ILIJADA I ODISEJA - HOMER

Bilješke o piscu:

Tko je Homer? Na ovo pitanje ne može se pouzdano odgovoriti jer o

Homeru nemamo iz starine vjerodostojnih vjesti. Njega učeni ljudi
smatraju ne samo najvećim starogrčkim pjesnikom, već i začetnikom
europske književnosti, jer su djela koja su se sačuvala pod njegovim
imenom najstarija od svih u europskoj književnosti. On je svoju ličnost
podredio svom umjetničkom cilju. Nije ovo usamljen slučaj u svjetskoj
književnosti da je pjesnik nekog velikog književnog dijela ostao nepoznat.
Upravo je zbog toga mašta čitalaca stvarala o Homeru različite
konbinacije. To je uzrok da se ne može sa sigurnošću tvrditi gdje se
Homer rodio i kada, a ni to je li uopće postojao pjesnik s tim imenom.
Mnogi su gradovi polagali pravo na to da budu Homerova domovina.
Sedam se gradova takmi da su rodno mjesto Homera: Smirna, Rod,
Kolofon, Salamina, Hij, Arg i Atena. Po nekim podacima iz Odiseje, kojima
se dodiruju neki događaji i političke i trgovačke povijesti, a koji sežu u
7. st. pr. n. e., moglo bi se zaključiti da je Homer starosti tih događaja ili
nešto mlađi od njih. Predaja o Homeru govori da je bio slijep i da je
pjevao do kraja života. Po onome što predaja kaže mogli bismo Homera
usporediti s našim narodnim pjevačima koji su išli od mjesta do mjesta,
pjevali pjesme o junacima i tako zasluživali za svoj kruh. Iz Odiseje bi se
moglo zaključiti da je njen pjesnik pripadao aristrokraciji, jer je prožet
njezinim duhom i pogledima.

Bilješke o djelu:

Glavini lik ovog djela je Odisej. Njegova domišljatost i realističan duh vide
se u Polifemovoj pećini. U mnogim prigodama u Odisejevu se značaju
otkrivaju neke crte koje su glavno oruđe trgovaca, a to su: hladnokrvnost,
proračunatost, rasuđivanje i laž. On se njima obilato služi i onda kada bi
najhladnokrvniji čovjek izgubio svoj mir i podlegao nagonu srca, a i onda
kada to ne zahtijevaju okolnosti. On zna npr. da će u kobnom susretu s
Skilom morati izgubiti šestoricu drugova i da će njihova smrt biti na neki
način zalog za spasenje ostalih. On to prihvaća jer drugog izlaza nije bilo,
a od prijatelja krije taj strašan čas. Za razliku od Ilijade koja je ratni ep,
Odiseja je mirnodobski ep.
Odiseja je odraz grčkog društva na prijelazu iz rodovske zajednice u
robovlasnički društveni sistem. Ona ima ogromno značenje za pručavanje
tog perioda razvitka društva, njegova načina života i mišljenja. U Odiseji
je vrlo vjerojatno odražena ta faza društvenog razvitka u svim odnosima.
Da nisu sačuvane Odiseja i Ilijada, mi ne bi mogli u potpunosti shvatiti
religiju starih grka, njihovu literaturu niti umjetnost. U Ilijadi i Odiseji
najpotpunije je izražena grčka mitologija, koja je bila neiscrpno vrelo za
grčku umjetnost.

Tema: Život i pustolovine Odiseja

Ideja: Ljubav i borba na kraju uvijek pobjeđuju

Kratki sadržaj:

