PROBAVNI SUSTAV (APPARATUS

DIGESTORIUS)
• PROBAVNI KANAL-usna šupljina,
ždrijelo, jednjak, želudac, tanko i debelo
crijevo
• DODATNI ORGANI-zubi, jezik, žlijezde
slinovnice, jetra i gušterača
– svrha- uzimanje , primanje hrane i tekućine,
usitnjavanje, natapanje slinom, gutanje,
razgradnja, upijanje hranjivih sastojaka i
tekućine, istiskivanje neprobavljivih ostataka
hrane ili fecesa
• Stijenka cijevastog organa
– tunica mucosa ili sluznica
• ona je u kontaktu s hranom i produktima probave
• počinje u ustima, a završava kod rektuma
• u njoj se nalaze vrčaste stanice (proizvode sluz), arterijske,
venske i limfne kapilare, žlijezde, mišićne st.,limfni čvorić
– tunica muscularis ili mišićni sloj
• građena od glatkih mišićnih stanica (kružni mišići) >
peristaltika
– tunica seroza-serozna ovojnica
• vanjska ovojnica utrobnih organa > u trbušnoj šupljini čini
mezenterij(duplikatura na kojoj vise organi-prolaze krvne I
limfne žile)
• PODJELA ŽIVOTINJA PREMA NAČINU
PREHRANE
– CARNIVORA - mesojedi - pas,mačka
– OMNIVORA - svejedi - svinja
– RUMINANTIA - preživači - ovce,koze,jeleni,goveda
– HERBIVORA - biljojedi nepreživači - konj
 USNA ŠUPLJINA (CAVUM ORIS)

• čine ju usne, obrazi, tvrdo nepce, meko nepce,

čeljust, vilica, sjekutićna i nepčana kost
• predvorje usne šupljine - vestibulum oris
(između usana, obraza i zubiju)
• usna šupljina - cavum oris (s unutrašnje strane
zubiju i alveola)
 USNE (LABIA ORIS)

• dva mišićno membranozna nabora koji

zatvaraju ulaz u usnu šupljinu
• gornja i donja usna
> govedo - usne su relativno kratke, debele,
čvrste, slabo pokretne
> mali preživači - dobro pokretne
> svinja - gornja usna je uključena u rilo
(planum rostrale)
OBRAZI (BUCCAE)
– čine postranu stijenku usne šupljine te oralno
prelaze u usne
TVRDO NEPCE (PALATUM DURUM)
– slične građe kao zubno meso,podjeljeno na dvije
polovice
MEKO NEPCE (PALATUM MOLLE)
– mišićno-sluznična pregrada koja razdvaja usnu
od ždrijelne šupljine
 JEZIK (LINGUA,GLOSSA)
• mišićno - sluznični organ koji premješta zalogaj pri
žvakanju i gutanju, te određuje okus hrane
– korjen - radix linguae
– tijelo - corpus linguae
– vrh - apex linguae
• smješten na dnu usne šupljine između krakova vilice
(korjenom pričvršćen za jezičnu kost i vilicu)
• na sluznici se nalaze osjetne papile (osjet okusa, opipa,
bola, temperature)
• u sluznici korjena jezika, mekog nepca, i ždrijela nalaze se
nakupine limfoepitelnog tkiva - tonzile
 ŽLJEZDE SLINOVNICE (GLANDULAE
SALIVALES)
• svoj sekret - slinu izlučuju u predvorje ili pravu
usnu šupljinu
– zaušna slinovnica - gl.parotis
– podjezična slinovnica - gl.sublingualis
– vilična slinovnica - gl. mandibularis
 ZUBI (DENTES)
• Tvrde bijele ili žućkaste tvorbe usađene u alveole
• org. za hvatanje,deranje,žvakanje hrane (obrana)
• prema vremenu izbijanja:
– mlječni zubi - dentes decidui
– stalni zubi - dentes permanentes
• prema obliku i mjestu:
– SJEKUTIĆI - DENTES INCISIVI (“I”)
– OČNJACI - DEN. CANINI (“C”) - dolaze u svinje i
psa te muških ekvida
– PRETKUTNJACI - DEN. PRAEMOLARES (“P”)
– KUTNJACI - DEN. MOLARES (“M”)
• DIJELOVI ZUBA
– KRUNA - KORONA DENTIS -slobodan dio iznad
zubnog mesa prekriven caklinom
– VRAT - COLUM DENTIS - linija koja povezuje
krunu i korjen
– KORJEN - RADIX DENTIS - dio zuba u zubnom
mesu(pokriven cementom-slične građe kosti)
– ZUBNA ŠUPLJINA - CAVUM DENTIS - središnji
dio zuba ispunjen zubnom pulpom (mekano tkivo
dobro opskrbljeno krvnim žilama i živcima)
– najveći dio zuba izgrađen je od dentina-žućkasto -
bijela vrlo tvrda supstanca
 FORMULE ZUBALA
• PREŽIVAČI
– 2 x (I 0/4 ; C 0/0 ; P 3/3 ; M 3/3) = 32 ZUBA
– gornja čeljust – dentalna ploča
• SVINJA
– 2 x (I 3/3 ; C 1/1 ; P 4/4 ; M 3/3) = 44 ZUBA
• PAS
– 2 x (I 3/3 ; C 1/1 ; P 4/4 ; M 2/3) = 42 ZUBA
• MAČKA
– 2 x (I 3/3 ; C 1/1 ; P 3/3 ; M 1/1) = 30 ZUBA
 ŽDRIJELO (PHARYNX)

