PTURIZAM OSNOVNA OBILJEŽJA

Turizam u mnogim djelovima svjeta bilježi procvat koji uz pozitivne učinke predstavlja i ozbiljnu prijetnju
ekološkom sustavu. To se uočava u ekspanzivnoj i nekontroliranoj izgradnji turističkih središta širom svjeta.
Kao primjer tome posebno se ističe turističko središte Cancuna ( Meksiko) , Na tom otoku živjelo je samo 12
obitelji a danas ga posječuje 2.6 miliona turista godišnje. Zbog toga su na otoku posječene šume i 75% naselja
na tom otoku nema kanalizaciju.

Početkom 70-tih godina 20 stoljeća u svijetu se počinju osnivati razni pokreti za zaštitu okoliša. Posebno se
danas u turizmu svojim aktivnostima u zaštiti okoliša ističu:
“Međunarodna hotelska inicijativa za očuvanje životne sredine”-IHEL
“Inicijativa za očuvanje životne sredine hotela Azija I Pacifika”
“Udruženje za eko turizam”
“Prijatelji zemlje”
“Zelena planeta”
“Udruženje zelenih hotela”
Važan utjecaj na promicanje održivog razvoja ima i Međunarodna asocijacija hotela i restorana – IH@RA
koja je 1991 godine pokrenula akciju proglašenja “Zelenog hotelijera godine”

1) Prvi pisani dokument koji govori o održivom razvoju?

prvi pisani dokument koji suštinski govori o održivom razvoju je pismo indijanskog poglavice plemena Seatle
upućeno američkom predsjedniku Piercu 1854.g.

1) Kada se i tko prvi spominje pojam održivog razvoja?

Pojam održivog razvoja prvi puta se spominje 1713 godine i bio je vezan uz održavanje šuma. Taj pojam
prvi upotrebljava Karlo Carlivitz koji je održivo šumarstvo vezao uz posječenu i novozasađenu količinu drveća.

2) Na čemu se temelji veliki broj definicija održivog razvoja ?

Temelji se na Brundtland izvješču, nazvanom po bivšoj norveškoj predsjednici vlade koja je bila na čelu za
održivi razvoj Ujedinjenih naroda 1987 godine.

3) Kako glasi definicija održivog razvoja Svjetskog savjeta za okoliš i razvoj (World Commission on
Environment and Development - WCED) iz 1987. godine (poznato i kao Izvještaj Brundtland komisije
“Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije pri tome ne umanjujući
mogućnost budućim generacijama da zadovolje svoje potrebe.”

4) Koja se dva pojma intenzivno koriste u literaturi koja obrađuje pojam održivog razvoja i što znače ?
a) Unutargeneracijska jednakost (engl. intra-generation equity), podrazumijeva mogućnost svih pripadnike
iste generacije ljudi da imaju jednake mogućnosti pristupa resursima i da mogu dostići određenu kvalitetu
života.
b) međugeneracijska jednakost (engl. inter-generation equity) podrazumijeva mogućnost da pripadnici
različitih generacija ljudi, dakle sadašnje i neke buduće generacije, imaju mogućnosti pristupa resursima, tj. da
ih sadašnje generacije trebaju koristiti na način da ih ne iscrpljuju do kritičnih granica.

5) Što podrazumjeva menadžment održivog razvoja ?

Podrazumjeva inicijativu i partnerstvo svih aktera na globalnoj, nacionalnoj, i lokalnoj razini u pogledu
implementacije prostornih i ekoloških standarda.

6) Kreativna industria u sustavu održivog razvoja?

Pojam kreativna industria nastaje potkraj 20.stoljeća. Svoj početni zamah bilježi u Velikoj Britaniji, procvat u
Novom zelandu i SAD-u a početkom 21 stoljeća i u kontinentalnom dijelu Europe.

7) Što spada u kreativnu industriju i što ju karakterizira?

U kreativnu industriju spada: dizajn, likovna umjetnost, glazba, film, multimedije, moda, aehitektura, kazališna
umjetnost, turizam a karakterizira ju dinamični rast.

8) Prema međunarodnom konceptu tko sve treba biti uključen u projekte održivog razvoja?
a) politički sustav d) poduzetnički sustav
b) ekonomski sustav e) tehnološki sustav
c) znanstveni sustav f) građanski sustav
g) međunarodni sustav

9) Stari i novi koncept razvoja turizma?

U starom konceptu razvoja turizma zainteresirane strane su bile slabo povezane dok u novom konceptu dolazi
do međusobnog utjecaja i čvrste povezanosti.
Te međusobno povezane strane su: turizam. gospodarski sustav, zaštita okoliša i lokalna zajednica.

10) Što formira Svijetska organizacija za kvalitetu 1993 godine?

Svijetska organizacija za kvalitetu 1993 godine formira “ Tehnički odbor 207 za upravljanje okolišem”.
Tehnički odbor 207 za upravljanjem okolišem krovna je institucija za normizaciju na području alata i sustava za
upravljanje okoliša iz serije normi ISO 14000.

11) Kojim dvjema glavnim skupinama normi pripadaju norme iz serije ISO 14000 za upravljanjem okolišem ?
Te dvije glavne skupine normi su:
a) norme usmjerene na organizacije
b) norme usmjerene na proizvode

12) Koji je sveukupni cilj normi ISO 14000 ?

Sveukupni cilj normi ISO 14000 jest pomoć u zaštiti okoliša i sprečavanju onečišćenja te postizanje
usklađenosti s društveno – gospodarskim potrebama.

13) Koji su ključni elementi sustava upravljanjem okolišem ?

