Mašinski Materijali - I Razred - Pripreme - Bravar

PU Centar za obrazovanje odraslih
GRAČANICA
PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Školska godina
Datum
Prezime i ime predavača Mr. Edhem Numanović, profesor
Predmet Mašinski materijali

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Definicija i podjela mašinskih materijala, Značaj mašinskih
Nastavna jedinica
materijala
Tip sata Upoznavanje sa novom nastavnom jedinicom
Sat broj 1i2
Dužina trajanja 2 nastavna sata po 45 minuta
Upoznavanje učenika sa glavnim osnovama iz oblasti mašinskih

Cilj nastavne jedinice
materijala
Razvijanje radne discipline, urednosti, tačnosti. Razvijanje vještine
Odgojni
usmene i pismene komunikacije
Ciljevi Usvajanje novih znanja o osnovama mašinskih materijala koji se
Obrazovni
časa koriste u mašinstvu
Primjena usvojenih znanja u budućem radu i susretanju sa osnovnim
Funkcionalni
mašinskim materijalima koji se koriste u mašinstvu
Oblici rada Grupni, frontalni i individualni oblik rada
Demonstracije, praktičnih radova, crtanja, pisanja, čitanja, razgovora,
Nastavne metode
usmenog i izlaganja
Udžbenik Mašinski materijali, audio vizuelna sredstva, projektor,
Nastavna sredstva i pomagala
tabla, crteži, pribor za crtanje
STRUKTURA NASTAVNOG SATA

Emapa časa Oblik rada Trajanje
Uvodni dio časa Grupni, frontalni, individualni Oko 5 min
Centralni dio časa Grupni, frontalni, individualni Oko 35 min
Završni dio časa Grupni, frontalni, individualni Oko 5 min
TOK NASTAVNOG SATA

Uvodni dio nastavnog sata
Aktivnosti učenika Aktivnosti nastavnika
Priprema za novu nastavnu jedinicu, učenici vrše Da bi se polaznici motivisali, odnosno pripremili za
pripreme i uz razgovor sa nastavnikom i kraću rad i novu nastavnu jedinku, putem frontalne metode
diskusiju dolaze do nove nastavne jedinice pravimo blagi uvod u predmet kroz životne primjere,
odnosno ono što bi učenicima moglo poslužiti kao
dobar uvod za dalji rad
Centralni dio nastavnog sata

Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, ¸Upoznavanje učenika sa novim predmetom i novom
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri nastavnom jedinicom a koja se odnosi na mašinske
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju materijale, osnovne pojmove o mašinskim
materijalima, njihovom podjelom, primjenom i
pozitivnu radnu atmosferu i usvajaju gradivo koje
osobinama mašinskih materijala. Sve putem
im se prezentira. Na nejasnoće traže konkretne prezentacije predstaviti učenicima i detaljno pojasniti,
odgovore, međusobno komentarišu gradivo, iznose zajedno sa njima otvoriti diskusiju o predmetu.
zajedničke zaključke
Završni dio nastavnog sata
Svojim komentarima pokazuju zapažanja sa časa, Kratak osvrt na prijeđeno gradivo uz najavu nove
prave komparacije znanja prije predavanja i posle nastavne jedinke kroz sistematizaciju urađenog
predavanja, te na osnovu toga procjenjuju usvojeno sadržaja. Kratak uvod u novu nastavnu jedinku koja će
se raditi na slijedećem nastavnom satu.
znanje.
Skica table
MATERIJALI KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U MAŠINSTVU MEHANIČKE OSOBINE

Da bismo sistematski prouĉili materijale koji se upotrebljavaju u To je najvažnija grupa osobina metala i njihovih legura, pa ćemo se na
mašinstvu, podijelićemo ih u tri grupe: njima najviše izadržati. Usljed djejstva spoljašnjih sila na mašine ili
metali i legure njihove dijelove, može doći dodeforrnacije, lomova mašina iIi njihovih
nemetalni materijali dijelova i do rušenja objekata. Da ne bi došlo do štetnih deformacija,
voda, gorivo i mazivo lomova i rušenja, treba na prvom mjestu poznavati osobine materijala
Metali i njihove legure su najvažniji materijal u metalskoj uopšte, a posebno dobro poznavati mehaniĉke osobine,da bi se, u
industriji.Proizvode se u ogrornne koliĉinama. svakorn pojedinom sluĉaju, za određeni mašinski dio mogao izabrati
odgovarajući materijal.
OSOBINE MATERIJALA Najvažnije mehaniĉke osobine metalnih materijala su:
Osobine materijala mogu se grupisati u 5 sljedećih grupa: čvrstoća,
fiziĉke osobine, tvrdoća,
hemijske osobine, elastĉnost,
mehaničke osobine, žilavost i krtost,
tehnološke osobine, plastiĉnost,
ostale osobine. istegljivost,
otpornost protiv trenja.
Napomene, zapažanja nakon nastavnog sata
Samoevaluacija nastavnog sata
______________________ Mr. Edhem Numanović,

_____________________
Pripremu pregledao/la Pripremu izradioprof.
GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Nastavna jedinica Fizičke osobine mašinskih materijala, Hemijske osobine materijala
Sat broj 3i4

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA

Ponavljanje gradiva sa prethodnog predavanja, Napraviti kratku analizu učenih sadržaja, te učenike
priprema za novu nastavnu jedinicu usmjeriti na novu nastavnu jedinicu povezujući je sa
prijeđenim gradivom, te napraviti komparaciju sa
urađenim lekcijama, najaviti novu nastavnu jedinicu

Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Kako smo na prethodnom satu pojasnili osnovne
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri mašinske materijale, nastavljamo sa pojašnjivanjem
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju osnovnih osobina mašinskih materijala. Navodimo
osnovne osobine mašinskih materijala, detaljno ih
pojašnjavamo, pravimo komparaciju između njih i
im se prezentira. Samokritički daju procjenu navodimo mjesto i način upotrebe od određene grupe
usvojenog gradiva, materijala, gdje i kako se koriste.
Svojim komentarima pokazuju zapažanja sa časa, Kratak osvrt i kratka analiza izloženog gradiva zajedno
prave komparacije znanja prije predavanja i posle sa učenicima uvažavajući njihova mišljenja i iznesene
predavanja, te na osnovu toga procjenjuju usvojeno komentare kao uvod za novu nastavnu jedinku za
naredni nastavni sat.
znanje. Komentarišu između sebe o naučenom
gradivu, daju prijedloge i sugestije za naredni čas.
Skica table
MEHANIČKE OSOBINE
To je najvažnija grupa osobina metala i njihovih legura, pa ćemo TEHNOLOŠKE OSOBINE MATERIJALA
se na njima najviše izadržati. Usljed djejstva spoljašnjih sila na Po svojoj suštini, tehnološke osobine bi se mogle ubrojati u
mašine ili njihove dijelove, može doći dodeforrnacije, lomova mehaniĉke osobine. No,budući da ih ima vrlo mnogo i da su vrlo
mašina iIi njihovih dijelova i do rušenja objekata. Da ne bi došlo do važne, naroĉito za metalne materijale, uobiĉajeno je da ih
štetnih deformacija, lomova i rušenja, treba na prvom mjestu tretiramo kao posebnu grupu osobina.
poznavati osobine materijala uopšte, a posebno dobro poznavati One se mogu grupisatj u sledeće tri grupe:
mehaniĉke osobine,da bi se, u svakorn pojedinom sluĉaju, za - Osobine vezane za preradu oblikovanjem u vrućem stanju;
određeni mašinski dio mogao izabrati odgovarajući materijal. - Osobine vezane za preradu obljkovanjem u hladnom stanju;
Najvažnije mehaniĉke osobine metalnih materijala su: - Osobine vezane za obradu skidanjem strugotine.
čvrstoća, OSTALE OSOBINE MATERIJALA
tvrdoća, Ovdje spominjemo prvo strukturne osobine metalnih
elastĉnost, materijala.Struktura metala može da bude razliĉita: Iistasta
žilavost i krtost, (prugasta),zrnasta, vlaknasta itd. Važni su takođe hemijski sastav,
plastiĉnost, veliĉina i raspored kristala, zatim prisustvo raznih neĉistoća -
istegljivost, primjesa u strukturi (npr.prisustvo surmpora i fosfora u ĉeIiku),
otpornost protiv trenja. prisustvo raznih greški u strukturi (grude u odlivcima idr.) itd.

_____________________
GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Mehaničke osobine materijala, Osobine mašinskih materijala.
Nastavna jedinica
Statička i dinamička čvrstoća
Sat broj 5i6

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA

Aktivnosti učenika usmjerene na novu nastavnu Napraviti kratku analizu učenih sadržaja, te učenike
jedinku, kratka analiza učenih sadržaja, usmjeriti na novu nastavnu jedinicu povezujući je sa
prijeđenim gradivom

Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Amorfni i kristalni materijali, proces kristalizovanja,
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri tipovi kristalnih rešetki su elementi koji se obrađuju
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju ovaj nastavni sat. Obraditi osnovne termine, šta je
kristalizacija na koji način se vrši kristalizavija koje su
njene kvalitete i osobine, kako se dijele dobijeni
im se prezentira. U razredu vlada veoma dobra kristali, zatim pojasniti tipove kristalnih rešetki koje
radna atmosfera. nastaju kristalizacijom, kako se dijele.

Svojim komentarima pokazuju zapažanja sa časa, Kratak osvrt i kratka analiza izloženog gradiva kao
prave komparacije znanja prije predavanja i posle uvod za novu nastavnu jedinku za naredni nastavni sat.
predavanja, te na osnovu toga procjenjuju usvojeno
znanje, te daju konkretne odgovore na postavljena
pitanja
Skica table
STRUKTURA METALA- KRISTALIZACIJA- KRISTALNE REŠETKE Prostorno centrirana kubna rešetka ima devet atoma, u svakom
uglu po jedan i jedan u središtu kocke.
Kod gasova teĉnosti i amorfnih ĉvrstih materijala atomi su Površinski centrirana kuba rešetka ima 14 atoma šest
razmješteni bez ikakvog reda tj. haotiĉno dok kod metala i legura raspoređeno na presjeku dijagonala ploha kocke a osam na
u ĉvrstom stanju atomi su pravilno raspoređeni u kristalnim i rogovima kocke.
prostornim rešetkama raznih oblika.Najveći broj metala Heksagonalna rešetka ima sedamnaest atoma raspoređenih: po
kristališe u tri kristalne rešetke, i to: rogovima 12, dva na presjeku dijagonala baza i tri u središtu
prostorno centrirana kubna rešetka,slika (a) heksaedra.
površinski centrirana. kubna rešetka(b) Prostorno centriranu kubnu rešetku ima najveći broj metala kao:
heksagonalna rešetka (baza šestostrana prizma)(c).  -Fe,  -Fe, W, V,Li, Na, K itd .
Površinski centriranu kubna rešetka ima oko 15 metala :  -Fe, AI ,
Cu, Ni, Pb, Pt, Au,Ag i dr.
Heksagonalnu rešetku i ma takođe oko petnaest metala, kao: -
kobalt, Mg, Be, Zn, Ti i dr.

