Pojavni oblici korozije

(“sva” njena lica, posljedice i njihovo sprečavanje)

KLASIFIKACIJA KOROZIJSKIH PROCESA

MEHANIZAM ELEKTROKEMIJSKA
PROCESA KOROZIJA

MEDIJ KEMIJSKA KOROZIJA

MATERIJAL
VRSTA
POSTROJENJA

ODNOS KOROZIJE I DRUGIH

ŠTETNIH PROCESA

GEOMETRIJSKI OBLIK
KOROZIJSKOG RAZARANJA

GEOMETRIJSKI OBLIK
KOROZIJSKOG RAZARANJA

OPĆA KOROZIJA

LOKALNA KOROZIJA

SELEKTIVNA KOROZIJA

INTERKRISTALNA KOROZIJA

1
 ODNOS KOROZIJE I DRUGIH ŠTETNIH
PROCESA

NAPETOSNA KOROZIJA
KOROZIJSKI ZAMOR

TARNA KOROZIJA

EROZIJSKA KOROZIJA

KAVITACIJSKA KOROZIJA

KOROZIJA UZ LUTAJUĆE STRUJE

FOTOKEMIJSKA I MIKROBIOLOŠKA KOROZIJA

OPĆA KOROZIJA

ZAHVAĆA ČITAVU IZLOŽENU POVRŠINU MATERIJALA

OPĆA KOROZIJA

RAVNOMJERNA NERAVNOMJERNA

2
 Sveučilište u Zagrebu Zavod za zavarene konstrukcije
Fakultet strojarstva i brodogradnje Katedra za zaštitu materijala

OPĆA KOROZIJA Prije korozije

Nakon korozije

MV Kirki, 1991. MV Erika, 1998..

Sveučilište u Zagrebu Zavod za zavarene konstrukcije

Fakultet strojarstva i brodogradnje Katedra za zaštitu materijala

UZROK:
opća korozija u balastnim spremnicima
(neprimjereni sustav zaštite i/ili
pomanjkanje ikakvog sustava zaštite)

Brzina opće korozije

Gubitak mase - posljedica korozije i trošenja
m1-m0 = m < 0
Prosječna brzina oštećivanja koja dovodi do gubitka mase
vkor = | m | / (Sg)0 t [g/m2d]
(Sg)0 – početna geometrijska ploština metala
t – vrijeme izlaganja korozivnoj sredini

Prosječna dubina prodiranja

h = | m | / (Sg)0 [mm]
Prosječna brzina korozije
vp = h / t = vkor / [mm/a]
9

3
10

Primjenjivost metala s obzirom na prosječnu

brzinu prodiranja opće korozije
Postojanost Primjenjivost
vp (mm·a-1)
metala metala
potpuno postojan uvijek primjenjiv < 0,001
gotovo uvijek
vrlo postojan 0,001 do 0,01
primjeniv
postojan obično primjenjiv 0,01 do 0,1
smanjeno
katkad primjenjiv 0,1 do 1
postojan
iznimno
slabo postojan (kratkotrajno) 1 do 10
primjenjiv
nepostojan neprimjenjiv > 10

11

LOKALNA KOROZIJA
NAJČEŠĆE KOROZIJSKE POJAVE
ZAHVAĆA SAMO NEKE DIJELOVE
IZLOŽENE POVRŠINE MATERIJALA

PJEGASTA KOROZIJA
RUPIČASTA KOROZIJA
POTPOVRŠINSKA KOROZIJA
KONTAKTNA KOROZIJA

12

4
 PJEGASTA KOROZIJA
OGRANIČENA NA
POJEDINE VEĆE
DIJELOVE POVRŠINE

13

14

RUPIČASTA KOROZIJA
- PITING-

-USKO LOKALIZIRANA ŽARIŠTA KOROZIJE

-PRIBLIŽNO KRUŽNOG OBLIKA

15

5
 TIPIČNI OBLICI “PITOVA”

16

POTPOVRŠINSKA
KOROZIJA
A)- BUBRENJE: KOROZIJSKI PRODUKTI IMAJU VEĆI VOLUMEN OD
VOLUMENA UNIŠTENOG METALA

B)- LISTANJE (RASLOJAVANJE, EKSFOLIJACIJA):

