i pojave, zaboravili ovu nalvecu vjersku tstinu,
i u obozavanje mije�ali l druga blca, iii, ako su I obofavall
jednoga Boga, drfali su da je to samo nlihov Bog.
Posljednji put i na najuzvlsenilt nacln objavljeno je jedin-
stvo Boflje preko Muhameda a. s. Rijeclma: �Bog je [edan"
 13,
112

Sto sc ka�e da Bog sve svojorn voljom clni, znaci da [e nevldljlva duhovna blca, [er ih ml ne vldimo, kao stone vidimo
ni svolu dusu ni mlsao svoju.
Bozija volja neograntcena, samo Bog mofe sve �to hoce, i oiko
Meleka Ima btzbroj na nebu I na zemlji, u cijelom svemiru.
drugi.
'· y ,., , , <" ''\ i, ·. \ f.•: , IO l \: I " , , ',''I
J)'!..) Bog je meleklma odredio razllclte dufoosti. Oni nikada Bogu
. ;,/''-:• .:.r <L �.)) .,,.f'' u;,
ne grije�e, I vjefno su sretni sto sluze Bogu I slave Ga .
• Niegova Je odredba, kada hoce da stvar bude, samo da rece: Meleki prate fovjeka i donose mu dobre misli, a ljudsku
-»Budi,« i biva.• (Jasin sure, - predzadnji ajet). misao zanosi i covjeka oa zlo navodl prokleti sejtao (davo).
Bog govorl svojim vjecitim bofansktm govororn. Oovorio Mi se utjecemo dragom Bogu da nas sacuva od proklctog
je sa nekim svojim poslanicima, sejtana (davola) rijecima:
Velimo da Bog sve vidi i cuje, [er Njemu nista skriveno
nije.
... • 11 y·.'1.b"::--
.Utjecem se Bogu dame sa�uva od ,(::-.•.) ..... ..'.!L,_
>-11 -o...;•' \.:1
�T

• Zaista Bog sve cuje i sve vidt." .,�.,�'.:»I::_,:
Ovaj svijet i sve sto je na njernu stvorio je Svemoguci
Bog, Stvoriteli. Niko drugi ne mofe nista stvoriti nl datl zivot,
osim Boga. Od njega je zivot i smrt.
Pitanja : Kazi islamsko vjerovanje ! Sto je sadriano u
islamskom vjerovanju? Da Ii je na vlse mjesta u Kur'anu rece-
110 islamsko vjerovanje, a naroclto u kojem aletu? Kako treba
da vjerujemo temelJne lstlne vjere? Kako glasl prvl imanski
�art? Kako treba vjcrovati Svevlsnieg Boga? Koia su Boflia
prokletog sejtana • .
Ill Boflji kltnbl (Boiljc knjige-obja"e)
l'rcci imanski sart glasi: • Vjerujem Bozije kitabe".
ilozljl kilabi su Bozije objave, koje su saopstavali ljudlma
11111111 posla11ici, i to je napisano.
fl, vi J1• rrimio Bozlju obJavu prv! fovjek na 2emlji, koji je
11!1•!11111 I prvl llnziji poslanik, Adcm a. s. Bog je poslao ljudima
11 , ,1111111 v11•1111•11l111n vi:k objava. U l<m'anu su polmenice spo ·

svojstva? U kojem su suretu sadrfana u glavnom Bozila svoi- 1111 111111 11v! k I t11hl.
stva? Sta znaci kad kaferno .Bog ima i o sebi opstoii?" Sta pejgamberu a. s.
nam svjedoci da ima Bog? Sta svjedoci zemlja i nebo? Koje su
rijeci glavno obiljezje islamskog vjerovania? Sto su naucavali
,svi Boziji poslanici kroz sva vremeoa? Preko kojega je Bozijeg I" hl11lt1h1•111 fl, N,
poslanika posljedn]i put obiavlieno [edinstvo Bozije? Sto znacl:
Bog le vjecan? Sto ce to reel kada se kafe da Bog opstoil po se- 1(111 1111
bi i po svom bicu 1 Sta znaci kad kazemo da Bog nicern ne
slicl ? Sta ljudl mogu znati o Bogu dz. s.? Zasto ie Bog nada
sve savrsen ? Orkud ono sto imaju ljudl l ostali stvorovi? Ka-
kav je u Boga zivol? Za�to kazemo da [e Bog Sveznaluct? Za-
�to kaferno da je Bog Svcmoguci? Sta to znacl kada kaferno
da Bog sve svolorn voljom Eini? Kakav je govor Boziji? Za�to
velimo: Bog svc vldi i cuje? Otkuda Je oval svljet I sve Mo je
na njemu.

II Bofljl melekt (andett:

Dru11i lmanskl sari glasl: • Vieruiem Bofije meleke."
M1•ll'kl su ncvidljiva duhovna blca. Kazemo da su mclckl
 .14 15

�isto, I da smo pod abdestom kada Mushaf prihvatimo. Mushaf
uvijek valja na vrlo odlicnom i pristojnorn rnjestu drza!i.
Kur'1111 nam kazuje zdto smo na svijetu, t. j. da spoznamo
i obozavarno samo [ednog Milostivog Boga i da od nasega
Dobroetnttella pomoc trafimo. da cinimo dobra dlela i uredno
livimo. Sa rnnogim prlmjerima iz zlvota prijasnjih naroda po-
kazao narn je Svevisuii Bog u Kur'anu svoie puteve pravde i
-dobrote na zernljl. U suri E. L. M. stoil:
,r--°'.) ,,:;�) �I
IV Botijt poslanlcl
Cetvrti imanski sari glasi: • VJeruiem u Bozije poslanike.•
Bozlji poslanici su bill odabranl ljudi kojlma je Bog slao
-svoie objave. da lh kazu]u ljudima.
Svojstva Bofijih poslanlka
Svi su Boziji poslanlci bili parnetni, vjernl i cisli od griieha,
svi su uvijek govorili istinu i kazivali zapovijedi Boflie jasno i
vjerno.*)
r-� Svoie poslanstvo zasvjedocise u nekim prilikama cudesima

:::.,�1 -� ,s';. �;, �·; �·1:01 ��� -;,

111 mudfizama koje im je dao Bog.
0'))

; �D� �;�� Rad Bofliih poslanika bio je biagodat za sve Jjude na

11•1111]1, jrr pomocu 802.ije nauke poclose ljudl napretku n2 ovom
·�� J_:;; I l.�• .:.,,:.,Y.. .:,.?IJ .::;0: � \;.;_)J
J t .,. 1 \ 1 ,. 1 , .,. 1 • I • >' •,, , ,. t t: , I
',.' I
.JJ� !!!
t.
I!..� J ;; _,J..;JI
� 11vlj1>111 I vjecnoj sreci na drugom svijetu.
'I
I J , I I t I .,. , , • ' • I I
llollJI su poslanicl irnali mnoi;to poteskoca u svom radn,
Jt- .!.I? JI
• " \, , \ \. ( t ,

.jftJ! ("" _;j; ��. J � IP o..J,:} I \..J

•; 'I

I ("f,) .,'./! ,S .\0>

I• 1 1111 p101lv njih ustajall rnnogoho§ci, i cinill Im svake smetnje
>('� �·;,;
2,��\ III htll11tl 111 li11ltl lstinu Boziju.
M1111w1• lll'valjalc narastaje stiglo je pokajanje i kazna Bo·
.Evo knjige o kojoj nema surnnje. Ona je putokaz onima koji fll I l•'I NII hlll tll(rc,11 u grijehu I nijesu se odazvali pozivu
se bole Boga; onirna ko]l vjeruju u ono sto je nevldeuo; koji
ti lllh 1111ah111ll.11, 1111 an iato propali.
uredno svrsavaju rnolitvu i klanj anje, darivaju od onoga sto I 1111111 Ir 111111 llu>IJlh poslanlka, to sarno Bog zna. Od
smo im Mi dali; onima ko]i vjeruju u objave poslane Tehi i prije 111, I! •II 111 11 I 111 11111 11111111r1111tl najll1amenitiji su: Adem, Nuh,
Tebe; onima koji tvrdo vjeruju u buducl zivot. Ti su vodeni 111 lilm Mu M l1M I M11h 111w1I 11. 11. Ml s1llQ duini sve Bozije
.pravirn putem od svoga Gospodara, i ti su sretni I spasenl." Ii! llh YI• •••v•ll I II poRtovanjcrn ih spominjati,
t 111 L I
Kur'an le posljednja Bofiia objava i trajace sve do Sudnjeg 11 111 I 1 1 1 II• II� li1111 111111v11 l\111IJ11 koju nam je saop-
.dana, [er u Kur'anu sto]i: I I M 111111 I Ii
.Zaista mi smo objaviliKur'an, Y,'j,11 't:lj' L 'Jc;" \;
i, dolsta, ml srno njegovi �uvarl." (Elhidfr 9). ;:;Jk'i �- { L;
Pitanja: Kako glasl drugi imanskl sari? Sto su Boiljl me·
lekl? Za�to kazemo da su melekl nevidljiva, duhovna blca? Odie
[rna meleka '? Sto je Bog odredio meleki ma.? Kakva [e niihova
zadaca prerna covjeku ? Ko zanosl ljudsku mlsao I navodi covjeka
na zlo? Kako se ml utjecemo drago:n Bogu od prokletog sejtana?
Kako glasi tre6i imanski sari? Sto su Bo!ijl .kltabl ? Koll
jc Boitjl poslanik prvl prirnio Boiiju obiavu ? Ko]i su kitabl u
K11r'111n1 poimenice spomenutl? Kojl je nas kilab? Sta narn
k11111J1· Kur'au? Koia je pcsljeduja objava? Ooklc ce traiatl po·
wl11·1l11J.1 ol)jav:1?
16 17

Posto B0g o�ivi sve mrtve, doct ce Boziii sud, za nagrade

kazne prema dletlma koja su ucinjena u sadanJem zivotu. Drugi dlo
Veorna je vafno i potrebne da u casovima smrtl svakom
rnusllrnanu I muslirnaukl bude srce i dufa tspunlena pouzdanjem
u Boga I pravom vjerom.
Dfenet Je rnjesto Iposebni svijet) gdje ce vjecno sve bla- Islamske "jerske duznosu
godati Bozije uzivati oni koji su pravo vjerovali i dobro cinili.
Dzehenem je miesto (poseban svijel) gdle ce oni koji nijesu Nije dosta maslimanu sarno vjerovati, nego mu treba i
pravo vjerovali i koji su zlo ciaili, patlti razlicite muke, vec rslarnske dumosti vrsiti, t. J. raditi sto je zapovledeno, a kloniti
prerna tezini pocinienih grijeha na ovom sviietu. Vjecito ce u se onoga, sto ic zabranjeno.
naklu ostati oni ko]i urnru u bezvjerstvu i mnogobostvu, a vjernici Zapovijedi irna: farz (.;:,..,,;) , vadftb (-->
. ..... \�) ' sun net(;.�)
,
ko]i su grijesili, pesto pretrpe kaznu, u dzenet ce unici.
mustehab ��( ) c'-1',;:) ,
.( ,. _.), •
. a zabrana irna: haram mekruh
. ,.
\..,
.
Vt Bolije odredenle <.J;:,.>
;

