Professional Documents
Culture Documents
8 MoCA Upustvo
8 MoCA Upustvo
Montrealska procena kognicije {MoCA) je osmiSljena kao brzo sredstvo pfocene blaZih poremeiaja kognicije.
Njome se ocenjuju slede6i kognitivni dorneni: painja i koncentracija, izwsne funkcije, memorija, jezik,
vizuelno-konstrukcione sposobnosti, pojmovno mi5ljenje, radunanje i orijentacija. Za test je potrebno oko 10 minuta.
Ukupan moguii rezultat je 30 poena; rezultat od26 i viSe poena smatra se normalnim.
l. Naizmenidno povezivanie:
Nadin testiranja: ispitivad kaZe ispitaniku: ,J,{acrtajte liniju tako da ide od broja prema slovu uzlaznim redom.
Poinite ovde.[pokaZite na (1)] i nautajte liniju od 1 do A, zatim do 2 i tako redom. Zavriite ovde fttokalite na (E)1."
Bodovan-ie.: dodelite jedan poen ako ispitanik uspe5no nacrta sledeii niz: !-A-2-B-3-C-4-D-5-E, bez povladenja
linija koje se seku. Gre5ka u bilo kom delu ovog testa koju ispitanik odmah sam ne ispravi donosi 0 poena.
4. Imenovanie:
Nadin testiranja: podev5i s leve strane, pokaZite na svaki od crteia i recite: ,,R.ecite mi kako se zove ovct
iivotinja.
5..lVlemoriia:
Nadin testira4ia.: ispitivad dita 5 reii sa spiska brzinom od jedne redi u sekundi, uz slede6e uputstvo: ,,Ovo je
testpamtenja. Proiilatu vam spisak reii koje tete morati da zapamtite i kasnije da ponovite. Sluiajte pailjivo. Kad
zavriim, recite mi ito vifle reii koje ste zapamtili. Redosled kojim tete reti zapamtene reii nije vaian. " OmaEite
svaku red koje se ispitanik seti tokom ovog prvog pokuSaja u prostoru kojije za to predviden. Kada ispitanik pokaZe
da je zavrSio (tj. prisetio se svih redi), ili se ne moZe setiti viSe re6i, proditajte isti spisak jo5 jednom, uz ovo uputstvo:
,,Sada tu vam proiitati isti spisak jo! jednam. Probajte da zapamtite i da mi kaiete ito viie reii, uktjuiujuti i one
reii koiih ste se setili prvi put." Oznatite svaku red koje se ispitanik seti pri ovom drugom pokuSaju u prostor kojije
za to predviifen.
Nakon drugog poku5aja recite ispitaniku da 6e kasnije biti potrebno jo5 jednom da ponovi iste redi: ,,Na krajrt
testiranja pitaiu vas da ponovite iste ove reiijoi jedanput."
6. PaZnia:
Ponavljanje brojeva redom kojim su inedeni: Nadin testiranj4: dajte slede6u instrukciju: ,,Sada tu vam reti
neke broieve, a kad zat'riim, vi tete ih ponoviti istim redom kojim ste ih iuli. " Proditajte niz od pet brojeva brzinom
odjednog broja u sekundi.
Ponavljanje brojeva obrnutim redom: Nadin testiranja: dajte sledeiu instrukciju: ,,Sada tu vam reti joi neke
brojeve, a kad zavriim, vi tete ih ponoviti .obrnutim.redom. " Proditajte niz od tri broja brzinom od jednog broja
u sekundi.
Bodovanje.: dodelitejedan poen za svaki ispravno ponovljeni niz brojeva, (pazite: isprarmo ponovljeni niz kod
. ponavljanja obrnutim redom jeste 2-4-7).
.Visilancija: Nadin testirania: ispitivad dita niz slova brzinom od jednog slova u sekundi, nakon davanja sledece
instrukcije: ,,Sada tu proiilali niz slova. Svaki put kad iujete slovo A, lupnite jedanput rukom. Ako proiitam neko
drugo slovo, nemoile lupnuli rukom. "
Bodovanie.: dodelite jedan poen ako nema greSaka ili ako ima samo jedna greska (greska je ako ispitanik lupne
na pogreino.slovo ili ako propusti da lupne rukom kad duje A).