ŽARIŠTA PITINGA ŠIRE SE U DUBINU MATERIJALA

17

KONTAKTNA KOROZIJA

RAZLIČITI ISTOVRSNI
METALI METALI

GALVANSKA KOROZIJA U
KOROZIJA PROCJEPU

18

6
 GALVANSKA KOROZIJA

ELEKTROLIT

“neplemenitiji” “plemenitiji”

U dodiru dvaju metala različitih elektrodnih potencijala ionizacije,

nastaje galvanski članak, u kojemu je neplemenitiji metal anoda.

19

NEPLEMENITIJI MATERIJAL
(MATERIJAL NIŽEG ELEKTROLIT
STANDARDNOG DOBRE VODLJIVOSTI
ELEKTRODNOG POTENCIJALA)
VELIKO ANODNO PODRUČJE

PLEMENITIJI MATERIJAL
(MATERIJAL VIŠEG
STANDARDNOG
ELEKTRODNOG POTENCIJALA)
MALO KATODNO PODRUČJE

20

NEPLEMENITIJI MATERIJAL
ELEKTROLIT
(MATERIJAL NIŽEG
STANDARDNOG SLABE VODLJIVOSTI
ELEKTRODNOG POTENCIJALA)
VELIKO ANODNO PODRUČJE

PLEMENITIJI MATERIJAL
(MATERIJAL VIŠEG
STANDARDNOG
ELEKTRODNOG POTENCIJALA)
MALO KATODNO PODRUČJE

21

7
 PLEMENITIJI MATERIJAL ELEKTROLIT
(MATERIJAL VIŠEG
STANDARDNOG DOBRE VODLJIVOSTI
ELEKTRODNOG POTENCIJALA)
VELIKO KATODNO PODRUČJE

NEPLEMENITIJI MATERIJAL
(MATERIJAL NIŽEG
STANDARDNOG
ELEKTRODNOG POTENCIJALA)
MALO ANODNO PODRUČJE

22

AUSTENTNI
NEHRĐAJUĆI ČELIK

UGLJIČNI ČELIK KOROZIJA U PROCJEPU

23

Bronca
Al

24

8
 Kip slobode, New York

Izrađena u Francuskoj 1884.

Kipar:
Frederic-Auguste Bartholdi
Nosiva konstrukcija:
Alexandre-Gustave Eiffel
Svečano otvorenje: 1886.

Obnova:
1984. – 1986.
86 mil. US$

25

Stara zgrada NSB-a, Zagreb

željezna nosiva konstrukcija + bakrena
oplata
Zagreb, 2004.

26

KOROZIJA U PROCJEPU

• Zbog neravnomjerne pristupačnosti kisika

u elektrolitu uz pojedine dijelove metalne
površine (procjep), uspostavlja se nova
raspodjela anoda i katoda.
• Anode se smještaju na mjestima manje
pristupačnosti kisika, a katode na
mjestima veće pristupačnosti.

27

9
 nehrđajući
čelik AISI 304
2 mjeseca
voda

28

ČLANCI
DIFERENCIJALNE AERACIJE

KISIK

KATODA KATODA
ANODA
METAL

29

30

10
 “ALOHA” INCIDENT

31

KOROZIJSKI PRODUKTI ZBOG SVOG

VEĆEG VOLUMENA UZROKUJU
NAPREZANJA

ULAZAK
KOROZIVNOG
ELEKTROLIOTA

U PROCJEPU DOLAZI DO
STVARANJA KOROZIVNOG
MIKROOKOLIŠA

32

8
Relativni volumen

0
Al Al2O3 Al2O3×H2O Al2O3×3H2O
Tipovi oksida

33

11