Sestl hnanski sart glasi: • Vjerujem da sve sto so dogada
biva Bozljirn odredenjem."
Ljudi mogu blrati �ta cc da rade, Jer Im je Bog dao ra-
zurn i sloboduu voliu da se odlucuju za dobro iii za zlo. Bog
voli same dobra djela, a zla djela mrzi.
Pttanla . Kako glasl cetvrti imanski sart ? Ko su bill Bo-
ziji poslanici? Clrne su se odlikovali svl B:iziji poslanici? Cime
zasvjedocise svoie poslanstvo u nekim prilikama? Kakav je bio
rad Bozijlh poslanika za ljude ? Jesu Ii Boziji poslanici irnali
teskoca u svorue radu? Kako su zato prosli mnogi nevaljali
narastaii ? Koliko je bilo Bofiith poslanika? Sta smo dufoi
prema svima Bozijim poslanicima?
Kako glasi peti imanski sart? Sta je Sudnji dan? Kada-
ce biti Sudnji dan? Sta je vcoma vaino za svakoga muslimana
i rnusllmanku u �asovima smrti? Sta ce doc! pesto Bog ozivi
mrtve? Sta je dzenct iii raj? Sta je dzehenem iii pakao? Koji
ce grljesnlci u dzehenemu ostatl?
Kako glasi sestl lmanski brt? Mogu Ii ljudl blratl sta ce
da rade?
i rnutsid �
Farz je sve sto je Bog dz. s.
strogo zapovjedio da vjeru·
J1•1110 i radimo. Ko farz ne vjeruje, nije musliman, a ko ga pro-
1111�11. grije�an je i zasluiujc dzehenemsku kaznu.
Vadzlb je isto sto i farz, ali nije izravno zapovjeden, pa
111· l't· i·£aCi iz imana onaj ko ga ne vjeruje.
Sunnet su ona djela koja je radio Muhamed a. s. i koja
I• Wl'J)Orucio da ih radimo. Ko ih ne radi sam je skrivlo da
l ',•11411111bcrova sefa-ata ne dobije.
/1/\uslchab je ono sto je Muhamed a. s. katkada radio. Ako
111 I rni raclimo, imacemo za to sevab, a aecemo biti grijesni,
111" 111 11rc1pustimo.
11111111 (mubah) su ona djela za koja nema 11i zapovjedi ni
11111 11111, 11<.'l{o su prepustena volji ljudskoj (slobodna i dopustena
OJ1 11)
1111111111 su djcla za koja se posve sigurno :zna da su
111n1" 1111!1,11111•11a. l\o haram radi zasluzuje d1.ehenemsku kaz.1111,
.. • 11 NII 111· vj,•1 ujc niJc rnusliman.
M, I 11111 1111 1111kudc11a djela koja nijcsu 11 skladu sa su1111t•t11111
th 111111 11111, 1111·111n tcHni djcla, veci iii 111a11ji grllch.
M11l•lil I•• 1111 k11Jh11 sc jcdno vjersko ujclo kvnil Nn 1111
I I 11 11 111111 II llllll(OVOlill, I sllfno.
1, 111• llt1• 111111111,k,· d11111ostl Jcs11:
e,
I J I , 111111 I h 1111'1 (h1in111sku 0Wovn11J1•),
I th111 tt �1111111111,
11 I 11 1i1111111111111 111J1•11•c11 p1,�IIII,
 19
18
2) abdest uzetl, po potrcbi se okupati ill u nuzdi tejemmum
4) Zekjat davali l uzeti,
5) Hadz :zvrsiti, t. j. ko je du!an u vijeku jednom Kjabu 3) blti obucen,
posjetitl. 4) na vrijeme klanjati,
Ove se temeline islamske dumostl zovu islamski sartovt,
5) prema kibli se okrenutl i
Pet temelinih islamskih dufnosti zapovjedeno narn le u 6) odluclti namaz klanjati (nijjet uciniti). ·
Kur'anu, i zato ih rnora lzvrsavati svaki zreo i pametan musll- Svaki uvaj uvjet zove se sart, i on je farz (ncizostavna
man i muslimanka. Ooaj koji ne vrsi ove Bozije zapovjedi za- dumost).
sluzuje kaznu Bofllu- Duzni smo djecicu nauciti kako se vrse
temeljne islamske duinosti, i na tzvrsavaoie ih privikavati.
Pitanja: Je Ii dosta muslimanu samo vjerovati? Kakvih
1 Ctscenje �\�Ji'_:p '.)\Li
lma dufnosti, a kakvih zabrana? Sta je farz? Sta je vadzib? Da se mose klanjati, treba sa tijela, odijela i onoga mjesta
S!a je sunnet? Sta je mustehab? Sta je halal? Sta le haram? gdje ce se klanjati ukloniti neelstocu, ako je ima.
Sta je mekruh? Sta je mufsid? Koje su temetjne is!amske duf-
nosti (islamski sartovi)? Gdje nam je zapovjedeno pet temeljnih
tslamsklh dutnostl? Sta zaslufuie onaj koj! ne vr�i eve Boiije 2 1\bdest, kupanje I tcjemmum ;,:.t1 � '·; \i.11
zapovijedi? Sta smo duzn! djecu naul!it!? a) Abdest (propisno l!l§cenje lzvjesnlh dijelova tljela)
• r; r : : .s-: Abdest se uz!ma pofinjuci sa Bismlllahl ovako:
..:.,>IA!.-�
I) op ere mo ruke do za sa ku tri put a,
I Kellmei-sehndet (tslnrnsko oclto"anje) 2) istaremo zube misvacern iii prstorn, a zatim isperemo
11Ml11 I 1105 po tri puta,
Prva ternelina islamska duioost jest kjclimei sehadet"),
:1) operemo .cijelo lice fri puta,
II Kltmjanje narnazn ·I) operemo desnu, pa lijevu ruku do za lakat, tri puta,
I'\) 11otaremo najmanje 1/,
glave mokrom rukom
Druga temelina islarnska dufoost jest klanjan]e namaza. ti) pMaremo usi, pa vrat mokrim rukama, '
Klanjanjem namaza mi na najuzviseniji nacin stujemo Boga 'I) opcrcrno desnu. pa lijevu nogu do za clanak.
d!. s. To stovanje tzvrsavarno mirno, stojeci, uceci, klanjajuci nil tu1ea je farz oprati po jedanput: lice, ruke do za lakat.
se, spustaiuci lice ua tie pred Velicanstvom Bofiiirn i, naposljet- 111111 Ill , ,·tvrtinu glave i oprati noge do za clanak. Ostalo je
ku, sjedecl. llV 1111111• I.
Nama je narecenc da ktanismc svaki dan: sabah. podne, '\11111-MI �c 111ima fistom vodom, najbolje svjezom i hladnom
lkindiju, ahsam i jaciju. Onaj kojl redovno klanja namaz 1ivi 18111 �I tl"ll111 pcSkirom. '
uredno, boll se Boga I fuva se zla. i\l11lt• .i ,•,, 1111111 pokvariti:
Ne mofe se stupitl u namaz bez prlprerne, [er prlje toga I! ii " 1111111 p1•lc�c krv iii na bolesnom mjestu procuri,
treba izvrsili sest uvjeta (sarta). I Ai 11 •• 111>,wl koja bilo prirodna nuzda iii iz zeluca po.
II 1111r11111 11111111111,
l\) {1"Jeti za ktanjanje narnazn (nnmask! saru) II ,ij, , 11111•avljcsll Ill zaspi.
Prije nego se stupi u namaz treba: ,\I I II 111 kl 11111 IIJ\'111 Lhog bolcsti nc rnoze kvasiti, 01Jda
I) bit! els ta tijela, odijela i da ie cislo mjesto gdje cemo t 1 1111 �1111111 111okrnm rukom potrtl. Ako nepreslano �fo-
klanjati, l ' k11lr111 h11lr�11111< 111Jcsta, ondo 1.11 svakl nama�kl v11-
•) KJ1•ll111l•l �l h,11lft vldl nn atr Ii.
 23
22
Moze Ii se u namaz stupiti bez prlpreme? Ko]l se uvjeli moraju
Sabah·namaz klanja se od zore do prcd lzlazak sunca, i lzvrsiti prije nego se stupi u namaz? Kojl je prvi uvjet da se
to je pravo vrijeme. moze klaniatl ? Kako se abdest uzima? Kakvorn se vodom uzl-
Vrijeme pndne namaza pocinje kada se sunce malo makne ma abdest? Sto ce nam abdest pokvarltl? Sto treba clniti ako
sa sredine neba. sc nekl dio tijela zbog bolesli ne moze kvasitl? Sta treba ciniti
lkindijsko vrileme poclnje na sredin! lzmedu podne i aksa- ako lz nckoga bolesnog mjesta na tijelu neprestano tece ? Kada
ma, a trajc do zalaska sunca. se kod uzlmanja abdesta ne mora obuca skidati, nego se moze
Vrijeme aksarn namaza pocinje iza zalaska sunca i traje po obuci mesh uciniti? Kakva obuca mora biti? Kako se potire po
do jacije. obuci'? Koliko se vremena moze mesh ciniti? Kada nam treba cijelo
Vrijeme [aciiskog narnaza pocinje kada padne zadnii mrak tijelo okupati? Koje zapovijedi pri tom moramo izvrsiti? Sto je te-
na zemlju, l traje sve do zore, jemmum? Kada se uzima tejemmum? Kako se uzima tejemmum?
Ako propustimo koji narnaz, dufni smo taj propusceni Kako se mora tijelo zaodjeti prije namaza? Sto se mora pokriti i
narnaz nadoknaditi. Naknadno se klanjaju tarzovl, i to onim u najvecoj nuzdi? Cega se treba osobito kloniti? ((ada se namazi
redorn kako su I prosli. klanjaju? Ko nam oglasuje pocetak namaskih vremena? Kada se
klanja sabah-namaz? Kada pocinje vrijeme podnenskog namaza?
t(;1da poclnje ikindijsko vrijeme? Koie je vrijeme aksam- namaza?
5 Klblo �;
l(ada po�lnje vrijcme jacijskog namaza? Sta smo duznl uciniti ako
Kibla je Klaba u Meki, jugoistofno od nas, i mi se okre- 111 opustimo koji namaz? Sta je klbla? Sta treba jos ucini:i prije
cerno ta1110 kada klanjamo namaz. 111•wo :;c pocne namaz klanjati? Kako se nijjet ucini? Kazi ne-
� 11lllw nijjetal Kako glasi nijjet kada se naknaclno klanja? Kako
,. 11ljjd cini kada se klanja za imamom?
6 OdluK.n (nljjet za namaz) ::_;:.,
B) Ghn,ni sastmmi dijelovl namozo
Prije nego se stupi u namaz treba odlucltl koji ce se na-
maz klanjati. Ta se odluka mofe i rijecima Izgovorltl, a zove (Namaski rukjuni) _._;(..:.111 �i<�f
se nijjet. Nljjet se u�ini odlukorn, da ce se u ime Bofije klanjati
( llavni sastavni dijelovi oamaza jesu:
naumljeni narnaz, sam iii za tmamorn, na vrijerne iii naknadno,
l) Posto se stane prema kibli i odluci doticni namaz. di-
n. pr. ovako:
.Odlu�lh da klaniam u irne Boga farz sabahskog narnaza." 11, I 111k1•, rcci: .Allahu ekber", ',),_...\
.r. :;(
� <':.;-�(_�'-
;---: · ,,_:I)
.Od!ucih da klanjam u ime Boga sunnet aksamskog narnaza." (. \..;)
') 'il,1jall na nogama u namazu, r _.
Kada se naknadno klanja, n. pr. ikindijski farz nijjet se . ,, ..
( ..:....i I _;i)
uclni ovako: 1) th Ill l<111'an na namazu.
• Odluclh da klanjam u ime Boga naknadno tarz Ikindi]-
11 I '11ld1111lh �c poslijc ucenja, <t_,�;)
skog namaza."
Kada se klania za tmarnom u nijjetu se jos dodaje ftprl-
stadoh uz ovoga lmama", n. pr.• Odlucih da klanjam u ime Bo-
,11111.ttll !ll' lltl'lll na tlc, ( ·;,,; . )

ga tarz jacijskog narnaza, I pristadoh uz ovoga irnarna".
Pitanja: Kola je prva temeljna islamska dusnost? Koja le
druga 1cmeljna lslamska dufnot? Sta mi cinimo klanjauiem na
maza? Kako to stovanie vrsimo 'f Sta nam [e naredeuo da kla-
njamu svakl clan? Kako zlvi onaj koji redovno klanja narnaz?
tin �v1�1'lk11 namaza siedlii. l ;,,.;..i : ,.,>
¥ 1kl ...... q �.,�t,1Vni dio namala 1.ovc sc rukun, l ;11 11· 11111
I Nil I 1 111111 )t-1!1111111111 kija,n, klrnct, ruk11' I clvl1c M•1l11I,,
111 111111 di l••cl.111 ll·n11·1jnl dlo ,11111111111 Ill Jc•llnn 11 � ,11,

20
kat treba abdest uzetl, I tim abdestom mofe klanjatl sve do
drugog namaskog vrernena.
Kada neko uzme abdest i, prijc nego ga pokvarl, obuce
fislu I [aku obucu, nije potrebno drugl put kada bude uzlmac
abdest kroz lzvjesno vrijeme obucu skidati i noge pratl, nego
ce mjesto prania po dotlcno] obuci mokrom rukom potrti (mesh
uciniti). Obuca mora biti cista i neprodrta, a valja da seze do
tznad �l,rnka, kao sto su, na primjer, rnestve, duboke cipele iii
cizme.
Kada uzirnajucl abdest dode red do pranja nogu, onda se
rnokrom rukorn (najmanje koliko tri prsta) potare po obuct koja
narn je na nogama, I to povlactci s vrh prsta uz nogu. Ovako
se mote mesh clniti puna 24 sata, racunajuc] od gubitka onog
abdesta na koji su mestve obucene. Putnik*) mofe tri dana i
tri noel mesh cinltl.
21
Tejemmum se uzima ovako:
I) Prvo se odluci (nijjet ucini) radl cega se uzima tejemmum
fl,pr. da Ii radi klananja namaza Iii radl prihvacanja mushafa,
. 2) onda se dotaknemo dlanlma suhe I ciste zernlje, zatlm
dlanove otresemo i niirna protaremo jednom po lieu,
3) ponovo se dotaknerno dlanima suhe i cisle zernlje, o-
tresemo ih i potarerno lijevom desnu, a desnom lijevu ruku do
za lakat.
3 Pokrionnje tijeln (setrl-aeret) ·•....,)- ·r- ,.,.-
:-
Prijc namaza treba tijelo pristojno odjecom pokriti. I u
najvecoj nufdl mora musko pokriti svoje tijelo od pojasa do
pod koljeno, a zensko je duzno cijelo tijelo i kosu pokrili, osim
lk;i i ruku do za saku i nogu do za clanak. Osobito se treba
klonili golotinje, kralkt' i prozirne odjece.

. ,
b) Kupanje cljelog tljeJa ,.,\-• 4 Vrijeme namaza ..:;...;;
Cijelo tijelo treba cestc, najmanje svak e sedrnlce, okupati Namazi se klanjaju svaki u svoje odredeno vrijeme. Po-
i dobro oclstlt), a odrasliiim jos i svaki put k ada to posebna ' ,•l,1k narnaskih vrernena oglasuje nam muczin uceci ezan.
duznost nalaze.
Etan se uci ovako:
Posto prtje svega uklonirno sa posebnlh mjesta vecu ne-
cistocu, treba po redu izvrsiti tri farza:
111111 Ir 11ajveci I
, J1•cl11fon da nema
1) Usta i grlo vodom isplakati,
111,1,111 osim Allaha,
2) nos vodom Isplakati I
3) cijelo tijelo potpuno oprati. I I 1l1iic·111 da je Mu- ii :.J;; Ct;,;.��\��.:/ il J_,�; (�: �I �I
It 1111t•cl 1101.iji poslanik .
_.};,s,-J; � _..,i.:(} ��
. t •·•·
c) Tejemmum (zamjena za abdest) r-:-> 41 111, 11,1 11,1111az!

Teiernmum je cl§cenje zemljom kada se abdest ne mofe

uzeti iii se ne rnofe okupati (zamjena za abdest Ill za gusul).
11, 111, 1111 ,p.1h!
c)iJ1 'j<,'' :re;�I 'J :i
Tejemmum se uzlma:
I) kada u namaskom vremeou nije rnosuce vodu pribavitl, 11111 l111w,1 11r,J111 J\llaha.
2) kada je mala zaliha vode koju mi lrnarno potrebnlja za
•1 II ,• 111,•d uvim .Allah jc najvcti" dodaje:
11i. ol1,,
picc,
r-flh, x:-
• �... ,.,, ... > .. : ..
:{) kada se, u slucaju potrebe, nije moguce okupatl. I l,14, 1•11 "'I" 111nvntl ;;_,i.oJ1
• � .. ->. ,; , ' ,
') 1'11l11llc oslm toga 11101c rarnazan mrsiti (vld·I .,Post"), ,1 f�rzovc O<I
r,.,::.110� -� .;�11
t\•lirl 1ckl11tn 11krt1tltl rm dvn rckjafn (Vldl str. 24,).
24 25
.,
Jedan cijeli namaz mofe bili najmanje od dva rekata. Neki
Kako sc klanja Jedan namaz
namazi imaju tri, a neki cetiri rekata. Prije nego se stupi u narnaz treba znati da Ii ce se kla-
U svakom namaskom vremenu klanjaju se Iarz-namazt (sto njatl .farz-!1arnaz (�to je Bog strogo zapovjedto) ill sunnet-namaz
je Bog dz. s.
strogo naredlo] i sunnet-narnazt (Mo je Pejgarnber
(�to re Pcjgarnber od sebe klanjao).
Ako cerno sami po sebl klanjatl farz. namaz, treba uajprije
jos sam od sebe klanlao).
lzuciti ikamet ovako : :.:..; \;L

Sunnetl I tarzovt u pet dneunlh namaza Allah je najveci ! '7 , ,.:.;':"1) ·--'-;,( �·<1' +:
• J•
__ 1 ,<
..;•
�I > ,y· ,.-
...) I ul
,.