_____________________
GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Nastavna jedinica Mehanička ispitivanja materijala, Mehaničke osobine materijala
Sat broj 7i8

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA

Aktivnosti učenika usmjerene na dopunu znanja iz Napraviti kratku analizu učenih sadržaja, te učenike
prethodnih lekcija, povezivanje sa urađenim usmjeriti na novu nastavnu jedinicu povezujući je sa
gradivom i priprema za novu nastavnu jedinicu prijeđenim gradivom

Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Dolazak do slijedeće oblasti koja je mnogo
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri pristupačnija učenicima, daje nam mogućnost slobode
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju konverzacije. Oblast je vezana za proces dobivanja
željeza, proces visoke peći, dobijanje sirovog željeza i
pozitivnu radnu atmosferu i usvajaju gradivo koje legura od željeza. Sve to pojasniti detaljno učenicima i
im se prezentira. U razredu vlada veoma dobra na slajdovima prikazati visoku peć i njene glavne
radna atmosfera. Na nepoznanice u radu traže karakteristike kao i sam proces dobivanja željeza
pojašnjenja, dopunjuju se međusobno.

Svojim komentarima pokazuju zapažanja sa časa, Napraviti kratku analizu rada sa časa, zatim kroz tu
prave komparacije znanja prije predavanja i posle analizu napraviti uvod u novu nastavnu jedinicu koja
predavanja, te na osnovu toga procjenjuju usvojeno učenike očekuje na narednom času.
znanje, te daju konkretne odgovore na postavljena
pitanja
Skica table
POSTUPCI DOBIJANJA METALA LEGURA ŽELJEZO-UGLJENIK.
U prirodi se ĉisti metali nalaze relativno rijetko i to u srazmjerno Ferit je struktura Fe, gdje se Fe nalazi u obliku čistih kristala Fe iIi u
malim koliĉinama. Metale dobijamo najvećim dijelom iz njihovih obliku kristala mješanaca u kojirna je C rastvoren u  -Fe.2.
oksidnih ruda u kojima se metali nalaze pomiješani u vidu smjesa i Austenit je čvrsti rastvor (kristali mješanci) ugljenika u  -Fe.
Stabilan je samo na višim temperaturama, a kristali su mu žžilavi,
jedinjenja sa nemetalima.
kovni i relativno mekani.
Perlit je eutektoid ferita i cementita sa 0,89% C. Javlja se iIi kao
SIROVO GVOŽĐE lamelarni perlit (uobliku lamela iii pruga), ili kao zrnasti perlit (u
Sirovo gvožđe pored Fe kao osnovnog sastojka, 2,3 do 5% C sadrži obliku zrna).
i nešto redovnih primjesa: silicijuma, mangana, sumpora i fosfora. Cementit je hemijsko jedinjenje Fe3C (tj. karbid Fe). Kad se
Proizvodi se u visokoj peći. Osnovne sirovine za dobijanje sirovog izIučuje direktno izrastopine Fe-C, zove se primarni cementit, a kad
gvožđa su rude gvožđa, a za pogon vlsoke peći su potrebne,takođe se izdvaja iz čvrstog austenita, zove se sekundarni cementit. -
kao sirovine, gorivo (najčešće koks), topilac i vazduh. Cementit je vrlo tvrda struktura.
Ledeburit je eutektikum Fe i ugljenika sa 4,3% C. On se na
eutektičkoj temperaturisastoji iz austenita i cementita, a na sobnoj
temperaturi iz perlita i cementita.

_____________________
GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Nastavna jedinica Tehnološke osobine materijala, Tehnološka ispitivanja
Sat broj 9 i 10

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

Uvodni dio časa Grupni, frontalni i individualni Oko 5 min
Centralni dio časa Grupni, frontalni i individualni Oko 35 min
Završni dio časa Grupni, frontalni i individualni Oko 5 min
TOK NASTAVNOG SATA


Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Detaljan proces dobivanja čelika predstaviti video
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri prezentacijom, kroz video prezentaciju učenicima
davati određena pojašnjenja i zahtijevati od njih punu
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju uključenost u video prezentaciju. Pokazati osnove
pozitivnu radnu atmosferu i usvajaju gradivo koje dobijanja, postupak dobijanja, kao i sam gotov
im se prezentira. U razredu vlada veoma dobra proizvod. Koje načine za dobijanje čelika imamo
radna atmosfera. Na nepoznanice u radu traže
pojašnjenja, dopunjuju se međusobno, daju
konkretne odgovore na pitanja.
znanje. Ličnim primjerima iz života daju
komentare na gradivo koje se radilo, te iste
zajednički diskutuju.
Skica table
DOBIJANJE ČELIKA
Dobijanje čelika se svodi na rafinaciju gvožđa dobijenog u visokoj

peći i dodavanju ferolegura. Gvožđe za preradu u čelik sadrži do
4% C, 1,4% Si, 1,5% Mn, 0,25% P i 0,12% S. Stoga se u procesu
dobijanje čelika sadržaji ovih elemenata svode na zahtevane
vrednosti. Rastopljeno gvožđe prerađuje se u čelike u:
• u Simens-Martenovoj peći (plameni postupak);
• u elektropeći (pretapanjem) i
• u Besemerovom ili Tomasovom konvertoru.
Bitna razlika između Simens-Martenovog postupka i pretapanja u
elektropećima, konvertorskog postupka ogleda se u načinu
dobijanja toplote potrebne za dobijanje čelika. Dok se u prvom
slučaju radi o spoljašnjim izvorima toplote (sagorevanje gasa u
Simens-Martenovom postupku ili električni luk kao najčešća
varijanta elektropeći), dotle se za konvertorski postupak potrebna
količina toplote obezbeđuje hemijskim reakcijama kojima se čelik
prečišćava, prvenstveno oksidacijom pomoću kiseonika
Mr. Edhem Numanović,

