SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

Diplomski studij
POMORSTVO

Predavanja iz kolegija
EKOLOŠKI RIZICI U POMORSTVU

izv. prof. dr. sc. Željko Kurtela

 Općenito o rizicima u pomorstvu

a.

b.

d.
c.

d.

e.

• a Brodski okoliš – voda, zrak i obala

• b sklad je narušen prolaskom broda kroz okoliš
• c rizik simbolizira mrlja koja je nastala nakon otplovljenja broda
• d konačni učinak može biti zanemariv
• e konačni učinak može biti katastrofalan kada okoliš poprima obilježja mrlje
Općenito o rizicima u pomorstvu

Brod predstavlja veći ili manji štetni rizik za okoliš

• Svjetska flota broji 80665 brodova

• Ukupna tonaža 430 x 106 BT
• Ukupni energetski potencijal brodova 747 x 10 9 kW
• Količina onečišćivača atmosfere samo od porivnih strojeva je 37 x 10 6 t/god. plinova
Pojam rizika

Kako definirati rizik?

• Rizik predstavlja mogućnost materijalnog ili nematerijalnog gubitka.

• Rizik je kalkulirana prognoza materijalne štete. Stupanj rizika je funkcija opasnosti od
štete.
• Rizik je mjera vjerovatnosti da će se neželjeni događaj desiti zajedno s posljedicama
koje iz njega proizlaze u određenom vremenu.
• Pojam rizika u širem smislu može označavati i pojam opasnosti.
Razlika između rizika i hazarda

• Hazard je nedovoljno utvrđen rizik kojima nisu poznate dimenzije ili su tek djelomično
poznate.
• Rizici su kvantificirani, objektivizirani, uspoređeni ili utvrđeni hazardi.
• Svaki rizik u sebi nosi određeni stupanj hazardnosti, a svaki hazard uključuje jedan ili
više nepoznatih stupnjeva rizika.

• Primjer: profesionalni jedriličar prilikom prelaska Atlantskog oceana može s priličnom

vjerovatnosti pretpostaviti kolikom riziku se izlaže, dok laik koji ne pozna veličinu
rizika srlja u hazard.
Općenito o rizicima u pomorstvu

• Stvaranje realne slike ekoloških rizika moguće je nakon provođenja

sustavne klasifikacije i kvantifikacije svih ekološki rizičnih čimbenika

• Potrebno je odrediti metodologiju (metodu) za procjenu ekološkog

rizika broda

• Selektivan pristup dovodi do zanemarivanja dominantnih čimbenika

stoga je potreban sveobuhvatni pristup kojim se određuju: izvor
onečiščenja, ekološki rizične strukture i onečišćivači okoliša
Općenito o rizicima u pomorstvu
osnovni algoritam nastanka brodskog rizika

ulaz u sustav
EKOLOŠKO RIZIČNE
STRUKTURE

IZVOR
utjecaji
ONEČIŠĆENJA utjecaji
(planirani proces i/ili
slučajni događaj)

ONEČIŠĆIVAČI
OKOLIŠA
izlaz u okoliš

Izvor onečišćenja – tank tereta

Ekološki rizična struktura –sirova nafta
Utjecaj havarija – sirova nafta od ekološki rizične strukture postaje onečišćivač okoliša
Općenito o rizicima u pomorstvu

• Metodologija mora biti upotrebljiva za • Metodologija mora biti sveobuhvatna

sve sudionike u pomorstvu (interdisciplinarna) i primjenjiva na sve
razine

PRIRODNE
TEHNIČKE DRUŠTVENE
ZNANOSTI
ZNANOSI ZNANOSTI
BRODOVI FLOTE
BIOTEHNIČKE BIOMEDICINSKE
ZNANOSTI ZNANOSTI

PRIMJENA
METODE ZA PROCJENU GLOBALNO
EKOLOSKIH RIZIKA
AKVATORIJI REGIONALNO
BRODA
MARINE

ZASTAVE LOKALNO
LUKE
Štetni učinak broda na okoliš

ZRAK

TOPLINA ŠTETNE TVARI BUKA

OBALA OBALA
FIZIČKO UNIŠTAVANJE TRUPOM BRODA

VODA

Najrizičniji učinak imaju štetne tvari žive i nežive koje se ispuštaju s broda i fizičko
uništavanje flore i faune trupom broda i ili različitom brodskom opremom
Podjela brodova
prema LLOYD’S TERETNI BRODOVI BRODOVI ZA
RAZLIČITU UPOTREBU
TEKUĆI TERETI
REGISTER OF UKAPLJENI PLINOVI
RIBARSKI BRODOVI

RIBARICE
SHIPPING
LNG LPG
KOČE OSTALE RIBARICE
KEMIKALIJE
KEMIJSKI TANKERI OSTALI RIBARSKI BRODOVI
PRERADA PRIJEVOZ POMOĆNI
KEMIJSKI / PRERAÐEV. NAFTE
PRIJEVOZ ŽIVE RIBE LOV TRAVE
NAFTA
TULJANOLOVCI KITOLOVCI
PRERAÐEVINE SIROVA NAFTA
OSTALE TEKUĆINE OFFSHORE
VODA BITUMEN VINO PIVO BRODOVI ZA OPSKRBU
BILJNA ULJA VOĆNI SOKOVI OPSKRBNI OPSKRBNI/TEGLJAČI
TALOG ULJA JESTIVA ULJA OSTALI OFFSHORE
RIBLJA ULJA UGLJEN/ULJE POMOĆNI BUŠAĆI RADNI
LATEX TANKER MASTI POLAGAČI CIJEVI ZA TESTIRANJE