U pet dnevnih namaza klanjaju se suunetl i farzovi ovirn Svjedocim da nema boga osim Allaha. jJ -.J � -;,i· !_ '} 'J �?\
redom:
U sabaha se klanja prvo dva rekata sunneta, onda dva \;J�?; �1-;1_i1_
rekata farza, - svega cetiri rekata. Svjedoclrn da [e Muhamed Allahov poslanik. �;I J;; ,�__:�!�?!
U podne se klanja: cetiri rekata sunneta, cetirt rekata Iarza
J.,-; (� .:.,1 -4�1
r: ) ) ... , ,:; ... , "' • ,
i dva rekata sunneta, - svega deset rekata. ��I
U lklndlje klanja se: cetiri rekata sunneta i cefiri farza,
- svega osarn rekata.
l'ohiti na namazl _;)L.!I 'j � _.)l:,il 'j �
U aksama se klanja: tri rekata Iarza i dva rekata sunneta, l'nlliti na spas! (:.)(;11 ',f'.;GY.iil 'j�.::
- svega pet rekata.
U jacijc se klauia: cetiri rekata sunneta, cetirl rekata farza,
N,1111111. vet pofinje. \,1�11 �\i :,� '. �1.:.11 � \; �
dva rekata sunneta, uz to se jos klanja tri rekata vitr-namaza, All,111 [e najveci I '_;<i �:1 '21 �1
- svega trinaest rekata. ,..iii
1.1�111111 hoga osim A Jlaha. )I� �1 � 'i
i. " ... ,

Farz se ne mofe izostavif ni u jednoga namaza: samo f:t

1;utnik skratiti f'arz-namaz od celiri rekata na dva rekata. Zntlrn dolazi odluka iii nijjet, i odmah se stupa u narna:z,
Sunnet bi se mogao izostaviti, ali mi to ne cinimo, vec uz
1 11ljjl'la dignu se ruke, i to musko do usiju, a zensko prema

tarzove klanjamo i sunnete radi sefaata naseg Pejgambera, lkin- • 11w111tn,1, l u isto vrijeme izgovori se: '}(1 �I (Bog je oajveci);
dijski i iacljski sunncti od cetiri rekata mogu se skratiti i kla-
,3:::_i.,:
0

, 111,, 1 111v11 se: iftitah tekbir '1::.;1.

njati samo dva rekata, a mogu se i tzostavitt. �-> ..._... ,.,

Vitr-uamaz ie vadflb. On ne spada u [aciju, ali se klanja 11v11 dln1nj(• ruku znaci da odbacujemo svc dotadanje po·
I • I 111 hll, I dn se, pocinjuci namaz, predajemo srcem i rn i-
poslije jacijskog posljcdnjeg sunneta. Niljet se cinl ovako: .Od-
lucih da klanj arn LI lme Boga vitr-namaz." · ll 11, 11 vi�• 1111111 Allahu. Posto se dignu ruke i izrcfe '_Ti �t,
• 111�1· 1;vl'111 i poniino stoji. Mi vezemo ruke ovako:
1
Pltanja: Kojl su glavni sastavni dijelovi namaza ? Koliko h I 1111 11111 1111 puj:ts des nu rukn po lljevoj, a zenske na prsa,
smo klanjall kad lzvrsfmo jedanput kijam, kiraet, ruku', I dvije 11! I 1(1 1111 jlll lilt'VC'I,
sedz1l1•'1 Ocl kullku ri•k.it., 111ni1· hlli Jcdo111 cljcll 11a111a1? Sta se
kl1111J11 11 11v•l,11111 1111111 t I 11111 l\1111111 •1• 11•1111111 1tl1111J •In
�1111111•11 I I II " I II I I ltl i1 • II I I, Ill
:! SluJnnjc u namazu 'r1f
11111 11 �111 !ifi I l"ft Ii II I • •• v1 11 111kl·. 1111da se 111lrno stoji gledajuci preda
I , II t1I, �.,,,. 111• 111o1c 11a nogama stajati, klanjatc sjc·
II h �U 11111 t
26 27

5 <J<!enje u namazu ::;,) Samo tebe obohvamo

r s, - - .,.,
� !!�,
Na kijamu (stoiect) se ufi na svakom rekstu Blsmlllahl i sure
Fatiha. Na prvom rckatu u svakom namazu ufi se: Subhaneke,
I od Tebe pornoc traflrno. ', : • .' !J' ,
� __I ,
Euzu blllahi, Blsmlllahl, fatiha I jos jedna sura iii koji ajet. Upuf nas pravlm putern, ,._-.:- :II 'i.,-�, ,��'-
;· (Na drugom rekatu ,u svakorn namazu uci se Blsmtllahl,
Putem onih koje s\ obasuo ·�,� :::,:;;·, -,:.r.)11.(,�
�,,,
Fatlha i sure Ill ko)I ajet.
Na treccm I cetvrtcm rekatu u farzova uci se sarno Bi-
srnlllahi i fatiha, a u sunoeta Blsmillahi, fatiha i sure.
Svojim blagodatima,
. .,- ( ·�
A ne putem onib na koie se srdis, � ':':'r"'-' �
U ikindijskog i jacijskog sunneta od cetiri rekata uci se
na trecem rekatu najpriie Subbaneke, pa onda Euzu billabi,
Nill onih kojt su zalutati, -�� t1!1 'lJ
Bismillahi, Fatiha i sure iii koji ajet.
U vitr-narnaza uci se na prvom i drugom rekatu kao i u Kunul dove
oslalih namaza, a na treeern poslije Blsmlllahi, Fatihe i sureta
Svemoguc] Bole, od Tebe pomoc trafimo,
di gnu se ru ke kao i u iftitah-tekbira, govorecl ';<1 �;, i posto ,, '" .... , ,
se opet rukc svefu, uci se kunut dova.
Molhno da nam grijehe oprostls,

I tl.i nas na pravi put uputi!,

.
!J?J

�-�)
., .,,
sro se u�I u namazu=) .,.,.,. ',;,,,' ·�,
I 1'111' vjerujemo, Tebi se obracamo, �::I� '-:'r'J � ..:,,,i J
l-9;_J�,'; �JS?;
�t - • '. - •••
Da sl slavlicn sarno Ti, mo] Boie, i Tebi !J� J M�\ � 6.�- I II Tc se pouzdalemo. Svako do bro I
hvala,
Tvole je imc uzvisenc, �t !J;'ti; hi v• dal od Tebe koji su sa zahvalnosti ':J',P tls"�_;;Jl
.t.· ··- 1•1 u.qcmo,
Tvoje [e Velicanstvo Veliko. !l.J<:- J \..;) I 1111111Mamo i bjezimo od onoga koii Tebl grijesi. !l )�- \1;
Nema drugog boga osim Tebe. �·)� ;,i� ''}; !!'},� :; �·;;:; '2!:;
" ' ... � ' , ...
kla- _j�' �
,,.
Tebi se utjeccm, Boie, od prokletog e-':jl ,! lk _ II.:,,
� ��- .>yl II , , , .11110 Tcbe obofavamo, Tebi :, ·.:.;,; !]';1_ <�I
�ejtana.
s • $ l. • 11111111 . ..
U lme Boga, Opceg Dobrctlnltella, Ji .�I.!'---! ' • 'f • •

Milostivog.
,(.:"'= JI ;.;� I I l•tl11 il11l11111, Tcbi hrlhno LS....:, �I
. J � J
,, , , ' . . , ...
',�),�J
Hvala Bogu - Stvoritelju svjetova. .. .,. w, ,_;;
'.:,..J ,.
i'l �
,. ,
I II I ,11111 1 mtlnst uzdamo �)

�1'.i:�;._; J
Opcern Dobroclnltellu - Mllostivom. . r.-�/JI ,.;,.;. JI hflh11111, 1 ,.,t I v1•il' kawc.
·�
J_ �_J� �l..i..
Gospodaru Sudnjeg dana. �}Ii_·;. .!.l!.°l• ncvjernike. ..:.,1

1'111111111, ht,, lrt>ha 111ati prijc nCl(O se stupi u 11am11 '/

•1 Mualtim treba iubrati nekoliko krafih sureta i asereta, I pod�i
djt'ru da ih nnucc napamet, kao !10 ee uciti caparnet i sva ona koja su u
II l) 11r111111 ako frmo 1,aml po schl klanjatl far, n,11nu I
k11jl1I navcdcns. 11!,1 ti ,lull �1.1 1• 1i.11111i1c u�lnl 1,n nlJlt·tn lc111141 •r 1111pa
28

u namaz ? Sta znaci ovo dizanje ruku? Sto se u�inl kad se

dlgnu rukc i izrcce: Bog je naiveci? St;i se u�inl po§to se sveiu bedara, a zensko to nece ciniti. Mu�ko ce potlici lakte od tla,
ruke? Kako cc
postupatl cetjade koje ne mofe na nogama sta- a zensko cc ih na tie spustlti.
jati? Sta se uci stojeci (na kijamu)? Sta se ucl na prvom rekatu Na stdidi se ligovara tri puta: � �I\J�
� :
:1.c:�,
. a to znaei:
u svakom namazu? Sta se uci na drugom rekatu u svakorn na- Uzvlsuje m Te, M:>j :-.lajvi�i Gospcdaru, tznad svih svojstava koja
mazu? Sta se u�i na trecern i cetvrtom rekatu? Sta se uci u Tebi ne dolikuju.
'}(i �:i' -ispraviti i kratkosjesti
vitr-namazu P Sta treba uciaiti pesto svrsimo ucenje stojecl (na
kijamu)?
Zatim se treba - govoreci:
metnuvjii ruke na koljena, a zatim opet - govorecl: '-<·,
.r:
�1-
4 Ruku' (sc1ginjanje) t_)<� drugu sedzdu ucinitl, Onda treba - govoreci '71' �I -na drugi
Posto svrsimo ucenje stojec] (aa kijamu), treba ruke rasta- rekat ustati. Najprije se sa sedzde podlgne glava, a onda se
viti i niza se prufitl, a onda govoreci '71 �I- na ruku' (po- dignu ruke i metnu na koljena, na koja sc zalim podignemo. a
onda uspravimo na noge i opet ruke svezemo, te pofoemo uciti
klon) se pogetl.
na kljamu (stajanju).
Trena se pcgett po sredini tijela poduprljevsi se rukarna

�:/1 _:�;.;
o koljena, leda treba izravnatl sprarn glave i preda se gledau.
Kada srno na rukuu, izgovaramo trl puta: 'r::�:11 J,: �\�, 6 Sjedenje na svrsetk.u namaza:
slo znaci: Uzvisuiem Te, moj Vellkl Gospodaru, iznad svih U narnazu sc sjedl poslije svakog drugog reka!a i na
svojstava kola Tebl ne dolikuju. svr�etku namaza. Svako sjedenje na kojem se prcdaje selam·
,uve se kadei ehire (posljednjc sjedenje).
Onda se treba ispraviti govoreci: .��,.:ii,-�, a to
U namazu se sjedi na potkoljenicaHta i koljeaima, mu�ko
znaci: Cujc Bog onoga koji Ga hvali. Zatim se zastaue, pruziv�i 11o1�lo11jeno vise na lijevu nogu, a desnu drzi sa desne slrane
ruke niza se, I izgovori: '.J:.1 � ·�"';, sto znac]: Nas Stvorttctiu, 1,,p,avljena tabana, a zensko pomakne obje noge aa desnu
neka je samo Tebi hvala. t 1111111. Ruke se drze obicno kako su donesene sa sedzde na
� 111iv1oi 11,a, al! prsti ne smiju prelaziti preko koljena, niti se
Ako se klanja za imamom, onda ce imam rec! :. ·..i..,..
;
�
;
_
�1 :;..__:
... 1111111 vi�e rasirivati. Gleda sc preda se u krilo i uci u sebi
a ostali koji klanjaju za imarnom reci ce: 4�1 31 'Lt� 111111, kao i uvijek u namazu.
Nn svakom isiedenju, na kojem se sclam prHlaje, poslije
Posto se ovo drugo tzgovort, onda se govorect '; i' .:.{ I tto hll111t11 11ce se jos salavati i dove, a na kojem se ne predaje,
spusta na tle. Na tie se spustarno ovako: Najpriie se pognerno 11• 1 1 tt111110 Ellehijjatu, osim ikindijskog l jacijskc:,g prvog sun-
I uhvatimo se rukarna za kolicna, onda povijerno noge i koljena 11 t 1 11·1 �1· 11 ova dva sunneta na svakom sjcdenju, t. j. i na
spustimo na tie. zatlm rnetncmo dlane s prstlma na tie. a iz- 111 v11111 I 1111 11111�0111, iza Ettehijjatu u�e salavatl.
medu njih eeto I nos.
Ellchijjntu
5 Sedzde (ntctce pc1donje) ._,;._
, 1111l•111j1"111ijl· JH>�tuvanje Uzviscnom Allahu,
Kada srno na sedzdl, onda se moraju tla doticati: celo,
nos, obje ruke s dlauima, koljena i nofni prsti - naprijed povijenl.
I l,111)1111it' I 111it,1ln svn dobra djela.
Jo� treba pnzitl: musku da se bolje pruzi i rastavl tibuh od
.30 31

, I /, , > •' ,
_4',
l,
Milost i blagoslov Boziji. � ll .1. J �JJ I od Tebe Je svakome spas. 'r)L.11�;
Neka je spas narna i svima dobrim'�t.:,u /,i .>,\.,j;'; \.:�'i)L..Jl Tebe slavlmo I hvalimo, Oospodaru . ·�- � \;.
J, ;tti1
IJudlma kojl Boga slave.
J, :: , I 1 \ "' 1 , ,,:,
Velicine i plemenltostt. r-1f-;i,;
Vjerujem i ocltujem da nema drugog boga 4111 \IL ..JI_ \ ..:,1 .>.�I Zatlrn se prouc! salavat (pozdrav) na Pejgambera, n. pr.
', ..... ,,.,(. >i:f,, .... , ouako kao sto se ucl na posljednjem sjedenju u namazu iza
osim Allaha, i da [e Muharned Boziji .(JrJJ o.l;<> � .:.,, J.?IJ
Ettehijjatu.
rob i Bo:liji poslanlk. lza salavata uci se Aietul-kursi: pocinjuci sa Euzu blllahi
i Bismillahi.
S<1lauati Bog je jedinl, - nerna drugog boga osim Boga, �� �), �\ \J '.:i
Bo!e mo], blagoslovi Muhamcda, Njegov rod}; �} _j..; "r�i .Zivoga, nepromjenljivoga, r�' :;,
i prlstase kao sto si blagoslovio lbrahima, J :::_.;t.; \$'µ�Ji N1cga ne obuzlma oi drljem ni san.
-
'r j
...
'-.; J f-:: :'.i;'.\f �
Njegov rod i prtstasc. 'r�l;.L Ji' j;;-� J.L 1
Nj .. govo je sve sto je na nebesima i zemlji. �(.. ;;}� • .:ii�(. ti
._c

.
,,> , .., , "'"'
Zaista Ti sl hvaljen I slavljen. -1:,� ��I, l<u hi jo� mogao posredovati kod Nlega :�s 'i_i.!.{ .s)i1:; ,,),�-Ji
J; µ.,;} !JJ_\
"r�' .
So!e mo], obaspi blagodatima Muhameda, 11,·, N1'egova dopu�ten1·a1? "'.>�\I�
l .. , '"'

x
Njegov rod i prts t a:,e •f�J1'
. . < 111 11111 ono sto le pred njima (ijudima) ·r,::�l J \.. '�
Kao sto si obasuo blagodatlma -�1'), j; ::_.s;\\...5"' '" jc za njima, a oni (ljudi) ne znaju '":;�: ·�;"('�i;: \.. ;
·Ibrahima, Njegov rod i pristase.
-�(,;I. Ji' J; 111 t,1'o�i111 ono sto im je Bog pokazao.
.'!!.�,�I
�1: � �
. ., ,., '".,•",
Zaista Ti si hvaljen i slavljen, .>.::_,. .>.....>..:..,, , N1• 1(11vr1 vlast obuhvata nebesa i J,}i1; �l'J_JI (J·---�:;
l. • �

f:..:. ,:: �;· .Ill�- l.:;_I l.:!J,

, I I I 1

-Oospodaru. Boie nas, daj da nam bude dobro 11111111.