______________________ _____________________
Pripremu pregledao/la Pripremu izradio

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Definicija metala, mehaničke i tehnološke osobine: Amorfni i
Nastavna jedinica
kristalni metali, Proces kristalizacije
Sat broj 11 i 12

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA

gradivom i priprema za novu nastavnu jedinicu prijeđenim gradivom i aktivnostima koje su bile na
prethodnim satima.

Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Nastavak priče o čeliku i njegovim legurama,
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri učenicima putem prezentacije predstaviti vrste gvožđa
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju i njegovo označavanje, kao i legure koje se dobijaju od
pozitivnu radnu atmosferu i usvajaju gradivo koje livenog gvožđa. Upoznati učenike šta je sivi liv, bijeli
liv, temperovani liv, nadularno liveno gvožđe itd
im se prezentira. U razredu vlada veoma dobra
radna atmosfera.

Svojim komentarima pokazuju zapažanja sa časa, Napraviti zajedno sa učenicima kratku provjeru
prave komparacije znanja prije predavanja i posle usvojenog znanja, analizirati gradivo koje se radilo na
predavanja, te na osnovu toga procjenjuju usvojeno satu, te objasniti nejasnoće i nedoumice ukoliko iste
postoje, a nisu bile jasne učenicima tokom predavanja.
znanje. Postavljaju pitanja, daju odgovore na ta
Na osnovu toga napraviti kratak uvod u novu nastavnu
pitanja, diskutuju oko nejasnih stvari, te donose jedinicu za slijedeći nastavni sat.
konkretne i korektne zaključke.
Skica table
Livena gvožđa su legure železa sa više od 2,0% ugljenika. Livena gvožđa
imaju nisku plastičnost i relativno malu otpornost prema udaru. Koriste se
zbog dobrih svojstava livenja, širokog opsega čvrstoće i tvrdoće, u većini
slučajeva dobre obradivosti rezanjem, i niske cene. Ako je potrebno
popraviti neka svojstva, npr. otpornost prema habanju i koroziji, livena
gvožđa se dodatno legiraju. Prednosti livenih gvožđa u odnosu na čelike su
bolja svojstva livenja, niža temperatura topljenja za 300-400°C i niža cena.
Struktura livenog gvožđa prvenstveno zavisi od hemijskog sastava i brzine
hlađenja odlivaka. U praksi se koriste livena gvožđa koja sadrže 2,0-4,0% C,
1-3% Si, Mn, P i S. Sadržaj Si je veoma značajan za osobine ovih legura, pa se
zbog toga često klasifikuju kao trojne legure Fe-C-Si.
Livena gvožđa se dobijaju pretapanjem sivog livničkog gvožđa (uz dodatak
starog gvožđa) u kupolnim pećima, plamenim pećima i električnim pećima.
Prema načinu sastavu i strukturi livena gvožđa se dela na:
1) Sivo liveno gvožđe (sivi liv) – ugljenik u obliku lamelarnog grafita.
2) Belo liveno gvožđe (beli-tvrdi liv) – ugljenik vezan u obliku cementita.
3) Nodularno liveno gvožđe (nodularni liv) – ugljenik u obliku kuglastog
grafita (nodule).
4) Temperovani liv (temper liv) – ugljenik u obliku temper-grafita.
5) Vermikularno liveno gvožđe, kod koga je grafit izdvojen u vermiku-
larnom (crvastom) obliku.

_____________________
GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Nastavna jedinica Struktura metala, Kristalne rešetke legura
Sat broj 13 i 14

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA


Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Upoznavanje sa oznakama koje se koriste pri
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri označavanju čelika i njegovih legura. Upoznavanje sa
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju svjetskim standardima oznaka koji se koriste u nekoj
pozitivnu radnu atmosferu i usvajaju gradivo koje od zemalja, zatim upoznavanje sa oznakama koje se
koriste za određenu vrstu čelika za određenu oblast
radna atmosfera.

Svojim komentarima pokazuju zapažanja sa časa, Napraviti zajedno sa učenicima kratku provjeru
prave komparacije znanja prije predavanja i posle usvojenog znanja, analizirati gradivo koje se radilo na
predavanja, te na osnovu toga procjenjuju usvojeno satu , te objasniti nejasnoće i nedoumice ukoliko iste
postoje, a nisu bile jasne učenicima tokom predavanja.
znanje. Postavljaju pitanja, daju odgovore na ta
pitanja, diskutuju oko nejasnih stvari, te donose
konkretne i korektne zaključke.
Skica table

_____________________
GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Nastavna jedinica Dijagram stanja legura, Tehničko željezo i čelik
Sat broj 15 i 16

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA


Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Konstrukcioni alatni čelici su nova nastavna jedinica,
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri zato ih putem video prikaza predstavljamo učenicima
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju angažirajući se da u toku gledanja prezentacije što više
potkrijepimo teorijski video prezentaciju te da damo
konkretne odgvore na postavljena pitanja ili na
im se prezentira. U razredu vlada veoma dobra prezentaciju.
radna atmosfera.