• mišićno - sluznično proširenje probavne cijevi u

kojoj se križa dišni i probavni put
• nastavak usne šupljine (odvaja meko nepce)
• ima dobro razvijen limfni sustav (sprečava
prodor infekta u tijelo)
• na stražnjoj se stijenci nalazi ulaz u jednjak,a
ispod njega otvor grkljana - pokriven
epiglotisom
• komunicira i s nosnom šupljinom (choane)
 JEDNJAK ( OESOPHAGUS)
• mišićno - sluznična cijev koja se proteže od
ždrijela do želuca
• kontrakcijom mišićnice aktivno sudjeluje u
prijenosu hrane i tekućine u želudac
• satoji se iz dva sloja glatkog i poprečno
prugastog mišićja - iznutra obložen sluznicom
• obzirom na položaj
– vratni dio
– grudni dio
– trbušni dio
 ŽELUDAC (VENTRICULU S. GASTER)

• prošireni dio probavne cijevi između jednjaka i

dvanaesnika, oblika savijene vreće
• smješten u prednjem dijelu trbušne šupljine uz
jetru i ošit
• ulaz jednjaka - cardia, a izlazak dvanaesnika iz
želuca - pylorus
• prema obliku i građi:
– jednostavni – ventriculus simplex (svinja, mesojed,
kopitari)
– složeni – ventriculus compositus(preživači)
• u nutrašnjost želuca prekrivena je žljezdanom
sluznicom
• ispod seroze nalazi se mišićnica (2 sloja glatkih
mišićnih vlakana) – oko kardije i pylorusa
oblikuje snažne prstenove
• za okolinu je vezan ligamentima
 SLOŽENI ŽELUDAC(VENTRICULUS
COMPOSITUS)

• BURAG (RUMEN)
• KAPURA (RETICULUM)
• KNJIŽAVAC,LISTAVAC (OMASUM)
• SIRIŠTE (ABOMASUM)
• BURAG
– najveći predželudac(120-220 l,govedo)
– oblika velike vreće,smješten na lijevoj strani
– ima dorzalnu i ventralnu vreću
– u unutrašnjosti se nalaze sluznicom presvučene
mišićne grede-pilae ruminis, te dio presvučen
orožnjalim višeslojnim epitelom (mnoštvo bradavica)
– unutrašnjost hrapava i gruba
– na ulazu jednjaka u burag nema mišićnog sfinktera >
omogućava preživanje
– hrana iz buraga odlazi u kapuru
• KAPURA
– loptastog oblika, kranijalno od buraga
– sluznica ima oblik peterokutnih i šesterokutnih
stanica koje zajedno izgledaju kao saće
– s jedne strane komunicira s buragom a s druge s
knjižavcom
• KNJIŽAVAC
– loptastog je oblika,s desne strane buraga, komunicira
s kapurom i sirištem
– sluznica je građena u obliku listova,različite veličine >
povećavaju funkcionalnu površinu sluznice (npr.
govedo 5,56 m,burag 2m)
– radi kao dvotaktna pumpa, usisava ingest iz kapure, a
kontrakcijom potiskuje sadržaj prema sirištu
– u njemu se resorbira velika količina vode i hlapljivih
masnih kiselina,kloridi,Na,K
– kroz njega prolazi jednjački žlijeb(mladunčad)
• SIRIŠTE
– završni dio složenog želuca
– nalazi se ventralno ispod knjižavca,desno od kapure
– sastoji se od tijela, i piloričnog dijela
– u preživača funkcionalno odgovara jednostavnom
želucu monogastričnih životinja
– u sirištu je žljezdana sluznica
 TANKO CRIJEVO (INTESTINUM TENUE )