RASUTI SUHI TERETI ZA PRERADU SIGURNOSNI

RASUTI OSTALI ZA RAZL. UPOTREBU

RASUTI RUDE TEGLJAČI/GURAČI
SUHI RASUTI / TEKUĆI TEGLJAČ GURAČ
RASUTI / ULJA RUDE / ULJA JARUŽALA
RASUTI S VLASTITIM ISKRCAJ. JARUŽALO JAR. S KONVEJEROM
RASUTI S VLASTITIM ISKRCAJEM OSTALI
OSTALI SUHI RASUTI KONVEJER DIZALICE ŠKOLSKI
CEMENT DRVO UREA VAPNO LEDOLOMCI KABELOPOLAGAČ
AGREGATE ALUMINIJ ŠEĆER SAKUPLJAČ OTPADA PATROLNI
PRAŠAK MULJ PROTUPOŽARNI USLUŽNI

OSTALI TERETI ZA KONTR. ONECIŠCENJA JAHTE

TRAGANJE I SPAŠAVANJE RADNI
GENERALNI SPAŠAVANJE SVJETIONIK PILOT
GENERALNI PALETE PALUB-TER
OPSKRBNI ŠKOLSKI JEDRENJACI
PUTNIČKI / GENERALNI ČISTAC TANKOVA BOLNICA
PUTNIČKI/GENERALNI
BEZ VLASTITOG POGONA
KONTEJNERSKI
ZA MANIPULACIJU CEMENTOM
KONTEJNERSKI PUTNIČKI/KONT.
ZA MANIPULACIJU NAFTOM
HLAÐENI
BARŽE PONTONI
HLAÐENI
RO - RO
RO-RO VOZILA LANDING
KONTEJNERSKI/RO-RO
PUTNIČKI / RO - RO
PUTNIČKI/RO-RO PUTNIČKI/LAND
PUTNIČKI
PUTNIČKI PUTNIČKI ZA KRSTAR.
OSTALI SUHI TERETI
ŽIVA STOKA BARŽE TEŠKI
NUKLEARNI LOG-TIPP PEARL
KAMEN PULP
Štetne tvari koje se ispuštaju u okoliš

BRODSKI TERETI - NOSIOCI AGREGATNO

ŠTETNIH TVARI STANJE TVARI

TEKUĆI
PLINOVITO/
UKAPLJENI PAROVITO
PLINOVI (Gs)

KEMIKALIJE
NAFTA
OSTALE

SUHI
TEKUĆE
RASUTI (Ls)
OSTALI

OSTALI

GENERALNI
PUTNICKI
HLAĐENI
ČVRSTO
KONTEJNERI (Ss)
RO-RO
RIBARICE
ŽIVA STOKA

Klasifikacija štetnih tvari sustava tereta prema vrsti tereta i namjeni broda
Štetne tvari koje se ispuštaju u more

PORIJEKLO NAČIN IZLAZA

ŠTETNE TVARI U MORE

TERETI
ŽIVA STOKA PRANJE
ČVRSTI
TEKUĆI
PLINOVITI PROPUŠTANJE
PROSTORI
NASTAMBI
ISPUŠTANJE
PROSTORI
STROJARNICE

BIOCID
PREVLAKE TRUPA
IZLUČIVANJE

Štetne tvari prema porijeklu i načinu izlaza u more

Štetne tvari koje se ispuštaju u zrak

PORIJEKLO NAČIN IZLAZA

ŠTETNE TVARI U ZRAK

TERETI
ŽIVA STOKA ISPARAVANJE
ČVRSTI
TEKUĆI
PLINOVITI
IZGARANJE
GORIVO /
ISPUŠNI-DIMNI
TEHNIČKI
PLINOVI PROPUŠTANJE
PROSTORI
NASTAMBI
PROSTORI VENTILIRANJE
STROJARNICE

Štetne tvari prema porijeklu i načinu izlaza u zrak

Štetne tvari koje se pohranjuju na obali

izlaz u okoliš

DIMNI PLINOVI

PEPEO SPALIONICA

PRIHVATNE
STANICE NA ČVRSTI OTPAD
KOPNU

Mogućnosti tretmana čvrstog brodskog otpada

Toplina koja se ispušta s brodova

energetska bilanca

Egoriva 100%
KORISNA
GUBITCI ENERGIJA
39,8 % 60,2 %
S6
ISIJAVANJE 0,6 % PROPULZIJA
S 1 50,8 %
S7
ISPUH 13,2 % TOPLA
S2 4% VODA
S8
RASHLADNA 26 % S3 3% SLATKA
VODA
VODA EL.
S4 2% ENERGIJA

S 5 0,4 % GRIJANJE
GORIVA
entropijska
bilanca S= i Si

Energetska i entropijska bilanca u brodskom sporokretnom porivnom motoru

Buka s brodova koja se širi okolišem

ZRAK

BUKA STROJEVA I UREĐAJA

BUKA PROPULZIJSKIH STROJEVA

BUKA POMOĆNIH STROJEVA

VODA
BUKA STRUJANJA FLUIDA

Intetitet buke koja dolazi od energetskog postrojenja ovisi srednjem efektivnom tlaku zvučnog
vala, srednjoj efektivnoj brzini pulzacije, brzini zvuka u mediju i specifičnoj gustoći medija
Ekološko rizični brodski sustavi

SUSTAV ENERGETSKOG POSTROJENJA (SEP)

SUSTAV NASTAMBI (SN)

SUSTAV TERETA (ST)

SUSTAV BALASTA (SB)

SUSTAV TRUPA (STB)

Jedan od izvora onečiščenja obično uzroči nekoliko štetnih utjecaja.

