XII.

EVALUACIJA
U GRUPNOM
RADU

SadrZai poglavlia'

Sto.1. evaluacija i zbogdega se evaluira grupni rad:

Kako evaluirati2
Svrha evaluacije
Kriterij evaluacije
Evaluacijski postupci
Postupci prikupljanja podataka specifiini za grupno okruZenje
Balesov sustav opalanja ponalanja u grupi
Sociometrijski pristup
Obledl nj avanje razliiiti h pokazatelj a evaluacij e
Sustavno razmiSljanie voditella o grupnom iskuswu

3r5
SaZetak

Pod eoaluacijom grupnog rada podrazumijeoa se sloleni proces prikupljatja informacija o uilncima
cijeloglrupno! iskustoa. Postupak eoaluacije u
lrupnom radu ukljudule: eualuaciju pojedinog gru\nog
susretl, eoaluaciju uapretka pojedinib ilanooa, eoaluaciju napretka lrupe kao cjeline, eoaluaciju nadi-
na rada ooditelia. Pretpostaoka oaljane eoaluacije je izrada nAcrtA, tj. plaru. On obledinluje odgooore
na nekoliko pitatja. kja je sorba eoaluacije, tj. zaito se mjerit Koli su kriteriji uspjeinosti grupno!
rada, tj. ito ee se mjeritit Koli su postupci koji ee se koristiti u procjenjioanju uspjeinosti, tj. kako fe se
mjeritit Koliko ee se desto proooditi eoaluacijski postupak tijekom grupnog rada, tj. kad ee se mjeritit
i
Ooo posljednje pitanje uklluduie odluku boee li se pratiti neposredni ili/i dugorodni uditrci grupnog
tretmana. Opisani su razliilti modeli eoaluacije - model '?RIJE-P OSUJE" , KONTROLNI i KOM-
PARATIVNI model. Posebna pozoruost posoeeera je nekim speciJidnim postupcima prikupljanja po-
dataka u grupi kao ito su Balesoo sustao opaZanja ponaianja u grupi i sociometrijski pristup.

3t6
 EVALUACIJA
U GRUPNOM
RADU

5ro JE EvALUACTJA rzBoc dBca

SE EVALUIRA GRUPNI RAD?
Riled evaluacij a zna(i "odredivanje vrijednosti nedega". Pod evaluacijom grup-
nog rada razumijevamo sloZeni proces prikupljanja informacija o udincima ci-
jelog grupnog iskustva. Njegova sloZenost proizlazi iz slolenosti grupnog pri-
stupa u kojemu se kroz odredeni broj susreta isprepliiu i nadopunjuju razlidite
intervencije usmjerene prema pojedinim dlanovima, grupi u cjelini i njezinom
okruZenju, radi ostvarivanja individualnih i grupnih ciljeva. U skladu s tim
postupak evaluacije u grupnom radu uklluduie'
1. Evaluaciju procesa grupnog rada. Taj tip evaluacije odnosi se na praienje
provedTdg_rupno-g rida, a uklludule procjenu pojedinog grupnog susreta,
procjenu nadina rada voditella , zadovollswo dlanoVa grupnim odnosima i
slidno.
2. Evaluaciju ishoda. Evaluacija intervencijskih ishoda odnosi se na procjenu
utjecaja g*pnog rada na klilente odnosno njegovu udinliovitost. U[l;"-
duje sustav_lg praienje napretka pojedinih dlanova i napretka grupe kao
cjeline u postiranju individualnih i grupnih ciljeva.2'
Iako je evaluacija potrebna i primjenjiva u svakoj grupi, ona desto nije dio
prakse grupnog rada. Sheldon (1982.) smatra da otp91ryg\tldara prema evalu-
aciji proizlazi iz nekoliko razloga'
* Stav da za evaluaciju grupnog rada trebaju neka spe-cijah a znanjai vjeitine
koje se ne mogu odekivati od praktidara.
* Evaluacija se desto poistovjeiuje sa znanstvgnim istraZivanjima za koje mnogi
praktidari smatraju da su beskorisna.
:t' Uz evaluaciju pojmovi "uspjeha" i llt SqSpjeha". To dovodi do tle-
se vezuju
skobe i osjeiaja da je evaluacija neito ugroiavajuie zbog mogudih negativnih
poslledica za voditelja i korisnike ako ne postignu unaprijed odredene ciljeve.
2f Pristupi i razlozi evaluacije psihosocijalnih intervencija detaljno su opisani u radu A. Kulenoviia "Evaluacija
psihosocijalnih intervencija" ( 1996.), te upuiujem titatelje da se pri planiranju evaluacije grupnog rada poslu2e i
tim tekstom.

3t7
Eoaluacija u gru\non radu

* eesta je zabrinut_o.$4q_6e l'p1e!jEra,n-xaghsak-nacvaluaciii promijeniti at-

mosferu u grupi i udil;iti je od pomaZuieg rada. Praktidare brine da ie se
izgubitisloZenost i bogatstvo grupnog iskustva te da 6e grupa biti pod utje-
cajem procesa evaluacije.
* Konadno, evaluacija je vrlo sloZen proces. Nekada je teSko todno odrediti
udinke neke intervencije na vrstu i stupanj promjene dlana. Nekada je ispre-
pletenost onoga 5to se zbiva u grupi i vanjskih dinitelja tolika da je te5ko
utvrditi nedvosmislen i objektivan kriterij procjene dlelotvornosti grupnog
rada, pa stoga praktidari katkada ne vide potrebu za evaluacijom.
To sve dovodi do toga da je voditellima desto lakle opisati sliied dogadaja
nego evaluirati jesu li i kako ciljevi bili postignuti te koje su intervencije tome
.,u;riS. pridonijele. Ipak, koliko je god evaluacija grupnog rada sloZena, do-
stupni su modeli i metode kojima se moZemo koristiti. Uzto, iskustvo je poka-
zalo da neki zahtjevi vallane evaluacije, kao npr. jasno definiranje ciljeva i
praienje napretka, pridonose, procesu grupnog rada, a ne naruSavaju ga. I viSe
od togi, to omoguiava dlanovima doZivljaj zadovollstva postignutim. Iskustvo
mjerenja napretka u ostvarivanju jasno odredenih ciljeva moZe imati terapeut-
ski udinak, biti nagrada i poticaj dlanovima.

Dakle, koliko god evaluacija bila sloZena ili bolle redeno koliko god bilo sloZe-
no njezino planiranje, ona nudi brojne praktidne koristi'
* Postupak evaluacije moZe pridonijeti smanjivanju neod1g-denosti i neusmje-
renosti u radu grupe. Definiranje jasnih i m;erljivih ciljeva, tto ie preduvjet
sustavne evaluacije, unosi jasnoiu i predvidljivost u grupu.
{< Postupak evaluacije pridonosi razvoju i ostvarivapig S_rupnih i individualnih
"se
cill_e_va. Naime, evaluacija u grupnom radu he odnoii :eamti ria postupak
je
"piij.-poslile", ve6 to kontinuirani proces koji osigurava povratnu infor-
;nuiii,, dlanovima i voditelju o dlelotvornosti grupe. Stoga ne dudi tvrdnja
da "evaluacija postupno vodi intervenciju".

'( Nalazi evaluacije mogl{ biti znadajna povratn-a--lnfotry-qqU-e yqdrtelju. Pot-

krjepljuju samopovjerenje i sigurnost identificirajudi njegove snage i po-
stignuia. Upuiuju na to koje bi izmjene i gdje bile dobrodoSle u njegovu
nadinu rada.
* Rezultatiev_4lqacij_g mogu unaprijediti prov-od.e-nje.niz"a praktidnih aspekata
grupnog.uiu. Mogu uk-arati na 6pti-iln. t iit.il;e odabira dlanov'a zabu-
J.r6e g*pe, optimalno trajanje grupe za rjeiavanje odredenih problema ili
postizanje odredenih ciljeva.
* Evaluacija moZe opienito poboliSati kvalitgtu us[ug-a nekg qluZbre-Lliolgani-
zacije tako 5to osigurava da planiranje i provodenje grupnih aktivnosti bu-
de usmjereno svrsishodnim rezultatima.

318
 Eoaluacija u grupnon radu

Sve to ima veliku praktidnu vaZnost. Evaluacija nije samo znanstveno mjerenje
ved kritidko promiSljanje prakse. Evaluacija je kontinuirani proces, a ne neki
dodatak na kraju rada grupe. Ako se evaluaciji pristupi kao nedemu 5to dolazi
na kraju rada, propustit ie se ili izgubiti puno potencijalnih pokazateljaonoga
5to se radilo u grupi. U takvim okolnostima evaluacija se moZe doZivjeti kao
nedobrodoSao zadatak. To se moZe rijeiiti uvodenjem evaluacije kao sastav-
nog procesa grupnog rada vei od njegova podetka. Stoga ne dudi potreba da
se o tome kakav ie biti postupak evaluiranja odludi ved u razdoblju planiranja.

Postupci koji koriste u evaluiranju grupnog rada pokrivaju kontinuum

se u praksi
od preciznog mjerenja u okviru strukturiranog nacrta evaluacijskog istraZivanja
do traZenja dojmova, procjene i opisa na zavrietku rada. Zato je vaZno da si
voditeli grupe pojasni 5to op6enito podrazumijeva pod evaluacijom, kakvu eva-
luaciju leli lli treba provoditi, koje metode i tehnike ima na raspolaganju.

