Obvezna lektira:

Fjodor Mihajlovič Dostojevski,

Zločin i kazna
B.3.1. Učenik izražava svoj literarni doživljaj i uspoređuje svoje stavove sa
stavovima drugih čitatelja.
B.3.2. Učenik uspoređuje književne tekstove iste teme ili žanra na sadržajnoj i
izraznoj razini i tumači reprezentativnost književne vrste u različitim
književnopovijesnim razdobljima.
B.3.3. Učenik interpretira književne tekstove s obzirom na književnopovijesni,
društveni i kulturni kontekst.

Pripremio: Petar Miletid

 Fjodor Mihajlovič Dostojevski (1821. – 1881.)
• najbolji ruski prozni pisac
• uz Tolstoja, najvedi predstavnik
visokoga ruskog realizma
(70-ih i 80-ih godina 19. st.;
predstavljaju vrhunac, ali i
početak dezintegracije realizma
jer u svoja djela unose osobine
novoga modernističkog stila)
• najznačajniji prethodnik
moderne proze 20. st.
(pripovjedni postupci, nova
tematika)
• tvorac novoga psihološkoga romana
• Tako je postao pretečom modernoga
monološko-asocijativnog romana koji
se ne gradi više na fabuli i oblikovanju
karaktera, ved na što uvjerljivijem
reproduciranju čovjekove svijesti.
(Aleksandar Flaker)
• utjecao na književnike 20. st.: Kafku,
Sartrea i Camusa
• utjecao i na hrvatsku modernu prozu:
Donadinija, Krležu, Marinkovida
• smatrao je da je književnost poput
religije, da ona može promijeniti
svijet
 Iz života
• pridružio se revolucionarnom
socijal-utopističkom krugu
Petraševci (ideje o demokraciji i
ukidanju kmetstva)
• osuđen na smrt strijeljanjem
• pomilovan i upuden na robiju u
Sibir
• nakon povratka okrenuo se
konzervativizmu, mističnom
pravoslavlju i panslavizmu
• u djelima prikazuje borbu
pravoslavnoga kršdanstva i
modernoga ateizma
 Stvaralaštvo
• pripovijetke: Dvojnik, Zapisi iz podzemlja
• romani:
• Bijedni ljudi – prvi roman, napisan pod utjecajem
Gogolja (kritički realizam)
• Zapisi iz mrtvog doma
• Poniženi i uvrijeđeni
• Kockar
• Bjesovi
• Mladid
• u najpoznatijim romanima Zločin kazna, Brada
Karamazovi i Idiot kritici društva i socijalnoj revoluciji
suprotstavlja moralno-etičku obnovu pojedinca
Zločin i kazna
• ruski: Преступление и наказание /
Prestuplenie i nakazanie
• jedan od najznačajnijih romana
realizma
• prostor: Petrograd (mračni prostor
velegrada u kojima žive najsiromašniji
društveni slojevi)
• fabula: preuzeta iz kriminalističkoga
romana (ubojstvo, istraga, otkrivanje
zločinca, priznanje krivnje, osuda i
izdržavanje kazne), ali nije sama sebi
svrhom, ved je svrha prikazivanje
psihologije lika u kritičnim situacijama
• pripovjedač: sveznajudi, koji prati misli
i doživljaje glavnoga lika
• tematika: prikaz suvremenih društvenih
problema i psihologije čovjeka (sirova
studija ljudske psihe)
• problematizacija: opdeljudska pitanja
(pitanje slobode, pitanje čovjekove
odgovornosti, odnos prema religiji,
postojanje zla…)
• središnja tema: Raskoljnikovljeva teorija o
podjeli ljudi na iznimne pojedince (kojima
je dopušteno kršiti društvena pravila i
zakon uime viših ciljeva) i na materijal
(obične ljude)
• simboli: zločin, propitivanje etike i morala,
Napoleon kao uzor Raskoljnikovu
(Raskoljnikova teorija nadahnuta je
velikanima koji nisu prezali od zločina i
krvoprolida da bi promijenili društvo)
• glavni lik: Rodion
Romanovič Raskoljnikov
• intelektualac koji se buni
protiv opdeprihvadenih
društvenih vrijednosti
• razvija teoriju o iznimnim
pojedincima
• proturječnosti njegove
osobnosti može se
povezati s etimologijom
njegova prezimena u
čijem je korijenu glagol
raskoliti
• suprotstavljeni lik: ponizna kršdanka Sonja
Marmeladova – lik žrtve: pomirena sa
sudbinom, emotivna, duboko religiozna
• likovi – ideje: likovi postaju nositelji određenih
ideja; zastupaju različite svjetonazorske i
filozofske teorije
• Raskoljnikov – buntovnik protiv društvenih
nepravdi
• Svidrigajlov – cinični razvratnik
• Sonja – krotka i ponizna kršdanka
• likovi – tipovi:
• siromašni student željan društvene afirmacije
(Raskoljnikov, Razumihin)
• činovnici (Marmeladov, Lebezjatnikov, Lužin)
• bogati cinik, razvratnik i nihilist (Svidrigajlov)
• ljudi s dna društvene ljestvice (radnici, siromasi,
bijednici, prostitutke, alkoholičari)
• sitni trgovci i preprodavači (Lizaveta)
• lihvarica (Aljona Ivanovna)
• tip plemenite žene koja utjelovljuje rusku dušu
(Sonja, Dunja)
• psihološki roman
• Dostojevski stvara novi tip psihološkoga romana koristedi
se novim pripovjednim tehnikama (npr. postupkom
unutrašnjega monologa) za oslikavanje dubina ljudske
duše i čovjekove podsvijesti
• polifoni (polifonijski) roman
• prevladava dijalog (između likova ili unutar samoga lika)
• različiti glasovi vode ravnopravan dijalog izražavajudi
pritom suprotstavljene stavove
• svi su glasovi ravnopravni, uključujudi i onaj glas koji
pripada pripovjedaču – čitatelju je ostavljena sloboda
polemiziranja s različitim stavovima iznesenim u romanu
• roman Zločin i kazna realistički je roman s elementima
modernoga romana
• realistički elementi:
• detaljni opisi prostora,
• socijalno-psihološka motivacija likova,
• likovi kao predstavnici društvenih tipova,
• pripovjedač u 3. licu,
• tema želje za društvenom afirmacijom,
• čvrsta i napeta fabula,
• pretežito kronološka organizacija,
• kritika društva,
• utjecaj znanstvenosti,
• govor sredine
• modernistički elementi:
• san i halucinacija kao izraz čovjekove podsvijesti,
• lik kao zastupnik određene ideje (roman ideja),
• filozofsko-etička karakterizacija lika,
• unošenje elemenata eseja u roman,
• unutarnji monolozi i slobodni neupravni govor
kao moderne pripovjedne tehnike,
• tema otuđenja i potrage za identitetom,
• uvođenje subjektivnoga vremena utječe na
kompoziciju,
• pripovijedanje iz perspektive glavnoga lika