1.

ZAPREMINSKA TEŽINA STIJENA I ZBIJENOST

TO JE TEŽINA MINERALNE SUPSTANCE U PRIRODNOM STANJU U ODREĐENOJ
ZAPREMINI.
𝑊𝑠
Γ= ZAPREMINSKA TEŽINA STIJENE U PRIRODNOM STANJU
𝑉𝑠
W- TEŽINA MINERALNE SUPSTANCE U PRIRODNOM STANJU
V- ZAPREMINA MINERALNE SUPSTANCE
ZBIJENOST STIJENA: SVOJSTVO POVEĆANJA ZAPREMINSKE MASE VJEŠTAČKIM
PUTEM KARAKTERIZIRA NEVEZANE I VEZANE STIJENE. OCJENA ZBIJENOSTI
NEVEZANIH STIJENA: ID =(EMAX-E) / (EMAX-EMIN)
I D - INDEKS ZBIJENOSTI
EMAX - KOEFICIJENT POROZNOSTI RASTRESITE STIJENE
EMIN - KOEFICIJENT POROZNOSTI ZBIJENE STIJENE
E- KOEFICIJENT POROZNOSTI STIJENE U NORMALNOM STANJU
OCJENA ZBIJENOSTI VEZANIH STIJENA: KD = (EWL-E) / (EWL-EWP)
KD - ZBIJENOST STIJENE
EWL I EWP - KOEFICIJENTI POROZNOSTI STIJENE NA GRANICI TEČENJA
E - KOEFICIJENT POROZNOSTI STIJENE U PRIRODNOM STANJU

2. LUGEONOV OPIT I ŠTA JE RELATIVNA VLAŽNOST

NAJČEŠĆE KORISTENA METODA “IN SITU” ISPITIVANJA VODOPROPUSNOSTI U
STIJENSKOM MASIVU JE LUGEONVA METODA , ZASNOVANA NA PRINCIPU
UPUMPAVANJA VODE U BUŠOTINU POD PRITISKOM U NEZACJEVLJENU ETAŽU
U ODREĐENOM VREMENU.
RELATIVNA VLAŽNOST : STEPEN ZASIĆENJA STIJENE (SR ) JE ODNOS IZMEĐU
KOLIČINE VODE U PRIRODNOM STANJU (W) I KOLIČINE VODE PRI ZASIĆENJU
(WZ) . SR = W/WZ

3. STIŠLJIVOST STIJENA I MODUL STIŠLJIVOSTI

SVOJSTVO STIJENA DA POD DEJSTVOM OPTEREĆENJA SMANJUJU ZAPREMINU,
ZNAČAJNO JE ZA PRORAČUN SLIJEGANJA TLA ISPOD OBJEKTA. ZAVISI OD
SKLOPA STIJENE (ČVRSTE STIJENE - MALA STIŠLJIVOST, VEZANE - VELIKA
STIŠLJIVOST).
MODUL STIŠLJIVOSTI METODOM KRUŽNE PLOČE "IN SITU" SLUŽI ZA OCJENU
NOSIVOSTI PRIRODNOG ILI POBOLJŠANOG TLA, ZA KONTROLU KVALITETA
SABIJANJA NOSIVIH SLOJEVA,PUTEVA I PISTA, ZA PROVJERAVANJE NOSIVOSTI
GOTOVIH PUTEVA I AERODROMSKIH PISTA. ODREĐUJE SE OPTEREĆIVANJEM
ISPITIVANE PODLOGE POSTEPENO RASTUĆIM PRITISKOM, POSREDSTVOM
KRUŽNE PLOČE ODREĐENIH DIMENZIJA I POSMATRANJA.
MS = (ΔP/ΔS) * D
ΔP - RAZLIKA DVA ODREĐENA OPTEREĆENJA
ΔS - ODGOVARAJUĆA RAZLIKA SLIJEGANJA
D- PREČNIK KRUŽNE PLOČE