Ključni elementi sustava upravljanjem okolišem su: politika zaštite okoliša, planiranje, organizacija rada,
upravljanje resursima i procesima te mjerenje, analiza i poboljšanje.

14) Što je 1991 godine usvojeno u okviru Međunarodne trgovinske komore ?

Usvojena je Povelja za održivi razvoj. Tada je proglašeno da je menadžment ključna odrednica održivog
razvoja, da ekologija mora biti integri rana u menadžment poduzeća, da se zaposlenici moraju stalno motivirati
i obrazovati i da poduzeće mora biti angažirano u zajedničkim naporima za unapređenje ekološke svjesti.

15) Strategija održivog razvoja ?

Pod startegijom se podrazumjeva utvrđivanje dugoročnih ciljeva te izbor putova i sredstava njihova
ostvarenja.

Projektiranje strategije održivog razvoja ima 8 faza :

1) istraživanje potreba i zahtjeva korisnika i okruženja
2) anticipiranje promjena i vlastitih mogučnosti
3) Definiranje općih i posebnih ciljeva
4) Osiguranje resursa za ostvarivanje strateških ciljeva
5) Projektiranje procesa i organizacije rada
6) Razvoj i promocija kadrova
7) Koncipiranje poduzetničkog upravljanja
8) Implementiranje poslovne strategije

16) Križanjem djelova endogenih ( unutarnjih) rizika na koje poduzeće može utjecati i djelova egzogenih
(vanjskih) rizika poduzeća dobivamo 4 vrste okolišnih strategija. Koje su to strategije?
1) menadžerske strategije – rješava složene situacije s velikim i endogenim i egzogenim ekološkim rizikom
2) proaktivna strategija - riješava male egzogene i velike endogene ekološke rizike
3) reaktivna strategija – riješava situacije gdje prevladavaju mali egzogeni i mali endogeni ekološki rizici
4) preventiva strategija – riješava situacije kada prevladavaju veliki egzogeni i mali eendogeni ekološki rizici

17) U koliko se koraka obavlja ocjenjivanje okoliša?

 Menadžment održivog razvoja ocjenjuje okoliš u šest koraka.
Prvi korak – treba identificirati prošle, tekuće i planirane poslovne aktivnosti koje imaju utjecaj na okoliš
Drugi korak – treba procjeniti važnost identificiranih poslovnih aktivnosti koje imaju utjecaj na okoliš
Treči korak – treba identificirati postojeće i buduće radne standarde. Bitno je znati koje standarde treba
zadovoljiti a ti standardi mogu ukljućivati zakonske regolative i interne standarde poslovnog sustava.
Četvrti korak – treba analizirati pripadajuće rizike i mogučnosti.
Peti korak – treba odrediti trenutačno stanje u poslovnom sustavu
Šesti korak – planiranje i implementiranje poboljšanja.

18) TURISTIČKO TRŽIŠTE ?

Turističko tržište je skup odnosa ponude i potražnje u području usluga i dobra što služe za podmirenje
turističkih potreba na određenom prostoru, tj. odnosa ponude i potražnje koji nastaju pod utjecajem turističkih
kretanja.

19) Nabroji subjekte koji djeluju na turističko tržište?

1) Turistička potražnja
2) Turistički posrednici
3) Turstička ponuda

20 ) Obilježja bez kojih turističko tržište ne može funkcionirati ?

a) Zadovoljenje turističkih potreba nije moguće ostvariti bez putovanja turista potrošača izvan njihove
uobičajene sredine u mjesta u kojima je koncentrirana turistička ponuda.
b) Proizvodi i usluge koje se nude na određenom turističkom tržištu za podmirenje turističkih potreba ne mogu
se odvojiti od prostora na kojem se ‘proizvode’.
c) Proizvod koji se nude na turističkom tržištu nije homogeni proizvod koji bi bio rezultat jedinstvenog
proizvodnog procesa.
d) Vezanost konzumacije turističkih proizvoda za mjesto njegove proizvodnje (turisti su uvijek sastavni dio
‘proizvodnje’ turističkog proizvoda i njegova konzumacija nije moguća bez njihove osobne prisutnosti).

21) Koja su dva pola turističkog tržišta?

a) EMITIVNO turističko tržište
b) RECEPTIVNO turističko tržište

Turistička ponuda i turistička potražnja susreću se u receptivnoj turističkoj destinaciji.

22) Turistička potražnja ?

Količina ROBE i USLUGA koja se plasira na nekom tržištu i u određenom vremenu uz određenu cijenu.

23) Što utječe na turističku potražnju?

Na turističku potražnju bitno utječu među ostalim:
a) Ekonomski čimbenici
b) Socijalni čimbenici
c) Kulturni čimbenici
d) Čimbenici ponude turističke destinacije – atraktivnost destinacije – privlačnost i kvaliteta

24) Koja su obilježja turističke potražnje?

a) Dislociranost turističke potražnje
b) Heterogenost turističke potražnje
c) Elastičnost turističke potražnje
d) Dinamičnost turističke potražnje
e) Sezonski karakter turističke potražnje
 UPRAVLJANJE OKOLIŠEM I EKOLOŠKI STANDARDI U TURIZMU

28) EKOLOGIJA ?
Znanost o mnogostrukim odnosima između živih organizama i okoline u kojoj oni žive.

29) EKOLOŠKI STANDARD ?

Ekološki standard je numerička vrijednost koja se da bi se sačuvala kvaliteta okoliša ne smije prijeći.
Propisani ekološki standardi imaju zakonsku snagu i trebaju spriječiti ekološke štete.

30) EKOLOŠKA ŠTETA ?