Odiseju, znamenitom grčkom junaku i kralju Itake na povratku iz Troje

zameo se svaki trag. Na Itaci se pronio glas da je nastradao, pa su
nagrnuli prosci Penelopi, njegovoj ženi moleći je da pođe za jednog od
njih. Njoj nije do udaje a prosci su zbog toga nestrpljivi, nasrtljivi i drski.
U Odisejevu domu počinju svakakve nezgode. Prosci se goste i zabavljaju,
i tako rastaču Odisejevu domovinu. To traje već četvrtu godinu. Konačno
su se bogovi sažalili nad Odisejem i odlučili da prekinu njegova stradanja.
U tome velika udjela ima božica Atena, koja uvijek uskače u pomoć
Odiseju kad se nađe u nevolji. Na skupštini bogova Atena se zauzela za
Odiseja. Odisej se zamjerio bogu Posejdonu što mu je zaslijepio sina
Polifema. Zbog toga mu priječi da se vrati kući. Kako Posjedon nije bio na
skupštini, bogovi odluče da se nakon 20 godina Odisej vrati kući.
Atena odmah otiđe do Telemaha i naredi mu da sazove narodnu skupštinu
i da zaprijeti proscima, što Telemah i učini. Prosci ga izruguju i ne žele
otići iz njegove kuće sve dok se njegova majka ne odluči za jednog od
njih. Telemah kreće na put da sazna nešto o ocu Odiseju. Atena je
preobražena u Mentora odvela Telemaha do Pigena da nađe Nestora.
Nestor nije mnogo rekao nego ga uputi Menelaju. Na Olimpu bogovi
ponovno vijećaju. Atena je ponovno potakla pitanje Odisejeva povratka.
Odlučeno je da se Odisej napokon vrati kući. Hermon, glasnogovornik
bogova, obavijesti Nimfu o odluci bogova radi koje je i došao.
Kalipsa pođe Odiseju saopćiti odluku bogova. Odisej je u prvi mah mislio
da se radi o još jednoj varci, a tek je onda uvidio da Kalipsa govori istinu.
Odisej je u svom daljnjem putovanju imao još dosta poteškoća. Odisej je
došao do feničana koji su priredili gozbu u njegovu čast. Odisej je
feničanima ispripovijedao sve o svojim mukama i patnjama.
Pripovijedao im je o Kiklopu kojeg je oslijepio i zbog kojeg je kažnjen od
boga Posejdona. Pričao im je o Kirki koja je njegove prijatelje pretvorila u
svinje, a na kraju im povratila ljudski oblik, a Odisej i prijatelji su ostali
kod nje godinu dana. Tada im je ispričao o mrtvačkom carstvu gdje vidje
majku za koju ne zna da je umrla. Ispričao im je o sirenama koje su
svojom pjesmom izmamile svakog mornara koji onuda prođe. Govorio je o
strašnoj Skili i Ohalijevom govedu. Nakon dugog razgovora Odisej krene
na put u Itaku. Feničani ga usnulog odvedu do Itake. Atena je Odiseja
prerušila u ružnog starca tako da ga nitko na Itaki ne prepozna. Tada ga
uputi kod Eumeja. Eumej lijepo primi starca ne znajući da je on njegov
gospodar. Eumej je govorio lijepih stvari o Odiseju. Odisej odluči da sada
ovako prerušen sazna o odanosti sluškinja. Atena ode do Telemaha da ga
obavijesti da brzo dođe kući. Telemah se vrati kući u tajnosti i tad
prepozna svog oca Odiseja. Atena, Odisej i Telemah zajedno planiraju
napad na prosce. Odisej odlazi prerušen u kuću gdje ga prepoznaje
služavka po ranjenoj nozi. Na kraju ipak dođe do pokolja prosca, ali kraj
je sretan jer Penelopa prepoznaje svog muža nakon mnogo godina.

Analiza likova:

Odisej
Kralj Itake, glavni lik istoimenog djela. Odisej se odlikuje hrabrošću,
domišljatošću i strpljivošću. On je vrlo hrabar i pametan čovjek i po tome
je bio poznat u cijelom kraljevstvu i šire u svijetu. Mnogi su samo na
izgovor njegovog imena osjećali strah. On je uz to bio i vrlo osjećajan
čovjek velikog srca.

Penelopa
Odisejeva žena, izmorena od tuge i očaja zbog gubitka voljenje osobe.
U proteklih 20 godina mnogo puta je bila u zabludi o povratku Odiseja
tako da u prvi mah nije prepoznala svog muža. Ovog puta je htjela biti
mudra i postavlja Odiseju zamku. Na kraju ipak u starcu prepoznaje svog
Odiseja. Penelopa je bila uvijek čvrsta žena i nije dala da je prosci zavedu.