• nastavlja se od pilorusa do slijepog crijeva

• visi u duplikaturi potrbušnice-mezenterij
(krvne,limfne žile i živci)
• stijenku čine dva sloja glatkog mišićja,
unutrašnjost je obložena žlijezdanom sluznicom
• razgradnja,resorpcija hranjivih sastojaka-crijevne
resice > enterocit-mikrovili (resorp.površ.-30x)
DVANAESNIK – DUODENUM
PRAZNO CRIJEVO – JEJUNUM
VITO CRIJEVO - ILEUM
• DUODENUM
– početni fiksni dio tankog crijeva
– u njega se ulijevaju odvodni kanali jetre i gušterače
• JEJUNUM
– najduži dio tankog crijeva
• ILEUM
– nastavlja se na jejunum, deblje stijenke od prijašnjih
dijelova
 DEBELO CRIJEVO (INTESTINUM
CRASUM)
• nastavlja se na tanko crijevo, a završava anusom
– SLIJEPO CRIJEVO – CECUM
– SREDNJI DIO – COLON
– ZAVRŠNO,RAVNO CRIJEVO – RECTUM
• slijepo crijevo nema neku važnu funkciju u
mesoždera i sveždera – dobro je razvijeno u
zečeva > važna uloga u razgradnji biljne hrane i
sintezi vit. B- kompl.
• crijeva u preživača na desnoj strani čine
tzv.crijevnu ploču(spiralno smještana)
• osnovna funkcija kolona je je resorpcija vode iz
sadržaja te bakterijska razgradnja ostatka hrane i
formiranje izmeta
• rektum – osnovna funkcija konačno formiranje
izmeta i transport izmeta do anusa
• čmar ili anus – kratki završni dio rektuma
– čine ga dva mišićna sfinktera:
• unutrašnji-izgrađen od glatkih mišićnih vlakana
• vanjski – izgrađen od poprečnoprugastih mišićnih vlakana,
i pod kontrolom je volje
• u psa i mačke tu se uljevaju kanali analnih
žlijezda
 JETRA (HEPAR)

• žljezdani organ smješten uz ošit

• najveća žlijezda tijela, nepravilnog oblika
• porta hepatis – mjesto gdje u jetru ulaze i izlaze
krvne,limfne žile i živci
• podjeljena je u režnjeve
• na visceralnoj površini se nalazi žučni mjehur
( u preživača,svinje,mesojeda- ne u konja,
magarca, jelena, srne, štakora)
• žuč se preko žučovoda(ductus choledochus)
uljeva u duodenum na papilla duodeni
• parenhimatozni organ,izvana pokriven serozom,
podijeljen na režnjiće
• parenhim je građen od jetrenih stanica-hepatociti
 GUŠTERAČA (PANKREAS)

