POŠUMLJAVANJE DEGRADIRANIH

ŠUMSKIH ZEMLJIŠTA
ŠUMSKE MELIORACIJE

MENTOR: PROF.DR. IČANOVIĆ MIRSAD STUDENT:MEŠIĆ

ELMA
 ZAŠTO POŠUMLJAVAMO?

• ZA JEDAN EKOSISTEM MOŽEMO REĆI DA JE STABILAN, AKO SE POSLIJE NEKOG

POREMEĆAJA VRAĆA U PRVOBITNO STANJE.

• DA BISMO DOPRINIJELI STABILNOSTI ŠUMSKIH EKOSISTEMA, MOŽEMO KROZ

AKCIJE POŠUMLJAVANJA DEGRADIRANIH POVRŠINA VRATITI EKOSISTEM U
PRVOBITNO STANJE.

• ŠUME NAJVIŠE UNIŠTAVAJU LJUDI NEPLANSKOM SJEČOM, ŠTETNI INSEKTI,

GLODARI I POŽARI.
• POŠUMLJAVANJE JE VJEŠTAČKO PODIZANJE ŠUMA SADNJOM
SADNICA ILI SJETVOM SJEMENA NA POVRŠINAMA KOJE SU DUGO
BILE BEZ ŠUME.

• OSNIVANJE NOVE MLADE ŠUME NA POVRŠINAMA NA KOJIMA

NEMA ŠUME.
 DEGRADIRANO ZEMLJIŠTE

• DEGRADACIJA ŠUMA SE DOGAĐA USLJED FRAGMENTACIJE

STANIŠTA, UPOTREBE PESTICIDA, LOŠEG GAZDOVANJA ŠUMOM I SL.

• TO JE POREMEĆENA STRUKTURA I KVALITETA ŠUME. DEGRADACIJA

ŠUME SE VIŠE ODNOSI NA KVALITET ŠUME, NEGO NA VELIČINU
POKRIVAČA.
 DEGRADACIJSKI OBLICI
• ŠIKARA
• ŠIBLJAK
• GOLA KAMENJARA, KRŠ

• POŠUMLJAVANJE DEGRADIRANOG ZEMLJIŠTA, IZLOŽENOG

EROZIJI, IMA DUGOROČAN KARAKTER. NJEGOVI EFEKTI
ĆE BITI VIDLJIVI TEK ZA NEKOLIKO GODINA.
 POSTUPCI O KOJIMA OVISI USPJEH
POŠUMLJAVANJA
• 1. ODABIR NAJRPIKLADNIJIH POVRŠINA

• 2. ODABIR ODGOVARAJUĆIH VRSTA DRVEĆA

• 3. ODREĐIVANJE NAČINA POŠUMLJAVANJA

• 4. ODREĐIVANJE RAZDOBLJA POŠUMLJAVANJA

• 5. PRIPREMA TLA

• 6. ODREĐIVANJE PROSTORNOG RASPOREDA I MEĐUSOBNOG RAZMAKA BILJAKA,

ODNOSNO BROJA BILJAKA I KOLIČINE SJEMENA PO JEDINICI POVRŠINE.
PRI ODABIRU VRSTA, TREBAMO OBRATITI PAŽNJU DA IMAJU SVOJSTVA PIONIRSKIH
VRSTA DRVEĆA, ŠTO ZNAČI DA IMAJU TAKVA SVOJSTVA KOJA IM OMOGUĆAVAJU
PRILAGOĐAVANJE NA EKSTREMNO LOŠA TLA I DA ĆE TOKOM JEDNE ILI DVIJE
OPHODNJE STVORITI USLOVE ZA POVRATAK ELEMENATA AUTOHTONE
KLIMATOGENE VEGETACIJE NA NOVOSTVORENA KVALITETNA ŠUMSKA TLA.
• HRAST MEDUNAC VRLO SLABO RASTE I PRIRAŠĆUJE NA JAKO DEGRADIRANIM KRŠKIM
TERENIMA I NIJE UPOTREBLJIV ZA NJIHOVO POŠUMLJAVANJE.
• BOLJI USPJEH NA TAKVIM STANIŠTIMA POKAZUJE CRNI GRAB, CRNI JASEN, TE SE
LISTOPADNE VRSTE MOGU UPOTRIJEBITI PRI POŠUMLJAVANJU KRŠA.