Dugotrajna promjena u nekom ekosustavu s obzirom na broj vrsta (do nestanka) i njihovu učestalost
kao posljedica vanjskih utjecaja (zagađivanje, prekomjerno iskorištavanje).

31) OKOLIŠ ?
Okoliš je okolina, sredina, sve što okružuje neki organizam.
Tipovi okoliša: genetski, fiziološki, društveni, tehnički..itd
Čovjekov okoliš, priroda sa svim promjenama i objektima koji su posljedica života i djelovanja ljudi.

32) KAKVOĆA OKOLIŠA ?

Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim pokazateljima.

33) EKOLOŠKA STABILNOST ?

Ekološka stabilnost je sposobnost okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem i da
zadrži svoja prirodna svojstva.

34) EKOLOŠKA NESREĆA ?

Ekološka nesreća je izvanredni događaj ili vrsta događaja prouzročena djelovanjem, ili utjecajima
koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života ili zdravlja ljudi i u večem opsegu
nanose štetu okolišu.

35) POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA ?

Politika zaštite okoliša predstavlja javno upravljanje okolišem u skladu s cjelokupnom gospodarskom
i društvenom politikom razvoja zemlje.

36) EKONOMIKA OKOLIŠA ?

Ekonomika okoliša (engl. environmental economics) je znanstvena disciplina ekonomskih znanosti
koja proučava ekonomske zakonitosti u korištenju prirodnih resursa i zaštiti okoliša. To je znanost o
gospodarenju okolišem i prirodnim resursima.

37) MENADŽMENT OKOLIŠA ?

Menadžment okoliša (engl. environmental management) je primjena menadžerskih znanja, tehnika i
metoda pri upravljanju gospodarskim subjektom s ciljem očuvanja okoliša koji je s različitih aspekata
značajan za poslovanje gospodarskog subjekta i ima esencijalnu važnost za opstanak čovječanstva.
38 ) ETIKA OKOLIŠA ?
Etika okoliša (engl. environment ethics) su “etička pravila i norme očuvanja i zaštite okoliša koje
sežu u područje ljudske svijesti i osviještenosti o potrebi brige sviju za okoliš. Radi se o nepisanim,
ali općeprihvaćenim pravilima, kao i o zakonima čije provođenje treba garantirati država.

39) MENADŽMENT ODRŽIVOG RAZVOJA

Menadžment održivog razvoja podrazumijeva inicijativu i partnerstvo svih aktera na globalnoj,
nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razni u pogledu implementacije prostornih i ekoloških standarda .

40) KROZ KOJE AKTIVNOSTI SE PRATI DRUŠTVENA ODGOVORNOST ?

a) kroz odgovornost prema zajednici ( objavljivanje informacija važnih za zajednicu, odnosi sa
predstavnicima vlasti, etičko ponašanje, utjecaj na lokalnu i nacionalnu ekonomiju)

b) kroz uključivanje u rad zajednice ( uključivanje u izobrazbu, potpra sportu, potpora

zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, dobrovoljni rad)

c) kroz aktivnosti smanjivanja i prevencije onečišćenja i drugih šteta nastalih iz poslovanja

(zdravstveni rizici i nezgode, buka i neugodni mirisi, onečišćenja)

d) kroz izvješćivanja o aktivnostima koje pomažu u očuvanju i održivosti resursa ( izbor

transporta, ekološki utjecaj, smanjivanje i uklanjanje otpada i ambalaže, korištenje komunalnih
usluga )

41) KOJE SU 4 SKUPINE KRITERIJA EUROPSKE “PLAVE ZASTAVE ZA PLAŽE” ?

Dobar primjer ekologije i ekonomije turizma su 4 skupine kriterija europske “Plave zastave za plaže”.
Ti kriteriji koji se ocjenjuju su:
a) Kakvoča mora i obale ( nikakav industrijski ili kanalizacijski otpad ne smije utjecati na područje
plaže, trebaju postojati lokalni i regionalni planovi intervencija u slučaju iznenadnog onečišćenja
mora ili obale, na plaži se ne smije dopustiti nakupljanje i truljenje algi niti drugog raslinja)

b) Odgoj i obrazovanje za okoliš i obavješčivanje javnosti ( treba izdati javna upozorenja u slučaju
onečišćenja ili smanjenja sigurnosti na plaži, istaknuti turističke obavjesti i obavjesti o zaštičenim
vrstama i zaštičenim podrručjima, upravitelj plaže dužan je na plaži javno istaknuti najnovije podatke
o kakvoći vode, ukloniti plavu zastavicu ako neki kriterij nije ispunjen, dostupnost kodeksa ponašanja
u turističkim uredima)

c) gospodarenje područjem plaže, sigurnost i usluge na plaži ( dovoljan broj kanti za otpatke,
dnevno čišćenje plaže tijekom sezone, na plaži ne smije biti: neovlaštene vožnje, biciklističkih niti
automobilskih utrka, odlaganja otpada, logorovanja, mora imati primjerene i čiste sanitarie spojene na
kontrolirani kanalizacijski sustav..)
d) sigurnost i usluge ( prisutnost spasioca, označena mjesta za pružanje prve pomoći, označen i
zaštićen izvor pitke vode, javni telefon lako pristupačni s plaže, prilazne rampe i nužnike za
hendikepirane osobe,
 STRATEŠKI MENADŽMENT

42) STRATEŠKI MENADŽMENT?

Strateški menadžment je određivanje temeljnih dugoročnih ciljeva , prilagođavanje smjerova
aktivnosti, odnosno određivanje koncepcija i izbor resursa potrebnih za postizanje zacrtanih ciljeva.
Strateški menadžment je proces koji se sastoji od 5 temeljnih aktivnosti.

