1.

OŠTRE GRANICE IZMEĐU TONALNOG ISTUPANJA , ZAHVATANJA I MODULACIJE SE NE MOGU

UVIJEK PRECIZNO POVUĆI, ALI ZA NJIHOVO RAZLIKOVANJE MOŽEMO POSTAVITI SLIJEDEĆE
KRITERIJE:
a) AKO SE UZ NEKI LJESTVIČNI STUPANJ JAVI SAMO JEDAN NJEGOV VANTONALNI AKORD, A
PRIJE I POSLIJE NJEGA JE HARMONSKO KRETANJE JASNO I STABILNO U OKVIRU OSNOVNOG
TONALITETA – TO ĆEMO SMATRATI ZAHVATANJEM.
b) AKO SE UZ NEKI LJESTVIČNI AKORD OBRAZUJE POTPUN VANTONALNI OBRT ILI SE
VANTONALNA VEZA UZASTOPNO PONAVLJA TAKO DA UTISAK OSNOVNOG TONALITETA
POMALO SLABI - TO ĆEMO OZNAČITI KAO TONALNO ISTUPANJE.
c) AKO SE OBLAST DRUGOG TONALITETA PRIKAŽE I POTVRDI POTUNOM KADENCOM IZA ČEGA
SLIJEDI I IZVJESNO ZADRŽAVANJE U TOM NOVOM TONALITETU , A TAKAV POSTUPAK UČINI
DA UTISAK DOTADAŠNJEG TONALITETA BUDE POTISNUT - OVO SE MOŽE SMATRATI
PRAVOM PROMJENOM TONALITETA - MODULACIJOM.
2. POSTUPAK NEPOSREDNOG VEZIVANJA DVA DOMINANTA ČETVOROZVUKA PROŠIRUJE SE NA VIŠE
NJIH UZASTOPNO, UKLJUČUJUĆI I OSTALE VANTONALNE DOMINANTE (UVIJEK U MEĐUSOBNOM
DOMINANTNOM ODNOSU) ŠTO SE TRETIRA KAO LANAC DOMINANTNIH ČETVOROZVUKA I IMA
SLIJEDEĆI REDOSLIJED: u duru : D3 – D6 – D2 – DD – D – Ds , u molu : DD – D – Ds – D7 – D3 – D6

PO ISTOM SISTEMU GRAĐEN JE I LANAC UMANJENIH ČETVOROZVUKA (KAO NJIHOVIH ZAMJENIKA)

SA FUNKCIJAMA VANTONALNIH VII STUPNJEVA. ONI SE TAKOĐE NIŽU PO UZLAZNIM KVARTAMA
(SILAZNIM KVINTAMA) I IMAJU SLIJEĆI RASPORED: u duru : VII 3 – VII6 – VII 2 – VIId – VII- VIIs , u molu : VIId-
VII- VIIs –VII7 – VII3- VII6

3. ROMANTIZAM JE TOME DODAO NOVU MOGUĆNOST: DA SE U TONALITETU JEDNOG RODA POJAVE I

AKORDI KOJI SADRŽE TONIČKU TERCU SUPROTNOG RODA. POŠTO SE TUMAČE KAO POZAJMLJENI IZ
ISTOIMENE –VARIJANTNE LJESTVICE, NAZIVAJU SE VARIJANTNI AKORDI. TO SU TROZVUCI VI I III
STUPNJA, I RJEĐE ČETVOROZVUK NA SUBDOMINANTI U KOJEM SE TONIČKA TERCA SUPROTNOG
RODA POJAVLJUJE KAO AKORDSKA SEPTIMA. ZA VARIJANTNA AKORDE KORISTE SE OZNAKE VIv ;
IIIv I S7v. ZA TUMAČENJE AKORADA KAO VARIJANTNIH BITNO JE DA SE NAKON NJIHOVE POJAVE
MUZIČKI TOK NASTAVLJA U TONALITETU DOTADAŠNJEG RODA.
4. DRUGA LINIJA PROŽIMANJA LEŽI U MOGUĆOJ KOMBINACIJI HARMONSKIH ELEMENATA
PARALELNIH TONALITA. POŠTO IM JE AKORDSKI FOND ISTOVJETAN, TONALNO TEŽIŠTE SE LAKO
PREMJEŠTA SA DURSKE TONIKE NA PARALELNU MOLSKU TONIKU I OBRNUTO. POJAVA JE TIPIČNA
ZA RUSKU MUZIKU PA JE I DOBILA NAZIV „PEREMENIJ LAD“ =PROMJENJLJIVI TONSKI ROD).
5. MUTACIJA MOLA U DUR - NAJČEŠĆA U ZAVRŠNOM AKORDU KADENCE - (PIKARDIJSKA TERCA) .
MUTACIJA DURA U MOL - ZAVRŠETAK DURSKE KADENCE NA MOLSKOJ TONICI – DJELUJE
NEOČEKIVANO I PRIMJENJUJE SE U PROGRAMSKE SVRHE
UČESTALA POJAVA VARIJANTNIH AKORADA I ČESTO VARIRANJE TONIČKE TERCE DOVODI DO
KOLEBANJA TONALITETA I POJAVE NEODREĐENOSTI TONSKOG RODA.
6.
1. DIJATONSKO (AKORDI MEĐUSOBNO UDALJENI ZA TERCU IMAJU DVA ZAJEDNIČKA TONA TJ.
ODNOS SPOREDNIH PREMA GLAVNIM STUPNJEVIMA . NPR I – III ILI I - VI). I
2. HROMATSKO TERCNO SRODSTVO ( DVA TROZVUKA NA TERCNOM ODSTOJANJU IMAJU SAMO
JEDAN ZAJEDNIČKI TON , DOK SE DRUGI – POTENCIJALNO ZAJEDNIČKI - JAVLJA U HROMATSKIM
VARIJANTAMA. TAKVI TROZVUCI SU ISTORODNI , DOK SU U DIJATONSKOM TERCNOM
SRODSTVU SUPROTNOG RODA.