Uzastopgo oduziman-ie po 7: Nadin testiranja": ispitivad daje sledeiu instrukciju: ,,Sada 6u vas zamoliti da
raiunate tako ito iele od 100 oduzeti sedam, onda od dobijenog rezultqta oduzmite sedam, i lako redom oduzimajte
po sedam dokvqm ne kaiem da slanete. " Ponovite instrukciju joS jednom ako je potreb-no.
.Bodovar{e.: Na ovom testu mogu se dodeliti 3 poena. Dodelite 0 poetra ako nema tadnih rezultata, I poen za I
tadan rezultat oduzimanja, 2 poena za dva do tri ta6na rczultata, i 3 poena zadetin do pet tadnih rezultata. Uradunajte
svako taIno oduzimanje po 7 podevSi od broja 100. Svako oduzimanje se procenjuje nezavisno od tadnosti ostalih
rezultata oduzimanja, tj. ako ispitanik odgovori pogre5no jednom, a onda nastavi da tadno oduzima po 7, dodelite
poen za svaki talan rezultat. Npr. ispitanik moZe redi ,,92'85-78-71-64", gde je rezultat ,,92" netalan, ali su svi ostali
rezultati oduzimanja po 7 tadni^ Toje ondajedna greSka i broj poenaje 3.
7. .Ponavlianie reienice.:
Nadin ibstirania: ispitivad daje sledeiu instrukciju: ,,Sada tu protirafi jBdnu reienicu. Ponovite je za mnom,
laino onako kako sam je izgovorio/Ja fpauza]: Ja znam samo to da je danas Jovan na redu da pomaie." Nakan
odgovora, recite'. ,,Sada tu vam proiitati drugu reienicu. Ponovite je za mnom.taCno onako kako je ja budem
izgovorio/-la. [pauza] Matha se uvek krila ispod kauda kad su psi bili u sobi."
8. .Verbalna fluentnost
Nadin testiraAia: Ispitivad daje slededu instrukciju: ,,Recite mi koliko godviie moiete reii kaje poiinju na
odredeno slovo koje lu vam uskoro reci. Moiete reci koju god vrstu reCi'ielite osim vlastitih imenica (kao ito su
Petai ili Beograd), brojeva, ili reii koje poiinju istim glasom, ali imaju drugaiiji zavrietak, kao ito su ljubav,
ljubavnik, ljubiti. Nakon jednog minuta traiitu da stanete. Jeste li spremni? fPauza] Sada mi recite sve reii na F
kojih se moiete setiti" fuIerite tadno 60 sekundi.] Stanite."
Bodovanie.: Dodelite jedan poen ako se ispitanik seti l l ili viSe redi za 60 sekundi . Zabelelite sve ispitanikove
odgovore na dnu ili na marginama testa.
9. .Apstrahovanie:
Nadin testiranja: ispitivad pita ispitanika da objasni Sta je zajednidko pojedinom paru redi, podev5i od primera:
,, Recite mi po iemu su banana i pomorandia sliine. " Ako ispitanik ne odgovori tadno, onda kaZite
jo5 jednom:
"Recite mi na koji su joi naiin te dve stvari sliine"" Ako ispitanik ne odgovori taEna (voie), recite: ,,Da, a lakoile su
i vate." Nemojte davati nikakve dodatne instrukcije ili objaSnjenja.
Nakon probnog pokulaja, recite: ,,Sada mi kaiite po iemu su voz i bicikl sliini. " Nakon odgovora, recite:
,,Sada mi kaiite po demu su lenjir i sal sliini, " Nemojte davati nikakve dodatne instrukcije ili podsetnike.
Bod.ovanje.: Samo se posiednja dva para boduju. Dodelite I poen za svaki tadan odgovor. Sledeii odgovori su
prihvatljivi:
Voz-bicikl = prevozna sredsWa, sredstva za transport, njima se putuje.
Lenjir-sat: merna sredstva, koriste se za merenje.
Slededi odgovori nisu prihvatljivi: Voz-bicikl = imaju todkove; Lenjir-sat = imaju brojeve.