43) KOJIH JE TO 5 TEMELJNIH AKTIVNOSTI?

a) određivanje i izbor ciljeva
b) određivanje i izbor strategije
c) razrađivanje strategije
d) određivanje organizacijske structure, sustava i procesa
e) kontrola strategije

44) ŠTO SE PODRAZUMJEVA POD STRATEŠKIM PLANIRANJEM ?

Pod strateškim planiranjem podrazumjeva se određivanje temeljnih dugoročnih ciljeva , kreiranje
koncepcije i izbor potrebnih resursa za postizanje tih zacrtanih ciljeva.

45) ŠTO OBUHVAČA POJAM ODRŽIVOG RAZVOJA ?

Pojam održivog razvoja obuhvača ekonomsku uspješnost i društvenu odgovornost uz istovremenu
zaštitu prirodnih i ljudskih resursa.

46) Strateški menadžment treba voditi računa i o tzv “TROKUTU UVJETOVANOSTI”.

TROKUT UVJETOVANOSTI

Ekološka održivost

Strateški razvojni
Program

Društvena stabilnost gospodarski rast

 ODRŽIVI RAZVOJA TURIZMA

47) Koja 3 područja održivog razvoja zahtjevaju posebnu brigu?

a) kulturna degradacija
b) degradacija prirodnog okoliša
c) ekonomski poremećaji

48) Nabroji elemente održivog razvoja turizma?

a) Gospodarski napredak
b) Društveni napredak
c) Upravljanje prirodnim resursima

Ta tri elementa odvijaju se usporedno. Održivi razvoj zahtijeva interdisciplinarni pristup.

49) Kako glasi teza WTO za održivost turizma?

Da bi turizam bio ekonomski održiv mora biti i ekološki održiv

50) Da bi turizam bio ekonomski i ekološki održiv što je potrebno ?

a) donijeti zakonske regulative.
b) upravljati razvojem turizma.
c) uspostaviti kontrolne mehanizme
d) uvažavati stavove lokalnog stanovništva, gospodarstva, lokalne uprave i samouprave,
svih zainteresiranih subjekata.

51) Na što se bazira “Nova koncepcija turizma”?

Nova koncepcija turizma bazira se na:
a) Turizam
b) Zaštitu okoliša
c) Lokalnu zajednica

Inicijativa za održivi razvoj treba stići iz lokalnih zajednica koje moraju shvatiti da u turizmu
ekonomsku korist donosi ekološka odgovornost.

52) Što podrazumjeva koncepcija održivog razvoja?

Koncepcija održivog razvoja podrazumijeva da se potrebe sadašnjih naraštaja trebaju
zadovoljiti tako da se time ne ugrozi mogućnost budućih naraštaja da zadovolje svoje
potrebe.

53) Tko je ključni čimbenik održivog razvoja u turizmu?

To su ljudi u različitim ulogama i aktivnostima: Turisti , zaposlenici ,poduzeća,
javne službe i lokalno stanovništvo
 54) “Agenda 21” ?
Usvojena je na Svjetskom sumitu u Rio de Janeiru 1992 godine – “United Nations Conference on
Environment and development” UNCED, u literaturi još poznat pod nazivom Rio Earth Summit.
Najznačajniji dokument, koji je proistekao s Konferencije, je poznata “Agenda 21”, plan akcija za
budućnost koje se tiču pitanja zaštite okoliša.
Ideja je bila da lokalne vlasti zajedno s predstavnicima gospodarstva, organizacija i lokalnim
stanovništvom donesu plan za 21. stoljeće na osnovama Deklaracije iz Rija.

55) U koliko dijelova i koje možemo podjeliti rezultate Konferencije u Rio de Janieru?
Možemo ih podjeliti u 6 djelova i to:
1) Dekleracija o osnovnim načelima
2) Sporazumi o specifičnim pravnim mjerama
3) Agenda 21-plan akcije
4) Novi, dodatni izvori financijskih sredstava
5) Transfer tehnologije
6) Jačanje institucionalnog kapaciteta i procesa

56) Načela Agende 21 važna za turizam?

* Čovjek je u središtu interesa održivog razvoja.
* Države imaju pravo iskorištavati svoje resurse, ali imaju i odgovornost osigurati da aktivnosti ne
uzrokuju štete na okolišu drugih država.
* Svatko ima pravo na razvoj.
* Sve države i ljudi moraju surađivati u ostvarenju temeljnog zadatka – prevladavanja siromaštva. *
* Države moraju surađivati u duhu globalnog partnerstva.
* Države moraju smanjiti i/ili eliminirati neodržive načine proizvodnje i potrošnje, te promovirati
prikladnu demografsku politiku.
* S problemima zaštite okoliša država se najbolje suočava i rješava ih uz sudjelovanje stanovništva.
* Države moraju donijeti efikasnu pravnu regulativu po pitanju zaštite okoliša.
* Države moraju efikasno surađivati.
* Nacionalne vlasti trebaju promovirati korištenje ekonomskih instrumenata, prema kojem zagađivač
treba snositi troškove zagađenja.
* Procjena utjecaja na okoliš, kao nacionalni instrument.
* Države moraju odmah izvijestiti druge države o svim prirodnim katastrofama i ostalim
potencijalnim opasnostima.
* Znanje i tradicionalna praksa autohtonog stanovništva i njihovih zajednica imaju vitalnu ulogu u
menadžmentu zaštite okoliša i razvoju.
* Potrebno je zaštititi okoliš i prirodne resurse ljudi koji su ugnjetavani ili pod okupacijom.
* Mir, razvoj i zaštita okoliša su međuzavisni i neodvojivi.
* Države moraju u miru rješavati sve nesuglasice po pitanju zaštite okoliša u skladu s Poveljom
Ujedinjenih naroda.
* Države i ljudi moraju surađivati u dobroj vjeri i u duhu partnerstva s ciljem ostvarenja ovih načela,
te u budućem razvoju međusobnog prava na području održivog razvoja.