4. POROZNOST STIJENA I VODOPROPUSNOST

POROZNOST- ODNOS IZMEĐU ZAPREMINE PORA U STIJENSKOJ MASI I UKUPNE
ZAPREMINE ISPITIVANOG MATERIJALA, SVOJSTVO DA STIJENE POSJEDUJU
PORE, PUKOTINE, ŠUPLJINE...
MOŽE BITI: PUKOTINSKA, MEĐUZRNSKA I KOMBINOVANA.
IZRAČUNAVA SE U PROCENTIMA
N = (VP/V)* 100% , V=VP + VS
VP - UKUPNA ZAPREMINA PORA
VS- ZAPREMINA MINERALNE MATERIJE
V- UKUPNA ZAPREMINA STIJENSKE MASE
E- KOEFICIJENT POROZNOSTI
POROZNOST I KOEFICIJENT POROZNOSTI N=E/(1+E) , E=N/(1-N)
VODOPROPUSNOST STIJENA JE SVOJSTVO DA KROZ PORE IZMEĐU ZRNA
OMOGUĆE KRETANJE FIZIČKI SLOBODNE VODE, A TIM SVOJSTVOM SE ODLIKUJU
STIJENE BOGATE KRUPNIM PORAMA (ŠLJUNAK, DROBINA, PIJESAK)
KOEFICIJENT VODOPROPUSTNOSTI (K)
K= V/I
V-BRZINA PROTICANJA VODE KROZ UZORAK
I-HIDRAULIČKI GRADIJENT

5. POISSONOV BROJ I POISSONOV KOEFICIJENT

POISSONOV KOEFICIJENT : μ= ε / εp
ε- PODUŽNA DEFORMACIJA
εp- POPREČNA DEFORMACIJA

POISSONOV BROJ: m= 1/μ

6. PLASTIČNOST I KONZISTENCIJA
OD STANJA KONZISTENCIJE TLA ZAVISI OTPORNOST DEJSTVA SPOLJNJEM
OPTEREĆENJU. ISPITUJE SE U LABARATORIJU.
INDEKS PLASTIČNOSTI - RAZLIKA IZMEĐU GRANICE TEČENJA I PLASTIČNOSTI
IP = WL - WP - POKAZUJE KOJA JE KOLIČINA VODE POTREBNA DA NEKO
KOHERENTNO TLO PREĐE IZ PLASTIČNOG U TEČNO STANJE
INDEKS KONZISTENCIJE - ODNOS RAZLIKE GRANICA TEČENJA I PRIRODNE
VLAŽNOSTI PREMA RAZLICI GRANICE TEČENJA I I PLASTIČNOSTI.
IC = (WL-W) / (WL-WP)

7. BUŠIVOST STIJENE

OTPORNOST PREMA BUŠENJU JE OTPOR U SAMOM PROCESU I IZRAŽAVA SE

BRZINOM NAPREDOVANJA U NEKOJ JEDINICI VREMENA PRI ODREĐENOM
PRITISKU.
NA BUŠIVOST UTJEČU: MINERALNI SASTAV, SKLOP STIJENE, TVDOĆA I
MEHANIČKA SVOJSTVA, VRSTA, OBLIK I REŽIM BUŠENJA.

8. KOEFICIJENT RASTRESITOSTI STIJENE

KADA SE STIJENSKA MASA ISKOPA ILI IZMINIRA ,NJENA ZAPREMINA JE VEĆA OD
"IN SITU" ZAPREMINE.
IZRAŽAVA SE KOEFICIJENTOM RASTRESITOSTI (KR)
KR = VR / VM
VR - ZAPREMINA RASTRESENOG NASUTOG MATERIJALA
VM - ZAPREMINA MATERIJALA U PRIRODNOM STANJU
9. ELEMENTI KLIZIŠTA
1. TIJELO
2. KLIZNA PLOHA- POVRŠINA KLIZENJA
3. POVRŠINA KLIZIŠTA
4. PODLOGA KLIZIŠTA
5. NOŽICA ILI STOPA KLIZIŠTA
6. KLIRRA KLIZIŠTA
7. TRBUH KLIZIŠTA
8. UVALA ILI DEPRESIJA KLIZIŠTA
9. ČEONI OŽILJAK KLIZIŠTA
10. PUKOTINE
11. OSA KLIZIŠTA
12. GRANICA KLIZIŠTA
13. DUŽINA KLIZIŠTA
14. ŠIRINA KLIZIŠTA
15. DUBINA KLIZIŠTA
16. DEBLJINA KLIZIŠTA