7 .a) ZAKLJUČUJEMO : BILO KOJI DURSKI ILI MOLSKI TROZVUK IMA PO ČETIRI HROMATSKA
TERCNA SRODNIKA (DVA NA ODSTOJANJU VELIKE TERCE (NAVIŠE I NANIŽE) I DVA NA
ODSTOJANJU MALE TERCE (NAVIŠE I NANIŽE).
b) OD DURSKOG TROZVUKA (C-E-G) „VISOKI“ HROMATSKI TERCNI SRODNICI SU NA VELIKOJ
GORNJOJ I MALOJ DONJOJ TERCI (E-GIS-H i A-CIS-E) , A NISKI NA MALOJ GORNJOJ I VELIKOJ
DONJOJ TERCI (Es-G-B i As-C-Es)
-KOD MOLSKOG TROZVUKA (A-C-E) JE OBRNUTO : „VISOKI „ SU NA MALOJ GORNJOJ (C-ES-G) I
VELIKOJ DONJOJ (F-AS-C), A „NISKI“ NA VELIKOJ GORNJOJ (Cis- E-GIS) I MALOJ DONJOJ (FIS-A-
CIS).
8. MEDIJANTA JE GORNJI TERCNI SRODNIIK BILO KOG GLAVNOG STUPNJA (T-S-D)
- SUBMEDIJANTA JE DONJI TERCNI SRODNIK NEKOG GLAVNOG STUPNJA. -MEDIJANTA = M ILI m
(molska); SUBMEDIJANTA (SM ILI sm); KADA SE RADI O ZASTUPNICIMA DOMINANTE ILI SUBDOMINANTE
UZ OVE OZNAKE DODAJE SE D (d), ILI S (s)- ONDA SU OZNAKE: MD,MS, Md, Ms, md, ms ili SMD, smD; SMS,
SMs, smd, sms i sl.
9. RAZLIKA JE U OKOLNOSTIMA NJIHOVE POJAVE TJ. VANTONALNI AKORDI SE REDOVNO VEZUJU
(DIREKTNO ILI POSREDNO) ZA SVOJU PRIVREMENU TONIKU, DOK SE MEDIJANTE POJAVLJUJU KAO
PROSTA ZAMJENA ZA ODGOVARAJUĆI LJESTVIČNI SPOREDNI STUPANJ
PRAVI SMISAO ĆEMO SAGLEDATI IZ ONOGA ŠTO SLIJEDI NAKON NJEGA: AKO SLIJEDI NJEGOVA
PRIVREMENA TONIKA ILI NEKI OD KLASIČNIH ISHODA ELIPTIČNOG OBRTA – ZAKLJUČIĆEMO DA JE
TO VANTONALNI AKORD, U SUPROTNOM ĆEMO GA OKARAKTERISATI KAO HROMATSKU
MEDIJANTU, A FUNKCIONALNI SMISAO ODREDITI KAO I KOD DIJATONSKIH SPOREDNIH STUPNJEVA
NA TOM MJESTU. RAZLIKOVANJE JE JOŠ OLAKŠANO I TIME ŠTO SE VANTONALNI AKORDI – OSIM
SUBDOMINANTI – U VELIKOJ VEĆINI JAVLJAJU KAO ČETVOROZVUCI, A MEDIJANT E - KAO
TROZVUCI.
10. PRIMJENA SAMIH MEDIJANATA SE VREMENOM ŠIRILA I OSAMOSTALJIVALA, PA SU POČELE DA SE
VEZUJU NEPOSREDNO – MEĐU SOBOM. POSTALO JE ČESTO I NIZANJE AKORADA PO UZASTOPNIM
JEDNAKIM TERCAMA- TZV. MEDIJANTNI KRUG.
Polarni akord je DURSKI TROZVUK UDALJEN OD TONIKE ZA PREKOMJERNU KVARTU (UMANJENU
KVINTU) .
11. ALTEROVANE AKORDE MOŽEMO GENERALNO PODIJELITI NA 2 VELIKE GRUPE:
a) ALTEROVANI AKORDI DIJATONSKOG TIPA - U OKVIRU JEDNE LJESTVICE SU ALTEROVANI, ALI
KAO TAKVI (DIJATONSKI) MOGU SE NAĆI U OKVIRU NEKE DRUGE LJESTVICE KAO
NEALTEROVANI - DIJATONSKI.
ALTEROVANI AKORDI HROMATSKOG TIPA - SU AKORDI KOJI SE PO INTERVALSKOM SKLOPU NE
MOGU NAĆI KAO LJESTVIČNI NI U JEDNOJ DIJATONSKOJ LJESTVICI. MOGUĆI SU JEDINO KAO
REZULTAT ALTERACIJE BEZ OBZIRA NA TO U KOM SE LJESTVIČNOM OKVIRU POSMATRAJU
Alt.akordi dij. Tipa su : VANTONALNI, VARIJANTNI, MEDIJANTNI I POLARNI JER SVI ONI U ODNOSU NA
LJESTVICU ODGOVARAJUĆEG PROŠIRENOG TONALITETA SADRŽE BAR PO JEDAN ALTEROVANI TON, A
ISTOVREMENO, PO INTERVALSKOJ GRAĐI - TO SU AKORDI DIJATONSKOG TIPA. OVDJE TREBA
DODATI JOŠ: N6 , DN, SN, LIDIJSKI TOZVUK (L ,l ), PREKOMJERNU DOMINANTU (+D), (+DD);
PREKOMJERNU S (+s), I UMANJENE ČETVOROZVUKE NEDOMINANTNE FUNKCIJE .
Alt.akordi Hrom.tipa :
12. 1. DVOSTRUKO UMANJENI TROZVUK (U3 + U5) = UMANJENI KVINTAKORD SA UM 3 (h-des-f) 6/5
2. TROSTUKO UMANJENI TROZVUK (U3 + DVOSTRUKO UU5) = Um 5/3 SA Um3 i UU5 (dis-f-as) 6/5
3. TVRDO UMANJENI TROZVUK (V3 + Um5 ) = DURSKI KVINTAKORD SA Um 5 (g –h – des) 6/4
4. MEKO UMANJENI TROZVUK ( M3+ UU5) – MOLSKI KVINTAKORD SA UU5 (dis- fis-as) 6/4
1. DVOSTRUKO UMANJENI : - VII (NA VII); II<; -VII→D (NA IV<) - U DURU
: -VII (NA VII); - ; -VII→D (NA IV<) - U MOLU