57) Kada i gdje se održao svjetski sumit za održivi razvoj ?

Svjetski summit za održivi razvoj održao se 2002. g. u Johannesburgu.
Komisija za održivi razvoj koja je sudjelovala u pripremi Svjetskog summita za održivi razvoja
donijela je izvješće na temu “Održivi razvoj turizma”.
58) Nabroji strateške ciljeve turizma ? a) ekonomski ciljevi
b) socio–kulturni ciljevi
c) ekološki ciljevi

59) Nabroji ciljeve održivog razvoja turizma.

a) Zadovoljiti potrebe i unaprijediti kvalitetu života lokalnog stanovništva;
b) Očuvati socio-kulturni identitet lokalnih zajednica;
c) Razviti visoko kvalitetan turistički proizvod;
d) Unaprijediti kvalitetu doživljaja turista;
e) Sačuvati resurse kako bi ih i buduće generacije mogle koristiti;
f) Doprinijeti blagostanju čovječanstva u cjelini

60) Što koncepcija održivog razvoja istiće u prvi plan?

Koncepcija održivog razvoja u prvi plan ističe kvalitativno unapređenje u odnosu na kvantitativni
rast.

61) Procesu implementacije održivog razvoja turizma u praksi se nameće nekoliko prepreka.
Koje su to prepreke?
a) Fizička, prirodna ograničenja
b) Kompleksnost odnosa
c) Vremenski odgođeno javljanje posljedica
d) Asimilacijski period

62) Što međuzavisnost turizma i okoliša u cilju dostizanja održivog razvoja uključuje ?
a) povezivanje razvojne politike s menadžmentom prirodnih resursa na temelju projekata,
planova i programa;

b) povezivanje razvoja turizma i politike menadžmenta prirodnih resursa na lokalnoj, regionalnoj i

državnoj razini.

c) povećanje lokalnih kapaciteta u skladu s realnim mogućnostima okoliša.

63) Razine odgovornosti subjekata za očuvanje ekoloških vrijednosti ?

svjetska zajednica
država
lokalna zajednica
gospodarski subjekti
pojedinci

64) Nabroji temeljne principe na kojima se temelji sustav upravljanja održivim razvojem ?
a) Upravljanje okolišem predstavlja prioritet poduzeća i dio njegove poslovne politike.
b) Planiranje, općih i pojedinačnih, ciljeva vezanih uz okoliš uvjet je strateškog ekološkog
usmjerenja poduzeća i temelj za postizanje poslovne izvrsnosti.
c) Implementacija zakonske regulative bitan je impuls za utvrđivanje procesa sustava upravljanja
okolišem
d) Sprečavanje i ukidanje djelatnosti koje imaju ili mogu imati štetne utjecaje na okoliš.
e) Osiguravanje resursa za uspješno upravljanje okolišem i poticanje stalnog poboljšanja u svjetlu
odrednica održivog razvoja poduzeća.
65) Norme iz serije ISO 14000 za upravljanjem okolišem pripadaju dvjema skupinama normi.
Koje su to skupine ?
a) Norme usmjerene na organizacije
b) Norme usmjerene na proizvode

66) Što je sveukupni cilj ISO normi 14000 ?

Sveukupni cilj ISO normi 14000 jest pomoć u zaštiti okoliša sprečavanju onečišćenja te postizanje
usklađenosti s društvenogospodarskim potrebama.

67) Nabroji najvažnije koristi sustava ISO 14000

- Uvjerenje kupca da je organizacija dokazano posvećena upravljanju okolišem
- Održavanje dobrih odnosa s javnošću i lokalnom zajednicom
- Poboljšanje imidža i udjela na tržištu
- Smanjivanje incidenata koji rezultiraju odgovornošću
- Očuvanje sirovine i energije
- Poticanje razvoja i dijeljenje rješenja za zaštitu okoliša…

68) Nabroji faze projektiranja strategije održivog razvoja

a) Istraživanje potreba i zahtjeva korisnika i okruženja
b) Anticipiranje promjena i vlastitih mogućnosti
c) Definiranje općih i posebnih ciljeva
d) Osiguranje resursa za ostvarivanje strateških ciljeva
e) Projektiranje procesa i organizacije rada
f) Razvoj i promocija kadrova
g) Koncipiranje poduzetničkog upravljanja
h) Implementacija

69) Imamo 4 vrste okolišnih strategija. Nabroji ih.

a) Menadžerske strategie
b) Proaktivna strategija
c) Reaktivna strategija
d) Preventivna strategija

70) U svakoj destinaciji potrebno je kontinuirano obavljati kontrolu ekološkog opterećenja. Kontrola
zagađenja traži odgovore na koja pitanja?

a) Što je izvor zagađenja (stvarni ili slučajni)?

b) Koji je tip zagađenja (zrak, voda, tlo, estetski efekti,...)
c) Kakav je tip utjecaja na okolinu (stanovništvo, flora, fauna i drugi resursi)?

71) Što predstavlja strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) ?

Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) predstavlja svrsishodan proces analize utjecaja na
okoliš neke politike, plana ili programa, sa stajališta unapređenja kvalitete zaštite, smirivanjem ili
smanjivanjem negativnih posljedica.