• žlijezda s vanjskim i unutarnjim izlučivanjem

• smještena uz prednji dio duodenuma
• odvodni kanali se izljevaju u duodenum
(egzokrini dio-probavni fermenti)
• endokrini dio-proizvodi inzulin i glukagon
(nakupine stanica poznate kao Langerhansovi
otočići) > cirkulacija
FIZIOLOGIJA PROBAVE
• za rast i održavanje životinjskog organizma, te
za sve njegove aktivnosti (rad, proizvodnja,
reprodukcija) potrebni su hrana,voda,kisik
• hrana > bjelančevine, ugljikohidrati, masti,
vitamini, minerali
> izvor energije-izgradnja organizma(sinetza
vlastitih tkiva)
> usitnjava se > razgrađuje do glukoze,
aminokiselina, masnih kiselina,glicerola i dr. >
difuzija kroz crijevnu stijenku u krv > organizam
• uzimanje hrane regulira živčani sustav na osnovu
prikupljenih podataka o postojećim zalihama
strukturnih i energetskih tvari u životinjskom
organizmu > dugoročna regulacija
• u hipotalamusu se nalaze parni centri za
dugoročnu regulaciju – centar za glad ; centar za
sitost
• kratkoročna regulacija – zasniva se na osnovu
podataka o zalihama hrane u probavnom kanalu
(periferni receptori)
• probava - proces kojim se hrana usitnjava,
razgrađuje i resorbira, a obuhvaća sve aktivnosti
koje se događaju u probavnom sustavu i njemu
pridodanim žlijezdama
• svaki dio probavnog sustava prilagođen je za
obavljanje specifične funkcije u procesu probave
• razgradnja je omogućena prisustvom enzima
(žljezde probavnog trakta i žljezde koje svoje
produkte izlučuju u probavni trakt)
• enzimi- omogućavaju odvijanje biokemijskih
procesa u tijelu(endoenzimi-egzoenzimi)
• specifični su - djeluju samo na određeni supstrat
• sa supstratom se vežu prolazno (npr. 1 gram lab-
fermenta može usiriti 5000 l mlijeka)
• izlučuju se u neaktivnom obliku - proenzim i
aktiviraju u nazočnosti svojih aktivatora (npr.
pepsinogen + HCl > pepsin)
• postoje i inhibitori enzima (npr. u kolostrumu
krmače inhibitor tripsina > rasorpcija Ig)
 UZIMANJE HRANE

• životinje uzimaju hranu na različite načine ovisno

o anatomskom sklopu usana ,jezika , sjekutića…
• govedo - pase jezikom, ovce - vrlo pokretne usne,
mesojedi - otkidaju zalogaj snažnim očnjacima
• govedo,konj,ovce,svinje - piju vodu tako što
povlačenjem jezika stvore negativan tlak
• pas,mačka - jezik koriste kao žlicu
• ptice - nemogu stvoriti negativan tlak (osim
goluba, nemaju meko nepce) - dižući kljun
uljevaju vodu u jednjak
 ŽVAKANJE HRANE I NATAPANJE SLINOM

• hrana se sitni(povećava se površina) i natapa

slinom u ustima
• biljojedi i svejedi žvaču dugo, mesojedi kratko i
odmah gutaju
• jezik mješa hranu, sudjeluje u oblikovanju
zalogaja kao i procesu gutanja
• prilikom žvakanja pokreće donja vilica
• slinu izlučuju slinske žljezde
• u njoj se nalaze bikarbonati i fosfati - posebno
važno za preživače > neutralizira pH buraga(60-
180 l sline dnevno)
• ptijalin - slinska amilaza > počinje razgradnja
škroba i glikogena
• slina vlaži sluznicu, omekšava hranu, sudjeluje u
formiranju zalogaja i procesu gutanja
• ima i baktericidno djelovanje ( lizanje rana u
životinja)
 GUTANJE