Skica table
Konstrukcioni čelici su dobili ime po tome što služe za izradu Alatni čelici se dijele na:
(konstruisanje) dijelova i konstrukcija. Takvi su čelici, "šipkasti a) ugljenične alatne čelike i
čelici" (okrugli, kvadratni,pljosnati i dr.) i" profilni čelici" (ugaoni, I- b) legirane alatne čelike.
profili i dr.).Konstrukcioni čelici služe za izradu vijaka, zakovica, Sadržaj ugljenika u ugljeničnim alatnim čelicima, kreće se približno
žice,limova, nosača itd. između 0,6 i 2,0%, dok legirani alatni čelici mogu imati sadržaj
Pored drugih načina podjele, konstrukcione čelike dijelimo na: ugljenika i do oko 2,5% . Kao legirajući elementi javljaju se u
a) ugljenične konstrukcione čelike i alatnim čelicima, bilo pojedinačno bilo istovremeno, dva iIi više
b) legirane konstrukcione čelike. njih: hrom, volfram, molibden,vanadijum,kobalt, nikl, mangan i
Konstrukcioni ugljenični čelici imaju 0,05-0,6% C i služe za manje silicijum, a rjeđe i aluminijum, bakar, titan i tantaI,a ponekad i neki
napregnute konstrukcione dijelove, dok za jaeče napregnute drugi elementi.
konstrukcione dijelove služe razne vrste legiranih konstrukcionih Uticaj legirajućih sastojaka na osobine čelika ne zavisi samo od
čelika. vrste i procenata tih sastojaka, nego i od procenta ugljenika,
Pod opstim pojmom alatnih čelika podrazumijevamo sve vrste načina proizvodnje i prerade čelika.
čelika koji se upotrebliavaju za izradu ručnih i mašinskih alata, U specijalne čelike ubrajamo neke vrste čelika sa izvjesnim
zatim naprava, mašinskih i konstrukcionih dijelova koje je, zbog specijalnim osobinama, kao što su : velika otpornost protiv
njihovog jakog naprezanja i habanja,nužno često reparirati ili korozije i rđanja ( "nerđajuci čelici"), velika otpornost na
zamjenjivati. povišenim temperaturama velika čvrstoća na povšnim
temperaturama itd

______________________ _____________________

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Nastavna jedinica Željezo i legure željeza, Dobijanje sirovog gvožđa
Sat broj 17 i 18

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA


Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Na osnovu predstavljenoga gradiva nastaviti
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri upoznavati učenike koje metale dobijamo od sirovog
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju gvožđa, koji su to tvrdi metali, kako se dijele, koje su
njihove osobine, šta je proces valjanja metala, na koji
način i zbog čega se izvodi, zatim šta su čelični
im se prezentira. U razredu vlada veoma dobra odlivci, kako se izrađuju i dijele. Pojasniti i kovane
radna atmosfera. metale, postupak dobijanja i njihovu upotrebu

Skica table
Tvrdi Iiv Prema načinu oblikovanja čelike dijelimo na:
Pretapanjem bijelog sirovog gvožđa u odgovarajućim pećima a) kovane,
dobja se bijeloliveno gvožđe. U njemu je veći dio strukture u b) valjane,
obliku tvrdog cementita (Fe3C), a manji dio u obliku grafita.U c) vučene i
praksi se rijetko liju odlivci koji bi po čitavom presjeku odlivaka bili d) Iivene čelike
od bijelog livenog gvožđa. Kovani čelici ("otkivci") se dobijaju kovanjem ili presovanjem
To je zbog toga što je bijelo liveno gvožđe suviše tvrdo,suviše krto (otpresci) čeličnih ingota,
i teško obradivo skidanjem strugotine.Tvrdi Iiv se lije u metalnim Valjani čelici (šipkasti čelici, profilni čelici i dr.) se dobijaju
kalupima a primjenjuje se za izradu dijelova koji su izloženi valjanjem čeličnih ingota u valjaoničkim
velikom trenju i kod kojih je potrebna velika površinska tvrdoća, uređajima.
dok u u nulrašnjosti treba da budu žilavi. Vučeni čelici (kvadratni, pljosnati, šestougaoni, čelične trake i dr.)
dobijaju se izvlačenjem topljenog čelika u uređajima za izvlačenje.

prof.
______________________ _____________________

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Proizvodi visoke peći, Sirovo gvožđe, Liveno gvožđe. Karakteristike
Nastavna jedinica
procesa proizvodnje
Sat broj 19 i 20

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA


Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Ponoviti sa učenicima šta su obojeni meali i ko spada u
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri njihove legure. Pojasniti šta je bakar, na koji način se
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju dobija i koje su njegove karakteristike. Pojasniti
klasifikaciju legura bakra, kao i oznake bakra.
radna atmosfera.

Skica table
Legure bakra Prema broju glavnih dodatnih elemenata, razlikuju se:
U legure bakra spadaju mnogobrojne legure čiji je osnovni metal dvojne, trojne i višestruko legjrane legure .
bakar. Ove legure spadajuu legure Iakih metala, gdje ubrajamo
legure još nekih metala (nikla, cinka, olova i kalaja), dok ulegure - Prema prirodi i koncentraciji glavnih dodatnih elemenata,
lakih metala spadaju legure aluminijuma i magnezijuma. razlikuju se:
Proizvodi se vrlo·veliki broj legura bakra različitog sastava i vrlo a) legure bez cinka, kao glavnog dodatnog elementa i to:
različitih osobina.Legure bakra se javljaju pod raznim imenima i - bronza,
oznakama. - hakarni liv,
Bakarne legure se klasificiraju: - bakarne legure za dodavanje iii za dezoksidaciju i
- Prema načinu tehnološke prerade na: b) legure sa cinkom, kao glavnim dodatnim elementom i to:
a) legure za livenje - mesing,
b) legure za gnječenje. - crveni metal,
- novo srebro,
- Prema tehnološskoj namjeni razlikuju se:
a) legure za dodavanje iii za dezoksidaciju Crvenim metalima nazivaju se Iegure sa sadržajem bakra, obično
b) legure za spajanje više od 80%, zatimkalaja i cinka a ponekad i manje količine
olova.

