POČETCI PISMENOSTI

I HRVATSKO
SREDNJOVJEKOVLJE
Barbara Galo 4.H
POČETCI HRVATSKE
PISMENOSTI (7. - 9.
ST.)
Epigrafi – najstariji
Hrvati pri dolasku na sačuvani spomenici,
Nastupa pokrštavanje
ove prostore natpisi urezani u
kamen

Crkveni prostori
Nisu poznavali (zabati crkava,
Kršćanstvo
pismo oltarne pregrade,
krstionice...)

Latinica, latinski
Mnogobošci Tripimirov natpis
jezik
LATINSKI JEZIK
 Od srednjeg vijeka do polovine 19. st.

 Službeni državni jezik do 1847.

 Napisana mnoga znanstvena i književna djela

 Vrhunac doživio u djelima hrvatskih humanista (15.

- 16. st.)
 Prvi slavenski spomenici

• Staroslavenski jezik – stvorio Konstantin (Ćiril) u 9. st.

• Govor makedonskih Slavena oko grada Soluna

Glagoljica

POČETCI • Prvo slavensko pismo

• Sastavio Konstantin kako bi mogao zapisivati slavenski riječi
SLAVENSKE • Svako slovo dobilo svoje ime i brojčanu vrijednost (npr. A – az)

PISMENOSTI
Sveta braća

• Sveti Ćiril (Konstantin) i Metod

• Preveli biblijske tekstove na staroslavenski jezik
• Svrha boslužja i misionarskih pohoda među slavenima
GLAGOLJICA NA TLU
HRVATSKE
 Protjerani učenici Svete braće došli na prostore
Istre, Kvarnera i nekih otoka potkraj 9. st.
 Širili su kršćansku vjeru staroslavenskim
jezikom i donijeli glagoljicu.
 Latinski jezik i dalje ostao jezik države i crkvene
uprave
 Uglata (hrvatska) glagoljica – nastaje na temelju
oble glagoljice u 11. i 12. st.
 Hrvatska redakcija staroslavenskog jezika
o U crkvenoslavenski jezik počinju
ulaziti elementi iz hrvatskih narodnih govora
o Čakavsko narječje jer je glagoljica
najzastupljenija na tim područjima
BAŠĆANSKA
PLOČA
 Nastala oko 1100.god
 Jurandvor, crkva sv. Lucije
 Ugrađena u lijevi plutej u ogradu koja
dijeli prostor za svećnstvo od prostora za
narod
 Čuva se u zgradi Hrvatske akademija
znanosti i umjetnosti u Zagrebu
SADRŽAJ BAŠĆANSKE
PLOČE  Na više mjesra je tekst nečitljiv zbog oštećenosti kamena

 Jezik je staroslavenski, a pismo glagoljica prijelaznog tipa

 Prvi dio
o Kršćanska invokacija: U ime Oca i Sina i Svetoga Duha
o Zapis opata Držihe o tome da je hrvatski kralj Zvonimir
darovao zemljište za gradnju I navode se svjedoci darivanja, a
nakon toga I prijetnja onima koji bi osporili darivanje
 Drugi dio
o Zapis opata Dobrovita koji svjedoči o gradnji crkve sv.Lucije -
gradio ju je opat Dobrovit sa svojom samostanskom braćom u
vrijeme vladavine kneza Kosmata
 Kraj
o Zapis o zajedništvu s "Mikulom u Otočcu"
  Najvažniji je hrvatski glagoljični epigrafski
spomenik
 Prvi put se na hrvatskom jeziku spominje ime
hrvatskog naroda i hrvatskog kralja (Zvonimir)
ZNAČENJE  Njome se dokazuje da je kvarnersko područje bilo u
BAŠĆANSKE granicama Zvonimirove Hrvatske te da se
glagoljica proširila do zapadne periferije
PLOČE slavenskoga juga
 Predstavlja jezični spomenik te vrlo vrijedan detalj
u ilustraciji starohrvatskog graditeljstva
 Hrvatska srednjovjekovna književnost
• Pisana na glagoljici
• Liturgijski, pravni, poučni, povijesni I književni
tekstovi
Vinodolski zakon
GLAGOLJIČNI • Najstariji hrvatski zakon sastavljen u
TEKSTOVI Novom (danas Novi Vinodolski) 1288.god
• Pravno se uređuju odnosi dotad slobodnih
NAKON vinodolskih općina I knezova krčkih koji postaju
BAŠĆANSKE gospodari područja
• Pisan hrvatskim jezikom I glagoljicom
PLOČE
Povijesni tekstovi
• Ljetopis popa Dukljanina – preveden na latinski jezik
u 12.st
• U 14.st spis je preveden na hrvatski jezik i dodana
mu je građa iz hrvatske prošlosti
Hvala na pažnji!