KAKO EVALUIRATI?
Prvi korak u strukturiranom pristupu evaluaciji je izrada nacrta, tj. plana. On
obledinlule odgovore na nekoliko pitanja:
* Koja je svrha evaluacije, tj. zaSto se mjeri?
* Koji su kriteriji uspjeinosti grupnog rada, tj. 5to 6e se mjeriti2
* Koji su postupci koji 6e se koristiti u procjenjivanju uspjeSnosti, tj. kako 6e
se mjeriti2
* Koliko ie se desto provoditi evaluacijski postupak tijekom grupnog rada, tj.
kad 6e se mjeriti? Ovo posllednle pitanje uklludule i odluku hode li se pratiti
neposredni llili dugorodni udinci grupnog tretmana.

Svrha evaluaclie
Ve6 je u uvodnom dilelu spomenuto da se evaluacija moZe poduzimati s razli-
ditom svrhom - procjene kvalitete i procjene ishoda grupnog rada. U praksi se
mnoge deSie ispituje i prati sam proces grupnog rada i subjektivno zadovoll-
stvo dlanova i voditella grupnim procesima i odnosima, te nadinom vodenja.
Praienje napretka dlanova i grupe u postizanju individulnih i grupnih ciljeva
tj. ishod grupe se rjede sustavno prati. Stoga iemo mu posvetiti posebnu po-
zornost.
Model, tj. nacrt evaluacije koji se najdeS6e koristi u tu svrhu poznatje kao
model "PRUE-POSLIJE". Pomoiu njega dobiva se povratna informacija je li
postignut napredak dlanova i grupe i u kojim podrudjima. Ipak, ne daje odgo-
vor na pitanje o uzrodno-poslledidnoj povezanosti utvrdenog napretka i sudje-

319
Eoaluacija u grupnom radu

lovanja u odredenoj grupi. Ako je cilj evaluacije procjena uzrodno-poslledidne

veze izmedu odredenog grupnog tretmana i napretka dlanova i grupe, tada je i
nacrt evaluacije neito sloZeniji. U tu svrhu koristi se KONTROLNI ili KOM-
PARATIVNI model. Pogledajmo 5to svaki od tih modela znati, koje postupke
uklludule.

Model "priie-posliie"
Podaci se sakupllalu prije podetka grupnog rada i ponovo nakon njegova zayr-
5etka. Omoguiava da se procijeni velidina i smjei promjene ponaiania iliii do-
Zivljavanjq d_laA4 te nekih obilleZla grupe koja su ranije utvrdend kao kriteriji
dj elotvornosti rada.'2

Primjer'

U lednoj osnovnoj Skoli p udenja rjelavanja sukoba u

jednom razredu (Sladovii, ljevi bili su unapredenje me-
dusobnih odnosa utenika, kohezije, smanjivanje agre-
sivnog i poveiavanje prosocijalnog ponalanja te razvijanje konstruktivnog
pristupa sukobima. S obzirom na specifidne ciljeve programa - promjene u
odredenorn razredu - autorica je provela postupak evaluacije u skladu s mo-
delom "prije - poslile".

Zakljudila je da su nakon ovog programa unaprijedeni odnosi medu udenici-

ma i da se povedala grupna kohezija razreda. Bilo kakvo zaklludivanje o op-
6oj djelowornosti ovog programa bilo bi neprimjereno.

Nacrt "prije - poslije" pruZakorisne informacije. No na temelju tako prikuplje-

nih podataka ne anja u
grupnom tretma e neki
nepredviden i n oji se istovremeno odvijao bio uzrok
promjene.

77 Kad govorimo o kriterijima uspjeSnosti grupnog tretmana, koristit iemo se sliedeiim pojmovima, kriterijska
ponaSanja, kriterijske varijable, zavisne varijable.

320
 Eoaluacija u grupttom radu

Primjer,

promtene u njihovom ponaianju i da nisu sudjelovali u socijalizacijskoj sku-

pini? Sto je viSe pridonjelo promjeni?

Postoje neke varijacije u primjeni modela evaluacije "prije - poslije". One se

prvenstveno odnose na broj mjerenja, tj. koliko puta i kada ie se sve prikupiti
podaci. Oni se mogu prikupljati i viSe puta - u nekim periodidnim razmacima
(npr. jednom mjesedno) ili nakon zavrSetka odredenih uodljivih zbivanja u
Zivotu grupe. Prednosti takvog pristupa su viSestruke. Clunori i voditelj mogu
doblti povratnu informaciju o napretku tijekom samog rada. Uz to, vilestru-
kim mjerenjem povedava se pouzdanost zaklludivanja o velidini i smjeru pro-
mjena. Naime, neka mjerenja podlileZu utjecaju razliditih dinitelja (npr. dlan
ima glavobolju). Stoga je korisno imati istovrsne podataka prikupljene u vile
navrata kako bismo s viSe sigurnosti procijenili promjenu evidentiranu poslied-
njim mjerenjem.
Ponekad zbog potrebe hitne interuencije, ili nekog drugog praktidnog razloga
voditell grupe nije sakupio podetne informacije odmah na podetku rada. To ne
znati da i naknadno prikupljanje podataka o nekim kriterijskim ponaianjima i
doZivljavanjima nije znadajno i da se ne moZe iskoristiti za evaluaciju nelto
ogranidenijeg dometa. Ono se moZe iskoristiti kao podetna todka mjerenja
(premda ne i kao zapodinjanje grupnog tretmana) prema kojoj moZemo pratiti
dallnli napredak u radu.
Slabosti i nedostaci nacrta "prije-poslile" manje su izraZeni kad se koriste u
evaluaciji grupnog nego individualnog tretmana. Naime, u grupi je moguie
provesti tzv. unutargrupnu provjeru valjanosti prikupljenih podataka. Ako se
pokaZe da je promjena kod svakog pojedinog dlana u istom smjeru i slidnog
intenziteta, manja je vjerojatnost da je to posljedica nekih drugih dinitelja, a
ne sudjelovanja u grupi. To tim vi5e ako se uodene promjene podinju pojavlji-
vati u isto vrijeme. Mala je vjerojatnost da ie se napredak prema ciljanom
ponalanju ili rjeSavanju problema dogoditi istodobno kod nekoliko dlanova
grupe, a da sudjelovanje u grupi nije imalo ulogu u toj promjeni.
Sto kad se isti program grupnog rada evaluira modelom "prije - poslile" u vile
razliditih Brupd, a nalazi evaluacije su vrlo slidniu MoZe Ii se tada zakliudivati o

321
Eoaluacija u lruPrcm radu

uzrodno-posljedidnoj vezi izmedu programa i promjena kod dlanova2 U ta-

kvim situacijama potrebno je primijeniti postupak META ANALIZE. Taj po-
stupak, razvijen u novije vrijeme, omogu6ava povezivanje i analiziranje veli-
kog broja pojedinadnih istraZivanja. Ipak, da bi se valjano provela meta analiza
potrebna je pomoi strudnjaka psihometridara.

Kontrolni model
Tek koriStenjem ovog modela evaluacijskog postupka moZe se sa sigurnoSdu
u tv r d i t i u z ro d n p qs tj E di q n q q t r-p g d
-o-r -y.-Z
odredenih piomjena kod tlinova. OvaJ
kontrolne (K- gkup!na) i eksperimentaln
klijenti budu .aipo.edeni u E i K skupine po sludaju. Ako to nije moguie,
trebaju biti izlednadeni po veiem broju znadajnih dinitelja. Utvrdivanje pro-
mjene u kriterijima uspjeinosti u E- skupini i nepostojanje takve promjene u K-
skupini tumadi se kao poslledica dlelovanja grupnog tretmana. Radi se o tzv.
eksperimentalnom nacrtu evaluacije. Iako je znanstveno "dist", ovaj model eva-
luacije moZe se podvrgnut kritici iz dva razloga (Milas, 1990.).
l. Neetidnost uskraiivanja tretmana jednoj skupini lludi pogotovo onda kad
se radi o nekim kriznim intervencijama.

2. Osobe koje sudlelulu u nekoj tretmanskoj grupi podinju odekivati da 6e se

neito promijeniti (E-skupina), dok oni koji ne sudjeluju nemaju odekiva-
nja (K-skupina). Stoga se smatra da E-skupina i K-skupina nisu valjano
izjednadene. Dakle, utvrdene promjene medu grupama ne mogu biti isk-
liudivo pripisane dlelovanju tretmana vei i olakSavajuiem utjecaju pozi-
tivnih odekivanja dlanova E-skupine.
Ova druga zamjerka odraZava bitno nerazumijevanje tretmanskog procesa. Na-
ime, pozitivna odekivanja i pobudivanje nade kod dlanova sastavni su dio
grupnog tretmana.

Komparativni model
Za razhku od kontrolnog nacrta koji se bavi pitanjem 'Je li tretman dlelotvo-
r iti-dilemu "Ko . Pri kori-
5 podv-iHavaju anu (nPr.
s i grupni rad), nost Pro-
cjenjuje se na temelju promjena u istim kriterijsklm varijablama (np.. razina
samopouzdanja kod dlanova i kohezijh grupe). Uvjet za primjenu takve strate-
gije jest postojanje jasnog i objektivnog standardazaevaluaciju obaju grupnih
pristupa (Kazdin, 1986.). Iako razlititi pristupi naglaSavaju razlitite ciljeve,
najdeS(e je mogude na6i neke oblektivne vanjske kriterije promjene i izbjeii
posredno usporedivanj e.