______________________ _____________________

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Osnovne vrste livenog gvožđa: sivi liv, sivi liv s kuglastim grafitom,
Nastavna jedinica
Tvrdi i modificirani liv, legirani sivi liv i temperovani liv
Sat broj 21 i 22

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA


Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Upoznavanje učenika sa novom vrstom legura koje ne
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri sadrže cink tzv. kalajne bronze. Zatim upoznavanje sa
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju aluminijumom i njegovim legurama, zatim sa
magnezijumom i njegovim legurama, zatim titanom i
njegovim legurama. Napraviti podjelu osnovnih metala
im se prezentira. U razredu vlada veoma dobra i njihovih legura, pojasniti proces dobijanja, vrste
radna atmosfera. osnovna svojstva.

Skica table
Aluminijum je metal sa izvanrednim mehaničkim osobinama, koji Olovne i olovno-kalajne bronze. Sadržaj olova u olovnim
se revolucionarno koriste u mnogim tehnološkim sektorima. Iako bronzama je 25% (sa malim dodacima još nekih elemenata:Ni, Sn,
mnogo lakši od ostalih metala, on posjeduje vrlo visoku Fe i dr.), ·a u kalajno-olovnim bronzama se obično kreće od 5- 22%
mehaničku čvrstoću, zbog čega se toliko koristi u vrlo zahtjevnim (sadržaj kalaja 5-10%).Oblikuju se livenjem u pjesčanim
industrijama kao što je aeronautika. Vrlo je otporan na različite kalupima.Ove bronze predstavljaju vrlo dobar antifrikcioni
oblike korozije i troškovi potrebni za održavanje su skoro ravni materijal za izradu kliznih ležišta.
nuli. Aluminijum je takođe treći najzastupljeniji element u
zemljinoj kori. On je zeleni materijal koji se zauvijek može Silicijumske bronze sadrže, pored silicijuma kao glavnog
reciklirati, očuvajući sve svoje karakteristike bez degradacije legirajućeg elementa, i oko 10% mangana, te male procente nekih
kvaliteta. Energija potrebna za reciklažu je samo 5% od ukupne drugih elemenata (Ni, Fe,Sn i dr. ).
energije za inicijalnu proizvodnju, što ga čini jednim od najzelenijih
materijala u građevinarstvu. Stoga nije baš iznenađenje da se u Niklove bronze. U ove bronze spadaju bronze sa 2-45% Ni, a u
Europi 85% aluminijuma koji se koristi u građevinarstvu recikliran njima može da bude i veći iIi manji procenat i drugih dodataka
aluminijum. Ima jedinstvenu i nenadmašnu kombinaciju osobina, (Mn, Fe, Si idr.). Vrlo su žilave i otporne protiv korozije,. Dobro se
što znači da je ekstremno svestran, vrlo upotrebljiv i atraktivan obli kuju gnječenjem.
građevinski materijal.

______________________ _____________________

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Označavanje livenog gvožđa, Pojam i značaj čelika i postupci
Nastavna jedinica
proizvodnje čelika
Sat broj 23 i 24

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA


Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Za razliku od teških metala predstaviti učenicima
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri plastične mase, način njihovog dobijanja. Podjelu kao i
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju kalsifikaciju plastičnih masa pojasniti detaljno.
Način dobijanja i način razgradnje
radna atmosfera.

Skica table
plastične mase (plastika), sintetske tvari sastavljene od org. Plastične mase dijelimo na:
molekula dugih lanaca (linearni polimeri): visokomolekulske
umjetne smole, punila, pigmenti, plastifikatori, stabilizatori. Pod
-slojevite plasticne mase i
normalnim uvjetima zadržavaju stalan oblik. Postoje dvije vrste p.
m.: termoplastične i termoreaktivne. Termoplastične se grijanjem - neslojevite plasticne mase sa puniocem ili bez punioca.
omekšavaju i mogu se ponovno oblikovati, a hlađenjem se vraćaju
u prvotno stanje (npr. polivinilklorid ili PVC, polietilen, polistiren). Slojevite plastiene mase se izrađuju vrućim presovanjem više
Termoreaktivne p. m. (duroplasti) grijanjem ireverzibilno otvrdnu slojeva tekstilne tkanine iii hartije, koji se prethodno impregnišu
te se više ne mogu oblikovati (npr. aminoplasti, bakelit). Zbog (natope) smolom.
dobrih mehan. svojstava i mogućnosti oblikovanja p. m. su
potisnule druge materijale, a masovna industr. proizvodnja počela Neslojevite plastične mase se izraduju občno od čistih smola (tj.
je nakon 1870-ih godina kada je u SAD-u razvijen komerc.
bez punilaca), ili sa dodatkom samo plastifikatora.
postupak za proizvodnju celuloida (J. Hyatt). P. m. se prerađuju
valjanjem u folije, istiskivanjem pod tlakom, ubrizgavanejm i sl. Proizvodi od plastičnih masa najviše se izrađuju presovanjem na
povišenoj temperaturi i livenjem pod pritiskom.