. 'i-� »t•,.i·
I 11(1iioiv11 mldavanje ne stoji Ga nikakva truda. I�= •->f.. n
Na ovom I na drugom svijetu. .,, \ii.'""'.J
;: - .: ,;'i.,
(:!(.� ,·
> ._t.:.·:\
. I!
'
_Jll �I� \:;_; 1111 Ii l'11•vl�11ji, Veliki. p- ..,;:- J
-Sacuvaj nas dzehennemske kazne.
Posto se svrsi ovo ucenie, na kraju namaza predaje se
,, .,,.,,,,,er
I tsblh (sla"ljenje Boga) C.,.;-'
selam, t. j. okrene se glava desno i rekne: �l �JJ r5'-::s, r>W
Neka [e na Vas pozdrav i mllost Bofiia", .a z.atim se zakrene I• 1 /\11·1111 kursije uci se:
glava prerna lljevom ramenu I isto se tako izgovorl selam.
I I 1111111 �., .:,t..;..' (slava Bogu)
Zikr (Sla"ljenjc Boga posllje klanj<1njc1) I I pl I ( I ••• '.1� ,._, (hvala Bogu)
Posto se preda selam uci se:
11 111111 • I"' I •,ti (Kolo( jc 1111Jvc�I)
no!c mo], Ti si Izvor spasa
32 33

lza tesbiha se uci: Dzemat (zajednicko klanJ1:mje nnmaze) ::_;�

J <I' •, ," ,t ' I I
t
.Ncma boga oslm Allaha jedlnoga • .;,.., .,ul \'� .J 1_ � Namaz se mole klanjatl napose, a rnofe I zajednicki sa
drugim ljudlma, t. j. dzematom. Diemat nam je preporucto na�
Koji nema druga ni Sebi ravna; j � : '}
..r: Pejgarnber Mohamed a. s. Dzemtltom se obicno klanja u dza-
Samo je Njegova vlast I Njemu pripada �:ii ti; '.:l;j I U miji, a mose I na drugom miestu, Svakl diemat Ima svoga Ima-
ma koji klanja pred diematom.
>
�.,.!.,-,<"",
J ,. .., ,.

;,lb;
J I

hvala, i On jc onaj koji sve rnofe. .r...U

..... \,,;J ,.J..J ....,.. � Zaiedntck] t. j. dzematom za imamom klanjaju se Iarzovi,
� ,' I • _.,' I ,-
i uz rarnazan teravih i vttr-narnaz, a dfom'a, bajram i d!enaza
Mi smo Te poslali (Muhamede} samo ':)!'� :!11:.L.;1 t, J
mogu se kianjati sarno dzematom za imamom. Kada se stane
iz rnllosti spram svega svijeta. � da klanja za imamom i nijjet (odluku) izgovara rijecima, onda
treba dodati jos i ove rijeci: "Uz ovog imama".
Najposlije dolazi :
Imam stane u namazu malo naprijed pred dzematom. U

Doue (molenje Boga) 1L,.>

. rt1.amijl je za imama odredeno posebno mjesto - mihrab. Dzemat
,a imamom treba da stane u ravne potpune redove Jedan do
1h 11gog, da ne budc prazninc II redovin,1a. Svaki dzemat ima jos
koJa se moze uciti na razne nactne. Evo jednog primjera: I 111uezina koji uci ezan i ikam�.
Boze - Stvorltel]u, primi nas post i namaz Imam uci na kijamu glasno na prvom i drugom rekati..
Kojim Te slavimo: stojecl, uceci, klanlaiuc! se, o1hah�kog, ak�amskog i jacijskog farza, a na treccm i cetvrtom
Padajucl nicice i sjedeci, lt'kll(ll uci u sehi tiho.
Priml na!h1 skruseuost i usavrst na§a djela Dfemat uci za imamorn samo na prvom rekatu farz..nama-
Da nas ne zastide pred Tobom. 1,1 S111Jhaneke, a ostalo ne uci niSta na kijamu, jer je dovoljno
Gospodaru, daj nam rnilostl, Ti koji si Najmllostivljl. tu ll11am uci. Dzemat svak za se uci sve ostalo na svima na-
Stvorltelju, prirni moJu molitvu (moj namaz) 11111�1<1111 rukunima. Za irnamorn se nc smije ni jedan rukun po
Kao sto je prirnas od svih dobrih ljudi. 1•hl prije uciniti, a ne smije se niti na jedan rukun toliko za-
Neka je slava Bogu iznad svega l,11�11111 da imam iza toga vcc bude presao na sliJedeci rukun.
I blagoslov Boflji, neka je l )11 se zakasnilo na jedan rekat za imam om racuna se
Bczijirn postanicima. Hvala Bogu, ti II ll1111111a ne stignemo na rukfi·u toga rekata.
Stvoritelju sveza svijeta, 011nj koji zakasni u dzemat klanjace za imamom ono sto
Pitanja: Kako se izvrsuje ruku'? Sta treba onda uciniti? •1111110, � kact imam preda selam, on to nece uciniti, nego ce
Kake se ovo lzgovorl ako se klanja za irnamnm? Sta se zatim h I 111 I 1111111 ce nadoknaditi ono na sto nije prispio.
u�lni pesto se ovo drugo Izgovort? Kako se spustimo na tie? l\1111 111111111 prouci na glas Fatihu, polahko se rekne "Amin•
Kada smo na sedzdi, sta nam se mora tla doticati ? Na ste jos , 1 t l ,rnll�aj, Bole I Ovako se govorl dok imam dovu cini.
treba paziti? Sta se lzgovara na sed!di? Sta treba zatlrn uciniti?
Sta onda treha uclnlti ? Kada se sjedi u narnazu ? Kako se sjedl Nu111<1:-ki "adiibl (neizosltrnne dutnostl),
u namazu? Kada se uci samo Ettehijjatu, a kada Ettehijjatu I sunnetl I mustehabl
salavati? Sto se ucin! posto se svrst ovo ucenie na kraju na-
I t , I• M1il1111111·cl n. s. radio, iii preporucio da sc radi Ill pohvollo.)
rnaza? Sto se u�i pesto se preda selam j Sto se uci zatim? Sto
se uci iza salavata? Sto se uci iza Ajetul·kursi? Sto se uci iia ti 111111111111 jc vadzib:
iesbiha? Sto dolazi najposlije? 11 Mn 11v11ku111 rckatu u svakog 11a111n1::i proueltl t 11tlh11,
34
2) u farz·namaza na dva rekata, a u ostalih narnaza na
svirna rekatima iza fatihe prouciti jedno sure Iii tri
ajeta,
3) u iarz-narnara od tri iii cetiri rekata proucltl ova su-
reta iii aieta na prva dva rekata,
4) u onim namarima u kojirna imam uci na glas, tollko
na glas uciti koliko ga dzemat rnofe cull,
s) u podnevnom i ikindijskom namazu u sebl uciti,
6) na prvol sjednici sjediti koliko se moze Ettehijjatu
prouciti,
7) na obie sjednlce uciti Ettehijjatu,
8) kod tarz-namaza i u sunnetima podnevnog i dzum'an-
skog namaza na prvoj sjednici iza Ettehijjatu ne uciti
salavata.
9) u vltr-namazu donijeti tekbir za kunut-dovu,
lO) u vltr-namazu proucttt kunut-dovu,
11) u bajn,m-narnazima u svakom rekatu doniieu po tri
tekblra.
Sunnet i mustehab ie sve ostalo sto nije u ovoi knjizi
oznaceno da Je farz iii vadfib.
sener-sedzde (pndnnje nielee za isprnvnk pogreske)
Sezdet-tnaeet (pndnnje nicice rodi ucenju ill slu-
snnj11 stanovtnh ajeta) , .�)1.;n ·.��; _)�, '.�
Sehvi·sedzde treba ucini!i: ako se sjetimo da smo nehotice
zakasniti izvrsiti koji farz iii vadfib, iii ako smo vadzib sasvim
izostavill.
Sehvi-sedzde se vrsi ovako: Kad se selam prcda na desnu
stranu, odrnah se padne na jednu sedzdu, zatlm na drugu, a
onda se prouct sve kao i na posliedniol sjednlci, i selam se
dadne na obadvlle strane.,
Sedfdei-tilavet treba uciniti kada se prouc] sedzde-aiet u
namazu iii izvan namaza. Sedzde-aieta Ima u Kur'anu na celr-
naest mjesta. Ona se obavi kad se [edanput padne na sedidu,
tzgovaraiucl Allahu ekber (�1 �I) prl polasku na sedfde i vra-
cajuci se. Scdfdet-tllavet treba da ucini i ona] kojl proucl sedzde-
ajet i onaj koji to foje.
35
Sto ce namaz pokeartt!
Kad covjek naumi da klanja, treba uvljck da unaprijed zna
J da smlsll sto treba uciniti i sto treba uclti.
Znalucl da sto]i pred Bogom, musliman lreba da klanja
preda no, skruseno i sa strahopostovanjem.
Namaz se pokvari: ako se izgub\ abdest, ako se progovori,
nasmije, jaukne, glasno zaplace, ako se bez nevolje iskasljava,
od kible prsa zakrene, ako se tri puta po istom mjestu pocese.
ako se hoda, nogom udara, ako se nesto okusi, ako se clta iii
krlvo Kur'an uci. Jednom rijecju, ne smile se uista uciniti sto
ue spada u namaz, i po cernu bi onaj koji lo vidl mogao po-
misllf da dottcni nije u narnazu.
Pitanja: Kako se mofe klanjati namaz? Ko nam je pre-
uoruclo diem at? Gdje se obicno klanja dzematom? Sto imade
svaki dzemfit? �ta se klanja zajednicki za lmamom? Gdje imam
slane u namazu? Kada se stane da klanja za imamom, sta treba
rcci u nijjctu? Kako treba da slane dzemat za imamom? Sto
to� Ima svaki dfema'at? Kako imam uci na kijamu'I Sto uci
cl1.c111a'-at za imamom? Sto ostalo uci dfom11'at? Smlje Ii se za
l111arnom koji rukun prije uciniti? Kada se racuna da se zaka-
N11llo na jedan rekat za imamom? Sto ce uclniti onaj koji za-
kasni u dzema'at? Sto se polahko rekne kad imam prouci Fa-
tlhu ·� Sta je u namazu vadzib? Sta je u namazu sunnet i mu-
,l1·hab? Kada nam u namazu, poslije selama na jednu stranu,
l11·l)a uciniti sehvi-sedidc? Sea je sedzdei-tilavet i kad se cini?
h.1kn treba namaz klanjati? Cime ce se namaz pokvariti.
Dium' n-namaz
M1d\karci klanjaju petkom u dzematu dzum'a-namaz.
I J tlfom'a.namazu farz je prouciti butbu, a onda klanjali
,t ,, 111,110111 dva rckata dfom'a namaza. Oslm ovoga, klanjamo mi
I d 11111'1111skc sunnete.
l(l,111111 sc ovirn redom:
r..i11111• llc i'!ctiri rekata dfom'ar.skog sunneta, a onda dolazi
11111111, lt.11 hulhc se klania dva rekata dium'anskog farza dze-
111 11111111 n 11.11 rana opet cetiri re.kata dium'anskog sunneta.
l hilh11 k lmnmov poucni govor koji on slaveci 6oga izrccc
 36
sa u,.visltljeg miesta (minbera) 11 dfamiji. Hutbu treba saslusat!
mlrno i sa postovanlern.
lza dzurn'anskog posljednjeg sunneta klanja sc celiri re-
kata ahtrl-zuhra, t. j. posliednieg podne-namaza, kao nadoknada
naizadnjeg (podnenskog) farza koji smo propustlll, a zatim do-
lazi dva rekata sunneia (t. iv, sunnetul-vakta},
Teravih namaz [a to je stalni sunnet
klanja
se svake rarnazanske vecerl lzmedu iacliskog narnaza i vitr-na-
maz a.
Teravih-narnaz oblcno se klanja dzema-atom, a moze se I
poiedtnlce klanjati.
Teravlh-namaz ima 20 rekata, a klanja se predaluct selam
na dva ill cctlrl rekata. Pojedini rekatl klanjaju se kao rekali
ikindijskog sunneta, a svaki put kid se iza selarna ustane za-
pocne se daljnje klanjanje sa iflitah-tekblrom.
Poslije teravtie klanja se vitr-namaz, Ova] se narnaz mote
uz rarnazan klanjati diema'tom. Kada Imam prouci sure na tre-
cern rekatu I izre�e tekbir, onda svak ponovno svezavsi ruke
uci u sebi kunut-dovu.
Baj ram
Posto se isposti miesec rarnazan, onda dolaze veseli dani
Ramazanskog bajrama (Id! fitr). Joli imamo i Kurban-balram (ldl-
adha), i to cetiri dana, Tada se kolju kurbani, a hadzije na
Meki izvr!iuju hadz..
Bajram-namaz ;1:�l1 '.�1..,;
Na bajram ulutro klanja se dzemaatom dva rekata ua-
rnaza (salati-id).
Bajram-narnazl klanjaju sc kad sunce male cdskccf, pa
do podne.
Nijjet (odluka) je glavno srcern, a rijecima je ovako: Odlu-
cih klanjati u irne Boga ramazanskt balrarn-narnaz da izvrslm
duznost, i prlstadoh uz ovog irnama.
37
Odluclh klanjatl kurbao·bajrarn da izvrsim dumost, prl-
,tadoh uz ovog !mama.
Bairam se klania ovako:
Poslije niiieta i ihitah-tekbira na prvorn rekatu, kada se
:-vc!u ruke, .prouci se u sebi Subhaneke, a zatim s imamom
•lonesu tri tekbira dizuci ruke (k ao lftitah-tekbir) i izgovarajucl:
Allahu ekber, Onda se svezu ruke, a iza tekbira imam uci Euzu-
hillahi, Bismillahi i sure.
Na drugorn rckatu imam uci po redu: Blsmlllahi, Fatihu
i suru, a dzema'at kao obicuo sutect prati, Posli]e sureta valja
llnnijeti tri tekbira. lza treceg tekbira ide se na ruku' sa ruku'-
akirn tekbirom, i dalje se kianja kao i drugi narnaz, te poslijc
Nll'denja preda se selam. Posllie selama imam izade na min-
lu-r i proucl hutbu. Dok imam uzlazi na mlnber, dotle dzema-at
donosi tekblre ovako:
·;ri ';:,i ';ft·�,; '�1 \ii, �I\ 'y ;,rf ',11 '7°1 ';i
:�i..1 _::._;
Pocl.'vsi od sahaha uoci l{urban-ba/rama, pa do iza ikindije
l'1·tvrlog dana vadzlb je iza farzova tzucili po Jedan ovaj tekbir.
Bajram-namaz se zavr!;i kao i ostali namaii obicno: Ajetul·
I 111hijn1n i dovom.
Dzenoze-nam<Jz
I >1c11aza je namaz koji se kianja poradi mrtvaca. i to u
II •11111 ,du i samo sto]eci. Ovaj je namaz far:r. (farzi. kifaje), te
h,,1.1 p,1 dovoljan broj ljudi izvrse, onda Je sa drugih spald
lu 1111�1.
I l11·11a1.11 treba klanjati svakom musllmanu t muslimanki,
11111111 I 111alo111, J)a i novorodencetu, osim mrtvorodenog dje-
1, I l1p1111ni Ac klanja ovako:
< lk11p,111 I 1a111otan mrtvac ( � > met11e se pred diema-al,
I ii '
II d,1 hudc �lava okrenuca na desnu siranu dzema-alu.
11 111, ,11 Hl111u• 11 lri iii vise redova i ovako ucinl 11ijjet: .Odlu
h I I 11,11111 111 slnvu Boga, blagoslov Muhamcda i 1111111111 "'
I ii •1, I p1INl11<tnh 111 ovog imama". Poslijc if1ital1 lckhirJ uCI
I Iii ',11hllnnckc. Zatirn imam i dzen,a-nl n•k1111 All,,hu
di 1 111· dl111 rukc, a ouda sc u�e s;rlav111i I 0111 t n k111·
, 11111 Im t111<a sc ucl urnrlo111, 11l>li!11n ovnko:
 38
39