• složeni proces u kojem se sažvakan i oblikovan

zalogaj hrane prenosi iz usta preko ždrijela u
jednjak i želudac
• voljna faza - jezik, kad hrana dodirne sluznicu
ždrijela aktivira se refleks gutanja ( epiglotis
zatvori grkljan, meko nepce zatvori nosnu
šupljinu)
• jednjak pokretima peristaltike gura sadržaj u
želudac - otvori se sfinkter cardie i hrana ulazi u
želudac
 PROBAVA U ŽELUCU
MONOGASTRIČNIH ŽIVOTINJA
• hrana se probavlja djelovanjem želučanog soka
• želučani sok - nizak pH , HCl, želučana sluz
– enzimi : pepsin, renin, lizozim, želučana lipaza
– HCl - aktivira pepsinogen > pepsin ; denaturira
bjelančevine ; ima jako baktericidno djelovanje
– pepsin - proteolitički enzim - razgrađuje proteine
– renin-lab ferment - dolazi u sisančadi ( veće količine u
sirištu mladih preživača) > gruša mljeko
– želučana lipaza - razgrađuje masti na glicerol i masne
kiselina (mesojedi,glodavci)
– mukozni sekret - štiti sluznicu
• u mesojeda želučani sok se izlučuje povremeno, a
u preživača i svinje stalno
• u želucu počinje razgradnja bjelančevina
(HCl,pepsin,lab-ferment) dok masti najvećim
dijelom ostaju nepromijenjene
• škrob se razgrađuje dok nizak pH ne inaktivira
amilazu iz sline
• želudac se prazni kontinuirano povećanjem
intragastričnog tlaka i pojavom peristaltičkih
kontrakcija stijenke želuca > pylorus >
dvanaesnik
 PROBAVA U PREDŽELUCIMA
• stijenka predželudaca pokrivena je višeslojnim
pločastim epitelom i u njoj nema žlijezda koje
luče probavne sokove > probavu vrše bakterije,
praživotinje, gljivice > mikropopulacija
buraga
• njenom enzimatskom aktivnošću razgrađuju se
ugljikohidrati, bjelančevine, masti
• celulozu i dr.polisaharidi (membrana biljne
stanice) - razgrađuju celolitičke bakterije
(celulaza) preko glukoze do nižih masnih
kiselina - mravlja, octena propionska, maslačna
• kis. se u buragu odmah neutraliziraju (slina-Na
bikarbonat) - resorbcija u krv > jetra
• škrob - hidroliziraju amilolitičke bakterije do
glukoze
• razgradnju masti obavljaju samo one bakterije
koje posjeduju lipazu > glicerol i nezasićene
(više) masne kiseline
• bjelančevine- hidroliza do a.k. > dio se pretvara
u niže masne kiseline
• dio a.k. proteolitičke bakterije prevedu u
amonijak kojeg iskorištavaju bakterije za sintezu
svojih a.k., a dio odlazi u jetru
• u buragu se UH,M i B uglavnom razgrađuju do
nižih masnih kis. koje se neutraliziraju i
resorbiraju u krv
• m.o. neprestano sintetiziraju vlastite bjelančevine
upotrebljavajući N iz amonijaka ( oslobođen
razgradnjom bjelančevina, iz ureje i dr. dušičnih
neproteinskih spojeva)
• bakterije kad dođu u sirište razgrađuju se i
predstavljaju važan izvor proteina za životinju
• rumino -hepatički krug dušika- višak amonijaka
se resorbira > jetra >sinteza ureje > krv >žlj.
slinovnice > burag ili > krv >
difuzija kroz stijenku buraga
• m.o. u buragu sintetiziraju vit. K, B-kompleksa,
vit.C
• MOTORIKA PREDŽELUDACA

– hrana se u buragu miješa kontrakcijama ventralne i

dorzalne buragove vreće te dvofaznim konrakcijama
kapure (snažna muskulatura buraga i kapure)
– općenito na dvije kontrakcije buraga dolazi jedna
kapure - miješanjem hranjivi sastojci nastali
djelovanjem mikropopulacije dolaze u izravan kontakt
sa sluznicom predželudaca i bivaju lako resorbirani
• PREŽIVANJE (RUMINATIO)
– složeni proces kojim se u četri faze hrana vraća iz
buraga u usnu šupljinu, temeljito žvače, usitni, natopi
slinom i ponovno guta:
• REGURGITACIJA – jednjak zbog negativnog tlaka usisa
bolus te antiperistaltikom jednjaka hrana se vraća u usta
• REMASTIKACIJA – ponovno žvakanje
• REINSALIVACIJA – ponovno natapanje slinom
• REDEGLUTACIJA – ponovno gutanje
– RUKTUS – evakuacija plinova iz buraga (ugljičnog
dioksida, metana) nastalih probavom- npr. govedo
može dnevno stvoriti 900 l CO2
 PROBAVA U SIRIŠTU