Sustav energetskog postrojenja

DIMNI PLINOVI ISPUŠNI PLINOVI

ZRAK
GENERATOR PARE PORIVNI STROJ
PROPULZIJSKI DIZELSKI MOTOR
POMOĆNI PLINSKA TURBINA

SPALIONICA OTPADA BENZINSKI MOTOR

APARATI ZA VARENJE DIZELSKI ELEKTRO

GENERATOR

INERTNI PLIN
VENTILACIJA
RASHLADNI

PROTUPOŽARNI

ZA VARENJE TEHNIČKI PLINOVI ČVRSTI OTPAD

KEMIKALIJE TEKUČINE SEP-a

GORIVA

TALOG ULJA
VODA
ULJE STATVENE CIJEVI KALJUŽNA VODA
ULJE STATVENE CIJEVIeco brtvenica

Štetne tvari i izvori rizičnog djelovanja sustava energetskog postrojenja

Pravokutnik šiljati –kontinuirano ispuštanje, pravokutnik obli – štetna tvar izolirana od okoliša, pravokutnik dva šiljata i
dva obla vrha – mogućnost povremenog ispuštanja u okoliš
Tipovi propulzije broda – prema broju

Prema broju dominiraju 4T dizelski motori

Prednost dizelmotorne propulzije očituje se brojnim čimbenicima, osobito u niskoj potrošnji goriva pri gotovo svim
pogonskim uvjetima, bez obzira na veličinu stroja.
Tipovi propulzije prema instaliranoj snazi

Prema instaliranoj snazi dominiraju 2T motori

Prema instaliranoj snazi dominiraju dvotaktni dizelski motori, dok četverotaktni dizelski motori zadržavaju tradicionalnu
zastupljenost na manjim brodovima i brodovima specijalnih namjena, kao što su brodovi za prijevoz kontejnera, trajekti i
brodovi koji imaju dizel-električni poriv. Prednost dizelmotorne propulzije očituje se brojnim čimbenicima, osobito u
niskoj potrošnji goriva pri gotovo svim pogonskim uvjetima, bez obzira na veličinu stroja.
Zalihost poriva broda

Zalihost broda predstavlja konfiguraciju brodskog sustava koja osigurava sposobnost broda da
izbjegne zastoj ili kvar kada neka od njegovih komponenti iznevjeri.

Zalihost se pojavila kao posljedica pomorskih kvarova, budući da su unatoč svim tehnološkim
dostignućima na mnogim područjima, kvarovi još uvijek prisutni. Kvarovi na tankerima uzrokuju
gubitak vremena, u nekim slučajevima gubitak tereta, a kao posljedicu imaju velike ekološke
katastrofe.

Stoga su zahtjevi za povećanom zalihošću i to osobito brodskog pogonskog postrojenja logična

posljedica. Pritom moramo imati na umu da se brod može zaustaviti samo uz pomoć pogonskog
postrojenja, štoviše brod bez poriva nema niti sposobnost upravljanja, te je prepušten silama
prirode.

Stoga klasifikacijska društva (registri) preporučuju za propulziju tri nivoa odnosno klase zalihosti.
Budući da ta pravila nisu još obvezatna, izgradnja takvih redundantnih sustava ovisi isključivo o
željama i mogućnosti brodovlasnika.
Propisi koji se odnose na propulzijski sustav broda

Minimalni uvjeti za izvedbu sustava poriva i njegovih podsustava na pomorskim brodovima propisani
su SOLAS konvencijom, gdje su zahtjevi strojarskih i elektro uređaja zajedno obrađeni.

Pravila strojnih uređaja u poglavlju C dijele brodove u dvije skupine:

- trgovački i
-putnički brodovi.

Za navedene skupine propisuje se poseban nadzor i zalihost za vitalne sustave brodske propulzije:
- proizvodnja električne energije
- sustav pare
- sustav vode za kotao
- sustav goriva za kotao i motor
- sustav podmazivanja motora
- sustav hlađenja motora
- sustav zraka za kotao ložen naftom
- sustav komprimiranog zraka za upućivanje motora
- hidraulički, pneumatski i električni sustav za nadzor i upravljanje
Zalihost poriva broda

Sustav poriva mora omogućiti ponovnu uspostavu pogona od potpunog prestanka rada, bez vanjske
pomoći. Svi uređaji moraju biti tako konstruirani, da ispravno djeluju u stanju 15° poprečnog
statičnog nagiba broda, 22,5° dinamičnog nagiba broda, te pod kutem od 7,5° uzdužnog nagiba
broda.