______________________ _____________________

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Čelici.Uticaj legirajućih elemenata na osobine čelika, Podjela čelika,
Nastavna jedinica
i označavanje čelika
Sat broj 25 i 26

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA


Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Upoznati učenike sa gorivima i mazivima. Način
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri dobijanja goriva zatim njihovo dobijanje, osnovnu
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju podjelu, osnovne karakteristike, kao i njihovu
upotrebu. Isto to uraditi i za maziva, upoznati učenike
sa principom i načinom dobijanja, klasifikacijom,
im se prezentira. U razredu vlada veoma dobra oznakama i svim onim što prati goriva i maziva
radna atmosfera.

znanje. Postavljaju pitanja i analiziraju nejasnoće,
uz pojašnjenja nastavnika.
Skica table
VODA,GORIVO I MAZIVO GORIVA
Goriva predstavljaju vrlo važno sredstvo za metalurgiju, motore sa
Vodu najvše upotrebljavamo u onakvom stanju u kakvom se ona unutrašnjim sagorijevanjem, parne kotlove, za kućanstvo itd.
nalazi u prirodi, stoga takvu vodu nazivamo prirodnom vodom. Goriva dijelimo na:
- prirodna goriva i
Prirodna voda se javlja kao atmosferska voda (kisnica), ili u vidu - vještai!ka goriva.
površinskih voda (potoci, rijeke, jezera, mora i okeani) i Prema agregatnom stanju, goriva dijelimo na:
podzemnih voda, koje se pojavljujuu obiku izvora ili se dobivaju iz - čvrsta goriva,
bunara. - tečna goriva i
- gasovita goriva.
Pri upotrebi vode za razne svrhe, a posebno, u industriji , od bitne PODJELA MAZIVA
je važnosti njezina osobina"tvrdoća vode" . Ona zavisi od količine Na osnovu porijekla maziva dijelimo na:
u vodi rastopljenih mineralnih soli: karbonata, sulfata,hlorida i -mineralna ulja i
dr.Jedinica za mjerenje tvrdoće vode je "stepen tvrdoce". - biljna i životinjska ulja i masti.
Prema preradi razlikujemo:
- sirova ulja;
- destilisana i
- rafinovana ulja

______________________ _____________________

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Konstrukcioni čelici i specijalni visokolegirani čelici, Alatni čelici
Nastavna jedinica
osobine i primjena
Sat broj 27 i 28

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA


Učenici prate izlaganje, daju svoja mišljenja, Na zadnjem predavanju zajedno sa učenicima ukratko
komentarišu i maksimalno su uključeni u rad. Pri ponoviti cjelokupno gradivo koje se radilo tokom
tome dolaze do određenih zaključaka te stvaraju godine i detaljno pojasniti vodu, drvo, azbest i kožu,
kao i vatrostalne zaptivne materijale. Objasniti procese
nastanka, upotrebu i način rada sa tim materijalima
radna atmosfera. Analiziraju se prethodne lekcije i
povezuju sa današnjom lekcijom
Učenici rezimiraju usvojena znanja koja su stekli Analizirati usvojeno gradivo, ukratko ponoviti ono što
tokom predavanja povezujući ih sa zadnjom se radilo na času.
lekcijom. Postavljaju i formulišu pitanja, dolaze do
konkretnih odgovora, povezuju kompletan predmet
u jednu cjelinu dajući osobne komentare i
mišljenja.
Skica table
Vodu najvše upotrebljavamo u onakvom stanju u kakvom se ona Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka,
nalazi u prirodi, stoga takvu vodu nazivamo prirodnom vodom. uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo
Prirodna voda se javlja kao atmosferska voda (kisnica), ili u vidu grana. Drvo je nehomogen, anizotropan, porozan, vlaknast i
površinskih voda (potoci, rijeke, jezera, mora i okeani) i higroskopan materijal sastavljen od celuloze (40-50%), lignina (25-
podzemnih voda, koje se pojavljujuu obiku izvora ili se dobivaju iz 30%), drvnih polioza (20-30%) i popratnih tvari (smole, minerali, i
bunara. dr.). Svojstva drva odraz su njegovog prirodnog porijekla, tj. građe.
Pri upotrebi vode za razne svrhe, a posebno, u industriji , od bitne Drvo je izgrađeno od stanica, koje se radi svojeg izduženog oblika
je važnosti njezina osobina"tvrdoća vode" . Ona zavisi od količine u drvu nazivaju vlakanca drva. Uz vlakanaca, u drvu se nalaze i
u vodi rastopljenih mineralnih soli: karbonata, sulfata,hlorida i druge vrste stanica (traheide, traheje i parenhim), koje se razlikuju
dr.Jedinica za mjerenje tvrdoće vode je "stepen tvrdoce". To je prema dijelu godine i dijelu stabla u kojem su nastale, te tako
količina od 10 mg CaO ili 7,14 mg MgO u 1000 cm3 vode. uzrokuju nehomogenost drva. Anizotropnost drva uzrokovana je
meke vode ... ... ... ....... .. . . .. . ...... ... do 8° tvrdoće, položajem vlakanca, koje je uglavnom u smjeru rasta stabla.
srednje tvrde vode . .... .. ... .. ... ......... .. 8-16° " Poroznost drva određena je odnosom stijenki i lumena vlakanaca.
tvrde vode . .. .. . .. .. .... ... . ... . ..... . . ... ... . 16-24° Omjer imeđu čvrstoće i težine drva je bolji nego kod metalnih
vrlo tvrde vode ......... .. ... .. ..... ....... sa više od 20° tvrdoće materijala.
Tvrdoća vode ("ukupna tvrdoća") se sastoji iz "prolazne
(karbonatne) tvrdoće” I “trajne tvrdoce”.