322
 Eoaluacija u grupnom radu

Praieqie dugorodnih uiinaka grupnog rada

Jedan od najvaZnijih kriterija dlelowornosti nekog grupnog tretmana jest traj-

nost i generalizacijanjegovih udinaka. Trajnost se odnosi na to koliko 6e dugo
trajati neki pozitivni udinci koji su se pojavili kao neposredni rezultat sudjelo-
vanja u grupi. Ceneralizacija se odnosi na to koliko 6e se uspjelno prenositi
nova ponaianja i vjeStine u razlidite Zivotne situacije. Da bismo odgovorili na
ova pitanja, provodi se tzv. posttretmansko pra6enje. Pri njegovu planiranju
koriste se isti modeli i postupci koji su opisani u ovom poglavlju.

Primjer,

U okviru aktivnosti Dru5tva za psihololku pomo6 provodi se vei dvije godi-

ne program prevencije profesionalnog stresa i sagorjevanja pomagaia. Do
sada je organizirano viSe od t0 seminara s tom svrhom, akroz program je
proSlo viSe od 200 polaznika. Svaki polaznik na podetku programa ispunjava
tri upitnika - Upitnik sagorjevanja na poslu, Upitnik jasnoie profesionalne
uloge i Upitnik dlelotvornog koriStenja vremena. Upitnici se primjenjuju
radi proc jene izloZenosti pomagada profesionalnom stresu. Uz to predstav-
ljalu podetno mjerenje u vrednovanju programa. Program, koji se sastoji od
trodnevnog seminara i dva jednodnevna supervizijska susreta u razdoblju od
tri mjeseca, zavriava s ponovnom primjenom upitnika. Na taj nadin ispitani-
ci dobivaju povratnu informaciju o promjenama u kriterijskim varijablama
koje se odnose na njihov profesionalni Zivot u razdoblju od dva do tri mjese-
ca nakon seminara. Dakle, koristedi se modelom "prije-poslile" moZe se uwrditi
dlelotvornost programa na razini pojedinih polaznika i seminarskih grupa.
Sliledi posttretmansko pra6enje udinaka programa. Dvije godine nakon 5to
je program zapodeo, svim polaznicima poslani su isti upitnici s molbom da
ih popunjene vrate. Na taj naiin Zellelo se uwrditi dugorodni udinak progra-
ma na prevenciju profesionalnog stresa i sagorjevanja pomagada. Dobiveni
podaci, povezani s ostalim informacijama (npr. broj pomagada iz iste orga-
nizacije, vremenski razmak izmedu sudjelovanja u programu i posttretma-
skog praiena, tip organizacije i slidno), dat ie uvid u okolnosti koje olakla-
vaju ili oteZavaju odrZavanje promjene postignute neposredno nakon zavr-
Setka programa.

Kriterij evaluaclie
Za evaluaciju grupnog rada mogu se koristiti razliditi kriteriji uspjeinosti koji
se mogu svesti na dvije velike skupine' radne i socio-emocionalne. Kriteriji
uspjeinosti takoder se mogu odnositi na pojedinca i grupu. Tako se u evaluaciji
grupnog rada mogu pojaviti dvije razine analize, pojedini dlanovi i grupa.

323
Eoaluacija u gruptom radu

Polaze(i od toga, kao op6i kriteriji evaluacije u gupi mogu se koristiti (tablica 9.)'
1. Zadovolistvo dlanova sudlelovanjem u grupnom radu.

2. Kvaliteta socio-emocionalnih odnosa u grupi.

3. Razina ostvarivanja individulanih ciljeva.
4. Razina ostvarivanja grupnih ciljeva i zada(a.

Tablica 9. Opii kriteriji evaluacije u grupnom radu

KR|TERU USPf ESNOSTI

f EDrNrcA ANALIZE RADN I SOCIO-EMOCIONALNI

Ostvarivanje i ndividual- Zadovoljstvo dlanova

emN nih ciljeva i napretka sudjelovanjem u grupi

Ostvarivanje grupnih Socio-emocionalna

CRUPA struktura grupe
ciljeva i zadataka

Pri odredivanju kriterija uspjelnosti grupnog tretmana dobro je voditi raduna

o slledeiem,
* Kriterije pra6enja odnosno vrednovanja djelotvornosti grupnog tretmana
treba odabrati prije njegova podetka.
* Kriterij praienja treba biti lasan, jednoznadan i mjerljiv.
* Kriterij praienja treba imati vanjsku valjanost s obzirom na svrhu i specifid-
ne ciljeve grupnog tretmana.
* Dobro je uklluditi pokazatelje napretka, ali i zadovollstva sudjelovanjem
u grupi.
* Pri odabiru mjere osobne promjene dobro je koristiti i tzv. intrapersonalne
(np.. razina depresije , znanje i stavovi o nenasilnom rjeSavnju sukoba) i

324
 Eoaluacija u gruPnom radu

' interpersonalne (npr. odnosi u radnoj okolini, odnosi ! bliskim ljudima)

pokazatelje.
* PoZeljno je koristiti se s viSe izvora podataka - samoopaZanjem, procjenom
okoline, oblektivnim psihologijskim mjerenjima.
* Dio evaluacije grupnog rada jest i procjena nadina rada voditelia. To nije
samo odraz ituuu prema dlanu kao subjektu procesa grupnog rada, ve6 po-
mahevoditeliu da uskladi svoje ponaSanje s potrebama dlanova.
Takvo integriranje razliditih podataka i razliditih razina mjerenja pomoii ie
nam da pouzdanije i valjanije procjenimo promjene'

Postupci

Za prikupljanje pokazatella dlelowornosti grupnog rada stoji na raspolaganju

niz mogu6n strukturirano opaZanja i drugo- Kgjim
se izvorima prikupljati, opisano je u poglavlju o
procjenjivanju u grupnom radu. Naime, postupak procjenjivanja vedim se_ dile-
io1n po[lapa s pro..ro- evaluacije. Kor kretnije, neki podaci koje voditell pri-
kuplja u svrhu procjene ujedno su i podetna mjerenja za evaluaciju. No dok je
procjenjivanje u prvom redu usmjereno na aktualne potrebe i moguinosti gru-
pe i Elanoru,-.r.l,.racija je ponajprije vezanauzvrednovanja njihova napretka i
zadovollstva. Proclenlivanje u pravilu planira i provodi voditelj, dok proces
.r.l,,raci1e, pogotorro .ko ie Zeli osigurati znanstvena oblektivnost podataka,
mogu pianiiati i provoditi strudnjaci koji nisu neposredni voditel.li grupe._lpak,
i u takvim situacijama voditelju uvjek stoji na raspolaganju mogudnost da na-
pravi korak izmedu procjenjivanja i evaluiranja u skladu sa svojim potrebama i
potrebama grupe.
Bez obzrra na to koji 6e se izvori i postupci koristiti u procesu evaluacije,
vaZno je da oni omoguiuju da tako dobiveni podaci budu oblektivni, pou',da-
ni, valjani i diskriminativni. Da bi se to postiglo, konstrukciji skala, upitnika i
ostalih instrumenata koji ie se koristiti pri evaluaciji treba pristupiti ozbiljno i
sustavno. Kako izgledaodgovaraju6i postupak konstrukcije skale grupne priv-
ladnosti, opisano je u Prilogu24.

Prilog 24. Prikaz konstrukciie skale za mjerenie privladnosti gtupe

Sorba ooog dodatka prikaz razooja skale staoooa kao mjue grupne prioladno,sti. Uz opis
lest
iitto"io iAob nouoi, se'inJormacije i njezinim psibometrijskim osobinama te predlazu mogue-
nosti nj ezine uP otrebe.

osti lrupe za dlatrooeutjede ' Clarcoi

smaTraju prioladnom redooi njezinom
priol
sani sibe.' Buduei da je za isbode

325
Eualuacija u gruPtom radu

rupi, njezina totna procjeta oazfla je za oodi-

i razooja grupnih odnosa. S obzirom na njego-
pekt grupe ne mole biti konstruiran "Ad boc".
koji se temelji ua jasnom teorijskom konstruktu.

skalekrenulo
[-I koustrukciji nib pojmo na je
ide
kao Zelja pojedinca da se postane p utori
(Eoani i Jirois, toss.) uz niibooa s oa o
grupi, a ue njibooo ponaianje u grupi.

Sastaoljerc je no tordnji u skladu s definicilon postaoljena

pozitioio, a'druga polooica nelationo. Slaganj se na Liker-
'tooim
skalama6d'deoet stupnieoa. Skalu je isp je.je.dan.od
i dolazili iz
riranih grupa za u&nje asertionosti, gestahskih
booa oodenja pokrioao je iirok raspon stilooa
ije instrumenta. Clanooi lrupa ispunjaoali su
spitala njezina primjenljioost kroz cijelo orijeme
acijskib ataliza skala je skraeena ila 20 tordnji
ogledajmo koje su to tordnje'

SI(AIA STAVOVAPREMA GRUPI I(AO M]ERA GRUPNE PRTIlLACNOSTI

t. Zelim ostati dlatom ooe lruPe.
z. Soida mi se moja gruPa.

s. Unaprijed se radujem dolasku u lrupu.

z. Ne zanima me ito se deiaoa u oooi grupi.
s. Osjeeam se ukljudeuim u dogadanja u oooj lrupi.
o. Kada bib sada mogao napustiti oou lrupu, napustio bih 1e.

z. Grozim se dolaska u oou lruPu.

a. Volio bib da je moguee da grupa sada zaorii.
g. Nezadouoljan sam lruPom.

rc. Kad bib mogao preselio bib se u drugu grupu.

t t. Osjeeam se ukljudenim u lruPu.

tz. Llsprkos indioidualnim razlikdtna, u mojoj lrupi postoii osjeeaj jedinstua.

t t. Kad je usporedim s lrupana za koje znam,

ostalim osjeeam da je moja grupa bolja od muogib.

r a. Ne osjeeam se dilelom grupnib aktiunosti.

t s. OsjeCam da bib lrupi nedostaiao da sada uisam oodie.

to. Da mi je re(eno da se lrupa danas neee sastati, osjeeao bib se loie .

tz. Osjeeam se udalienim od lruPe.