Telemah
Sin Odisejin i Penelopin, bio je vrlo mlad kad je morao postati glava kuće.
Vrlo je neiskusan i slab da se suprostavi mnogim proscima koji su nemilice
trošili njihovo imanje. Po Ateninu savjetu odlazi sam u svijet da traži svog
oca za kojeg ne zna je li živ ili mrtav. Telemah dobro obavlja svoj posao,
ponio se hrabro i odlučno i zajedno sa svojim ocem uništava prosce.

Atena
Bila je božica mudrosti. Velika zaštitnica Odiseja i njegove obitelji.
Trudila se pomoći Odiseju i njegovu sinu u bilo kojoj situaciji. Na kraju se
njezina velika ljubav i trud isplatila jer je Odiseju vratila obitelj i život.
HOMER: ILIJADA

ILIJADA .

Starogrčki junački ep koji tematizira osvajanje maloazijskog grada Ilija

(Troje) u 12. st. prije Krista. Ep ne prikazuje čitavu desetogodišnju opsadu niti samo
osvajanje i razaranje Troje već prikazuje zbivanja tijekom 50 dana u desetoj,
posljednjoj godini ratovanja. Ep izravno ne govori ni o uzrocima rata, ali valja znati
daje uzrok ratu to što je trojanski kraljević Paris boraveći u Sparti zaveo i sa sobom
poveo spartansku kraljicu Helenu, suprugu kralja Menelaja. Menelaj i njegov brat
Agamemnon (koji je izabran za vojskovođu) okupili su veliku vojsku i doplovili pod
Troju da speru uvredu i vrate Helenu.
Ep sadrži 15696 stihova podijeljenih kasnije u 24 pjevanja, a započinje
zazivom muze ili invokacijom. Glavni junak Ilijade je najveći grčki junak Ahilej, sin
božice Tetide i kralja Peleja, obdaren nadljudskom snagom i hrabrošću (prema
legendi neranjiv osim u petu). Ahilejeva srdžba glavni je motiv pokretač radnje u epu
što je vidljivo i u prvim stihovima kojima djelo započinje (stihovi kojima je ep pisan
su heksametri tj. od 6 stopa):
Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina,
Pogubnu, koja no zada Ahejcima tisuću jada...
Ahilej se srdi jer mu je oduzeta najmilija robinja Briseida, a uzeo mu ju je
zapovjednik Agamemnon jer je svoju robinju Hriseidu morao vratiti njenom ocu
trojanskom svećeniku Hrizu kad je starac izmolio bogove da grčke osvajače pohara
kuga.
Uvrijeđen i razočaran, Ahilej se povlači u svoj šator i ne želi više sudjelovati u
bitkama pa Grci trpe poraze. Uskoro šalju Ahileju poslanstvo da ga nagovore da se
vrati u bitku, ali on je duboko povrijeđen i ne udovoljava njihovim molbama. Njegov
najbolji prijatelj, mladi Patroklo, žaleći što toliko njihovih suboraca stradava, izmoli
Ahileja da mu posudi svoje oružje i oklop pa će on „glumiti“ Ahileja i tako uliti strah
Trojancima na bojnom polju. Ahilej, iako teško, pristaje na to, ali Patroklo pogine od
ruke Hektora, najvećeg junaka trojanskog. (Hektor je Parisov brat, sin trojanskog
kralja Prijama).
Sada se Ahilejeva srdžba okreće prema Hektoru, Ahilej se vraća u bitku i ubija
Hektora, ali zaslijepljen mržnjom gazi ljudske i božanske zakone pa danima mrcvari
Hektorovo tijelo povlačeći ga konjima oko Patroklova groba, sve dok se to ne zgadi
bogovima koji odluče pomoći starom kralju Prijamu da dođe u grčki tabor i izmoli
tijelo svoga sina da ga dostojno sahrani.
Starac uz božju pomoć neviđen prođe kroz grčki tabor i dolazi k Ahileju gdje se
ponižava i moli ubojicu svoga sina da mu vrati Hektorovo tijelo. Ahilej tu doživljava
psihološku preobrazbu te se smiluje starcu i vraća mu Hektorovo tijelo. Ustanovljava
se i primirje da bi se mrtvi mogli dostojno sahraniti te Ilijada završava prizorom
Hektorova svečanog spaljivanja.
Tijekom cijele radnje epa u poslove smrtnika miješaju se bogovi od kojih su jedni na
strani Trojanaca, a drugi na strani Grka. U svijetu epova Ilijade i Odiseje bogovi se
ponašaju vrlo slično ljudima u smislu da se svađaju, ljubomorni su, promiču svoje
interese.
U ovom djelu do izražaja dolazi pjesnički genij Homerov kroz opise bitaka,
dijaloge u vijećanjima, opise svakodnevice iz kojih mnogo saznajemo o životu,
svjetonazoru, društvenom uređenju i religiji antičke Grčke. U glavni tijek radnje
umetnute su brojne epizode od kojih je možda najčuvenija ona koja prikazuje
oproštaj Hektora i supruge mu Andromahe pred njegovu posljednju bitku. Likovi su
izvanredno psihološki prikazani pa uočavamo njihove karaktere npr. kraljević Paris je
više ljubavnik i čovjek obuzet svojom vanjštinom nego ratnik, Hektor je junak i
domoljub te odani suprug, Ahilej je svjestan svojeg polu božanskog podrijetla pa ne
trpi zapovjedništvo napuhanog i koristoljubivog Agamemnona koji ne doprinosi
pobjedama koliko i Ahilej, ali uvijek uzima najbolji dio plijena…
Radnja Ilijade završava Hektorovom pogrebnom lomačom, ali predaja kaže da
je uskoro Troja osvojena pomoću Odisejeve varke (Homer Odiseja stalno naziva
„lukavi Odisej“) tj. pomoću drvenog konja u kojemu su se sakrili grčki ratnici te noću
izašli i otvorili vrata grada. Troja je spaljena i uništena, ali je pritom poginuo i Ahilej
kojega je Paris (uz pomoć boga Apolona) ustrijelio u petu, njegovo jedino ranjivo
mjesto.