10. ZONE NAPONSKIH STANJA KLIZIŠTA

1. ZONA NAPREZANJA I ZATETANJA- Z
2. ZONA TRANSLACIJE I TRANSPORTA- T
3. ZONA ZBIJANJA, AKUMULACIJE I KOMPRESIJE- K

11. PODJELA PREMA GRAĐI ( SAVARENSKI)

1. ASEKVENTNA KLIZIŠTA - NASTALA U LITOLOŠKIM HOMOGENIM SREDINAMA,
ROTACIONOG TIPA SA KRUŽNOCILINDRIČNOM KLIZNOM POVRŠINOM,
JEDNOSTAVNIM MEHANIZMOM PREMJEŠTANJA, MANJIH SU RAZMJERA I LAKO
SE
SANIRAJU
2. KONSEKVENTNA KLIZIŠTA - KONTAKTNOG TIPA, NASTAJU DUŽ
DISKONTINUITETA KOJI RAZDVAJAJU STIJENE RAZLIČITOG MATERIJALNOG
SASTAVA I FIZIČKO-MEHANIČKIH SVOJSTAVA, ISPOLJENA DUŽ KONTAKTA MEĐU
RASTRESITIM POKRIVAČIMA I MATIČNIM STIJENAMA. VELIKIH SU RAZMERA,
SLOŽENOG MEHANIZMA GRAVITACIONOG KRETANJA, BLOKOVSKI IZDIJELJENA
NA
MANJE CJELINE, PLITKA DO DUBOKA, SLOŽENA ZA SANACIJU.
3. INSEKVENTNA KLIZIŠTA - NASTALA U LITOLOŠKI HETEROGENIM I
ANIZOTROPNIM SREDINAMA, TEŠKO SE SANIRAJU, OBUHVATAJU I SUPSTRAT

12. PODJELA KLIZIŠTA PREMA POVRŠINI ZAPREMINI I DUBINI

PREMA DUBINI: POVRŠINSKA (MANJE OD 1M), PLITKA (1-5M), DUBOKA ( 5-
20M), VRLO DUBOKA (PREKO 20 M)

13. PODJELA ODRONA PREMA ZAPREMINI

DIJELE SE NA: POJEDINAČNO OTKIDANJE, POJEDINAČNE GROMADE, MALI
ODRONI I OSOVI, SREDNJI ODRONI I OSOVI, VELIKI ODRONI, GRANDIOZNI
ODRONI.

14. OBRAZAC GREČIŠĆEVA ZA ODREĐIVANJE DALJINE PADA

KOMADA
(∝+𝟒𝟓)∗𝐇
LT=
𝟒𝟓𝟎

15. ELEMENTI SIPARA

1.PODLOGA
2.TIJELO
3.POVRŠINA
4.ČELO
5.NOŽICA
6.NAGIB POVRŠINE
7.OSOVINA
8.GRANICA
9.KRILA
10.DEBLJINA

16.KLASIFIKACIJA SIPARA
-AKTIVNI I SMIRENI.
KOD AKTIVNIH JE KONTINUIRANO ILI DJELIMIČNO NAGOMILAVANJE
SIPARISNOG MATERIJALA U POVRŠINSKOJ ZONI SIPARA,A KOD SMIRENIH
NEMA NAGOMILAVANJA NOVOG MATERIJALA ALI JE AKTIVAN PROCES
ZAGLINJAVANJA.

