Priprema za 1.

čas Razred:VI

Pisani spomenici bosanskog, hrvatskog I srpskog jezika

Uvodni dio časa:

- Ovo je jedna kamena ploča. Šta mislite šta bi mogli predstavljati znakovi uklesani na
njoj?
-
Glavni dio časa:
Najava nastavne jedinice:
Pisani spomenici u bosankom, hrvatskom i srpskom jeziku

Jezik i pisma kojima se danas služimo nastajali su kroz dugo povijesno razdoblje.
Kakvi su nekada bili i kako su se razvijali saznajemo iz različitih povijesnih izvora, a posebno iz
spomenika pismenosti.

Najstarijim pisanim spomenicima kod Južnih Slavena smatraju se:

1. „Brižinski listići“ kod Slovenaca (latinica, kraj 10.vijeka)

2. „Baščanska ploča“ kod Hrvata (glagoljica, kraj 11 vijeka)
3. „Marijansko evanđelje“ kod Srba (glagoljica, 11 vijek)
4. „Povelja kulina Bana“ u Bosni (bosančica, 12 vijek)

- Pisma koja su se koristila u na ovim prostorima su:

1. Glagoljica
2. Ćirilica
3. Bosannčica
4. Latinica
5. Arebica

- Humačka ploča je najstariji pisani spomenik na ćirilici. To je natpis na crkvi Svetog

Mihajla kod Ljubuškog. To je natpis na kamenu nastao s kraja 10 ili početka 11 stoljeća.
Na njemu se nalazi i nekoliko glagoljskih slova.

-
-
-
 -
-
-
-
-
-
-
-
-

Među najstarije sačuvane pisane spomenike u Bosni spada Povelja Kulina bana iz
1189. godine. Povelja je pisana bosančicom.

. Ban Kulin bio je vladar Bosne, a ta povelja bila je pisana bosančicom i predstavlja značajno
svjedočanstvo o počecima pismenosti na našim prostorima.
-
- Povelja Kulina bana očuvana je u tri primjerka. Dva primjerka se nalaze u Dubrovniku, a treći je
u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti u Sankt Petersburgu u Rusiji.
-
- Mnogi smatraju da je to original među poznatim primjercima. Bosna i Hercegovina je uputila
zahtjev za vraćanje ovog primjerka Povelje bosanskog bana Kulina

Stećci
Natpisi na stećcima, nadgrobnim spomenicima se također ubrajaju u pisane spomenike kulture.

Stećak je vrsta kamenog nadgrobnog spomenika iz srednjeg vijeka. Stećci su

obično ukrašeni prizorima iz života, lova, viteških turnira ili natpisima na glagoljici ili bosančici.
Među najljepše spadaju stećci u Radimlji kod Stoca.

Stećci iz okoline Stoca

Stećak sa uklesanim ljiljanima

Zgošćanski stećak
Natpisi na stećcima ili mramorovima su najznačajniji spomenici narodnog jezika
u Bosni i Hercegovini. Ima ih oko 60.000, ali je onih s natpisima mnogo manji broj. Većina
stećaka je ispisana bosančicom.

Najveće su nekropole stećaka (zovu ih još i mramorovi) u Hercegovini (Stolac, Široki Brijeg,
Mostar, Konjic) i Bosni (Vareš, Kraljeva Sutjeska, Kakanj, Zenica).

Najslavniji pojedinačni stećak je Zgošćanski stećak, nađen u okolici Kaknja.

Završni dio časa:

Ovo je prijevod povelje Kulina bana na standardni bosanski jezik.

Pogledajmo sadržaj ove povelje:
„U ime oca i sina i svetog duha. Ja, ban bosanski Kulin, obećavam Tebi kneže
Krvašu i svim građanima Dubrovčanima pravim Vam prijateljem biti od sada i
dovijeka. I pravicu držati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem živ. Svi
Dubrovčani koji hode kuda ja vladam, trgujući, gdje god se žele kretati, gdje
god koji hoće, s pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a šta mi
ko da svojom voljom kao poklon. Neće im biti od mojih časnika sile, i dokle u
mene budu, davat ću im pomoć kao i sebi, koliko se može, bez ikakve zle
primisli. Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanđelje.
Ja Radoje banov pisar pisah ovu knjigu banove povelje od rođenja Kristova
tisuću i sto i osamdeset i devet ljeta, mjeseca augusta i dvadeset i deveti dan,
(na dan) odrubljenja glave Ivana Krstitelja.“
Razgovarajmo o sadržaju Povelje Kulina bana.