Predstavlja ključni input za donošenje odluka.

Nastaje kao dopuna Procjene utjecaja na okoliš (PUO)

 NAČELA ODRŽIVOG RAZVOJA

72) Na koja 4 glavna načela je zasnovan održivi razvoj odnosno koja su načela održivosti?

Održivi razvoj zasnovan je na 4 glavna načela:

a) ekološkoj održivosti
b) sociokulturnoj održivosti
c) ekonomskoj održivosti
d) tehnološkoj održivosti

73) Što jamči ekološka održivost?

Ekološka održivost jamči kompatibilnost razvoja s očuvanjem i održavanjem osnovnih ekoloških
procesa, biološke raznolikosti i bioloških resursa.
Jedno od najistaknutijih načela održivog razvoja

74) Što jamči sociokulturna održivost?

Sociokulturna održivost jamči kompatibilnost razvoja s očuvanjem kulture i sustava vrijednosti ljudi na
koje taj razvoj utječe te trajno održavanje i isticanje identiteta lokalne zajednice.

75) Na što se odnosi sociokulturna održivost ?

Odnosi se na sposobnost zajednice , bilo lokalne ili nacionalne, da prihvati nove inpute, (u slučaju turizma
to su turisti) na kraće ili duže razdoblje te da nastavi funkcionirati bez društvene disharmonije do koje mogu
dovesti ti inputi.
disharmonija (grč.), nesklad, neslaganje, narušavanje sklada, harmonije.

76) Što jamči ekonomska održivost održivost?

Ekonomska održivost jamći da je ekonomski razvoj efikasan i da je upravljanje resursima takvo da će se
njima moći koristiti i budući naraštaji.

77) Tehnološka održivost ?

Tehnološka održivost zahtjeva razvoj i primjenu tehnologije na način da se u proizvodnji koristi tehnologija
koja će štititi okoliš.

78) Koji je dokument na konferenciji “Globe 90” koja je održana u Kanadi (Vancuver) izradila skupina
stručnjaka ?
Izradili su dokument “Strategija djelovanja za postizanje održivog razvoja turizma”

79) U navedenom dokumentu navodi se 7 osnovnih načela održivog razvoja turizma. Koja su to načela?
1) ograničiti ljudski utjecaj na Zemlji (globalno) i u regiji (lokalno) na razinu koja je u okvirima nosivih
kapaciteta
2) zadržati biološko bogatstvo u regiji
3) minimizirati iskorištavanje nerazgradivih materijala
4) promovirati dugoročni ekonomski razvoj koji povečava koristi iz dane količine resursa i zadržava prirodno
bogatstvo i to na sljedeće načine:
a) promoviranjem tehnologije koje racionalnije koriste energiju..npr sustav za proizv. solarne energije
b) uvođenjem tkz zelenih poreza
c) uvođenjem instrumenata zakonske kontrole – plačanje kazne za svako oštečenje prirodnih resursa
d) razvijanje ekoturizma
5) osiguranjem pravedne raspodjele troškova i dobiti od upotrebe resursa i uvođenje menadžmenta okoliša
6) ravnopravno sudjelovanje svih aktera u odlukama koje se odnose na provođenje koncepcije održivog
razvoja turizma
7) svaki subjekt unutar turističkog sektora mora pridonositi promoviranju turizma na načelima održivosti.
 DRUGI KOLOKVIJ
PRIHVATNI POTENCIJAL TURISTIČKE DESTINACIJE

Prihvatni potencijal može se promatrati sa više različitih aspekta.

1) Kako Cooper, Fletcher, Gilbert i Wanhill definiraju prihvatni potencijal turističke destinacije?
Definiraju kao sposobnost turističke destinacije da prihvati turiste i razvoj turizma, a da se pri tome u
večoj mjeri ne narušava ukupno okruženje –prirodno, izgrađeno i sociokulturno.

2) Gdje se prvobitno koristilo određivanje prihvatnog potencijala?

Određivanje prihvatnog potencijala prvobitno se koristilo u menadžmentu područja divljine, kao
maksimalni broj životinja na ispaši koja neće izazvati negativne utjecaje na lanac hranjenja ili na tlo.
Kasnije se njime poćinju koristiti i menadžeri rekreacijskim područjem, kao maksimalni broj ljudi
koji se mogu koristiti rekreacijskim područjem bez da se dođe do narušavanja bitnih kvalitativnih
obilježja prostora.

3) Kako od sredine osamdesetih godina 20.-tog stoljeća Mathieson i Wall definiraju prihvatni
potencijal turističke destinacije?
Oni ga definiraju kao “maksimalni broj ljudi koji se mogu koristiti jednim područjem bez da
neprihvatljivo narušavaju fizičko okruženje i bez neprihvatljivog pada kvalitete turističkog doživljaja.

4) Kako se u dokumentima Programa za okoliš Ujedinjenih naroda i Svjetske turističke organizacije

definira prihvatni potencijal ?
Prihvatni potencijal definira se kao “maksimalni broj turističkih korisnika koji simultano posjećuju
turističko mjesto bez neprihvatljivih poremećaja fizičke, ekonomske i sociokulturne okoline, kao i bez
neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetitelja.
Prihvatni potencijal se u konačnici brojčano izražava i taj broj je promjenljiva veličina koja se
mijenja s obzirom na razvojni ciklus.
5) Nabroji aspekte ( tipove) prihvatnog potencijala?
Fizički, psihološki, biološki, sociološki i ekonomski

6) Fizički aspekt prihvatnog potencijala ?