17. NEVEZANE (KOHERENTNE) STIJENSKE MASE

NEVEZANE(NEKOHERENTNE) STIJENE SU IZGRADJENE OD MINERALNIH ČESTICA,
KOJE SE SAMO MEDJUSOBNO DODIRUJU. NJIHOVE MASE SU TIJELA, CIJI SE
OBLIK OBRAZUJE POD DEJSTVOM GRAVITACIJE. VAŽNIJE KARAKTERISTIKE
NEVEZANIH STIJENA, KAO STO SU POROZNOST, VODOPROPUSNOST,
STIŠLJIVOST I DR. ZAVISE OD VRSTE, VELIČINE, OBLIKA I SLOŽENOSTI ZRNA, A
KOD SITNOZRNIJIH I OD VLAŽNOSTI. UTJECAJ VODE NA FIZIČKA I MEHANIČKA
SVOJSTVA NEVEZANIH STIJENA NEMA TAKAV KARAKTER KAO KOD SLABO
VEZANIH GLINOVITIH STIJENA. DEFORMACIJE STVORENE PRITISKOM KOD
NEVEZANIH STIJENA SU NEPOVRATNE I KARAKTERISTIKA SU ZBLIŽAVANJA
ČESTICA POD OPTEREĆENJEM.

18. SLABO VEZANE STIJENE

KOHEZIJA NJIHOVIH ČESTICA JE OSTVARENA VODNOKOLOIDNIM
VEZAMA.KARAKTERISTIKE SLABO VEZANIH STJENA USLOVLJENE SU ODNOSOM
ČVRSTIH ČESTICA, VODE I VAZDUHA U JEDINICI ZAPREMINE, TE MINERALNIH I
GRANULOMETRISKIM SASTAVOM. SLABO VEZANE STIJENE ZBOG DISPERZNOG
STANJA LAKO MJENJAJU STANJE, KONZINSTENCIJE I ZBIJENOSTI SA IZMJENOM
VLAŽNOSTI. UKOLIKO SLABO VEZANE STIJENE U SEBI SADRŽE SAMO
HIDROSKOPNU, FIZIČKI VEZANU VODU, ONDA SU ONE RELATIVNO ČVRSTE.
DETALJNIJE RAZMATRANJE SLABO VEZANIH STIJENA NAJČEŠCE SE IZVODI
PREMA NJIHOVOM STEPENU KONSOLIDACIJE. PO TOM KRITERIJU RAZLIKUJU SE:
DOBRO I SLABO KONSOLIDIRANE STIJENE.

19.KLASIFIKACIJA PREKLIKA:
1 KLASA(ODLIČAN MATERIJAL): ST.BOGATE AMFIBOLITIMA, PIROKSENIMA,
BAZALTI, DIORITI, GABRI.
2 KLASA (VRLO DOBAR MATERIJAL): SVJEŽI SITNOZRNI GRANITI, DACITI,
ANDEZIT I TRAHIT
3 KLASA (DOBAR MATERIJA): MEHANIČKI OSLABLJENE STIJENE 1 I 2 KLASE
4 KLASA (LOŠ MATERIJAL): RASPADNUTE I MEKE STIJENE.

20. TEHNIČKI I ARHITEKTONSKI KAMEN

TEHNIČKI KAMEN
- LOMLJENI KAMEN
- DROBLJENI KAMEN (KAMEN AGREGAT)
- MRVLJENI KAMEN
- OBRADJENI KAMEN
- LOMLJENI KAMEN JE KAMEN DIREKTNO SA POZAJMISTA PRETHODNO
IZMINIRAN ILI LOMLJEN PNEUMATSKI. NEPRAVILNOG JE OBLIKA I RAZLICITE
GRANULACIJE, CESTO SE TAKAV MATERIJAL NAZIVA OBALA U GRADJEVINSKOM
ZARGONU.
- KAMENU AGREGAT SE DOBIJA DRIBLJENJEM LOMLJENOG KAMENA.
- MLJEVENI KAMEN SE DIBIJA POTPUNIM MASINSKIM MLJEVENJEM
LOMLJENOG KAMENA DO NAJSITNIJE GRANULACIJE. ČESTO SE NAZIVA KAMENA
SITNEZ ILI KAMENO BRASNO.
OBRADJEN KAMEN MOZE BITI CIJEPAN, KLESAN, KAO KOD KAMENA
OBRADJENOG ZA GRADNJU KUCA, CESTA, IVICNJAKA I DR. TE REZAN KADA SE
UPOTREBLJAVA U VIDU RAZNIH BLOKOVA, KOJI SE KORISTE U ARHITEKTURI I
LIKOVNOJ UMJETNOSTI.
ARHITEKTONSKI KAMEN
POD ARHITEKTONSKIM ILI UKRASNIM KAMENOM PODRAZUMIJEVA SE
STIJENSKI MATERIJAL, OD KOJEG SE RUCNIM ILI MASINSKIM PUTEM DOBIJU
BLOKOVI ZA DEKORATIVNE SVRHE ILI SE DALJOM OBRADOM MOGU DOBITI
UKRASNI PREDMETI. OVAJ KAMEN MORA BITI VELIKE CVRSTOCE, LIJEPOG
DIZAJNA I POSTOJANIH BOJA TE TRAJNOSTI.