Svaka izvedba poriva mora brodu omogućiti vožnju krmom u svim uvjetima plovidbe.
Glavni izvor električne energije mora imati dva agregata. Ukoliko je jedan u kvaru, drugi se
automatski starta i preuzima potrošače kormilarskog sustava, rasvjetu i vitalne potrošače porivnog
sustava.

Generator u nuždi treba biti (ukoliko je to moguće) postavljen na nepropusnu pregradu. Raspoloživa
snaga generatora u nuždi mora zadovoljiti održavanje vitalnih sustava u slijedećem vremenskom
razdoblju:
- sustav rasvjete u bitnim prostorima – 18 h
- navigacijska svjetla – 18 h
- komunikac. i navigac. uređaji i uređaji za otkrivanje i dojavu požara – 18 h
- protupožarna pumpa – 18 h
- rasvjeta oko čamaca za spašavanje – 3 h
-napajanje kormilarskog sustava – 30 min.

Električna energija u nuždi može biti dobivena iz akumulatora ili agregata. Ukoliko se radi o
agregatu, mora biti sposoban za samostalno upućivanje pri temperaturi od 0°C, a ako s upućuje s
akumulatorom, mora imati mogućnost najmanje tri uzastopna upućivanja.
Nedostatak propisa za zalihost

U konvenciji nema nikakvih propisa vezanih uz zalihost sustava propulzije,

pa se unatoč svim propisima međunarodnih konvencija, klasifikacijskih
društava i ustanova, nesreće se još uvijek događaju. Veći broj pomorskih
nesreća bile bi spriječene, ukoliko bi brodovi imali zalihost sustava
propulzije i kormilarenja. U vremenskom periodu od 1974. do 1994. godine,
30% tankera većih nosivosti, izgubljeno je zbog kvara u strojarnici.
Zalihost brodskog porivnog stroja

Zbog neizbježnih kvarova glavnog porivnog stroja, koje će uzrokovati prestanak

brodskog pogona, te moguće velike štete, koje na kraju budu na teret klasifikacijskih i
osiguravajućih društava, ista uvode nove propise za zalihost porivnog uređaja broda.
Ti propisi međutim još nisu obavezujući, već služe samo kao preporuka brodarima.

Najveći registri koji su usvojili su pravilnike o zalihosti propulzije su:

- Det Norske Veritas (DNV), siječanj 1996. god.
- Registro Italiano Navale (RINA), siječanj 1996. god.
- American Bureau of Shipping (ABS), srpanj 1997. god.
- Lloyd’s Register of Shipping (LR), veljača 1999. god.
- Germanische Lloyd (GL), kolovoz 2000. god.
Germanische Lloyd novo pravilo 14 “Redundant Propulsion and
Steering Sistem”

a) Zalihost klase RP1 X%

Svaka se skupina razlikuje u ostatku raspoložive snage za poriv broda

nakon prestanka rada glavnog stroja. Posebnu pozornost dana je skupini
RP1 20%, koja predstavlja dvadesetpostotnu zalihost snage glavnog
porivnog stroja.

Sve tri skupine moraju zadovoljiti manevriranje broda u nevremenu.

Minimalna brzina broda mora biti u normalnim vremenskim uvjetima i u
području brzine od 7 čvorova, odnosno 50% od normalne brzine.
Germanische Lloyd novo pravilo 14 “Redundant Propulsion and
Steering Sistem”

a) Zalihost klase RP1 X%

Zalihost porivnog sustava mora biti sposobna pokretati brod pod navedenim uvjetima u
vremenskom periodu koji nije manji od 72 sata.

Brod može dobiti uporabnu dozvolu za zalihost klase RP1 X% ukoliko ima dva neovisna
porivna sustava. Ne zahtijeva se zalihost propulzora, osovine, reduktora i kormilarskog
sustava.

Predviđena je mogućnost izvedbe poriva s dva motora PM, koji su preko zupčanog
prijenosa G, vezani na jednu pogonsku osovinu brodskog vijka, te izvedbe s osovinskim
generatorom PTI kojeg pri prestanku rada motora može pokretati agregat.

Za uspješnu propulziju potrebno je imati posebnu spojku za odvajanje porivnog stroja od

osovine brodskog vijka. Sustav sa dva porivna motora obično daje zalihost snage od
50%, dok sustav s jednim porivom daje obično zalihost od 30% snage poriva.

Power Take In – dodatna snaga porivnog motora

Germanische Lloyd novo pravilo 14 “Redundant Propulsion and
Steering Sistem”

b) Zalihost klase RP2 X%

Skupina s oznakom RP2 X% predstavlja brodski strojni kompleks sa dva porivna motora i
dva osovinska voda, ili je ugrađen sustav sa jednim dizelskim motorom za normalnu
propulziju i jednom porivnom jedinicom tzv. W.J., koji djeluje na principu vodenog
ejektorskog tlaka i protoka. Propulzija sa vodenim protokom mora obuhvatiti pokretnu
sapnicu za usmjeravanje broda

W.J. – Water Jet – propulzija sa vodenom mlaznicom

Germanische Lloyd novo pravilo 14 “Redundant Propulsion and
Steering Sistem”

c) Zalihost klase RP3 X%

Najveću moguću redundanciju skupine RP3 X% dobiva brod, koji ima dva pasivna
porivna motora i dvija neovisna osovinska voda.