Bodovanie: Dodelite I poen za svaku rei koje se ispitanik seti sam bez ikakvoe podsedania.
.0pciono:
Nakon testa odgoilenog prise6anja bez podsetnika, dajte ispitaniku podsetnik u vidu semantidke kategorije za svaku red
koje se nije mogao setiti. Omadite (r/) u prostoru koji je za to predvitlen svaku red koje se ispitanik setio uz porno6
podsetnika za kategoriju ili uz ponroi vi5estrukog izbora. Ispitajte na ovaj naEin sve redi kojih se ispitanik nije mogao
spontano setiti. Ako se ispitanik ne seti neke redi uz pomo6 podsetnika kategorije, poku5ajte vi5estruki izbor, koriste6i
se na primer slededim instrukcijama: ,,Koja od sledecih reii mislile da je bila'na listi, NOS, LICE, ili IIUKA? "
Upotrebite slede6e podsetnike za kategoriju i/ ili viSestruki izbor za svaku red:
LICE: podsetnik katesorije: deo tela .viSestruki izbor.: nos".lice, ruka
SOMOT: .podsetnik katgeoriie: vrsta tkanine .viSestruki izbor.: dZins, pamuk, somot
CRKVA: .podsetnik kategoriie: vrsta zgrade .vi5estruki izbor.: crkv4 SkolA bolnica
ZUMBUL: nodsetnik kateeoriie: vrstacveia .vi5estruki izbor.: ruZa, zumbul, ljiljan
CRVEN: .podsetnik kateeoriie.: boja .viSestruki izbor.: crven, plavo zelen
Bodovanie.: Bez poena za reii kojih se ispitanik prisetio uz pomod podsetnika.
Podsetnik se koristi samo u klinidke swhe i moZe pruZiti tumadu testa dodatne informacije o tipu porerne6aja
memorije. Kod poremeiaja memorije izazvanih neuspe5nim prisedanjem, pamdenje se moZe poboljdati upotrebom
podsetuiika. Na porcmecaje memorije izazvane neuspe5nirn kodilanjem, ne moZe se uticati podsetnicima.
Bodovanje.: Dodelite jedan poen za svaki tadan odgovor. Ispitanik mora navesti tadan datum i tadno mesto (ime
bolnice, klinike, ordinacije). Poeni se ne dodeljuju ako ispitanik pogreli zajedan dan kod dana i datuma.
UKUPAN REZULTAT.: Saberite sve rezultate upisane na desnoj sbani testa. Dodajte jedan poen ako ispitanik ima
12 ili manje godina formalnog obrazovanja. Moguii maksimalan broj poenaje 30. Rezultat od26 i viSe smatra se
normalnim.
.lFP
lD posete {skrining, podetna, br. nedelje, rani prekid, nezakazana} Broi ispitanika
MoCA
IME:
ffISNTRHALSKA PRfrCHhIA KOGNICIJ f; 0brarsvanje: Eatum rsdenja:
MONTRHAL COG f{l T1VE A$SH$SM HNT {lttlt}CA} Pul: EATUM:
precrtajte l{acrt4lte SA1 (yedanaest i deset)
kocku {3 poenai
ffi
Kraj
ffi
Fof etak
il tl tl il
Oblitr Brojevi Kazaljko
Proeitsjtebrojevesaepiska(llspitaniktrebadaihponoviredomkojimsuproaitsnitl2lSS4
broj/sek.). lspitaniktreba da ih ponovi obrnutim redom t I 7 4 2 t2
Frolitajts slova sa spiska. lspltsniktreba da lupr'ie rul{$m svaki put kaci euJ€ slovo A. Bez poenaza rezultst: 2 greske. !1
I
]FBACMNAAJKLBAFAKDEAAAJAMOFAAB
Uzastopnoocluzrmanlepo7pofevgiodl00. tlg3 I186 t179 l)72 t165
l4
4 ili S tairrih r*zultata: 3 p., 2rti 3taens 2p,,1 tacan. I p., Dtaenih. 0 p IJ
G,i Z.Nasreddine ME! Verzija 7. i $tvlf$f "m oc atest"org Normalan rezuttat a 26/30 UKUPNO /3l]
$trana 1. od 1