18. Stalo mi je do toga kakoa ee biti ooa lrupa.
to. Osjeeam da moj izostanakniita ne bi znailo za grupu.

20. Ne bih se osjeeao loie da moram propustiti sastanak lrupe.

326
 Eoaluacija u grupnom radu

POSTUPCI PRIKUPLJANJA PODATAKA

SPECIFIdNI ZA GRUPNO OKRUZPN"IP
Mnogi testovi, upitnici, skale mogu se primijeniti i u individualnom i u grup-
nom radu. No postoje dva znatajna postupka prikupljanja podataka specifidna
upravo za grupu. To su Balesov sustav opaZanja ponalanja u grupi i sociome-
trijski postupak.

Balesov sustav opai,arya ponaSar\ia u grupi

U okviru svojih viSegodiSnjih istraZivanja male grupe, R. Bales i njegovi surad-
nici utvrdili su da ako grup a Zeli biti dlelotvorna, dlanovi istodobno moraju
biti usmjereni na (1) zadatak grupe i na (2) odrZavanje dobrih socio-emocio-
nalnih odnosa u grupi. Dakle, trebaju se ponaiati na nadin koji ie pridonijeti
razvoju harmonidnih odnosa u grupi dok se ostvaruje grupna zada(a. U skladu
s tim Bales je ( 1 950. ) izradio sustav kategorija za opaZanje ponalanja dlanova u
grupr.
Sustav uklludule 12 kategorija ponaSanja koje su podijel;ene u detiri podrudja,
1. Pozitivne reakcije i ponalanja usmjerena na socio-emocionalne odnose.
2. Negativne reakcije i ponaianja usmjerena na socio-emocionalne odnose.
3. Ponalanja usmjerena na zadatak - pitanja i poticanje tralenja rjeSenja.
4. PonaSanja usmjerena na zadatak - predlaganje rjeienja.
Tih t 2 kategorija predstavljaju i 6 aspekata grupne dinamike - kumuniciranje,
ocjenjivanje, kontrolu, odludivanje, svladavanje unutargrupne napetosti, inte-
griranje (tablica t 0.).

327
Eoaluacija u gruPnom radu

Tablica 10. Balesova klasifikacija ponalanja u grupi

A. EMOCTONALNO PODRUCJE - POZTTIVNE REAKCIJE

elun,
1. Pokazuje solidarnost, podiZe ugled drugih, pomaZe, nagraduje

2. Pokazuje popultanje napetosti, Sali se, smije se, izralava zadovoljstvo

3. Sla2e se, pasivno prihvaia, razumile, sudjeluje, popuSta

B. poDRUeJe ZADATKA - PREDLACANJE RJESENJA

4. PredlaZe i upu6uje podrazumijevajudi autonomiju drugih
5. Iznosi miSljenje, ocjenjuje, analizira, izralava osjeiaje i Zelje
6. Orijentira, obavijeitava, ponavlla, razjainjava, potvrduje

C. PODR
/. lraz je, Powrdiva nje

8.TraZ sjedaje

9.Tra2 PostuPanja

D. EMOCTONALNO PODRUeE - NEGATIVNE REAKCIJE

10. Ne slaZe se, pasivno odbila, ponaSa se formalistidki

1 1. Pokazuje napetost, traZi pomo6, povladi se

12. Pokazuje antagonizam, umanjuje ugled drugih, brani se

a) komunikacija
b) ocjenjivanje
c) kontrola
d) odludivanje
e) svladavanje unutargrupne napetosti
f) integracija

328
 Eoaluacija u gruDnon rqilu

Ovisno o tome kako se grafidki organizira, ovaj sustav moZe se koristiti za

opalanje dlanova u grupi, uzajamno procjenjivanje dlanova, procjenu vodite-
Ila nakon grupnog susreta i samoprocjenu dlanova.
Krajem 7o-ih godina Bales, Cohen i \X/illiamson ( 1979.) razvijaju trodim enzi-
onalni model ponaSanja u grupi poznat kao SYMLOC (System for the Multi-
ple Level Observation of Groups). Model ukljuduje slyedede tri bipolarne di-
menzije ponalanja u grupi:
1. Nadredenost nasuprot podredenosti.
2. Prijateljstvo nasuprot neprijatelistvu.
3. Orijentaciju prema zadatku nasuprot orijentaciji prema emocionalnim od-
nosima.
Bales i sur. odredili
su todke dodira tih dime nzija u prostoru grupe I definirali
pomo6u niih 26 kategorija grupnog ponalanja. Tako npr. ponalanje koje je
nadredeno, neprijateljsko i usmjereno na zadatak definiraju kao "autoritarno i
kontroliraju6e". PonaSanje koje je podredeno, neprijatellsko i emocionalno na-
zivaju "povudeno i otudeno". Tih 26 kategorija danas se osim za opalanje po-
naSanja dlanova u grupi koristi i za analizu dinamike obitelii i za analizu ver-
balnih iskaza (npr. intervjua). Naime, prostor SYMLOG-a posjeduje mnogo
vanjske valjanosti i podudara se sa svakodnevnim klasifikacijama socijalnog
ponaSnja.
Iskustvo je pokazalo da je SYMLOG primjeren laboratorijskim uvjetima, ali da
u praktidnim situacijama ba5 nije najpogodniji. Svrstavanje ponaianja dlanova
u26 kategorij a organiziranih u tri dim enzije savladivo je samo za vjeSte opala-
de. SYMLOC-u se pripisuju i odredeni nedostaci. Cesto se navodi da dimenzi-
ja prijateljstvo-neprijateljswo ukljuduje i dimenziju emocionalnosti, 5to bi mo-
glo dodatno oteZavati kategorizaciju ponaSanja od strane nevjeStih opaZada
(Polley, 1991.). Zboe svega toga te kategorije neiemo navoditi u ovoj knjizi.

Sociometrii ski pristup

Sociometrija je pristup u kojem se temeljem uzajamne privladnosti i odbojnosti
dlanova grupe moZe uwrditi struktura grupe i pololaj pojedinih dlanova. Ovaj
pristup prikupljanja podataka specifidan je samo za grupu. Razvio ga je podet-
kom 30-ih godina 20. stoljeia Jakov Moreno (Moreno , 1962), koji je smatrao
da je za sve grupe mnogo valnija emocionalna struktura odnosa od formalne.
Uvodi u ispitivanje medulludskih odnosa mjerenje kakvog do tada nije bilo. Radi
se o vrlo jednostavnom postupku. Svaki dlan grupe treba oznaditi one dlanove
koje bi birao i one koje ne bi birao za odredene odnose ili aktivnosti. Po tome
sociometrijski postupak podsjeia na anketno ispitivanje. Specifidnim ga dini po-
stupak prikupljanja upravo tih podataka i njihova obrada.'

329
Eoaluacija u grupnom radu

Temeljna i jo5 uvijek nepromijenjena pravila kako se provodi sociometrijsko

istraZivanje dao je Moreno prije viSe od 60 godina. Pogledajmo ih,
l. Grupa mora biti dobro definirana, a odabiranja i odbacivanja ogranidena
na dlanove grupe.
2. Sudionicima moramo pruZiti priliku da odabiru i odbacuju onoliko dlano-
va koliko Zele.
3. Sudionici trebaju dobitijasan ijednoznadan kriterij na kojem ie temeljiti
svoje izbore.
4. Pitanja treba formulirati primjereno dlanovima, tj. tako da ih lako shvate.
5. U ispitivanju se koriste barem dva kriterija biranja. Jedan se odnosi na
zadatak, a drugi na socio-emocionalne odnose u grupi.
6. elanovima moramo omogu6iti da odabiru tajno.
7. Ako se sociometrijski podaci koriste za rekonstruiranje gruPe, treba ih
bez odlaganja upotrijebiti i o tome obavijestiti dlanove.
Ponekad se u praksi modificira 2. pravilo, odnosno broj biranja se ogranidi.
Moreno navodi da je valno dobro pripremiti i motivirati ispitanike. Naime
jedino onda kad su sigurni da se tako prikupljeni podaci ne6e zloupotri;ebiti i
da ie ih se iskoristiti za unapredivanje odnosa u grupi, suradivati ie na pravi
nadin.
Sociometrijsko ispitivanje provodi se u razliditim razdobllima rada grupe i s

razliditom svrhom. NajdeSde su to:

1 . Upoznavanje grupe i poloZaja pojedinaca u njoj Sociometrijski podaci brzo
i jednostavno mogu pokazati tko je u grupi usamljen, tko odbaden, a tko
zvijezda. Takoder mogu pokazati je li struktura grupe dvrsta i stabilna.
2. Procjenjivanje potelkoia u razvoju grupe. Sociometrijsko ispitivanje mo-
2e pokazati postojanje podgrupa i njihov medusobni odnos. Takoder moZe
pokazati postoje li neki znadajni utjecaji izvan grupe i slidno.
3. Procjenjivanje poteikoda dlana. Sociometrijsko ispitivanje moZe pokazati
i neke poteikode dlanova. Na primjer, ako dlan kao najbolleg prijatelja
izabire osobu koja njega odbacuje, to je valan pokazatel.l nlegove loie
socijalne kognicije.
4. Vrednovanje djelotvornosti nekog tretmana na razvijanje grupnih odnosa.