• ŠUMSKE KULTURE SE OSNIVAJU NA DVA NAČINA: SJETVOM SJEMENA I SADNJOM

SADNICA. ZA KOJI ĆEMO SE NAČIN POŠUMLJAVANJA ODLUČITI OVISI O EKOLOŠKIM
ZAHTJEVIMA VRSTE DRVEĆA, KLIMATSKIM PRILIKAMA, HEMIJSKIM SVOJSTVIMA TLA I
OSTALO.
• NAJVIŠE UPOTREBLJAVAN NAČIN SADNJE NA KRŠU JESTE SADNJA U JAME. JAME SU
VELIČINE 40 X 40 X 40 CM.
• SVAKA ISKOPANA JAMA TREBA BITI TAKVA DA SE U NJOJ KORIJEN MOŽE DOBRO
RAZVIJATI I PROBITI U DUBLJE SLOJEVE.
• SADI SE UOBIČAJENOM TEHNIKOM, S TIM DA SE POSEBNO VODI RAČUNA O
SPRJEČAVANJU ISUŠIVANJA TLA. KADA JE BILJKA POSAĐENA, TLO OKO BILJKE
MORA BITI MALO UDUBLJENO DA BI SE ŠTO BOLJE SKUPLJALA KIŠNICA U TLU
OKO BILJKE.
• PRIPREMOM TLA ZA POŠUMLJAVANJE MLADOJ BILJCI SE STVARAJU POVOLJNI
USLOVI ZA RAST I RAZVOJ. PRIPREMOM TLA U TLU SE STVARAJU POVOLJNI
VODNO-ZRAČNI ODNOSI, KOJI OMOGUĆUJU OPTIMALNE BIOHEMIJSKE PROCESE
POTREBNE ZA ŽIVOT BILJKE.

• DOBRA PRIPREMA TLA UTJEČE NA USPJEH POŠUMLJAVANJA. TI SE RADOVI U

VEĆINI SLUČAJEVA MORAJU OBAVLJATI PRIMJENOM ODGOVARAJUĆE
MEHANIZACIJE.
 • PRILIKOM POŠUMLJAVANJA, BILJKE SE SADE U PRAVILNOM I
NEPRAVILNOM PROSTORNOM RASPOREDU.

• KOD OVAKVOG POŠUMLJAVANJA, NEPRAVILAN RASPORED JE ČEST,

JER SE SADNJA OBAVLJA SAMO NA MJESTIMA KOJA IMAJU
DOVOLJNO TLA I GDJE JE MOGUĆE ISKOPATI JAMU
ZADOVOLJAVAJUĆE VELIČINE.
 ZAKLJUČAK

• NAJVAŽNIJE JE UTJECATI NA EKOLOŠKU SVIJEST LJUDI I POKUŠATI IM UKAZATI

NA NEGATIVNE POSLJEDICE DEGRADACIJE ŠUMA, A KOJE BI MOGLE IMATI I

KATASTROFALAN UČINAK ZA ČITAV ŽIVOT NA ZEMLJI, TE REZULTIRATI JOŠ

VEĆIM KLIMATSKIM PROMJENAMA. TREBAMO PROMIJENITI VLASTITI STAV

PREMA SVOJOJ ŽIVOTNOJ SREDINI DA OBEZBIJEDIMO PRIRODNA BOGATSTVA.

TREBAMO PODRŽATI I UČESTVOVATI U POŠUMLJAVANJU, A ONO ŠTO JE VAŽNO

ISTAKNUTI JESTE TO DA JE JEDNOM BJELOGORIČNOM DRVETU POTREBNO 60-100

GODINA, A SAMO PAR MINUTA DA SE SRUŠI.