• iznutra je presvučeno žljezadnom sluznicom

• u njemu se izlučuje pepsinogen > pepsin, HCl,
sluzavi sekret
• sirišni sok ubija mikrofloru predželudaca > izvor
kvalitetnih bjelančevina
• nakon rođenja luči malo HCl > prolaz Ig
• lab-ferment – koagulira kazein > nastaje mliječni
ugrušak koji se odvaj od sirutke (albumini,
globulini, laktoza > dvanaesnik)
• snažnim kontrakcijama hrana se mješa
• procesi probave koji se odvijaju u sirištu
gotovo su jednaki onima koji se odvijaju u
želucu monogastričnih životinja
 PROBAVA U TANKOM CRIJEVU
• na pristigli sadržaj (himus) djeluje gušteračin sok, crijevni
sok, žuč
• tu se vrši razgradnja na najelementarnije sastojke
• žuč - proizvode st.jetre, sadrži žučne kiseline,žučne boje
(bilirubin, biliverdin - nastaju razgradnjom hemoglobina),
mucin
– emulgira masti, aktivira pankreasnu lipazu i pomaže resorpciji
masti i vit.topljivih u mastima
• crijevni sok - proizvod duodenalnih (Brunnerovih žlj.)
koje izlučuju sluz i crijevnih ili Lieberkunovih žlj.(bogat
fermentima)
– peptidaze ; -nukleotidaze ; -crijevna amilaza; -oligaze ; -crijevna
lipaza
• pankreasni sok-sok gušterače
– Na-bikarbonat; - amilaza ; -maltoza; -pankreasna lipaza ;
-proteolitički fermenti (tripsinogen, himotripsinogen,
karboksipeptidaza)
• bjelančevine – djelovanjem tripsina-himotripsin
(gušterača),aminopeptidaza (sluznica t.crij.),dipeptida i
tripeptida razgrađuju se na slobodne aminokiseline >
resorbirane u t.crij. odlaze krvlju u jetru i dr.organe
• škrob razgrađuje pankreasna amilaza te pankreasna
maltoza sve do glukoze i fruktoze
• masti se razgrađuju pomoću pankreasne lipaze uz
djelovanje žuči( aktivira lipazu i emulgira masti)
• u monogastričnih životinja razgradnja masti odvija se
isključivo u crijevu > žučne kiseline razbijaju krupne
kapljice masti > djelovanje lipaze > glicerol i masne
kiseline
• svi razgradni produkti vrlo lako i brzo se
resorbiraju kroz sluznicu tankog crijeva u krv, koja
ih portalnom venom odvodi u jetru
 PROBAVA U DEBELOM CRIJEVU

• mesojedi – dolazi već probavljen sadržaj, hranjive tvari su

već uglavnom resorbirane
– upija se voda i neke soli, a preostali sadržaj dobro se
promješa sa sluzi i nastaje feces > defekacij (pražnjenje
crijeva)
– na preostalim neprobavljenim tvarima mogu se
razmnažati m.o. koji razgrađuju te tvari truljenjem i
proizvode plin
• biljojedi – debelo crijevo je bolje razvijeno, a naročito
slijepo crijevo (konj,kunić,zec)
– nastavak probave enzimima iz tankog crijeva – prisutna
je i bogata populacije mikroorganizama > razgradnja
celuloze > niže masne kiseline
• hrana se miješa i pokreće u crijevima pomoću
kontrakcija mišićnog dijela stijenke crijeva - peristaltika
– segmentacija- mješa sadržaj kontrakcijama kružne muskulature
na određenom odstojanju
– pendularni pokreti-pomiču sdržaj naprijed-nazad, kao kod
njihanja
– peristaltički pokreti - od usta do anus, poput valova
– pokreti crijevnih resica
• RESORPCIJA U PROBAVNOM KANALU - skup procesa kojim
hranjivi proizvodi probave prolaze kroz sluznicu probavnog kanala
u krv ili limfu
• ovisi o topljivosti neke tvari, a u resorpciji sudjeluju procesi
motorike probavnog trakta,difuzija,osmoza, aktivan transport kroz
sluznicu i dr.
• u želucu monogastričnih životinja procesi resorpcije nisu znatnije
zastupljeni
• u predželucima se resorbiraju proizvodi fermentacije UH kao što
su niže masne kiseline i neki anorganski ioni
• najveći dio hranjivih tvari se resorbira u tankom crijevu i to
naročito u dvanaeisniku i jejunumu (crijevne resice)
• u debelom crijevu biljojeda resorbiraju se produkti fermentacije
celuloze
• u rektum dolaze samo one tvari koje se nemogu
resorbirati kao i različiti ekskreti koji svi zajedno čine
feces i u takvom obliku napuštaju probavni trakt
• KOPROFAGIJA- kunić ,zec
• ždrebad matere,slon, pas(problem)