Prepozn atlj ivo ob ometrij sko g pri kuplj anj a podataka j e koriStenj e spe -
i l1 eZi e soci
cifidne obrade podataka. Tako prikupljeni podaci prikazuju se i obraduju socio-
gramima, sociometrijskim matricama i sociometrijskim indeksima. Kako se po-
daci unose u sociometrijske matrice, kako se prave sociogrami te kako se iz njih
izradunavaju razlLditi sociometrijski indeksi najbolje je pogledati u knjizi Me-

330
 Eoaluacija u grupnom radu

todika rada Skolskog pedagoga flurii, 1977.). U nas postoji veii broj istraZiva-
nja koja oslikavaju razlidita podrudja primjene, provodenja i interpretacije nalaza
sociometrijskih istraZivanja (Longo,1982.;Sakii, 1989.i Sladovii,1995. i drugi).
Sociometrijski podaci mogu pruZiti brzo i jednostavno podatke o strukturi grupe
i ulozi pojedinih dlanova. Ipak, i taj nadin prikupljanja podataka ima odredene
slabosti. Najve6a je ta da sociometrijski podaci odra2avaju Zeljene, a ne stvar-
ne odnose u grupi. Druga je slabost 5to "disti" sociometrijski podaci ne mogu
pomoii pri objainjenju zbog dega je struktura neke grupe ba5 takva, 5to to
utjede na poloZaj nekog dlana. Ova druga slabost moZe se izbjeii kombinira-
njem sociometrijskih podataka s nekim drugim izvorima.

KAKO OBJEDINIT I RA:ZLIdITE POKA Z,{E,LJE

K\/ALITETE I DJELOTVORNOSTI GRUPNOG RADA
Proces evaluacije odvija se kroz cijeli grupni rad. Ipak moZe se prepoznati pet
razliditih razdoblja u tom procesU:
1. Planiranje evaluacije koje se poklapa s razdobl.lem planiranja grupnog ra-
da kao podupiruieg procesa.
2. Podetna mjerenja koja zapodinju prije ili zavrijeme prvog grupnog susre-
ta kako bi se prikupili podaci prema kojima se procjenjuje individualni i
grupni napredak.
3. Tilekom podetne i srediSnj e faze rada prikupljaju se viSe ili manje struktu-
rirani podaci koji pokazujuzadovollstvo i napredak dlanova. Clanovi pro-
cjenjuju zadovoljstvo i dlelotvornost pojedinog susreta ili grupnog rada u
cjelini (prilozi 25., 26.,27 .,28.). Voditell procjenjuje razinu sudjelovanja
dlanova u radu (prilozi 29.,30., 31.), ali i zadovollswo svojim radom (p.i-
log 32.33.).Svi zajedno procjenjuju ponaSanje dlana na pojedinom grup-
nom susretu (prilog 34.). Voditell vodi viSe ili manje strukturirane biljeike
odnosno zapisnik grupnih susreta (prilog 35.) Provode se sustavna opa-
Zanja i sociometrijska ispitivanja. Okolina daje svoje prosudbe. Na sve te
nadine se daje povratna informaciju voditellu i dlanovima o napretku pri
ostvarivanju ciljeva, ali i o kvaliteti grupnog procesa.
4. U zavrinoj fazi ponavljaju se podetna mjerenja. Takoder se razgovara o
znadenju grupnog iskustva. Clanovi procjenjuju na razliditim skalama op-
(e zadovoljstvo sudjelovanja u grupi. Takoder se procjenjuje ukupni udi-
nak grupnog rada na promjene u ponaianju i doZivljavanju dlanova.
5. Evaluacija se moZe nastaviti i u fazi praienja, u kojoj se u odredenim vre-
menskim razmacima nakon zavr5etka rada grupe ponavl;aju neka ispitiva-
nja i razgoyara s dlanovima da bi se procijenili dugorodni udinci.

331
Eoaluacija u grupnon radu

U ovom procesu medusobno se dopunjuju podaci i spoznaje dobiveni kvanti-

tativnim i kvalitativnim pristupom. Rezultati nekih oblektivnih testova ili skala
nadopunjavaju se i oboga6uju razmiSljanjima dlanova i subjektivnim dojmovi-
ma voditella o grupnom procesu, znadenju neverbalnog ponalanja pojedinih
dlanova i slidno. Naime, kad bismo postupak evaluacije temellili samo na oblek-
tivnim mjerenjima, izgubili bismo mnogo znadajnih pokazatelja dleloworno-
sti grupnog pristupa.
Mjerenje promjena kao temelj evaluacije ima svoje prednosti i nedostatke. Ne-
ke od prednosti vei smo naveli. Ono pretpostavlja palljivo definiranje pona-
I . w t. \r I L.f.l
Sanja koje se Zeli mjeriti. Na taj nadin potreba za kvantifikacijom usmjerava
samoopalanje i promatranje u grupi. Voditell i dlan moraju odabrati jasan i
mjerljiv cilj kako bi mogli procjenjivati napredak pri njegovu ostvarivanju. Na
primjer, dlan moZe kao svoj podetni problem iskazati osjeiaj usamljenosti. Kroz
proces definiranja konkretnog cilja dolazi do odredivanja problema na mnogo
specifidniji nadin kao osjedaja tjeskobe pri upoznavanju s novim lludima. Sada
se i pokazatelji promjene mogu lakie i konkretnije kvantificirati, kao npr. broj
lludi s kojima je dlan uspostavio nova poznanswa, broj negativnih samopro-
cjena u meduljudskim situacijama (npr. "Ova situacija je uZasna i nemogu6e je
nositi se s njom"), broj pozitivnih izjava (npr. "Ova situacija je neugodna, ali se
mogu snaii"), velidina procjena na skali socijalne tjeskobe i drugo.
Redovito koriStenje nekih postupaka mjerenja moZe pridonijeti i boljem sa-
mopromatranju i proSirivanju uvida dlanova. Tako npr. sastavni dio grupog
rada diji je cilj kontrola agresivnog ponaianja mogu biti "domafe zadade" dla-
nova da tri puta na dan procijene razinu svoje napetosti na skali od ledan do
deset te da opiSu situaciju koja je prethodila procjeni. Ovaj kvantifikacijski
proces omoguiuje dlanovima da postanu osjetljiviji prema manjim promjena-
ma u svom ponaianju i doZivljavanju te da budu svjesniji svoje veze s nekim
dogadanjima u okolini.
Druga specifidna korist mjerenja jest 5to omogu6ava razlidite usporedbe. U
grupi je vaZno nekoliko vrsta usporedbi: usporedba dlana sa samim sobom u
razliditim razdobljima, usporedba dlanova grupe medusobno, usporedba s dla-
novima drugih slianih grupa i usporedba s populacijom.
Mjerenje ima i svoje nedostatke. Kad je kriterijsko ponaianje definirano, moZe
se dogoditi da su dlan, grupa i voditelj usmjereni samo na to ponaianje kao jedini
znadajni kriterij promjene. To moZe dovesti do toga da se tzv. neodekivani dobi-
ci i druge vaZne informacije ne ukljude u proces evaluacije. Uz to, dlanovi pone-
kad mogu osjedati da se njihove brige doZivljavaju beznadajnima time 5to se
svode na brolke u mjerenjima. To se moZe umanjiti osiguravajuii ravnoteZu izme-
du mjere nja i izralavanja napretka i zadovollswa kroz nestrukturirani razgovor.
Takoder dlanovima moZe biti dosadno da viSe puta ispunjavaju neke skale i upit-
nike, pa mogu davati stereotipne i uvijek iste odgovore. Voditelli grupe trebaju
biti prilagodllivi i uzeti u obzir postojanje svih tih problema.

332
 Eoaluacija u gruprom radu

Kao 5to je grupni rad kreativan i izazovan pristup u radu s ljudima, tako i
njegovo vrednovanje zahtijeva kreativnost, domiSljatost, prilagodljivost i rav-
noteZu izmedu znanstvenih kriterija evaluacije i potreba dlanova, grupe i vodi-
telja. Upravo stoga 6emo ovo poglavlje, ali i cilelu knjigu, zavriiti s poticajem
vodltellima da promiSljaju iskustva stedena vodenjem grupa kao dio svog oiob-
nog i profesionalnog rasta i razvoja.