KORISTI SE NAJČEŠĆE KAO: PREKOMJERNI SEKSTAKORD (+6), PREKOMJERNI KVINTSEKSTAKORD

(+6/5) = DURSKI KVINTAKORD + PREKOMJERNA 6 I DVOSTRUKO PREKOMJERNI
KVINTSEKSTAKORD- PREKOMJERNI TROZVUK I PR 6 (+5/+6) (OBRTAJ DVOSTUKO UMANJENOG
ČETVEROZVUKA SA M7)

2. TVRDO UMANJENI : - D (NA V); -DD (NA II); - U DURU

: - D (NA V) ; -DD (NA II) – U MOLU

KORISTI SE NAJČEŠĆE KAO PREKOMJERNI TERCKVARTAKORD (+6/4/3) – (TVRDO I MEKO

UMANJENI ČETVOROZVUK U DRUGOM OBRTAJU)
3. MEKO UMANJENI : II< (5> 3<); - U DURU
KORISTI SE NAJČEŠĆE KAO: DVOSTRUKO PREKOMJERNI TERCKVARTAKORD (+6/+4/3)( -
OBRTAJ OD MEKO UMANJENOG ČETVEROZVUKA ).

4. MALI PREKOMJERNI: +D (NA V); - U DURU

: +D→VI (NA III); +D→III (NA VII) – U MOLU
KORISTI SE U OSNOVNOM OBLIKU (KAO 7) TJ. KAO (+D) ILI +D7 .