_____________________
prof.

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Nastavna jedinica Brzorezni čelici, Specijalni čelici osobine vrste i primjena
Sat broj 29 i 30

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA


radna atmosfera.

Skica table
- prirodna goriva i
- gasovita goriva.
- sirova ulja;
- destilisana i
- rafinovana ulja

_____________________

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Proizvodi od čelika valjaonički proizvodi, Podjela obojenih metala i
Nastavna jedinica
opšte karakteristike njihovih legura
Sat broj 31 i 32

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA

radna atmosfera.

Skica table
- prirodna goriva i
- gasovita goriva.
- sirova ulja;
- destilisana i
- rafinovana ulja

_____________________

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Nastavna jedinica Bakar i legure bakra, Aluminijum i legure aluminijuma
Sat broj 33 i 34

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA

radna atmosfera.

Skica table
- prirodna goriva i
- gasovita goriva.
- sirova ulja;
- destilisana i
- rafinovana ulja

_____________________

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Nastavna jedinica Magnezijum i legure magnezijuma, Olovo,kalaj,cink i njihove legure
Sat broj 35 i 36

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA

radna atmosfera.

Skica table
- prirodna goriva i
- gasovita goriva.
- sirova ulja;
- destilisana i
- rafinovana ulja

_____________________

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Dobijanje i osobine plastičnih masa i podjela plastičnih masa, Proces
Nastavna jedinica livenja plastičnih masa. Termostabilne plastične mase. Proces
presovanja
Sat broj 37 i 38

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA

radna atmosfera.
Skica table
- prirodna goriva i
- gasovita goriva.
- sirova ulja;
- destilisana i
- rafinovana ulja

_____________________

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Pojam goriva i podjela. Tečna i gasovita goriva, Pojam značaj i
Nastavna jedinica
upotreba maziva u mašinstvu.Podjela maziva
Sat broj 39 i 40

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA

radna atmosfera.

Skica table
- prirodna goriva i
- gasovita goriva.
- sirova ulja;
- destilisana i
- rafinovana ulja

_____________________

GRAČANICA

Školska godina
Datum

Razred I (prvi)
Smjer Bravar
Nastavna jedinica Voda u industriji i primjena, Pomoćni materijali
Sat broj 41 i 42

materijala
Odgojni
Obrazovni
Funkcionalni
Nastavne metode
usmenog i izlaganja

TOK NASTAVNOG SATA

radna atmosfera.

Skica table
- prirodna goriva i
- gasovita goriva.
- sirova ulja;
- destilisana i
- rafinovana ulja

_____________________

Mašinski Materijali - I Razred - Pripreme - Bravar

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mašinski Materijali - I Razred - Pripreme - Bravar

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PU Centar za obrazovanje odraslih

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Predmet Mašinski materijali

Upoznavanje učenika sa glavnim osnovama iz oblasti mašinskih

STRUKTURA NASTAVNOG SATA

TOK NASTAVNOG SATA

Centralni dio nastavnog sata

MATERIJALI KOJI SE UPOTREBLJAVAJU U MAŠINSTVU MEHANIČKE OSOBINE

Napomene, zapažanja nakon nastavnog sata

Samoevaluacija nastavnog sata

______________________ Mr. Edhem Numanović,

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Predmet Mašinski materijali

Upoznavanje učenika sa glavnim osnovama iz oblasti mašinskih

STRUKTURA NASTAVNOG SATA

TOK NASTAVNOG SATA

Centralni dio nastavnog sata

Napomene, zapažanja nakon nastavnog sata

Samoevaluacija nastavnog sata

______________________ Mr. Edhem Numanović,

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Predmet Mašinski materijali

Upoznavanje učenika sa glavnim osnovama iz oblasti mašinskih

STRUKTURA NASTAVNOG SATA

TOK NASTAVNOG SATA

Centralni dio nastavnog sata

Završni dio nastavnog sata

Napomene, zapažanja nakon nastavnog sata

Samoevaluacija nastavnog sata

______________________ Mr. Edhem Numanović,

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Predmet Mašinski materijali

Upoznavanje učenika sa glavnim osnovama iz oblasti mašinskih

STRUKTURA NASTAVNOG SATA

TOK NASTAVNOG SATA

Centralni dio nastavnog sata

Završni dio nastavnog sata

Napomene, zapažanja nakon nastavnog sata

Samoevaluacija nastavnog sata

______________________ Mr. Edhem Numanović,

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Predmet Mašinski materijali

Upoznavanje učenika sa glavnim osnovama iz oblasti mašinskih

STRUKTURA NASTAVNOG SATA

TOK NASTAVNOG SATA

Centralni dio nastavnog sata

Dobijanje čelika se svodi na rafinaciju gvožđa dobijenog u visokoj

Napomene, zapažanja nakon nastavnog sata

Samoevaluacija nastavnog sata

Mr. Edhem Numanović,

PU Centar za obrazovanje odraslih

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Predmet Mašinski materijali

Upoznavanje učenika sa glavnim osnovama iz oblasti mašinskih

STRUKTURA NASTAVNOG SATA

TOK NASTAVNOG SATA

Centralni dio nastavnog sata

Završni dio nastavnog sata

Napomene, zapažanja nakon nastavnog sata

Samoevaluacija nastavnog sata

______________________ Mr. Edhem Numanović,

PRIPREMA ZA NASTAVNI SAT

Predmet Mašinski materijali