SUSTAVNO RA ZMIISLJAI\JE VODITELJA O

GRUPNOM ISKUSTVU: INTEGRATIVNI I
KVALITATIVNI ASPEKTI EVALUACIJE
Nakon 5to je zavrlen rad grupe, osim formalnih pokazatelja njene dlelotvor-
nosti i udinaka voditell ima i niz neformalnih podataka i osobnih spoznaja o
grupi, njezinom razvoju, postignu6ima pojedinih dlanova. Voditell ima i novo
znadajno osobno i profesionalno iskustvo. Kako moZe sve te informacije i svo-
je osobno iskustvo vodenja grupe iskoristiti u bududem radu, u planiranju i
vodenju neke nove grupe, za svoj osobni i profesionalni rast i razvoj?
Nakon zavrietka rada $upe voditell raspolaZe zabiljeikama. To mogu biti grupni
zapisnici , razne sludajne bille5ke, izvjeitaji, biljeSke koje je voditell pisao kao pri-
premu za supervizrjui drugo. Voditell takoder ima obilje dojmova i sjeianj aveza-
nih uz rad grupe. Raspolale i s nekim oblektivnim pokazateljima dlelowornosti
grupe. Kako analizirati takve informacije, oblediniti ih, sustavno osmisliti da una-
prijede budu6i rad voditelja2 Kako sistematizirati svoje osobno iskustvo vodenja
gnrpe2 Dorothy Stock tl/hitaker (tOO+.) navodi nekoliko pitanja koia mogu biti
koristan putokaz voditellima pri razmiSljanju o grupi koju su vodili. Prilagodili smo
ih i komentirali u skladu s naSi iskustvom o znadenju takvog samouvida.,",'n

1. fe li korist koiu su Elanovi ostvarili sudielovaniem u grupi u skladu s

oiekivaniima?
Tllekom podetne faze planiranja rada voditelli imaju predodZbe o moguioj kori-
sti od sudlelovanja u grupi za pojedine dlanove. Vrlo desto su te "odekivane ko-
risti" ujedno i kriterij po kojima se procjenjuje uspjeh ili neuspjeh grupe. Neki 6e
dlanovi dobiti nelto za sebe 5to uopie nismo predvidjeli, oswariti neku "nepred-
videnu korist". Kad razmiSljate o tim odekivanim i nepredvidenim dobicima, za-
mislite svakog dlana pojedinadno. Pokulajte usporediti svoja podetna odekivanja
koliko i u demu 6e dlan profitirati s vaiim sadaSnjim iskustvom.
)3 Bilo bi dobro zabilleZiti razmi5ljanja koja ie potaknuti ova pitanja, oblikovati ih u rijeti. To ne bi trebao biti dug
i naporan posao, pogotovo ako je sjeianje na rad grupe joi svjeZe.
24 Ova pitanja mogu biti dio supervizijskog rada nakon zavrSetka vodenja neke grupe.

333
Eoaluacija u gruPnom radu

Jedna ili nekoliko osoba moZda su odustale tijekom samog rada grupe. Kako
procjenjujete njihovu dobitz
Gledaju6i pojedinadno osobe koje su po valem miSljenju dobile malo iz grup-
nog iskustva, razmislite koji bi dinitelji mogli biti odgovorni zato.Jesu li pove-
zani s motivacijom i osobnim izvorima koje su te osobe donijele u grupu ili su
povezani s interakcijom koja se stvorila u grupi2Jeste li vi podrZavali izgovara-
nje, otpor ili neukliutenost pojedinih dlanova2
Gledaju6i unatrag takoder moZemo vid.leti da jedna ili dvije osobe nikako nisu
nalle ivole mjesto u grupi ili da su osje6ale da joj ne pripadaju, da je netko bio
toliko osjetlli.r, i ranjiv da nije odustajao od svog obrambenog poloZaja, da su u
grupi zapra.vo bile dvije podgrupe s razliditim i sukobllavajuiim nadinima i
potrebamu. Sto moZemo ubuduie udiniti u takvim situacijama?
Jednako je korisno razmiSljati o individu esima. Tko je
najviSe postigaoZ Sto je sve moglo tome pr grupi ili izvan
nje? Ponekad se dogodi da dlan nade neko svom Zivotu
koji postane nosilac razvoja ili pokulaja nalaZenja novih rjeienja. Ponekad se
promijene okolnosti u Zivotu dlana. Ponekad je neko naSe ponaSanje ili redeni-
ca bilo kritidno za pomak dlana k Zeljenom cilju. Znamo li koja je bila prije-
lomna todka u napretku?
Kako su dlanovi procijenili korist od sudlelovanja? Podudaraju li se njihovi
doZivljaji s vaiima?

2. Je li grupa kao cielina radila dielotvorno?

Nile realno odekivati da u grupi uvijek sve tede savrieno i po planu. Kad se
osvrnemo unazad na proces rada u grupi, moZemo uvijek vidjeti neke mogu6-
nosti koje nismo iskoristili, neka razdoblja "mrtvo g lli praznog hoda" koja su
predugo trajala, ali ih onda nismo primjeiivali. Gledajuii unazad moZemo uvi-
dleti di se jedna ili nekoliko tema koje su mogle biti vaZne nikada nisu pojavi-
le, ili na njih nismo reagirali kad su se pojavile. Sto je tome pridonijeloZ

3. Jesam li zadovolian kako sam planirao grupu?

Kad zapodinjemo planiranje, desto ne znamo dovollno dobro dlanove grupe
koju iemo voditi. Ipak donosimo neke procjene , razvijamo pretpostavke kako
bi irebao izgledati rad bai te grupe. Razmislite bi li osobama koje su sudlelo-
vale u grupi moZda viSe odgovarao neki drugi pristup? Np.. samousmjeravaju-
6a grufa ili grupa za samopomodz Bi li neki drugi nadin rada bio bolli za grupu?
Npi. viie igira ili viSe slobodno g razgovora. Kako bi se mogao ubuduie una-
prijediti rad s takvim grupama?

334
 Eoaluacija u grupton radu

Sto bih ubuduie mogao unaprijediti u organizaciji neposrednog rada2 Bi li bilo

bolle da susreti dulje traju ili da je izmedu dviju grupa koje vodim viie vreme-
na2Je li potrebno ubudude osigurati kavu ili dai, kekse za svaki grupni susret, ili
je to dovollno udiniti povremeno2 itd.

4. jesam li imao dovolino podrlke svoiih kolega, sluZbe ili instituciiez

Zavrietak grupe dobro je vrijeme da se osvrnemo na nale Sire radno okruZenje.
Kakva nam je podrlka, ali i kakve su nam poteikoie dolazile iz nje? Kako i s kim
bismo trebali komunicirati, dija bi suradnja bila poZeljna i s kojim faktorima mo-
ii bi trebalo pregovaratiu razdoblju planiranja neke slidne grupe ubuduiez Kako
oni procjenjuju uradak grupe2 Koje smo povratne informacije dobili od njihu

5. Da li bih ubudude volio raditi sa suvoditeliem ili sam? Zbogiega?

Bllo da smo radili sami ili sa suvoditelj.-, iz odredenog grupnog iskustva vjero-
jatno iemo izad s jasnom predodZbom o tome na koji nadin ubuduie Zelimo
voditi takvu grupu. Ako smo radili sami, moZemo se zapitati je li nam bilo telko
i bi li suvoditell bio od pomo6i. Ako smo radili sa suvoditel_;em, moZemo se
pitati je li nam takvo iskustvo bilo poticajno ili ometaju1e.Zbog dega?Jesmo li
se dovoljno dobro pripremrli za suvoditellski radz Ako jesmo, 5to je bio najva-
Zniji dio pripremaZ Ako nismo, kako bismo se ubuduie mogli bolle pripremitiz
Barem si moZemo stvoriti sliku o tome s kakvom nam je osobom lako ili telko
raditi. To sve moZe biti dobar temelj za odluku o vodenju grupe u buduinosti.

O. Sto sam nauiio o svom stilu vodenia grupe? Jesam li zadovolian s niim
ili ga Zelim promiieniti?
Svako grupno iskustvo, bilo da je prvo, deseto ili pedeseto, moZe pridonijeti
bollem razumijevanju samog sebe i svog nadina rada u grupi. Jesmo li previle
govorili ili postavllali previSe pitanja2 Kako su nas doZivjeli dlanovi - kao pre-
vi5e nametljivog ili hladnog i udaljenogz Zeli^ Ii promijeniti neito u svom
radu ili proiiriti raspon svojih vjeitinal Sto mogu poduzeti da to ostvarim2

7. Kakav ie bio model evaluaciie grupe?

Koji se od evaluacijskih postupaka pokazao najkorisnijimz Koji je bio slabo
upotrebljiv za pra6enje udinaka grupnog rada2 Razmislimo o modelima evalu-
acije koji su mogli biti koriSteni, ali nisu. Jesu li nam u meduvremenu pale na
um neke zamisli koje bi se ubuduie mogle koristiti u postupku evaluacije2 Iako
je to prekasno za grupu s kojom smo upravo za.vr5ili rad, evaluacija slledeie
grupe moZe biti bolie planirana.