Sustav je sličan sustavu RP2 X%, no ovdje se zahtijeva nepropusnost pregrada

kormilarskog sustava i postojanost požarne pregrade klase A-60 po SOLAS konvenciji.
- Dva dizelska generatora i generator za nuždu,

- Tri dizelska generatora i generator za nuždu

Dva dizelska generatora i generator za nuždu i osovinski generator
Dva dizelska generatora i turbinski generator
Sustav energetskog postrojenja
Učestalosti kvarova brodskih motora

Baza podataka CIMAC, obuhvaća karakteristike kvarova na porivnim motorima i generiranju električne energije. Podaci su
sistematizirani po vrsti broda, tipu motora, promjeru cilindra, hodu stapa, brzini vrtnje, srednjem efektivnom tlaku u cilindru, vrsti
goriva, proizvođaču motora, starosti postrojenja i vrsti generatora. Zabilježene su vrste kvarova, datum kvara i broj radni sati,
prikazan je kratak opis i postupak sanacije od strane posade ili proizvođača opreme, te realizacija na dojavu kvara na uređaju.
Zabilježeni kvarovi, koji su se dogodili na motorima tijekom eksploatacije broda mogu se sistematizirat u jednu od deset osnovnih
komponenti sustava:glave motora, stap, ojnica i stapni prstenovi, košuljica cilindra s podmazivanjem, križna glava i ojnica, koljenasta
osovina, odrivni ležaj i uređaj za okretanje motora, regulator brzine vrtnje, sustav upućivanja motora s zrakom, ispušni ventili, sustav
goriva i turbopuhalo s podsustavima.
Bazom podataka je obuhvaćeno 826 dvotaktnih i četverotaktnih motora glavnih svjetskih proizvođača.
Sustav energetskog postrojenja

Pregled kvarova prema komponentama i sustavima motora

Sustav energetskog postrojenja

Sistematizacija kvarova prijavljenih Swedish Club-u od 1988. do 1997

Pregled kvarova energetskog postrojenja prema sustavima

Sustav energetskog postrojenja

Pregled kvarova prema komponentama motora

Sustav energetskog postrojenja

Klasifikacijska ustanova NK (Nipon Kaiji Kyokai) izvršila je, u vremenskom periodu od 1993 do 1998 godine vrlo
opsežno istraživanje na 300 brodova, na kojima je prijavljeno 499 većih kvarova, zbog kojih je brod ostao bez, ili
sa znatno reduciranim porivom. Kvarovi su klasificirani u jednu od osam grupa , a osobito veliki postotak otpada na
kvarove izazvane neadekvatnim održavanjem (53%).

Uzroci kvarova energetskog postrojenja

Sustav energetskog postrojenja

Odnos uzroka kvarova prema komponentama i sustavima

 Sustav energetskog postrojenja

Prosječni faktori emisije štetnih plinova i čvrstih čestica za sporohodne i srednjehodne motore

# kg/t goriva g/kWh

1 NOX 87* 57** 17* 12**

2 CO 7,4 1,6
3 HC 2,4 0,5
4 CO2 3170 660
5 SO2 20 x % S 4,2 x % S
6 čvrste 7,6*** 1.2**** 1,5*** 0,2****
čestice

* sporohodni ** srednjehodni
*** rezidualno gorivo **** destilatno gorivo
S – sadržaj sumpora u gorivu (% težinski)
Sustav energetskog postrojenja

Tablica 6. Specifićna emisija štetnih plinova u zavisnosti od opterećenja motora

# kg/t goriva 25 % MTS 50 % MTS 85 % MTS

1 NOX 88,5 79,6 68,3

2 CO 8,3 5,5 3,8
3 HC 2,85 2,33 1,92
4 CO2 3270 3200 3250
5 SO2 56,5 56,2 57,3
Sustav nastambi

ZRAK NASTAMBI

ZRAK

ČVRSTI OTPAD

OSTACI HRANE OSTALO

VODA CRNA

OTPADNA VODA SIVA

Izvori rizičnog utjecaja sustav nastambi

Sustav nastambi – mogući tretman otpada na putničkim brodovima

ODLAGALIŠTE ZA ODLAGALIŠTE ZA SPECIJALIZIRANO

PEPEO RECIKLAŽU ODLAGALIŠTE

NEPROPUSNE
SPALIONICA SPREMIŠTE
POSUDE
- KEMIKALIJE IZ FOTO
USITNJIVAČ DROBILICA KOMPAKTOR
LABORATORIJA
- BATERIJE
PAPIR & - SREDSTVA ZA SUHO
PLASTIKA LIMENKE KEMIJSKO ČIŠĆENJE
HRANA STAKLO - OTAPALA I BOJE

HOTELSKI I RESTORANSKI OPASNI

OTPADNA VODA ČVRSTI OTPAD

CRNA SIVA

- ZAHODI, IZLJEVI BOLNICE - UMIVAONICI, TUŠEVI, PRAONICA

- KUHINJA, SALON
- KONDENZAT KLIMA UREĐAJA

SPREMNI
TRETMAN SPREMNIK
K
SPECIJALIZIRANO ISPUŠTANJE
ODLAGALIŠTE VAN BRODA
Sustav tereta

IMO – preko 50% svih tereta koji se prevoze morem je štetno za okoliš

TEKUĆI TERET SIPKI TERET UKAPLJENI PLIN ŽIVOTINJE

PLINOVI TERETA

ZRAK

IZOLIRANI TERET

VODA
OSTACI TERETA NAKON PRANJA SPREMNIKA

TEKUĆI TERET SIPKI TERET ŽIVOTINJE

Izvori rizičnog djelovanja sustava tereta

Sustav balasta

VODA

RIBE GLJIVE BALASTNA VODA PRAŽIVOTINJE

BAKTERIJE ALGE OSTALI KRALJEŽNJACI VIRUSI

Mogući ispušteni organizmi u balastu broda

 Koji je rizik od ispuštenog vodenog balasta na okoliš?