;.... 't..,.;..;;
; 'c ,r<"";; \�; \:...... .:'�; 't.lAJ'l!.; .. , \.:,�, ji,
°1::.1;; , ·,.:. , - ;,
->, ..
...... .. Post i>�
..
.:./le '.i1 -J; !.;'):; (, �::;-)-: ·.. :; �J...:-Ji-fi..>i:. ...,,: .:-,.; {� �:::;;-
,.,,. .. \...,i I,' , .... '..;,. :�;, ·�'t!;· ,· Treca je islamska duznost: postiti mjesec ramazan, kako
I

.. IJ .,4-.,'. JI: ..t,:i°JI jr _/J� (�::.;11

.:,1.J_.;j IJ· , ;.J;l;J • .i�l �..d 1 I�' .a:_>. nam je 11aredeno u Kur'anu. • _ •
.... ,.__..�,.. ',.- � ....,----
I «:
• \;· (JI J - . /.'!\·... .::,'� � . ,.\jl
� .J'
:.s,;: �'(.�I ._; J _/ I, �_.iJI .:., •\.....;__ ,.J�.•!.
::,,. J ( IA",_ L.. Ll !�. L... 1.� :>_j (�... �I.< .:iL) 1=--:,:;,:.. .:ii.<.). r»I
t t • , ,.,.. • I • '1 ' ' .,,. 1
•• � ,
<' t .. • o

• ., . .
,t:

v:
(' <..?-'f) ...., • ' ., -·- , •
• ,
7. 'I > ;

,.1-..\,"1 "·,1- .:,I< ,j< J �\; J�!.i

,., , , ,,. • "" • ; ,,. I • ,,.,,. ' , ... , •

� I.. JI�/
�).)!� 0��1 c't�i �r; c �> � :,:; ,_;:; (4��:-- � 1.<> (:-- ::.�·
""• I ' • .,. I t ,.. ' } l
... ;�.;
. �.,J l> - � � .:r'
'·s:::: :,J---:i...i,, , ,
1 1-0; ·..:..i, >'....sS,.
> 1 >• > > ' '');,,. .,. ' '•
,J!
> Y > !.
\
>
.. ./. J
,r
l
· :t\n:; 't:1'.�_i1.,
,_.),.J ""..\,
�1) :.;/, ·�- �-)
..li.,1.
·01- '-' .)�' -":.· ., ,,.. '),. ,,, .., ..... - - I �
Y l ,:°. <"W; ·,.L �_; (. ;; ·f�I
• .,. l .,.. ....-> �,.,; .,.;
\J'�
•.'v\ilostivi Boze, oprosf nasern zivom l mrtvorn, prisutnom � � I � �

i otsutnorn, velikom i malorn, musku i zensku. Odredi, Veliki ,,Mjesec ramazan je onaj mjesec u kojern je K�r'�n �bjav-
Boze, da zivimo i umremo u Islarnu. Gospodare Boze nas, dai !jen t!a pokaze pravac ljudima, da dade jasno tumacenie I upu_t.
da nam bude dobro na ovom i na drugem sviietu. Sacuva] nas stva i da pokaze razliku izmedu dobra I zla. Ko bude kod kuce
..
svake rnuke i kazne. Odlikuj ovog mrtvaca veseljern, rahatlukom, ueka ga posti. Onaj koji bude bolestan iii na putu, �oshJe ce
oprostt mu grijehe i budi s njirn zadoveljan. Boze, Ti mu po- napostiti propu�teni broj dana. Bog 1.eli vama olak�rcu a ne
•.
veca] dobrotu, ako Jc bio debar, a oprcstt mu, ako je blo gr i- �ell tegobu va�u. On samo hoce da vi ispunja�ate zahtJevani
jefan. Podaj mu ugodnost, obveseli ga I nagradl, ! Svojoj mi- hroj I da Ga slavite, zato !ito vas On vodi prav1m putem. Bog
losti prlb!izi ga .. Ul!ini sve ovo iz Svoje milost!, T!, ko]l Si 1iazi od vas da budete blagodarni." (Bekare 181).
uajmilostiviji". Post je: potpuno suzdrzavanje od Jeia, pica i drugog svega
�to post kvari, ! to pocevsi od zore do iza zala�ka su��a. Za
Posll]e dove izrel!e se opet: Allahu ekber, a z atim se preda
selam. Iza selarna oblcno se prou�i za spas duse umrloga Fatiha, 11ost je potrebna odluka (nijjet uciniti). Dufoost J� post'.11 sva_-
a zatirn se mrtvac nosl da se pokopa. knm pametnom, zdravom i odraslijem muslimanu 1 mushmankt.
Ua uz ramazan ne posti. dozvoljava se: . _
Pltanja: Ko]! narnaz klanjaju muskarci petkom u dzema- a) putniku koji putuje izvan svoga mje�ta II drugo koJe Je
atu? Sto je farz u dzum'a namazu? Sto jos k laojamo osi m evoga? 11cl11ljeno najmanje 18 sali pjesackog hoda,
.
Kojim se redorn klanja? Sto [e hutba? 810 se jos oblcno klanja h) bolesniku, ake ce mu post bolest pogorsat1,
•
lza dfom'anskog posljedn;eg sunneta? Kada se klanja teravih- c) onome ko radi neodgodive i teske pos!ove, da ne moze
namaz? Kako se obicno klanja teravih-uamaz? Koliko rekata fllH,I 11.drzati,
ima teravlh-namazj Kako se klanjaju pojedini rekati? Sta se II) onom ke zbog starosti iznemogne.
k lanJa poslije teravije? Sto dolazi pesto se Isposu mjesec ra- l(od ze:iskih su hi� opravdani razlozi:*)
mazan? Imarno Ii jos ko]] Bairam u godinl? Sto se klanja na ,,) 1rudnoca, ako se post ne meze podnijeti,
BaJram ujutro? Kada se klaniaju bairam-narnaztj Kazi nijjet h) vrljcme dojenja djeteta, ako post materi ill djetetu ce
Ramazanskog bajrama! ,Kaii nijjet Kurbanskog bajramal Kako II 11111111,
se klanja bajram? Sto imam ul!i poslije selama? Sto dzema-at l I <Jvl111 slucajevima duzni su svi ovi, osim iznemoglog
sa muezinom :u�i dok Imam izlazi ca mlnberu i kada silazi? r 11, ,, I al111 lcc, kasnije - kad mogn u, dan za da11 otpot1litl. Ako
Kako se zavrs! bajram·namaz? Koji se narnaz zove dlenaza? , lll'lw 11 'l.ahoravu omrsi, tim mu se post ne J>Okvarll!, 1>a cc
Kome treba klanjatl dzeoazu? Kako se klanja dzenaza? Sra se 11,, 1, ,.111, post ctalje 11as1aviti.
ufi posllje iftllah.tekbira? Sta dolazi zatim? .:!to se iza toga u�i? • J )1•11•k11 Cc I Ind :io vnjemc trajanja priro(111ih ohl�nlo
i:;,a se uci poslije dove? Sta se obicno prouci iza selama� It "'''I'll 1111•1111, ll('WO RU d11tn, ,,ost kORnlje 11nllok11n1l!II.
 40
Onaj ko houmtcno ne posti, cini tezak grijeh, [er krsi stro ,
gu Boziiu zapovljed (farz). Tako celjade mora sc pokajati i Bo-
ga molitl da mu oprostl grijehe, i tesko pokajanje djelom izvr-
siti, t. i, pored propustenih daua mora jos 60 dana neprekidno
postitl. Ako ne moie ovako otpostiti, dufan le 60 siromaha
ruckom I vecerom nahraniti.
Od posta vidimo i sami ove koristi:
1) postom se covjek svojevoljuo uzdrzava od jela I pica,
privlkava se da vlada sam soborn, t. J. da zivi uredno.
2) posteci, covje;, vrsi Bofiju zapovijed i tim stuje Boga
dz. s.
3) post potsieca i potstrekava covjeka da radi na dobru
za se i za druge Jjude, da razumijc gladna i slromasna i da
pomafe onome kome [e potrebno pomocl.
4) post odvraca cd mnogih stranputica i uci nas da mo-
zemo 1rpiti oskudicu, a u nekim bolestima rnofe i zdravtje po·
praviti.
Sadakat-jttr (proptsana milostinja za mrsenje)
Konecni rarnazana dajemo sadakai-fitr. Sadakat- fitr obve-
zan je svaki rnusllrnan dati muslimanskoj sirotinji za se i za
svolu slromasnu diecu, ako [e prije toga podmirio svoje kucne
potrebe I ako tada imadae preostatak u vrijednosri od 200 dra-
ma (641.5 gr.) srebra.
U irne sadakai-Iura trcba dati 1.67 kg. psenice iii dva
puta toliko jecma, iii njihovu vrijednost. Vrijednost se svake
godine ustanovi sadakal- fitr dijel! obicno u novcu,
• 111 tr 11• i ustraje od pocetka do kraja god inc odredeni dio imetka
Kurban (zrtea)
t I I)
..:,�)
O Hadztuskom iii Kurbanskom hajramu koljc kurban svaki
zreo musllmau kojl Ie duzan dafi sadakaHltr. Kurban se kolje
oosto se klanja bairam, a mofe se klati do pred zalazak sunca
treceg dana Kurban-bairama, a pri tom treba izgovoriti: Bismilahi,
kao sto se to mora vazda reel kada se kolie zivotinja.
Kurban, koji mora biti potpunih udova, moze biti zdravo
bravce iii govece"), obicno ovan, ovca, koza, krava iii vo. Lijepo
• J jeuno govcce mote bili kurban za sedam osoba, kad uclrnfono u
lo imc zakolju.
41
je da bogatiji ljudi podijele jedan dio mesa sirotlnji, a slromasni
fovjek m oze sve za kuce ostaviti.
Pitanja: Koja je trcca islamska dufnost ? Sta jc post?
Kome le dufnost postiti? Kome se dozvoljava da uz ramazan
ne posti? Koji su ios opravdaui razlozi posebno kod zenskih?
Sto moraju i mu�ki i zenski u ovim slucajevima naknadno ufr
11iti? Sta treba ucinitil ako se foviek u zaboravi ornrsi? Sto tini
onaj koji hotimicno ne posti? Sto mora tako ceijade ucioiti?
Koie koristi vidimo i sami od pasta? Koju dufoost vrsimo kon-
ce� ramazana? Ko je obvezan dati sadakai-fitr? Sta treba dati
II ime sadaki·fitra? Koja se duznost izvrsava o Hadzinskorn (Kur-
hnn) bajramu? Sta mofo biti kurban?
Zekat 1Vjerska propisana daca) ���
Cetvrta islamska duznost jest zekat, t. j. obavezni dug koji
h11i.;,1tiji musllman i muslirna.,ka od svog imetka svake godine
1111.i podijeliti islamskoj sirotinji.
1,.; '.;_,.)
> • • , , ,. >1 '-,.,., t.
.
_,.,,.
, � .. ��
, I ..i.:c, :.,� ;;. ·�I_,.._�; y:
)1 �; 1., ;; µ11�1 J
.,�� �.,t.:i \ :�, :.,L
,
.. Ured no izvr�avajte namaz i daiite ztkat! Djelo koje budete
111 tnlh naci cete ponovo kod Boga, koji vidi vasa djela! (Be·
I 111• 109).
/,ekat je obavezan dati svaki slobodan, du�evno zdrav i
I Ii 1slao musliman (muslimanka), kojemu nakon kucne polrebe
I • ., 1•l,:1k. Od viska se Ima podijeliti tetrdeseti dio, iii 2',• 0:...
l , , 11,11111,111ji visak od koga treba zekat podijeliti uzima se vri-
1 111111�1 11d 200 drama (641 5 vam) srebra.
. .
.11,
I jc z1•kat podijeliti od novca, iiatnih l srebrenih stvar'.'.
1 1,v1·�11 cimc dotitni fovjek trguje. Od zlvoga blaga �111
1 ,1111 11.,sP II siobodnoj pa�i. Zekat se daje kada Ima 30 go
ti, Ill 10 ko111atla silne stoke. Musliman nije obvezan zckat
111, 1111 11,1 i.lvarl kojc su mu potrehne u svagdanjem zivotu ...
/1•1,,d �,· tlnje muslimanskoj sirotinji, a u prvom redu SVOJl•J
II 111 ,•11,11 111ul)l11i. Ocu, majci, djedu i neni, djeci i unufadinw
1 1111111 Mr· d11tl. 'l'akodcr ni mui ze11i, ni ?.c1111 m11iu 11e mofr
!111 #I f,111,
 42

Dajuci zekat :
b) Jmaml-Ebu Abdullah, Mubamed ibnl Hasan, �ejbani
I) diclorn zahvaljujemo Bogu na dobru koie nam je dao, (umro 189 u Bagdadu).
2) pornafemo siromahe, porrebne i nevoljne, koji ne mogu ziv- Ml muslimani [ugoslavlle pripadamo Hanefijskorn mezhebu.
jeti bez (ude pomocl,
Pltanja: Koja je cetvrta islarnska dufnost? Koji je musli-
3) privlkavamo se na darefljivost i gajimo bratsku ljubav, te
stoga jos bolje napredujemo. man • obavezan dati zekat? Koliko se ima od vi ska podiieliti ?
Sta se uzirna kao najmanji visak od kojeg treba zekat podijeliti?
Od kakva je imetka Iarz zekat podiielltl? Na sto musliman nije
Hadf (Hodoca�ce) \..:. obavezan zekat podijellti? Kerne se daje zekat? Sto cinimo da-
c,
iuci zekat? Koja je peta islamska dufnast ? Kada biva hadz ?'
Peta islarnska duinost je svakom rnuslirnanu i muslimanki Sto mora svaki hadzija prije polaska na Meku izvrslti ? Sia je
koji mofe iedanput u vijeku na Meku oticl i tamo obavitj mezheb u amelu? Koliko ima tih mezheba? Ko su irnarni tih
propisane dufoosti i hadz izvrsi!i. Prilikorn obavljanja hadza mezheba? Koji su jos znameniti ucenjaci Hanefliskog mezhebaz
treba i u Medini Pejgamberovu .• Revzai-mutahheru" - turbe l(ojem rnezhebu pripadamo mi muslimani jugoslavije?
posjetiti.
Hadi blva u odredeno vrijeme svake godlno, u mjesecu
zil-hidfctu.
Prije polaska treba svaki:
a) da se istlnski pokaje za svoje grijehe f da odluci da cc u
buduce provodlti urcdan !ivot i prema Bozu i prema ljudima,
b) da ispunt svole obavcze i da izravna krivlce i uvrede koje
jc rnozda ucinlo,
c) da opskrbt do svog povratka one za kole se [e duzan starati.