335

I
Eoaluacija u gruprcn radu

8. |esam li spreman zapoEeti vodenie nove grupe? S koiim liudima

Zelim raditi u grupi? U kakvoi ie to vezi s moiim neposrednim
iskustvom vodenia grupe?
Neki voditelli zavriavaju rad grupe s puno ponosa i zadovoljstva, s dvrstim
uvjerenjem da je upravo grupni rad "njihov pristup" u radu s lludima.
Ponekad voditell doZivi zavrietak rada grupe kao olakianje.Zato moZe biti cileli
niz razloga - moZda se osje6ao nedovoljno strudan, moZda je osje6ao dosadu, ffio-
Zda osjeda zamor od istog tipa grupe i slidno. To i mnogi drugi razlozi mogu nas
dovesti do toga da kaZemo "Nikada viSe!" ili "Do daljnjeg - grupni rad NEt". U
svakom sludaju dobro je osvijestiti svoje osjedaje i analizirati 5to nas je dovelo u
takvu situaciju. Jesmo li blli dobro pripremljeni za vodenje upravo takve grupe?
Jesu li neke druge okolnosti u naiem Zivotu utjecale na taj osje6aj i slidnou
U svakom sludaju valnoje razmisliti o izvorima zadovoljstva i nezadovoljswa koje
smo osjetili u vodenju odredene grupe. Kako ubuduie moZemo naglasiti ono 5to
dovodi do naieg zadovoljstva, a 5to udiniti da sprijedimo nezadovollswoz

9. Je li rad grupe pratio odgovaraiudi superviziiski proces?

Svatko tko vodi grupu treba barem s vremena na vrijeme podriku drugih -
suvoditella, kolege, supervizora. Ako je netko u svom radu izoliran i nijedan
od tih oblika potpore nije mu na raspolaganju, mogudnosti odustajanja od vo-
denja grupa nakon prvih poteSkoia su velike.Je li supervizijska podrika koju
smo dobivali tilekom rada bila dovoljnaz Kakvu bismo supervizijsku podrSku
Zelleli ubuduier Kako to moZemo posti6i?

1O. fe li potrebno za vodenie sliedede sliEne grupe promiieniti ili dopu-

niti program rada? Ako da, koie promiene to podrazumiieva?
Katkad nam se dini da bi rad bio bolli da smo drukdilim sliledom provodili
neke aktivnosti, da smo neke swari drukdile uradili. No, s vremenom se to
zaboravlja i desto se nademo u situaciji da u nekoj novoj grupi ponovno uradi-
mo stvari koje smo htjeli promijeniti. Zavrietak rada grupe i obledinjavanje
svih pokazatelja njene dlelotvornosti pravo je vrijeme preispitivanja programa
kojima smo se koristili za uno5enje manjih ili vedih izmjena. Ako ih ne pribilje-
Zimo, postoji velika vjerojatnost da iemo nakon zavr5etka rada slledeie grupe
ponovno donositi iste odluke, 5to bi trebalo promijeniti.
Da saZmemo. Potrebno je neSto viSe od samog nagomilavanja iskustva. Potrebno
je paZljivo i kritidki ispitivati iskustva, prihvatiti razlidite procjene vlastitog rada.
Svako iskuswo, pa i ono koje neposredno procjenjujemo "lo5im" ili "zamornim"
nije uzaludno. Postoji velika vjero.jatnost da 6emo njegovim promiSljanjem st.ei
strudnost i samopouzdanje koji su potrebni za uspjeSan rad s grupama.

336
 Eoaluacija u grupnom radu

Prtlos 2 5.

MOLIM VAS DA NA NEKOLIKO SKALA PROCI'ENITE NAs DANASN'I SUSRET:

l.Danas sam na grupi bio/bila:

2
napeVa 2
opu5ten/a

2
govorljiv/a 2
5utljiv/a

21 2
palljiv/a nepailjivla
2.U dana5njem radu grupe mislim da sam:

2
odbijao/la 2
suradivao/la
suradnju

2
doprinosio/la 2
odmagao/la
radu
3.Tema o kojoj smo danas razgovarali bila mi je:

2
dosadna 2
zanimljiva

2
nekorisna 2
korisna
4.Danas sam se na grupi osjeiao/la:

2
ugodno 2
neugodno

..2
odbijeno
l 1Z
prihvaieno

5.Tijekom danainjeg susreta imao/la sam dovoljno prilike izraziti svoja miiljenja i osjeiaje:

2
potpuno

IME IPREZIME:
Datum susreta: Redni broi susreta:

* Izradeno u okviru programa psihosocijalne

pomoii prognanim izbjeglicama Dru5tva za psiholoiku pomoi

337
Eoaluacija u gruPnom radu

Prilog 26.

SAMOPROCJENA SUDJELOVANJA U CRUPI*

I. Kako sam se osje6ao u gruPi?

1. vrlo nelagodno
2. prilidno nelagodno
3. viSe nelagodno nego dobro
4. ni nelagodno ni dobro
5. prilidno dobro
6. dobro

II. Koliko su mi bili lasni ciljevi grupe?

1. potpuno jasni
2. prilidno jasni
3. viie nejasni nego jasni
4. ni jasni ni nejasni
5. viSe jasni nego nejasni
5. prilidno jasni
7. potpuno jasni

III. Kako sam se osjedao u odnosu prema dlanovima grupe?

1. osjeiao sam se potpuno sputan i onemoguien

2. prilidno ograniden od drugih
3. viSe ograniden nego slobodan
4. ni ograniden ni slobodan i sposoban za izra1avanje
5. prilidno slobodan i sposoban za iztalavanje
6. viSe slobodan i sposoban za iztalavanje
7. osje(aosam se slobodnim i sposobnimzaizraZavanje svojih osjedaja

IV. Osje6am li se diielom gruPe?

1. ne, osjedam se potpuno neaktivnim, povudenim, dosadno mi je, osje6am
se odbadenim i izvan gruPe
2. prilidno izvan gruPe
3. nelto viSe izvan grupe nego u grupt
4. ni izvan gruPe ni u gruPi
5. neito viie u gruPi nego rzYan gruPe
o. prilidno u gruPi
7. da, osjeiam se potpuno prihvaden i dvrsto sam u grupi

@dioseminaraogrupnomradukojise80.tihgodinauHwatskojprovodiopodvodstvom
L. Lojka i B. Martinoviia.

338
 Eoaluacija u grupnom radu

V. Jesam li primio pomo6 kad mi je bila potrebna?

1. ne, moje potrebe su ostale potpuno neprimijedene
2. moje potrebe su ostale prilidno neprimijedene
3. moje potrebe su ostale viSe neprimije6ene nego primijedene
4. potrebe su ostale ni primijeiene ni neprimijeiene
5. moje su potrebe bile viSe primijeiene nego neprimijeiene
6. moje potrebe su bile prilidno primije6ene
7.i^, moje potrebe su bile primijedene i bilo im je udovoljeno na zadovo-
ljavajuii nadin

VI. Kako mi je bila omogu6ena suradnja u grupi?

1. potpuno_mi je bilo onemogudeno da pomognem grupi kod postizanja
njenih ciljeva
/. pnllcno onemoguceno
^
.1. v

3. vi5e onemoguieno nego omoguieno

4. ni omoguieno ni neomogu6eno
5. viSe omoguieno nego neomogu6eno
6. prilidno omogudeno
7. potpuno mi je bilo omogudeno da pomognem grupi kod postizanja nje-
nih ciljeva

VII. Kako je radila grupa?

t. Iijepo i zadovoljno
2. priliino povrino
3. viSe povrino nego udubljeno
4. ni povrino ni udubljeno
5. viSe udubljeno nego povrSno
6. prilidno udubljeno
7. angaLirano i intenzivno udubljeno

VII. Jesu Ii sudionici raspravl.lali viie o sadrZajima ili o dinamici grupez

1. sudionici su bili potpuno orijentirani na sadrZaj diskusije
2. bili su orijentirani viSe na sadrZaj nego na dinamiku
3. ne5to viSe na sadrZaj nego na dinamiku
+. podlednako na sadrZaj diskusije i na dinamiku grupe
5. bili su neito vi5e orijentirani na dinamiku nego na sadrzaj
6. bili su orijentirani viSe na dinamiku nego na sadrZaj
7. gotovo potpuno orijentirani na dinamiku, bavili su se problemima osob-
nih odnosa, osjeiaja i dogadaja u grupr

339
Eoaluacija u grupnom radu

IX. Voda grupe je bio,

1. potpuno neaktivan
2. prilidno neaktivan
3. neSto viSe neaktivan nego aktivan
4. ni neaktivan ni aktivan
5. nelto vi5e aktivan nego neaktivan
6. prilidno aktivan
7 . vrlo aktivan

X. Mislim da voda grupe ovu grupu ocjenjuje kao'

1. najslabiju 5to se moZe zamisliti
2. prilidno slabom
3. prije slabom nego dobrom
4. ni slabom ni dobrom
5. viSe dobrom nego slabom
6. prilidno dobrom
7. najboljom 5to se moZe zamisliti

340
 Eoaluacija u grupnom radu

Prtlog 27.

UPITNIK ZA PROCJENU ZADOVOLJSTVA CI-ANA GRUPNIM SUSRETOM

Tema danainjeg susreta bila je

1 Uop6e se ne slaZem
2 Ne slaZem se
3 Nemam nikakvo miSljenje
4 SIaZem se
5 Potpuno se slaZem

1. Crupa mi se danas svidjela 1 2 3 4 5

2. Otkrio sam nelto novo o sebi
nadanalnjemsusretu 1 2 3 4 5
3. Otkrio sam neSto novo o svojoj
obitelli na danainjem susretu I 2 3 4 5
4. Naudio sam neSto o nekom
dlanu grupe I 2345
5. Osje6am se ugodno u ovoj grupi I 2 3 4 5
6. Podilelio sam nelto osobno
sdlanovimagrupe I 2 3 4 5
7. Osjedam da me voditeli grupe
podrZava 1 2345
8. Zabavio sam se na grupi I 2 3 4 5
9. Radujem se susretu grupe
sllededeg tjedna 1 2 3 4 5
10 Covorio sam danas na grupi I 2 3 4 5

Tema o kojoj bi Zelio u grupi razgovarati:

341

/
Eoaluacija u lruprom radu

Pdlog 28.