2 10
1

Sj. pacif. zvjezdača Zebrasta dagnja Sj. američki rebraš

• Godišnje se u svijetu transportira 11 - 12 milijardi tona vodenog balasta.

• Preko 7000 organizama se prenosi vodenim balastom.
• Globalni utjecaj na svjetsku ekonomiju procjenjuje se na 10 milijardi Eura.

• Organizmi ispušteni vodenim balastom negativno djeluju na:

– ekologiju – uništavanje bioraznolikosti,
– ekonomiju – ribarstvo, obalna industrija, turizam,
– ljudsko zdravlje – unos toksina (alge koje apsorbiraju školjkaši).
 Zahtjevi koji se postavljaju prilikom odabira metode postupanja VB

POSTUPANJE VODENIM BALASTOM

• Sigurnost za brod i posadu broda

OBRADA U LUČKOM OBRADA NA

• Prihvatljivost za okoliš (kod nekih POSTROJENJU LUČKOJ BARŽI

metoda postiže se zadovoljavajuća

biološka efikasnost, ali obrađeni
ispušteni balast može štetno djelovati na
morski okoliš).
POSTUPANJE NA BRODU

• Potpuna biološka efikasnost koja

predstavlja stupanj inaktivacije,
odstranjivanja alohtonih organizama.
IZMJENA BALASTA OBRADA BALASTA

• Niži troškove (kapitalni i operativni)

SEKVENCIJSKI PRIMARNE METODE
• Primjenjivost na brodske uvjete
(kompatibilnost s postojećim brodskim
sustavima, jednostavnost rukovanja i
ISPIRANJEM SEKUNDARNE METODE

održavanja, kompleksnost izvedbe).

RAZRIJEĐIVANJEM KOMBINIRANE METODE
Da li je 95% efikasnost izmjene dovoljna ?

BALASTNA
PUMPA 1
ISKRCAJ
VAN BRODA

% efikasnost
BALASTNI TANKOVI Izmjenjen volumen
izmjene
balastnog tanka
balasta
KOLEKTOR BALASTA

1 63,2%
BALASTNA
PUMPA 2
2 86,5%

3 95%
USISNO TLAČNA LINIJA
ISKRCAJ
VAN BRODA
4 98,2%

Ovisnost efikasnosti izmjene vodenog balasta o broju

Metoda kontinuiranog ispiranja izmjena volumena balastnog tanka

• Uzorkovanje izmjenjenog balasta potvrđuje nakon 3 izmjene (efikasnost izmjene 95%

odnosno 5% zaostalog balasta) u tankovima je zaostalo 25% planktona.

• Volumetrijska efikasnost izmjene VB nije proporcionalna biološkoj efikasnosti.

• Primjer toksičnih planktona prosječne gustoće od 105 / l

• Oko 40% proizvede ciste → 40 000 cisti /l,
• 60 000 m3 balasta → 2,4 ·1012 cisti,
• kod biološke efikasnosti 95 % u balastu ostaje 1,2·1010 cisti;
• dovoljno je 1000 cisti za formiranje kolonije
Metode obrade vodenog balasta

• Toplinske metode mogu biti

primjenjive na brodove s relativno
dužim putovanjima (preko 10 dana) ili
na tankerima za prijevoz sirove nafte.
OBRADA VODENOG BALASTA

• Mehaničke optimalne u prvom stupnju

PRIMARNE METODE OBRADE SEKUNDARNE METODE OBRADE obrade jer eliminiraju veće organizme.
MEHANIČKE METODE FIZIKALNE METODE KEMIJSKE METODE

• Kemijske metode iako biološki efikasne

FILTRACIJA
UV - ZRAČENJE KLORIRANJE
štetne su po morski okoliš.
HIDROCIKLONSKA
SEPARACIJA
ULTRAZVUK OZONIZACIJA

CENTRIFUGALNA MAGNETSKE DEOKSIDACIJA • Kombiniranim metodama postiže se

SEPARACIJA
TOPLINSKE PREMAZI
najveća biološka efikasnost.
TANKOVA
PULSIRAJUĆA
PLAZMA