Mezheb u amelu (pravac u poslouanju) ,J�i1� �'.di

Mezheb u arnelu je nacln obavljanja viersklh duzuostf.
Tib rnezheba ima cetiri: Hancfijski, Safiijski, Malikijski i Ham-
belijski.
Ima mi tih mezheba jesu:
I) lmaml-A'zam Ebu Hanife (Numan ibni Sabit) rcden u Kufi,
urnro u Bagdadu 150 g. po Hidzrctu,
2) lmami-St1fii, Muhamed ibni Idris (umro u Mlsiru 204 g. po
Hidzretu),
3) lmami-Malik lbnt Enes (umro u Medini 179 g. po Hldfri] i
4) l111ami-Ahmed ibni Hambel (umro u Bagdadu 241 g. po 1-lidzri)·
Od znamenifib ucenjaka Hanefijskog mezheba treba la
parntitl ove:
a) lrnarni Ebu-Jusuf, Jakub ibni Ibrahim, (umro 182 u Bag
dadu),
 44 45

A) Cuvanje zdravlja i fivota

Trecl dlo
f\hlak (cudoredno vlodc1nje) J)\.:,
Duznostl tovjeka
Bog nas je stvorio, dao nam ie tijelo koje ce urnrijetl i
dusu koja ne ce urnriieti. Bog ie udesio nase tijelo na najljepsi
nacin.
Bog je obdario liudsku dusu mnogim darovlma i sposob-
nostima, da mofe razvijanjem covjek postati pametan i razuman.
Coviek od djetinjstva pocne rasti i [acati, spoznavati i uciti, dok
potpuno odraste i postane pametan i razuman.
Da se od novorodeneeta razvije odrastao i pametan coviek,
BJg je dao ljubav u srce njegovih roditelja \ ostalih koji St!
brinu za njegov razvltak. Bog je zaduzio fovjeka da �lvl tazumno
i da se vlada po uputi i volji Bozijoj.
Nas zivot na z�mlji je privremen, jer cemo svi oomrileti i
vratili se Bogu koji ce suditi svima na Sudnjem danu.
Bog nam je dao mnoge darove, koji su narn potrebni za
zivot na zemlil, I cdredlo je da za to slavimo Boga, da mu bu-
demo zahvalni, da uredno zlvimo drzect se Njegovih uputa, pa
ce nas Bog i na ovom i na drugom-vjecnorn svljetu jos bolje
nagradili. Milos! Boziju zasluficemo, ako budemo ispunjavali
dumosti:
l prcma Bogu,
Ir prerna sarnorn sebi,
III prema bliznjcmu i ljudima uopce.
I Duznostt muslimana prema Bogu dz. s.
Prem a Bogu dz. �. smo du!ni:
I) spoznati i vjerovati da Ima Bog d! s. i da jc [edan,
2) voliti i slaviti 11oga i1.vr�uj11ci islamske dufnostl,
.3) uzdati se u Boga, ciniti sto je D:ig z apovjedlo. kloniti se
cuvati se svega sto Ie Bog zabranto.
II Duznostr musllmana prema semorn sebi
Prema
sebi smo duzni: cuvati zdravlje i zivot, raditi, slc-
dit], dusu i srce vierom i korisnlrn znanjern. pa ae
oplerneuiu
po tom cudoreduo vladati.
Zdravlje i zivot darovao narn je Svevlsnjl Bog, pa zato
treba Bogu da blagcdarimc i da covamo svol iivot i svoje
zdravlje.
Da sacuvarno svo] iivot i zdravlje treba:
1) cuvati se od bolesti i svega sto mofe naskoditl iivotu L
z dr avlju,
2) radtti, drzeci se cistoce u svernu, i umjereno zivjeli.
I Rad, stednja i milostinja
Covjeku je potrebno raditi:
I) da scbi i svojima na posten nacin zasluz] izdriavanje,
'.l) da moze pomoci sirornaha i sadaku (milostinju) davatl,
:J) da mote pridonositi za )judsku zaiednlcu.
Posteni rad fova covjeka: od siroma�tva, boles ti, lijenoi.li,
llt•sposlena i nevaljala iivota. Uz posleni rad je potrebno u Boga
,t• uidati I Boga moliti da nam ga blagoslovi i da bude hajlrli
(clobar I srecan).
Bog di. s. rekao nam je u Kur'anu:
.l(ad sc svr�i dzuma namai idite i radite, koristite se Bu-
>111111 blagodatima, spomiojite cesto Boga, pa cete biti spaseni�.
Treba nam zivjeti umjereno I �tedljivo, cuvajuci svoJc
l11t,t11je i zarade.
Ono sto se dariva siromahu iz milosrda, zove se milosti-
111, l'\atlaka). Sadake se daju u prvom redu rodbini i komsija-
11111, lcada su u oevolji. Bog nam je na vise mjesta u Kur'anu
II 111' ,Jill:
r lh,1vljajte namaz (klanjanje) i dajlle zekat
l111upl�anu milostinju)• i,,s)t 1/T:;; ',.1�1 ��}
2 Rad za zajednifko dobro
)t,� s1110 dnfoi raditi za zajednicke potrcbe Jjudl sa kojima
1111111,,vn111u opcinu, svoj narod I <.lrfavu, a korlstitl koliko ie
1111111111',· I o�lalim ljudima. Nas Pejgamber a. s. rekao je:
11111111111 le fovjck onaj od kojcga ,;1ill 'c}� :;,_,J!I ��,;:
I 111111�1 ('ovjcc:rnstvu."
3 Hrann i odijevanje
111111 1111111 Jc lfarovao obilnu i raznovrsnu hnnu koju Jc-
11111 I pllt-1110.
 46
47

Kur'an: �; �:; '/ t_t: ;i;: .s}f I ':»1' -;>:<:..:. .Jt� ·� :: )_ �� r;·, ..s! \
.Bo.ir Je onaj koit Vas je stvorlo, pa vam dao hranu" Sure Er- ,.0 sinavl Ademovi! (0 ljudl!) Oblaclte se lljepo kada god
Ru111 39. podete u dzamiju." Sure El-Araf 29.
Bog .nas Je. pr'. tom poucto u Kur'anu, da se hranirno do-
pusten1111 1 dobrlm Ielima i da budemo urnjeren]. Zdravlje l l!lstoca
��IJ �) _fij\ ':J '1�i' (.) .:-i__,
' -·
'<',fi I�•,,•.,• I
_f.."', ...-: J.. .,;-: , J
•_c '�(
i ' "·-' !"'""-- ._.. »
Musliman ie duzan cuvati zivot i zdravlje, a kada oboli,
duzan se je lijeciti, jer nas na to upucuie oval Pejgamberov
.....111 ·�i; ·,..J>, c..:; ;r; c \f1 '�u-�1
uC- c..:; ��J
.. 1) ·
'i,- .;-:,1/J �· �1-
(;,�..r!·r J badis:
-e , .._.. , .. •
.).-..)
,,Ugi��le �iv�tinje, krv, svinisko me�o i 01;� sto
je zakla- '•t1 ·J,. U1°'11 '.1�� IA\,.J;:� \II '.1� ',1;: (.-�I� � 1��1:_.;· .:t1;4
,.,,...,..-fl \.. v .,.
pr.1z1vanJa unen� Boiijeg; zivotinje: udavljene, premlace-
t,,.; ,, .,.
110 bez
J

ne, usrnrcene ..padom iii udarcern roga; one koje le usmrtila .O sluge Bo!ije, lijecite se, jer Bo& nije dac ni jedne bo-
neka _ div.lJa zvijer, osim ako ste ih zatekli iive, pa lh zaklali; lesti, a da joj lijek nije odredio. Jedino od smrti i starosti nema
-ono sto re ,�lio zaklano na oltarima idola, sve vam le to strogo Jijeka."
.zabranJeno. Sure El-Maide 3
' \.t JC t J
• • l:
){; ·�;-/ 1· 'j._p>; -1_ e:_ij 1�1.; -�! 1)1.'.i % _:o_ ;1 J_ .\�A·[-.; 11�
\I., 1_,._;.1_:; 1)t·
J O I , J •
�--�I � >".;LI) __,..;
J
I • • I J> ' ..,
�\;ljl�.r
.•Jedltc i pljte, alj ne pretierujte, Jer Bog ne voli one koji
pret1eruju." El-Ara] 29 ,,Kada �ujete da je u jednoj zemlil (mjestu) kuga (zarazna
holes!), ne idite u tu zemlju (mjesto), a ako se tamo zatecete
Muslimanu le zabraujeno piti svako opojno pice. U Kur'aou
je nama naredeno ovako: (<logodite), ne idite odatle u nakani da pobjegnete."

-"'�� :r.�)- 'r 'ljVc, ��·�,., :_:-;j1_:; :.;.(1 ft' L 1)�·1 ::,.�f1 �ii·�
Da budemo cisti, moramo:
1) cesto cijelo tijelo okupati, a najmanje Jedaoput (sun net je
., , . . ., . 'r-L-·=--!,-.�.J'..)l
.oJ!...\.,JI
- _. ' . - .:.,\k:.�J� .'!i'1 :.,�fi· ctf' '.:·'� .,f•,:!J
> - ., � petkom) u sedmici,
'') svaki dan za namaz abdest uzeti,
- L:... - -�- ... _. , r 0
.r.� Y\Q:-
• 1 � ..- • ., ""
I) prije i poslije jela ruke prati, zube cistiti i usta ispirati.
f I � �1µ1 _.'.J;; _:»1,J�} ;J -��-::; _ _r;.;;.J1 _:; _;i1J_ /1,;,;;;_J1 _:;
I , o

Osim svoga tijela, moramo cisto i u redu drfati svoje

,,,,
..))�
.O vjernl! Vino, (opojno ptce), igra kockanjem na dobit
ob�favanj� idola, �.raznovjerje i proricanje kockom (gatanje)
gn1usoba re i davol]! posao. Zato suzdrzavajte se od toga da
budete sretnt."
. . .E>a�o. zell medu varna raspaliti neprijateljstvo I mrzoju prl
picu I u rgn, te vas odvucl od misljcuja (siecania) na Boga i od
molitve. Pa zar se vi necete toga ustegnutt ?'" Sure El·Maide 92-93.
. Musliman I muslimanka se moraju odijevaf sa onim 1\to
re h.alar. (d?zvoljenoJ, tako da budu pristojno obucenl i da ne
P:et1.eru111 gtzdom i raskost. Ljepse se treba obuct uopce za kla-
111an1e. a 11aroc1to kada !demo u clzarniju. jer II Kur'anu stojl:
,-- ' uilljclo, svoj stan i sve gdje god se zadrzavamo.
Pitanja: Ko nas je stvorio? Kako je Bog udesio na�e ti·
t• lo'? Oirne je Bog obdario ljudsku dusu? Kako se covjek raz-
1·11., • Sta jc Bog dao da se od ncjaka novorotten<!<'ta razvije
, .. 1, .islao i pametan covjek? Kad je Bog obdario covjeka ra:w ·
11111111 111lmo ostale stvorove, fime ga je zaduzio? Kakav je nas
11·111 1111 zemlji? Sta nam je Bog odredlo za iivot na zemlji?
I .,ku c\•1110 zaslu§iti milost Boz!Ju? Sta s1110 duznl prema Bogu
,ti A.'? :::1a smo duzni prema sebi? Ko nam jc darovao zdravlje
t •lvol'I Sta nam je potrebno ciniti da sacuvamo zdravlje i zivot?
1Alo j(' potrebno raditi? Od cega posteni rad cuva covjeka?
,In 11· po1rcbrw uz posteni rad? Kako nam Jc Bog dz.�. u Kur'.
111111 11•kno;> Kako nam treba zivjcti? J<ako sc zovc ono §to "l'
 48
49

dariva siromahu iz milosrda ? Sta narn le Bog o tom na vi�e

mjest� u Kur'anu uaredto ? Za�to smo jos duzni raditl? Kako ocajavatl, nego se valja tje�eci Bogu moliti l strpljlvo pomoc
nam JC rekao na� Peigarnbcr a. s.? Ko nam je darovao toliku
trafitl,
U Kur'anu stoji kako Hazreti Lokman upucu]e svoga sina:
razncvrsnu hranu ko]u iederno i pijemo? Sta nas je Bog pri
. �� .)�I�; _,.L.a!l _�II 15- �
.. i \. ·j; ·),..;, J ,r<'_:!.it _...,.,; �·I)....;/)
1 ' • /\ I ' " ,t ,, I