SAMOPROCJENA DJETETA U SOCIJ ALIZACIJSKOJ CRUPI

Ime i prezime Datum procjene.

Molim te kod svakog pitanja zaokruLi odgovor koji se najbolje odnosi na tebe.

1. U ovoj grupi se osjedam,

1. vrlo IoIe
^l
,2. lose
3. tako-tako, osrednje
4. dobro
5. odlidno

2. Otkad idem u ovu Brupu, moj je Skolski uspjeh,

1. loiiji
2. jednak kao i prije
3. nelto bolli
4. puno bol.li

3. Otkad idem u ovu grupu, moj je odnos s drugom djecom'

1. loSiji
2. jednak kao i prije
3. neito bolli
4. puno bolli

4. Otkad idem u ovu grupu, moj je odnos s roditellima,

1. loiiji
2. jednak kao i prije
3. neito bolyi
4. puno bolii

5. Otkad idem u ovu grupu, opdenito se osjeiam'

1. lolije
2. jednako kao i prije
3. neSto bolle
4. puno bolle

342
 Z
,LJ

2
o
IIJ
d
f
t)

z
IJ.J

co
d.
o-

IJ.J
f
IIJ
to o
(0
f
o
o o>
(,o t1
E
-O
rn bn o
(o00
EN
o ,!> ON
C(! rno
L
-o
E .(o (0
>r-(! ']J
o(u 'r= o
EO
(d o= a
0J- o-'u _Y(,
c
o q>u OF oF =O rU

9-{ -r Q) cbo
t, = co
(,l- ER
Of
(d
(-1
_lz
(t) Qo
NN oi oo
\ZE =N
=
rU -v
v1
ru
-Y
,L.) (! (D 9;
c >6
r'\ -. ll:9 >
0)
'z :,lH
ei
a
E
.N
o
y
'=
9s'-s
i-

N (! Y-Y
\-
o.rS o
iv
sat

;:EZ L
:/
b0 o- ar
,a1
:v fr
rg7
L_
.- r'J
-l
o
lj 0)
il1,(J b
9rrrrr
! E S 9.! -

N E O- -Ncr)$Lr1

343
Eoaluacija u grupnom radu

Prilog 30.
VODITELJEVA PROCJENA SUDJELOVANJA ELANA:*

IME I PREZIME ELRNI,

NAZIV CRUPE.
VODITELJI CRUPE.
Molimo vas da procjenite ponaSanje dleteta tijekom grupnog susreta, na sliede6im di-
rTle nzlJStTlil:

SUSRET I 234
DATUM
opulten-napet
govorlliv-5utlliv
paZljiv-ne palljiv
suraduje-ne suraduje
pridonosi radu-odmaZe

SUSRET 5678
DATUM
opuiten-napet
govorljiv-Sutljiv
paZljiv-nepaZljiv
suraduje-ne suraduje
pridonosi radu-odmaZe

SUSRET 9 10 tt t2
DATUM
opuiten-napet
govorljiv-Sutljiv
paZljiv-nepaZljiv
suraduje-ne suraduje
pridonosi radu-odmaZe

OPUSTEN-NAPET I stalno naper 2 talno opulten

GOVORLJIV-SUTLJIV 1 uvijek 5ut rlliv 5 govorlliv
PAZLIIV-NEPAZLJIV 1 uvijek nepa Zljiv 5 nepaZljiv
SURADUJE-NE SURADUJE I stalno odblla suradnju 2 preteZno ne suraduje 3 kako kada 4
preteZno suraduje 5 stalno suraduje
PRIDONOSI RADU-ODMAZE I stalno odmaZe 2 preteZno odmaZe 3 kako kada 4 preteZno
pridonosi radu 5 stalno i aktivno pridonosi
* Izradeno u okviru programa psihosocijalne pomoii prognanim i izbjeglicama Druitva zapsiholoiku pomoi.

344
 Eoaluacija u grupnom radu

Prilog 31.
EVALUACIJA RADA U CRUPI

Nakon zavrSetka svakog sastanka voditelji procjenjuju pona5anje svakog dlana,

skupine u cjelini i zadovoljstvo svojim radom, (premaJankovii,'1996.,st"r. 213. j

A - KONSTRUKTIVNOST - DESTRUKTIVNOST (svakog pojedinca)

5- Stalno i aktivno konstruktivno ponaianje
4 - Pretelito konstruktivno
3- Kako kada (ovisno o aktivnostim, sudionicima, trenutadnom raspoloZenju)
2- Prete2ito destruktivno
I - Stalno i aktivno destruktivno

B- KOOPERATIVNOST
5- Stalno i aktivno suraduje
4- Uglavnom suraduje
3- Kako kada (ovisno o aktivnostim, sudionicima, trenutadnom raspoloZenju)
2- Uglavnom ne suraduje
1- Stalno i aktivno odbila suradnju
C - ZADOVOLJSTVO RADOM (djece i roditella)
5- NaglaSeno zadovoljstvo
4- Zadovollstvo vede od nezadovoljstva
3- Ni zadovoljstvo ni nezadovol.lswo
2- Nezadovoljstvo veie od zadovollstva
1 - NaglaSeno nezadovolyswo
D - RAD SKUPINE U CJELINI
5 - lzrazito zadovolj avajudi
4- Zadovoljavaju6i
3- Ni osobito dobar ni loi
4. Nezadovoljavajuii
5 . lzrazito nezadovoljavajudi

E . VODITELJ JE SVOJIM RADOM

5-Vrlo zadovoljan
4- Zadovoljan
3- Ni zadovoljan ni nezadovoljan
2- Nezadovollan
1- Vrlo nezadovoljan

345
 =
trJ

o
=
o

V)
f
o
o
o
N
Z
lrJ
co
d.
o-
) E
q) OC
E * o.t
E
f
E
o (!(! -6
l:n EE
ro
o
(!- O:1
C<a
(^\
q6
(uy o-f LC
(!2
=€
ttr g
Etr --Y
L(/) E(0 ro(!
^o) UE u) -y,

o
F
(t)
ci f
tn o
00
o o
o
L
N N

346
 Eoaluacija u grupnom radu

Prilog 33.
PROCJENA ZADOVO LJ STVA VODITELJA*

NAZIV CRUPE.
VODITELJ,

Molimo vas da na skali od 5 stupnjeva procijenite:

SUSRET I 23
DATUM
zadovollstvo ostvarenim ciljem grupnog susreta
pripremljenost za grupni susret
zadovoljstvo vlastitim angaZmanom
funkcioniranje grupe kao cjeline

SUSRET 456
DATUM
zadovollsWo ostvarenim ciljem grupnog susreta
pripremljenost za grupni susret
zadovolj stvo vlastitim angaZmanom
funkcioniranje grupe kao cjeline

SUSRET 789
DATUM
zadovoljstvo ostvarenim ciljem grupnog susreta
pripremljenost za grupni susret
zadovoll stvo vlastitim an gaZmanom
funkcioniranje grupe kao cjeline

SUSRET 10 11 12
DATUM
zadovollstvo ostvarenim ciljem grupnog susreta
pripremljenost za grupni susret
zadovoljswo vlastitim angaZmanom
funkcioniranje grupe kao cjeline

*lzradeno u okviru progama psihosocijalne pomoii prognanim i izbjeglicama Dru5tva za psiholoSku pomoi

347
Eoaluacija u grupnom radu

Prtlog 35. PredloZak za pradenje ponaiania dieteta (Paoie, tees, str.

187.)

IME I PREZIME

oo fo) oo
DATUM: "SMAJLlc,'
!-/ DATUM:
v"SMAJLIc"

348
 Eoaluacija u grupnom radu

Prilog 35.

PREDLOZNrc ZA VODENJE ZAPISNIKA POJEDINOG GRUPNOG

SUSRETA

Crupa

Datum

1. Prisutan broj dlanova

2. Cilj i tema susreta
3. SadrZaji i struktura susreta
4. KoriSteni materijal, sredstva i drugo
5. ObilleZja faze grupne dinamike
(upoznavanje dlan oya, zapalanje i promatranje, dogovaranje, utvrdiva-
nje pravila, bolli uvid u samog pojedinca , razvoj i stjecanje povjerenja,
suradnja, sukobi, blokade u grupnom procesu, evaluiranje i zakljudivanje
rada)

6. Razvoj i potrebe pojedinog dlana

(kakav je poloZaj i uloga pojedinog dlana u grupi, kakva je razina njego-
va samootkrivanja i spremnost na suradnju s drugim dlanovima, je Ii po-
trebno poduzeti neke druge intervencije, npr. u okolini, ih individualno
savjetovaliSni rad i drugo)

z. ObilleZja vodenja grupe

(je li voditelj osjedao neke prepreke i poteiko6e u vodenju grupe, osjeda
li da je ovaj grupni susret posebno uspio i zbog dega i drugo)

8 . Zakljudna razmatranj a
(kako se u cjelini procjenjuje uspjelnost ovog susreta,je li ono 5to se
zbivalo na susretu znadajno za planiranje sljededeg susreta i drugo)

349