KOMBINIRANE METODE

HIDROCIKLONSKA
UV - ZRAČENJE
SEPARACIJA

FILTRACIJA UV - ZRAČENJE

Podjela metoda obrade vodenog balasta

Sustav trupa

ABRAZIVNA ZAŠTITNE
SREDSTVA PREVLAKE

GRADNJA BRODA I ODRŽAVANJE

EKSPLOATACIJA BRODA

BIOCIDNE PREVLAKE ŠTETNI MORSKI ORGANIZMI

NA BAZI BAKRA SAKUPLJANJE VODE OBRAŠTANJE

NA BAZI KOSITRA
PALUBA SPREMNICI PODVODNI
OTVORI
OSTALE
LANČANIK
TRUP PROPELER

Rizik onečišćenja okoliša trupom broda

Štetne tvari sustava trupa broda

izvana
EKSTRAKCIJA OTAPALIMA
iznutra
ZRAČENJE

APSORPCIJA

MEMBRANSKO FILTRIRANJE
Zone zaštite trupa broda

Tretman biocidnih prevlaka pri odstranjivanju

Buka sustava trupa broda

ZRAK

HIDRODINAMIČKA BUKA

BUKA PROPULZORA BUKA TRUPA

ZUJANJE REZONANCIJA TRUPA I KAVITACIJA NA

PROPELERA PROPELERA OTVORIMA
BUKA STRUJANJA REZONANCIJA INDUCIRANA VODA
FLUIDA UZ PROPELER STRUJANJEM
BUKA TURBULENTNOG
BUKA PRED KAVITACIJE
STRUJANJA
BUKA KAVITACIJE

Izvori brodske hidrodinamičke buke

Raščlamba faktora koji utječu na procjenu ekoloških rizika broda

ulaz u sustav
EKOLOŠKI RIZIČNE STRUKTURE

Tehnički
IZVJESNI
faktor
DOGAĐAJ
Operativni
faktor
Ljudski
faktor MOGUĆI
DOGAĐAJ
Normizacijski
faktor

ONEČIŠĆIVAĆI OKOLIŠA
izlaz u okoliš

Temeljni faktori brodskog ekološkog rizika

Pri analizi ekološkog rizika bitno je odijeliti ekološku opasnost planiranog procesa kod kojeg je
onečišćenje okoliša izvjestan događaj i nepredviđenog mogućeg događaja koji se može ali i ne
mora ostvariti
Raščlamba faktora koji utječu na ekološki rizik broda

TF TEHNIČKI FAKTOR
stp Faktor tipa broda
sst Faktor strukture trupa
smn Faktor brodskih strojeva
seq Faktor brodske opreme
sma Faktor održavanja broda
OF OPERATIVNI FAKTOR
arr Faktor broda u dolasku
dept Faktor broda na odlasku
cgo Faktor broda u teretu
bal Faktor broda u balastu
cgbl Faktor broda u teretu & balastu
slfl Faktor punog opterećenja
slll Faktor djelomićnog opterećenja
mano Faktor stanja manevra
port Faktor lučkog pogona
ld/ul Faktor ukrcaja/iskrcaja
was Faktor pranja teretnih spremnika
ocn Faktor slobodne plovidbe
anc Faktor usidrenog broda
doc Faktor broda u doku
dam Faktor oštećenog broda
sun Faktor potopljenog broda
zon Faktor zone plovidbe
atm Faktor vremenskih uvjeta
HF LJUDSKI FAKTOR
deck Faktor časnika palube
eng Faktor časnika stroja
crw Faktor posade broda
pilot Faktor lučkog pilota
shor Faktor lučkog osoblja
man Faktor managementa tvrtke
NF NORMIZACIJSKI FAKTOR
deck Faktor normi IMO-a
eng Faktor normi registra brodova
int Faktor ostalih međunarodnih normi
dom Faktor ostalih domaćih normi
Glavni utjecaji na slučajne ekološki rizične događaje
Istraživanje Analiza značajnijih odštetnih zahtjeva – desetogodišnji trendovi u pomorskim rizicima
Uzorak od 5000 brodova, uzimaju se u obzir odštetni zahtjevi koji prelaze 100 000 USA $
P&I Report, London 2000

• Kategorije pomorskog rizika s obzirom na vrijednost • Kategorije pomorskog rizika s obzirom na broj
odštetnih zahtjeva odštetnih zahtjeva

7% 11% 8% 8%
9%
20%
16%
5%
30%

19%
27% 40%

sudar imovina onečišćenje teret povrede ostalo

Odnos ekološko rizičnih događaja i ukupnih rizičnih događaja s
obzirom na uzroke

35

30

25

20

15

10

Zahtjevi za odštetma za onečišćenje okoliša

Ukupni odštetni zahtjevi
Sklonost rizičnim događajima prema tipovima brodova

35
30
25
20
15
10
5
0 ki
ri

ki

o
hi
i

ni

bn
ći
ut

ne

R
ijs

ič
Su

đe
ku
as

kr

o-
tn
ej

la
Te
R

ps
Pu

R
nt

Ke

H
Ko

O
Učestalost odštetnih zahtjeva Udio u strukturi flote
Učestalost rizičnih događaja prema tipovima brodova

100

80

60

40

20

0
Tekući Kemijski Hlađeni Kontejner Rasuti Putnički Suhi Opskrbni

Onečišćenje Ostalo Imovina Sudar Osobe Teret

Udio u nastaloj šteti prema tipovima brodova

100

80

60

40

20

0
Tekući Kemijski Hlađeni Kontejner Rasuti Putnički Suhi Opskrbni

Onečišćenje Ostalo Imovina Sudar Osobe Teret

Starost pojedinih brodova ispitanog rizičnog uzorka

45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Tekući Kemijski Hlađeni Kontejner Rasuti Putnički Suhi Opskrbni