Likovi:
Ahilej, Agamemnon, svecenik Hriso, Briseida, Hektor, Apolon, Hera, Zeus,
Patroklo, Tetida, Hefest, Atena, Heraklo, Prijam...

Sadržaj:

I pjevanje
Nakon devet godina ratovanja izmecu Ahejaca (grka) i Trojanaca odluka o
pobjedniku nikako ne pada. Razorivši jedan grad u borbi protiv trojanskih
saveznika Ahil je u ropstvo poveo i kcerku Apolonova svecenika Hrisa,
Briseidu. Ona je pripala kralju Agamemnonu. Njezin otac donio je
otkupninu ne bi li mu Agamnemon vratio kcer. Nakon pogrdnog odbijanja
svecenik Hris zamoli njegovog zaštitnika boga Apolona da kazni Ahejce.
Apolon usliša Hrisovu molitvu, te pošalje svoje nevidljive strijele. Tko god
je bio pogocen umro bi od kuge. Devet dana padale su strijele po
Ahejcima. Zbog tog napada boga Apolona biva sazvana Narodna skupština
na kojoj Agamnemon sazna uzrok Apolonove ljutnje, te u zamjenu za
svecenikovu kcer on traži Ahilovu robinju Briseidu, cim je vrlo rasrdio
Ahila koji više ne želi pomagati ahejskoj vojsci. Nakon što mu biva
oduzeta Briseida Ahil tužno zaziva majku Tetidu i moli je za pomoc. Kako
bi mu pomogla, Tetida odlazi na Olimp te se tuži Zeusu zbog svog sina
Ahila. Zeus odluci kazniti Ahejce neuspjehom u njihovom boju protiv
Trojanaca, no na tu Zeusovu odluku božica Hera, Zeusova žena strašno se
uzbuni, no Zeus ne posustaje od svoje odluke.