Odnosi se na kolićinu raspoloživog zemljišta za izgradnju potrebnih objekata. Na fizički aspekt
prihvatnog potencijala bitno utjeću prostorni palnovi.

7) Psihološki aspekt prihvatnog potencijala?

Psihološki aspekt prihvatnog potencijala premašen je kada je doživljaj turista znatno umanjen zbog
saturiranosti ( zasičenosti) turističke destinacije.
Budući da različiti ljudi različito doživljavaju gužvu ( neki je izbjegavaju, neki toleriraju a neki i
preferiraju) radi se o individualnom i subjektivnom pristupu i stoga je ovaj aspekt prihvatnog potencijala
teško odrediv.

8) Biološki aspekt prihvatnog potencijala?

Biološki aspekt prihvatnog potencijala premašen je kada je zabilježeno ili prijeti onečišćenje i
narušavanje okoliša.
Ovu problematiku potrebnu je sagledavati kroz održavanje ravnoteže cjelovitog ekosustava.

9) Sociološki aspekt prihvatnog potencijala ?

 Svrha je definirati razinu razvoja koja je prihvatljiva lokalnom stanovništvu i razvoju gospodarstva na
tom području.
Ukupna lokalna zajednica sudjeluje u procesu planiranja turističkog razvoja i njegove održivosti.
S gledišta turista ovaj aspekt predstavlja razinu napučenosti turistima ( primjer su prenapučena mjesta uz
more tjekom sezone).

10) Ekonomski aspekt prihvatnog potencijala ?

Ekonomski aspekt prihvatnog potencijala je sposobnost da se razvije turizam i njemu prateće djelatnosti , a
da pritom nema pritiska na druge dugoročno profitabilne ekonomske aktivnosti.

ODREĐIVANJE RAZINE PRIHVATNOG POTENCIJALA

1) Koje je parametre potrebno razmatrati prilikom određivanja prihvatnog potencijala?

Prema Zoranu Klariću potrebno je razmatrati sljedeče parametre:
a) fizičko – ekološko – infrastrukturne parametre
b) sociodemografske parametre
c) političko – ekonomske parametre

2) Što obuhvačaju fizičko – ekološki parametri ?

Fizičko – ekološki parametri obuhvačaju fiksne i elastične komponente.
U fiksne componente Klarić svrstava fizički kapacitet, ekološki kapacitet, kapacitet prirodnog nasljeđa,
duljinu obale, klimatske elemente i dr..
Elastični elementi odnose se na infrstrukturu.

3) Na što se odnose sociodemografski parametri ?

Sociodemografski parametri odnose se na lokalno stanovništvo, turiste i njihov međusobni odnos. Na
sociodemografske parametre mogu utjecati političko ekonomski čimbenici.

4) Na što se odnose političko –ekonomski parametri ?

Odnose se na donošenje ekonomskih mjera u svezi s turizmom i planiranim investicijama.
5.) Lindsayeva formula za određivanje prihvatnog potencijala nacionalnih parkova u Americi?

CC = f ( Q,T,N,Ut,DM,AB)

CC - Prihvatni potencijal
Q – fizička velićina ( prostranstvo ) resursa
T – tolerancija prema korištenju resursa
N – broj posjetitelja
Ut – tip korištenja resursa
DM – izgradnja i menadžment objekata turistiche ponude
AB - stav i ponašanje posjetitelja i menadžera

6) Glassonova formula za računanje prihvatnog potencijala u turizmu ?

TCC = f ( Ecol, Phys, Econ ) ( TC, RA, Pol )

TCC - prihvatni potencijal u turizmu

Ecol - ekološki sustav
Phys - fizička infrastruktura i razvijenost objekata
Econ – ekonomske značajke
 TC – značajka turista
RA – prihvatljivost razvoja turizma za lokalno stanovništvo
Pol - politička sposobnost i moć za donošenje efektivnih menadžerskih odluka

7) Inskeep istiće da je na razini turističkog odredišta potrebno analizirati niz ćimbenika , od kojih se neki
procjenju kvantitativno, a neki kvalitativno.
U koje dvije osnovne skupine Inskeep svrstava te čimbenike?

Svrstava ih u 2 osnovne skupine i to: a) fizičko i socioekonomsko okruženje

b) turistici imidž i turistički proizvod

8) Na što se odnosi prva skupina ?

Prva se skupina odnosi na sposobnost okoliša ( prirodnog i izgrađenog), sociokulturnog okruženja i
ekonomsku sposobnost prihvačanja razvoja turizma.
Kriteriji za određivanje optimalnog kapaciteta s ovog aspekta su: fizički, ekonomski, sociokulturni i
infrastrukturni.

9) Na što se odnosi druga skupina čimbenika?

Druga skupina odnosi se na broj turista i turističku razvijenost koja je kompatibilna s identitetom
turističkog proizvoda i s očekivanjima turista.
Ukoliko se premaši razina saturacije, doživljaj turista bit će umane ili uništen ćime ta destinacija gubi na
kvaliteti i privlačnosti.
Kriteriji za određivanje optimalnog kapaciteta s ovog aspekta su: fizički, ekonomski, sociokulturni i
infrastrukturni

10) U koje dvije osnovne skupine možemo svrstati čimbenike koji bitno utječu na razinu prihvatnog
potencijala pojedine turističke destinacije ?
Možemo ih svrstati u dvije osnovne skupine :

a) Obilježja turista – podrazumjevaju bitne značajke stranaca koji dolaze u destinaciju, posebno
njihova socioekonomska obilježja ( godine, spol, dohodak), njihov motiv dolaska, stavove i očekivanja,
etničku pripadnost i stil života (ponašanje).
Turisti različitih obilježja različito utječu na destinaciju.