tom naucio? Sta [e muslimanu zabranjeno plli? Kako je O tom �_(1

u Kur'anu uaredeno ? Kako se musliman i muslimanka mora
odijevati? Kada se treba ljepsc obuci? Sta [e muslim an dufan
da bi ocuvao svoj tivot i zdravlje? Sta moramo raditi da bu-
demo cisti? Sta jos moramo cisto drzati, osim svoga tijela?
B) Nauka i odgoj
.. O�im cuvanja zivota i zdravlja duzni smo svoju d usu vjerorn
oktijepitl, naukom oplcmeniti i cudoredno se vladati,
Nii� �ovoljno samo zuanje nauciti, nego se treba pre.
ma �nan_11� 1. v_ladati I ciniti samo ono sto je dobro, lijepo, ple-
rnenito t lstlntto, da fovjek postane lijepe cudl. NH� Pejiamber
a. s. cesto se je molio dragome Bogu ovako:
:.;.,...;,
..
., ::._; · 1 \11.'111;..:..:1 'J.1_ 15�, /.. \1 �;',.1; Ji_;
.
< ,,
.. • , ::'\I • • ., . '
..:...; I rl. lA:.J- ....;-".""'. \I ti _1;
. . ._B?ze ��oi,_ uputt me na stazu najljcpsih krllepostt, [er si
Ti [edint koj] to] stazl vodi. Boze, otklonl od rnene zle cud] ier
si Ti jedini kojf lh moze otkloniti."
Za lijepu cud osobito je potrebno da buderno skromni i
ponizni, prornlsljeni i strpljivi. Ne smijemo biti pretjerani i oboli.
[er to skodi narna i vrijeda uase bliznje, a to Bog ne voli. Zato
rnoramo sve prornisljenn ciniti, da se ne bi ogrijesili o dufoosti
koje dugujemo Bogu, sebi i ljudima. Radi mira i sloge treba
uvredu oprostitl, ler nas na to B0g dz . .§. u Kur'anu upucu]e.
,. . , .. .. . ... ,: .. .. ' " .. ... ..
1 ',. .�iii
..:_.�J.!..1.:..J 0.i.ll I>\; u-�I l.!J- _..j�I ;'1"!1 '}J ' ��1., .....:·:
v .. L "
.. ... ..
.., .. -l .. '"'
r-:� J..J . . ; tr •Jl...11;
.Zlo i dobro ne mogu imatl tste posljedtce. Vraca] dobro
za zlo, i vidjeces da sc Tvoj ncprljatelj promjenjuje u lskrenn
prijatelja. • Sure Fussilet 34.
Strpljivi su ljudi kojf mirno podnose ono llto Im Ie neu
godno, kao na pr. bolest, zalost, siroma§tvo i sllcno.
Ako nas zadesl kakova neugodnost, ne valia sc lzgubltl 111
,, . . ., . .. . '
L • •
.) ... �, \,
.,./
• .)... v··�.:..II>,),
..
• o dijete mojel svrsavaj molitvu, upucuj na dobro i od-
vracaj od zla, i strpljivo snosi jade koii te mogu snaci. Zalsta
1a odlucnost potreboa je u svima stvarima." Sura Lokman 16.
Pitanja: Sta smo duzni sebi osim cuvanja zivota i zdravlja?
Je Ii dovoljno samo znanje nauciti? Kako se cesto molio.. nas
Pejgamber a. s. dragom B)gu? Sta je osobito potrebno za h1e�u
cud? Kakvi, dakle, ne smijemo biti? Zasto moramo svc prom1�-
ljeno ciniti? Ako nas ko nepromisljeno uvrijedi, sta treba radl
mira i slogc uciniti? Kojim se ljudima veli da su strpljivl? Ako
nas zadesi kakva neugodnost, sta treba ci11ltl?
\ii ..u. .:.:, 'J1,. j....�1 • �:, Ill Duznostl musllmona premn druglm ljudlmo
:-"'--
� .. (Prema btiznjlma i ljudlma uopce)
J Ld\11 ·��..: j:
' ,•
A Op�e duznosti
Prema bliznjem, a tako isto i prema svilna ljudima, duzni
' llJO biti:
J) dohri, 2) istiniti (iskreni) i 3) pravedni.
I) Dobrota, pravednost i milosrde prema drugima
Najuzvisenija tjudska vrlina jest ljudska dobrota i milo·
,,It· prema ljudima.
lslamska vjera uci nas o <lobroti: .
s.
. 1) naukom O Bogu dz. koji je svacij! Stvoritelj i Dobrocinitelj,
,,·
'JI J
'l >ivotom i postupkom Bozijeg poslanika Muhameda a. s. koji
.-J
, u,,..,,
, l11ja§e dobro i pra�ta�e i najljucirn ncpriJatelj:ma,
.,, ' ..
11 1-;larnskim odredbama i prinosima za siromahe i druge za-
1,·,lnickc potrebe,
1, t ,t;1111ski111 zabranama: da sc drugi ne ostecuju u zivotu i-
1111'11111 iii casti.
l>ohrola i ljubav prema drug!m trazl od od nas:
11 dll dnhro mislimo o drugome,
•1 1111 lijcpo postupamo s drugim,
J d,1 praitnmo drugome,
 --- - -�

50
51
4) da drugom dobro cinimo i rijecju f dielom, da ga od zla
cuvamo i odvra¢amo. B Posebne dufnost! prema ljudima
Covjek griJesf protiv dobrote: Posebne dufoosti ima musliman:
I) kada o drugom zlo misli iii ruino govort, I) pre ma porod!c! I rodbini,
2) kada druge neopravdano mrzi, 2) prema vjerskoj zajednici i
3) kada se drugorn svett i ne prasta, 3) prema drfavi.
4) kada drugom nepravdu clni i zlo zeli, kada zavldl tudem
dobru i srecl, kada se tudem zlu raduje i drugoga klevece.s) 1 Duznost prema porodici i rodblni
Viera trazi da se lijepo i bratski susrecemo i sa selamom
a) Medusobne du.lnosti muza i zene
pozdravljamo, da oe vrijedamo tude dostojanstvo, da s rnladim
i slabijim blago i covjecno postupamo, a starijim i uglednijim Muz je kucni starjesina, i on je duzan:
narocito stovanje iskazujemo. I) svoju zenu pristojno izdrzav_ati,
Pravednost od nas trazi: da se drfirno istlne i da pl)stu- 2) sa svojom zencm kao svo1om drugarlcom pomocnicom u
jemo tude pravo. Zato je zabranjeno ubitt, stetili tudi imetak, ljubavi zivjeti i lijepo postupati.
ukrastl, oteu, unistiti ill pronevjeriti i ne vratlti tudu Zena ie ctuzna:
stvar, lih· . .
varttl, varau, krivo mjerili, vrijedati ltd, Uopce, dakle, stetu I) da stuje svoga muza, da ne daje povoda razmiricama I da 1e
nanijeti tudem imetku, zivotu iii casti. poSIUSll a II svemu S!O nije grijesno,
2) da cuva cast porodice,
2 Istinitnst 3) da �uva I stecli por->di�no imanje.
Isttnttost od nas trafi: da bu demo iskreni, da se ne prctvaraino,
da ne budemo lukavl, da radimo, volimo i gcvortmo �to je pravo
b) Medusobne duznosti rodltelJa i djece:
i da se lazf cuvamc. Roditelji vole svoju djecu, brinu se za njihovo zdravlje f
Pritvorice se prave da su dobri, a uistinu niiesu; dvolic· 11astoje da ih odgoje kao cestite i valjane ljude.
Djeca su zato duzna da svojim roditeljlma b�1du posl�sn�
v
njaci govore iedno, a drugo mlsle; lasci govore neisfinu da dru-
goga prevare, krivo se zaklinju, pa time stete drugome I i ,ahvalna, da ih vole i da se oduze za dobro koie su rod1tel11
svoju
dusu upropascuju, Ni u sali nije slobodno lagati, jer se i salorn rqima ucinili.
. v •
Bog nam je zapovjedio da roditefje slusa,�o, postuiemo I
•
mofe stetiti, a laganjem se na faz navikava i postaje nepoorav.
ljivi lafac.
,v;iko rrn dobro cinimo, a osobito kada ostare I obnemogou.
Pitanja. Sta smo dufoi pre ma bli!njem? Kola Ie najuzvi- Svemoguci Bog u Kur'anu kaze:
�enija Iiudska vrlina? Clme nas islamska vjera uci o dobroti? .e.: ':
[.°\:; j,!;'.I J �,? '(,i \..� �G J l.A ;?l '}J_._,1 1...i jij),,
,lJ
\0
11
1 ,,. � ' , '.. , .... ,. j ..... '' , ...

Sta od nas trazi dobrota i ljubav prema drugim? Kada covJek

grijesi protiv dobrote? Kako vjera trazi da sa drugim
postupa, ( �,; j \�; ·w-·1.�';1 :...� • (, -�· Jl�
mo? Sta od nas trazf pravednost? Sta od nas trazi is tin ftost?
Sta rade prttvorlce i fdcl? Zasto nije lliepo n! u sali lagati?
.,Ni:mo/111 p;e;;rati ni cinltf i�· � �
p jek ra.
Oov�.rl Im s po-
J

.i .. v;111j�m. Budl pooizan i pun njdnostl spram n11h i - pravl

�
*) JC:"'',,...JA• ,.t: '•,,,.4
I_,_� '1J ( I_ _ji)l .j:,,o.! ..:.,� _.)2!1 � ,�r'.,..�I �· I ,:.r.}J I � I
•="/#,I,•,,.,,. ''l,''
�
1111,•11 ovu molitvu: Gospodaru Boie, imaj mllost s r m nJ•b. kao
ar,, �11 0111 imali spram mene kad su me odgaJalr u vrfieme
��
t�� ·r��! .. :; ; \l:i '"""'' d/cllirjslva." Sure lsra 2�. . . . .
.o vjernici I Nemojte rnaogo sumnjatl. Zaista, neka sumn]n vodl u Mr Ive roclitelje duzni smo s postovanjern spom1111at1 • Bogu
grijeh. Ne tragajte fuclih srarnota, ne govorite zlo Jedan o 1 ,,, 11jfl1 ruolfti ucenjem Fatilre i Jasina, a po moJ(UClloStl I
varajte Jedan ctnrgog). drugor11 (ue os:o
, 111v1• Jr11t111c, a 11arofito Ill ramazan i drug\! 111ubnrck·<la11t•
 52
53
c) Du!nosti spram ostale rodbine
Ostalu rodbinu duzni smo srdac . . 1) da cinirno ono sto ie zapovjedeno (farz iii vadflb],
f u porrebt potpomagatf .. • �o pazltt, J>OSJeclvatl, voliti 2) sto je preporuceno i pohvaljeno (sunnet),
• • mus 1 irnan ie duzan k d ·
f zdrzavati rodltelJe f evolu bll" . . , a re potreba, 3) da rnozerno clnili ono sto Je dozvolleno (halal), ali
,nJu ro d binu,
4/ da ne clnimo ono sto je zabranjeno (haram), niti 0110
sto ie pokudeno (mekruh).
2 Du!nosti muslimana prema islamskoj zajednici
Pitanja: Prema kome musllrnan !ima posebne <lufonosti?
. . Pnsebne duznosti muslimana iesu: da ..
Jednicu (dzema·at) da klanjaj I d . se sakuplJaJu u za- Sta je duran muz prema svojoj zeni? Sta je duzna zena prerna
J
o svojim dnevnim potrebama � • � se mect�sobno dogovaraju svome muzu? Sta roditelji cine djeci? Sta su za to duzna die-
izmjenjuju misli) da d . . vaznrrn poslov1ma (da medusobno ca? Sta narn je Bog zapovjedio da cinimo rcditeljlma? Sta smo
, , aJu s,romasnim zek • t · · .
umr,og opreme i dzenazu mu kl . . . a ' sa d a k al-fltr, da duzni prema mrtvim roditeljima? Sta smo duini ostaloj svojoj
lam nazivaju (medusobno Se a1:rJU _' _da .ga zakopaju, da Se· rodbini? Sta it musliman duzan po seriatu svoioj rodbini? Ko·
nifke vierske potrcbe. poz ravlJaJu) 1 Potpomazu zajed· je su posebne duinosti muslimana u zajednici? Kaja je dufoost
muslimana prema dri:avi? Koja je osobifa duznost muslimana
prema vladaru? Koje su ios osta\e i opce duznosti? Sta smo
� Ddnosti musJimana prerna drzavi duzni spram ostalih stvorova Bozijih. zivotinja i bllja? Sta nam
Duznost je muslimana da ljub· nareduje vjera? Kako nas vjera o svemu uci?
rod. Pejgamber a. s. rekao I svoju domovinu i svoj na-
Io.
.Ljubiti domovlnu vJerska 1·e dux
.
Na pose je ,nos t" . Grijesi
muslfman duzan·
l) po�tivati pravu f zakon·11u d ; Vjerske su zapovijedl i zabrane da se ocuva cistofa vjere,
·
2) �rid? . . r ,avu, zivot, lmctak, cast i sloga mcdu ljudima. Onaj k..iji na to ne
�os1� za podmirivanje drfavnih
3) ra 1h potreba. pazi cini vecl Ill manji grijt>b. Grijeh je: hotimi�no krsenje za.
� drzavu od neprijateJja,
4) odrzavatf mfr i sloRu u drzavl brana iii propustanje vjerskih duznosti. Orijeh je veliko zlo, jer
5) uopce raditi za dobro drzave .• tlonosi feske posljedice na ovom i buducem svijetu .
. . Osobita je dufoost muslimana x • , · •
b1h mu vjeran [er je J d PO:.tlnh vladara, volietl ga, Zle posljedice grijeha jesu :
• v a ar vr b ovni z ·.-1 ik
telj i dobrotvor svoga naroda. as uni pravde, brant- I teske kazne na ovom i budLJcem svijetu, koje su kazane
za pojedlne grijehe,
2 grijeh ocrnjuje i kvari ljudsko srce. Grijesnlk gubi pravu
Ostete opce i posebne dufoosti sposohnost da razlikujc dobro i zlo,
. Opca je dufoost voljeti sve rude . 3 grijehom covjek upropascuje zdravlje, cast i imetak, i
sJeda naroclto pazlt! i dobro J • • a. posebua je svoga su-
ci?,t!· mnoge nevolje dolaze od ljudsklh grijeha,
t pita ti. Duzni srno i zlvotin .;u jer ce za to f Hog dz.
bez potrebe ubljati a tako . bllr vol1e1I. Ne smiJemo ih muclti,
4 od grljeha covjeka grize savjest i za to trpi velike mu-
1 ke vec na ovom svijetu,
uni!tavau., ' re ne freba bez nuzde trgall 111
5 grijchom se covjek sramotl pred sobom i pred dru11l111
lj11dima i
Zapovijedi i zabrane <i grijeh udaljuje od Boga, i radi p;rljcs11a ilvota 11101.e Co·
Vjera nam nareduje dobra a zabra .. vjek da nema ni u cem srece nl uaprctka.
nas uci: ' · niuie zla djc1t1. VJu11
UrijelJ na�oi du�i od111ah stcll kao I bolcst Ill vntrn tlklu,
,1110 s� trcba I od najnrnnit>g 11rljeho od111nh llfcl'ltl.
 54

55
NaJprije se treba istinski Pok a 'ati .
duce ne Ce grijesiti (fevbe UCiniti)
PUSlcna vierska dufoost k O · 0
ik .
.I Odl.uW•I· da Se ubu,
re taJ gnieh neka pro-
. • a : namaz post i dru
treba naknadno uciniti l(o .. � go, on d a to
nanese nepravdu ill stetu· u �ivotse ognJe,,1 o druae .. I'Ju d c, pa rrn
· Cetvrtl dio
u, l me lk u iii castl on
sa doticnim Izravna ti I stetu naknadlti ' se mora
nema drugog Jijeka. • ier za ovakve grijehe lz po\>ijestl lstama
. U s".��o� je slucaju pot�ebno odluciti
nikada griJesih, pokajatl se i Boga mollti d�. se vise ne ce I Arabija i Arapi prije Islama
jedino velika milost Boz" _ da gnJeh oprostl, [er
sljedica grijeha. JJa maze sacuvati covjeka od zlih po- Arabija je prostrani Azijski poluotok, na kojemu je od na]-
-starilih vremena zivlo arapskl narod semitskog koljeoa.
Kad neko omalovazi vjeru ii' .. - - .. U prlmorskim krajevima i po dolinama, gdje ima vode i
i:ito tako kad ncko rekne da le 'd zao11�ce Boz1Je zapovjedi, a
plodne zemlje, narod je siedilackt, dok je po unutrasnjostt po-
strogo zabranjeno (haram) T I b ozvolJeno (halal) ouo �to je
sve dotle dok se skruseno .1 _1 t� rkn_uto, prestaje hiti musliman ·luotoka, gdje su - osim veliklh neplodnih pustlnja - visoravni
I is ms ' ne PokaJe. i stepe za pasu, narod nomadski, a to su pocijepana pastirska
plemena: beduini, koji su seleci se za stadom zfvjeli u vjecltoJ
Ovako se treba pokajatl i vJerovanje ponovltl· sva<!i i borbi oko bunara i pasnJaka, plijeneci ujedno trgovacke
.Boze rnilostlvi, kajern se sto ie od · karavanc koje su putem prolazlle. Borbu Je zaostravala krvna
rljel! bllo llotice ill nehotice Boz .J "!ene potekla nevjerna
k osveta, u kojoj bi cesto Jedno pleme zatrlo drugo. Tu vjecnu
Ja pravu vieru Islam ·Pri�am \��esevj/'e.m f ratarn k Tebi. borbu donekle je ublazavalo gostoljubljc f sveti mfr u godini
Tebe doslo po Tvou ' . rurern, sve sto Jc od kroi fotiri mjeseca odredena za trgovinu I bogoslu�je.
p:s,:nit�1��!asf 1�:��ovt[e :n b :J:·'vluh.am.eied isfina v·
T b . . 11m poslanlCHna prava .