21. UPOTREBA SEDIMENTNIH STIJENA U GRAĐEVINARSTVU

SEDIMENTNE STIJENE SU PO RAZNOLIKOSTI UPOTREBE, DALEKO ISPRED
MAGMATSKIH, A NAROCITO METAMORVNIH STIJENA. KOD MAGMATSKIH
STIJENA JE BITNA SVJEZINA. KOD SEDIMANTNIH STIJENA POSTOJE OGROMNE
RAZLIKE, CAK I KOD ISTIH PETROGRAFSKIH CLANOVA. NE POSTOJI SEDIMENTNA
STIJENA KOJA U DANASNJOJ TEHNOLOGIJI NIJE NASLA SVOJU PRIMJENU, A
NEKE OD NJIH PREDSTAVLJAJU BITNE KOMPONENTE BEZ KOJIH SE NE MOZE
OSTVARITI ANTROPOGENA AKTIVNOST.

22. IG USLOVI IZGRADNJE NASELJA

NEOPHODNO JE POZNAVATI:
- GEOLOSKI SASTAV I SKLOP TERENA
- MORFOLOSKIH
- HIDROGEOLOSKIH
- GEODINAMICKIH SVOJSTAVA TERENA.
RAZLIKUJEMO TERENE IZGRADENE OD:
- CVRSTO VEZANIH-KAMENITIH STIJENSKIH MASA
- SLABO VEZANIH-GLINOVITIH STIJENSKIH MASA
- NEVEZANIH-SIPKIH STIJENSKIH MASA.
U OCJENU POGODNOSTI TERENA ZA IZGRADNJU NASELJA SPADAJU JOŠ:
POSTOJANJE NEPOSREDNIH IZVORIŠTA ZA VODOSNABDIJEVANJE; BLIZINA
POZAJMIŠTA GEO-GRAĐ. MATERIJALA; KLIMATSKI USLOVI; RAZVIJENOST ILI
MOGUĆNOST IZGRADNJE SAOBRAĆAJNICA; EKONOMSKI, SOCIJALNI I
DR.FAKTORI

23. IG USLOVI IZGRADNJE PUTEVA I PRUGA

RELJEF TERENA; GEOLOŠKA GRAĐA; HIDROLOŠKA SVOJSTVA; KLIMATSKA
PRILIKA; BILJNI POKRIVAČI I EKONOMSKO-GEOGRAFSKI USLOVI.
IZRADA ZASJEKA I USJEKA
NASIPI SE GRADE TAMO GDJE JE KOTA NIVELETE PUTA ILI PRUGE VECA OD KOTE
TERENA, DOK SE ZASJECI I USJECI IZVODE TAMO GDJE JE KOTA SAOBRACAJNICA
NIZA OD KOTE TERENA. ELEMENTI ZASJEKA I USJEKA SU U NAJVECOJ MJERI
ZAVISNI OD GEOLOSKE GRADJE TERENA, MORFOLOGIJE PADINE I SKLOPA
STIJENSKIH MASA.

24. ZNAČAJNE GEOLOŠKE I INŽENJERSKOGEOLOŠKE POJAVE U

TUNELIMA SU

25. IG USLOVI IZGRADNJA MOSTOVA

RELJEF, LITOLOŠKI SASTAV, SKLOP TERENA, FIZIČKA SVOJSTVA STIJENSKIH
MASA, HIDROLOŠKA SVOJSTVA TERENA I EGZODINAMIČKIH GEOLOŠKI PROCESI
I IG POJAVE.