b) Obilježja turističke destinacije - ova skupina opisuje: obilježja prirodnog okoliša, ekonomsku
strukturu i ekonomski razvoj, politički ustroj, socijalnu strukturu i turistički razvoj

11) Analitičari turizma nastojali su definirati okvirne prihvatne potencijale, standarde za pojedina prirodna
područja .
Indikatori za izražavanje prihvatnog potencijala su:
a) volumen godišnji, tjedni ,dnevni, na sat, u vršnom razdoblju
b) gustoča broj osoba po hektru ili broj osoba na metru kvadratnom za različite aktivnosti na različitim
tipovima lokacija ( ljudi/ hektar palže, turista/metar kvadratni i sl)
c) odnosne vrijednosti broj posjetitelja u odnosu na broj lokalnog stanovništva

Upotreba ovih indikatora moguće je u određenim ali ne u svim slučajevima.

Standardi primjenjeni u slučaju NP Brijuni:
- duljine morske obale uz plažu – 2 metra po osobi
- duljina morske obale uz nudističku plažu – 5 metara po osobi
- duljina staze za jahanje – 100 metara po jahaču
- duljina ceste za vožnju kočijom – 200 metara po kočiji
- duljina staze za vožnju biciclo - 50 metara po biciklu
- duljina staze za jogging – 10 metara po osobi
- duljina obalne šetnice - 10 metara po osobi
- površina mora za veslanje – 1 hektara po čamcu
- površina mora za jedrenje – 0,5 hektara po daski za jedrenje ili manja jedrilica

U svijetu kao standard za kvalitetno ljetovalište uzima se 10 metara kvadratnih područja plaže po osobi.

Pearce navodi da je prihvatni potencijal plaža za masovni turizam 3-5 metara kvadratnih po osobi, dok za
kvalitetniji turizam to iznosi 12-25 metara kvadratnih po osobi.

12) Zadovoljstvo posjetitelja i razina korištenja ( broj istovremenih posjetitelja)

Područja prirodnih ljepota - s povečanjem broja turista razina zadovoljstva posjetitelja snažno opada
što je razumljivo jer čovjek odlaskom u prirodu želi pobjeći od svakodnevne gužve.

Galerije i izložbe – s rastom broja turista zadovoljstvo posjetitelja polako opada. Zadovoljstvo polako opada
jer nazočnost određenog broja ljudi u galeriji ili na izložbi neće bitno umanjiti zadovoljstvo posjetitelja, sve
dok ne dođe do zagušenja prostora prevelikim brojem posjetitelja.

Kazališta i koncerti – kod njih je obrnuto jer nitko ne želi sjediti sam u publici i promatrati predstavu. Stoga
je zadovoljstvo posjetitelja veče što je popunjenost veča.

Zabavni park - zadovoljstvo posjetitelja raste do određenog broja posjetitelja, no nakon toga, zbog nastale
gužve počinje opadati.

13) Utvrđivanje prihvatnog potencijala može se odvijati u 4 osnovne faze. Koje su to 4 faze?
1) faza prikupljanja dokumentacije i izrade karata
2) faza analize
3) opcije razvitka turizma
4) faza formulacije prihvatnog potencijala

14) Prihvatni potencijal mora biti usklađen s razvojnim scenarijima za budučnost određene turističke
destinacije. Razvojne scenarije možemo podjeliti u 4 osnovna tipa. Koja su to 4 osnovna tipa razvojnih
scenarija?
a) potpuno slobodni razvoj bez ograničenja – neprihvatljiv i u praksi bi značio prekoračenje limita
prihvatnog potencijala sa svih aspekata. Poguban za okoliš i ukupno okruženje

b) Intezivni turistički razvoj, ali s određenim elementima kontrole – u ovom modelu također se bilježe
veliki zahvati u prostoru a ciljem ostvarenja visokih profita, no država ima važnu ulogu i nameće određene
kontrolne mehanizme. Mišljenje lokalnog stanovništva se marginalizira.

c) razvoj alternativnog ili ekoturizma – Ovi scenariji su se razvili kao reakcija na koncept masovnog
turizma.
d) održivi turistički razvoj – scenarij održivog razvoja zauzima prostor između maksimalnog i
minimalnog prihvatnog potencijala odnosno između scenarija intezivnog i umjerene varijante alternativnog
turizma.
 ANALIZA PRIHVATNOG KAPACITETA TURISTIČKIH DESTINACIJA – MEDITERANSKA ISKUSTVA

1) Mediteranski akcijski plan (MAP) ?

Reagirajući na stanje Sredozemnog mora zemlje u regiji su 1975 godine osnovale “Mediteranski akcijski
plan (MAP) “ a 1976 godine su potpisale Barcelonsku konvenciju o zaštiti Sredozemnog mora od
onečišćenja.
Osnovni instrument za provedbu Barcelonske konvencije je MAP , koji predstavlja široku mrežu
mediteranskih institucija i centara.

Svaki od tih centara zadužen je za provedbu jedne od komponenti Barcelonske konvencije .

Splitski centar djeluje od 1979 godine i jedna od aktivnosti mu je je integralno upravljanje obalnim
područjem (IUOP) i izrada studija prihvatnog kapaciteta za turizam (PKT)

2) definicija obalne regije Mediterana ?

Obalna regija obuhvača države koje imaju barem dio svoje obale u Sredozemlju.
Barcelonsku Konvenciju potpisala je 21 zemlja i Europska unija.

3) Koji su temeljni pritisci na okoliš sredozemnog obalnog područja koji proizlaze iz socioekonomskog
okruženja?