• •
� � �
I IOOJa JC
t-. �01/?i:�
VJCra I rnoj Spas.
Vjera u jednoga Boga bijase poznata tamo u vrlo malenog
broja ljltdi, dok najveci dio arapskog naroda bljase duboko pao
u poganstvo.
Cini
P1tanJa: Radl cega su .
ouaj koji na to ne pazi? vs�:s.
k ..
e zapov11ed'.. i �abrane? Sta
zle posljedice gri1'eha? Kako. xi 1· je, .. dakle, gnJeb? Koie su te
Arapi prije Muhameda a. s. bijahu. naime, mnogobosc1. Q.
hozavali su razna bica i prirodne sile, kao: sunce, mjesec, zvi-
najprije uciniti? Sta ·,• ' . a ust
s e I gnieh nasoj v,? S' ta treba jczde, drvlje, kamenje ...
· Je po t re b no u svakom sf x. · ?
kad covjek zanijece Boffe .. .. uca1u . ta bude- s Pojedina plemeoa obozavala su svoje posebne plemenske
lovaz·? St J zapov1Jed1 ih zabranu, iii vjeru orna. hogove, kojima su pravili kipove (idole), kao .lat", .menat",
, ponoviti?
rovanje a mora odmah uclniti? Kako se treba pokai'at1' i ,.11na" Hd. U Meki i Medini bijahu najvecl neznabosci. U Kabi
vie-
I oko Kabe bijase oko 360 razlicitih idola.
Zbog ovake vjere nisu !mall nikakva stalna pravca ni reda
11 :.vom fivotu.

J\rabija bijase rascjepkana ua mnogo manjih driavica, bez

tk11kvih pravnih uredaba i uprave. Porodicni I bracni zivot bi-
ll•�c ncuredan. Uz to jos i prazoovjerje, gatanje, pijanslvo, i u-
hljanjc �enske djece bijahu teski narodni grijesi. U ovakvim pri-
llkn111n bio bi arapski narod zlo prosao, da ih Milostivi Allah
11lf1· sp11sio. lz najodlifnijeg arapskog plemcna Kurejs odlikovao
,.. HOK dt �- Svojim poslanstvom Muhameda a. s., i Svojom
cihlavoll1 11/lr(•dio Mu da narod 1>ozovc II pravu vjeru.
56
Islam se po�e !lrili osobilo u iradu Medinl, dok su mno-
gobollci u Mckl ustali protiv Bo!ljeg pozlanika ne htljucl primili
Bo!iju objavu za svoju vjeru, Ovi su ncvjcrnicl finili Bozijem
poslaniku razne neprllike I opirali se oko 10 godina, dok ko-
nacno nc uvidjde svolu zabludu, napustlse borbu i primlse
Islam.
Islam se ra�iri po clielo] Arabijl, trgne narod lz mrtvila i
krive vlere, ujedini ga i uredl njegov ilvot, Ubrzo se pokaie
napredak na sve strane I razvi se islamska obrazovanost, kola
se iz Arabije stade siriti I po ostalim zemljama.
2 Postfednji i najvect Boziji poslanik Muhamed a. s.
l Rodenje i djetlnjstvo Mubameda a. s.
Muhamed a. s. radio se u gradu Mcki dvanaestl dan
mjcseca reblul-evvela iii 20 aprila 571 g. po Isa pejgam beru, *)
Otac mu je bio Abdullah, od odlifnog arapskog plernena
Kurels, a majka Amina. Po ranoj smrli njegovih roditelja brinuo
se za nj sa naivecom ljubavlju niegov djed Abdul-Muttallb, a
poslije njega strlc mu Ebu-Talib, Svako ga je volio, jer [e bio
dobro, milo J parnetno dijcte. Muhamed a. s. razvl se, odraste
I dostiie do covjeka kojemu nije nikad bilo ravna. Njegova ve-
lifanstvena poiava vec na prvi pogled ispunlavase svakog div-
ljenjem. Njegova dusevna savrsenost i ljepota njegove rijeci
osvalahu svaciju dusu.
2 Daljl zlvot do poslanstva
llozlji poslanik traflo je od najranije mladosti naivecu fl-
stocu u svakom pogledu. Nije mogao gledati ni pcdnosttl kakav
nelijep fin i razuzdanost, Sam je rekao da su mu od djetlnjstva
bili odvratni idoll i poganski tivot Arapa,
i\rapi bijahu prlje lslama mnogobuki, obofavall su idole
iii klpove izmlsljcnih bogova. To le blla najvi§a tezoba u du§I
Ooiljem poslaniku, jer Je On lmao mlsao o jednom Bogu-Stvo
rltelju. Za to je provodio dosta povucen !ivot, all je bio od
svakoga postovan I radl 11ic11ovc ple1ne11ito1li prozva11 /i;111i11, I I·
ejcr11i.
") :;vake ,iodine 12 reblul-evvela irnnmo mevlud. U cttn111IJ0111n I 1111
kutamn u�I se mrvhr<l (slnvosplev ua ro<lenje Muh�medl\ n s).
57
Zadnjih godina pred poslanstvom izlazio le Muhamed-Emin
lzvan grada na brdo Hira. Tu bi proveo po mjesec dana u mo·
lltvl I pobofnostl. U cetrdesetoj godlnl :llvota bija�c opet na
brdu Htra u mlesecu ramazanu. Tada mu prvl put pofe dolaziti
Bozlja objava, I On fo rljecl: ): <.S�h �; . ....:�. ij�
.,Citaj u !me Tvoga Gospodara kojl je sve stvorio".
Muhamed a. s. bi odlikovan poslanstvom, I pozvan da kao
posljednjl poslanik objavi rijec Boiiju na zcrnlji i da povede
�jude najjasnijom vjerskom stazom.
3 l\'luhamed a. s. Boflii poslanik
Muhamed a. s. poce kazivatl B,,ziju vjeru mcdu najblifom
svojom okoiinom. Islam se po�e sirlti mcdu uvidavnijim i p:>·
boznijlm svljetom u Meki, ali neznabo�ci, u svojoj oholosti i
neznanju, ustado�e da na svaki nacin sprijece sirenje lslama.
Pofeie zesloko progoniti Boiijeg poslanika I prve muslimane.
Zato se mnogl iseli§e u Abeslniju. Osoblto je rnnogo trplla po-
rodica Ha§imovic, iz kojc je Boilji poslanik. Neznaboki ih op-
sljeelahu tri godi11e u jlradu, gdje su se bill sklonlli trpeci za
vjcru i lstlnu. Nakon dvadeset godioa iia objave lslama, i nakon
rainih patnji i oskudice odlufi B ,iiji poslanik po B )Zijoj od-
rcdbl da se preseli u Medinu sa svojim vjernim ljudlma. Tako
se sirio Islam bez ikakvih zapreka. I brzo otselise svi, osim
B:i!ijega poslanika, hazreti Ebu Bekira i hazreti Alije. Nezna-
bosci uvidjese, da su ucinlli zlo. pa se spreme da ubiju Bozijeg
poslanika, te opkole njegov stan. Muhamed a. s sretno izade
izmedu neprijatelja, kojl ga nastavise progoniti. Na putu se sklone
u jednu pecinu od progonitelja. I ovdje ih spasi dragi B'.>g, i
tako sretno nakon osam dana stigose bllzu Medine, 20 sep-
tcmhra 622 g. po Isa pejgamberu. Ova seoba B >iijeg poslanlka
rnve se 1-lldzrct, i od tada po�lnju musllmanl brojlti god111e.
U Medin!
Nakon Hidzreta, arapski svljet u Mcdini listom primi Islam.
<>davde sc stade §iriti Islam u drugc krajeve Arabijt:. Kruz tit!·
,1•t god Ina bilo je jos tcsklh borbl sa nevjernlcl ma, all Bo1.IJit
v 1cr11 pobijedl.
Bozljl poslanik prlspije opct u svoj rodul l(md Mrku, I
••.trod llstom pri�rli Islam. Mohamed a. 5, 10111 prlhk11111 11p111hll
 '58
59
i najvecim neprliatelllma uvrede i mu�enja koja su Mu zadavali
·kroz toliko godfna. Desete godine po Hldzretu bija�e u Mekl ·vjeru Bozlju. Ljubav i ceznja prema Bogu dz. s. ispunjavale su
velldanstven sastanak, gdje bija�e dosao lz Medine Boziji po- -clo nJegov ilvot.
slanik na oprosnl Hadz (Hadfetul-vcda). On bija�e u nalveco] Bozlja objava koiu je saopcto Muhamed a. s. I njegov
radostl vldecl da Je sav arapski narod izveo na pravt put i pra- uzornl zlvot prolzvedose mocaa uticaj u sviJetu. Mnogi narodi
vu vleru B::,flju. Tada je nazil bio (objavljeo) ova] ajet: kojl se oslobodise ldolopoklonstva l primlse Islam, pofese zivjeti
·cistlm i boljim zivotom i napredovati.
.J ....
',J::'' ..
-- .,'. --l� -�-'
.-••'VJ , "��· ·�·--•
\,,,:'\,....
... :'•· , -\;.:>
Y: . :,. ,'.·
'- ... ,,,_,__,
I J �.> . .:---,-'-11
r, r:'
.. Danas u svijetu vise stotina rnllijuna slavi jediooga Allaha
l spominje zahvaloo Bozijeg poslanika slijedecl Boziju vjeru
G,-> ��\!-,
- .- I � koju ie on objavio. Osim Bozijeg poslanlka, sa stovaajem spo-
.Danas sam vam din (vjeru) dovr€lo i ispunio sprarn vas ·minjemo njegove ashabe (drugove). lzmedu njih su najodlicnlji
'Svoje blagodati; dao sam vam vieru Islam, jedlnu od koje sarn prva cetvorica Halifa (zamjenika): Hazreli Ebu Bekir, Omer, Osman
,zadovoljan. •
i Alija. � t:1 �; (da je Bog s njima zadovoljan)I Osim njih,
:;

4 Preseljenje Bo!ljeg poslanika na drugi svljet (Ahlret) ·bilo je mnogo zasluznih ucenjaka vjersklb i poboznih ljudi, ko-
jlma takoder dugujemo zahvalnost l po�tovanje.
Po�to se Blfi/1 poslanik vrati opet u Medinu, prozivl jos
nekollko mlesect, Nakon kratkog bolovanja, uoci ponedjeljka 12
rebiul-evvela 11 godlne po Hidfrefu Ill 633 g. po Isa peJgarnbe·
ru, dok su musltmaut klanjali sabah, dize se zastor na d!amiJ·
skim vratlma kroz koja Je samo B.>zlJI poslanlk ulazlo u dza-
mlju, Na vratima se pokaza On, B)ziji poslaulk, sa blagim ra-
dosnlrn osmjehom gledajucl kako rnirno i dostoianstveuo Nje-
govi ashabi {drugovi) vr�e duznost Boziju. Tada SP, opet vratl,
spustl na prostirku i toga dan a oko podne presell n a drugi
svijet u 63 godini zivota.

5 Osoba Bolijeg poslanika Muh1meda a. s.

Muharned a. s. ie uaivect fovjek koji je dosao na svllet,

Velicanstven Je niegov uzor-Ilvot. ,Tome su se uvijek nastoJnll
prihliiitl dobrl I plemenitl ljudi. Neprijateljima Jc prastao I 1111
njihove uvrede I zla uzvracao dobrim., Videcl ovu nc.�chlcnn"I,
mnogi protivnicl oostadose mu svim srcem odanl. S IJ11cll11111 Ir
postupao s uaivecorn ljubavl i blagostl, stromahe Jc 1H·p11•11l111111
pomagao, nejake I slabe pridlzao, a sarn je ilvlo skro11111n I 1111
boz.io. Ofenlc sr u 25 godini sa Hatidfom, koja Jc prvn 11111111111
Islam. Ona mu je hlla vJerna druga i naiveca 11lj(•h11. N11�1,11
nleue s1nrti spon1i11Ja�c ie Boziji pcslaulk s 1111Jvct'o111 lj111t 1vl
kro, cljcll ilvot. Kroz :.!3 gocllnc lstrajao /r, 1111 pl11A111't •• 111
k,1kvth 11ok§kotl1, tin fzvr�J svoj 111dal11k, d,1 11a1t0'llllvi i.111111 I
 SADRZAJ
Prlstup
Strana/
Strana
: � I
Odredcnje fovjeka
Fatiha ..... Bofija objava ljudima 4

Prvldlo
Akaid (lslamsko vjerovanJe)
Ternel] isfamskog vjcrovanja
Iman (vjerovanje) .
I VJerovanJe Boga dz. s.
6
8
9
.. obja11e)
IV Hoiljl peslentct .
13
ti,
11 Hotfjl melekJ {andell) 12 V Sudnji dan . Jo
Ill Bofijl kllabl (Botlje knjlge VI Boflje odrcdenjc 1G

Drugi dlo
lbadat
lslamske vfcrskc dufnostr 17 Otum'a - namaz 35
I Kellmc:1-lchadet (tslamsko o- Teravlh-namaz . Sil
i!ltovanJc) . . . • . . . J 8 Bairam i Bajram na111a2 ;)6
II KlanJanje nama:za . . . . 18 Dtenaza namaz S7
a) uvJeU ea kl�njanje namaza (na- l'ost 89
maski Sarti) . . . . 18 Sadakai-f,tr . . 40
b) glavni sastavni dijelovi narnaza Kurban (zrtva) . 40
(namaski rukuni) . . . . . 23 Zekal {11Jerska proplsana daca] 41
DfemAt {zajedni�ko klanj. namaza) 33 Hadt (hodota§fe) . • . 41
Namaski vadzibi, sunnetl i m11- M�heo u amclu (pravac u poslo-
stebabi . . . . . . . . . 33 vanju) . . . . . . 4�

Altlak (cudoredno vladanje)
Dufoosti covjeka . . • . 44
I Outnostt must1m11nu prcma
Bogu dt. �. . • . • . . . 44
II Ouinosll musllmnna prerna
samom scm . . . .
A) tuvaofe zdravlfa I 1ivota
B) Nauka i odgoJ
Trec:l dio
Ill Ouinosll musttmana prema
druglm ljudlma . HI
A) Opce dutnosti . . . . . . l!I
8) Posebne du!n. prcma lfucllnrn Ill
. 4'1 I) Outn. prema rorodicl I ro<lbfnf !ll
45 2) Dutn. musl, prcma isl. zajcd11lcl :i�
48 ;s, Ou!n. muslimana prema drtnvl !\ij
Grijesi. . . . . . . . . . r,;1

Cetvrtt dlo
Iz povjesti Islama
I} Ar,ibija I Arapl prfje Istnmn r,., .I) Posljednji I nafve�I 110,tJI fl"
<, slanl• MuhnmM n � r,11