0-4 godine 5-9 godina 10-14 godina 15-19 godina 20-24 godine 25+ godina
Brodovi za prijevoz nafte i prerađevina
Usporedba najčešćih uzroka pogrešaka na tankerima

30

25

20

15
10

0
t i
ada ube roja ilo nala ema jev oda talo
s al st P
m
i
pr Stro a b
r s
Po c i p ic i te
r O r
O
s ni as n lje k tu
Č
a Č
so
b
Stru
O

Tankeri Ostali brodovi

Godišnji broj izljeva sirove nafte u tonama

120
100
80
60
40
20
0

7 - 700 > 700

Glavne okolnosti pri izljevanju nafte/prerađevina u more

> 700 tona 7 - 700 tona < 7 tona

3000

2500
2000

1500

1000

500

0
Ukrcaj/Iskrcaj Ostale operacije Nasukanja Požar/Eksplozija
tereta s teretom
Greška broda

• Greška broda – greška trupa, strojeva, opreme

2%
8%% 5%

7%

Pod greškom broda smatra se greška strukture

broda, greška svih strojeva, svih brodskih
24% sustava i cjelokupne ugrađene opreme.
54%

sudar imovina onečišćenje

teret povrede ostalo

Utjecaj greške broda na 5 osnovnih kategorija rizika

Greška broda

• Greške broda kroz promatrano razdoblje od 10 godina opadaju

• Izrazito povoljan trend je kod tankera nakon 1990 g.

35
30
25
20
15
10
5
0
87 88 89 90 91 92 93 94 95 96

rasuti teret suhi teret tekući teret

hlađeni tereti kontejneri putnički
ro-ro opskrbni kemikalije

Godišnja raspodjela greške broda prema tipovima tereta

Greška broda

• Tri najrizičnije skupine brodova – brodovi za rasute terete, suhe terete i tankeri

25

20

15

10

0
i i t i i i i l
sut ner ere ičk en bn ker rce -ro
ra t ej hi t utn lađ skr tan pa ro
n u p h p
ko s o

Raspodjela strukturne greške broda prema tipovima brodova

u promatranom desetogodišnjem periodu
Ljudska greška – struktura prema posadi

• Najčešći razlozi su umor, neiskustvo, nedovoljna naobrazba i izobrazba, motivacija za rad, nedovoljna lojalnost
tvrtki, neprimjeren odnos managementa tvrtke, slabo poznavanje jezika...

25

20

15
10

5
0
87 88 89 90 91 92 93 94 95 96

časnik palube časnik stroja niža

posada

Desetogodišnji trendovi greški časnika palube, časnika stroja i posade broda

Ljudska greška – tipovi brodova

• Prvi puta u podatcima se pojavljuju brodovi za prijevoz ukapljenih plinova

25

20

15

10

0
i i i i i l i
s ut uhi uć ner ov ič k BO rbn ik a -Ro en
a S k j lin n O s k em Ro lađ
R Te nte i p Put p K H
o
K lje n O
p
ka
U
Ljudska greška

Učestalost ljudske greške na pojedinim tipovima brodova

Ljudska greška – desetogodišnji trendovi

• Prvi puta u podatcima se pojavljuju brodovi za prijevoz ukapljenih plinova

25

20
15

10
5

87 88 89 90 91 92 93 94 95 96
rasuti teret suhi teret tekući teret
hlađeni tereti kontejneri

Desetogodišnji trendovi greške brodske posade na različitim tipovima tereta

Slučajni rizični događaji – udio luka

• Najfrekventnije svjetske luke uz koje su tankerski terminali ne pokazuju sklonost pojavljivanju značajnijeg rizičnog
događaja
• Ekološki rizični događaji ne ovise o gustoći prometa u pojedinim lukama

4
3,5
3
2,5
2
1,5
1
0,5
0
am

on

e
n

an

or
pe

st
rd

ap
rle
ou
er
te

ng
O
tw

H
ot

Si
R

ew
An

Udio ekološki rizičnih događaja u najvećim svjetskim lukama

Slučajni rizični događaji – udio država u broju

• Ekološko rizični događaji javljaju se u operativnim stanjima broda koji nije u luci

15

10

0
a

ka
lija
ev UK

m il
n

ija

na
SA

a
sk

N raz
iz apa

ej
lg

ač
Ita

Ki
U

em

or
Be

B
J

.K
oz

je
Sj
N

Udio pojedinih država u broju ekološko rizičnih događaja

Slučajni rizični događaji – udio država u šteti

• Italija i Sj. Koreja su ekološki incidentne zemlje sa zamjetnim brojem incidenata uz razmjerno visoke štete

10000
8000
6000
4000
2000
0
n a ja K a a a a
SA pa s k tali U reja lgij tina alija Kin ač k rč k
U J a em I e n r
z . Ko B rge us t jem G
o v A A N
iz e
N Sj

Udio pojedinih država u šteti od ekološko rizičnih događaja u USD (000)

Najveće nesreće tankera u povijesti

• Položaj kruga određuje mjesto nesreće a promjer kruga proporcionalan je količini ispuštene nafte

Najveće nesreće dešavaju se uz tankerske plovne puteve

Hvala na pozornosti