VI pjevanje
Ahejci jacaju i pobjecuju Trojance koji su stjerani sve do zidina Troje.
Hektor kaže majci Hekabi neka ona i druge žene idu u hram boginje Atene
uz prinos potrebnih žrtava i neka je mole za pomoc, da ih obrani od
Ahejaca, a posebno od junaka Diomeda i strašnog Ahileja. Stoga su one
krenule. Na bojišnici, iz dviju vojska izlaze junaci, grcki Diomed i trojanski
Glauk. Žele se boriti jedan protiv drugog ali se prepoznaju kao unuci
dvojice junaka, pobratima. Stoga odustaju od borbe i prijateljski se
razilaze. Hektor odlazi kod svoje žene Andromahe i oprašta se s njom prije
nego otice u boj. Hektor i njegov brat Paris odlaze u boj.

XVI pjevanje
Nakon što izgubiše sve junake Ahejci su se našli u veoma teškoj situaciji i
bili su pred porazom, te Patrokolo moli Ahileja da mu pomogne ili da ga
pusti da vojska predvocena njim napadne Trojance. Ahilej ga pusti davši
mu svoje oružje u pridruživši mu Mirmidonce, no preporuci mu da se
odmah odagnavši Trojance od laca vrati da se ne bi bogovi naljutili.
Vidjevši Patrokola u Ahilejevom oružju s Mirmidoncima Trojanci su
pobježali misleci da je to Ahilej. Patrokolo je junacki s vojskom udario na
Trojance te ubije vojvodu Sarpendona, te pokuša osvojiti i Troju. Došavši
pred zidine grada pokušao je da se popne na gradske zidine i tri puta biva
odbijen od Apolona. cetvrti puta Apolon ga oštro upozori te se Patrokolo
povuce od straha prema Apolonovom gnjevu. Apolon nagovori Hektora da
krene u napad. U borbi izmecu Patrokola i Hektora Apolon udari Patrokola
u leca te ga onesvijesti. Patrokola je prvi ranio Euforo kopljem u leca.
Patrokolo teško ranjen jedva se dovuce do svoje cete, te pade na pod i
Hektor ga ubije.

XVIII pjevanje
Ahilej saznaje za Patroklovu smrt i tuguje za prijateljem. To cuje njegova
majka Tetida i doce utješiti sina, te mu kaže da ne ide u boj bez oružja jer
ce ona zamoliti Hefesta da mu napravi novo oružje. Tetida odlazi na Olimp
i moli Hefesta da Ahileju iskuje novo oružje. Hefest pristaje i pocne kovati
novo oružje. Te noci Trojanci još jednom pokušaju oteti Patroklovo tijelo,
ali Hera šalje Irida s porukom za Ahileja i kaže mu da se samo pojavi na
opkopu kako bi se Trojanci uplašili. Ahilej se prošeta opkopom, a Trojanci
uplašeni bježe, pa Ahejci konacno donesu tijelo Patroklovo Ahileju.
Spustila se noc i Trojanci vijecaju. Pulidamas, prorok, predlaže da se
preko noci svi vrate u grad, jer bi inace bili previše izloženi, s obzirom na
to da se Ahilej vratio. Hektor i ostali ljudi, nisu željeli poslušati njegov
pametni savjet, vec su ostali vani.

XXIV pjevanje
Svako jutro Ahilej žali Patrokla i vuce Hektorovo tijelo oko njegova groba.
Bogovima to napokon dosadi i Zeus pošalje Tetidu Ahileju, da mu kaže da
mora predati Hektorovo tijelo njegovom ocu Prijamu, a Iridu pošalje
Prijamu da mu kaže da otkupi Hektorovo tijelo. Prijam s kolima dolazi u
ahejski tabor, gdje moli Ahileja da mu preda sinovo tijelo za bogate
darove. Ahilej pristaje, te Prijam ostaje preko noci i ujutro se vraca u
Troju sa sinovim tijelom. Trojanci oplakuju Hektora i dvanaestog dana ga
spale na lomaci.

Mjesto i vrijeme radnje:

Okolica grada Troje oko 12. stoljeca prije Krista

Analiza likova:
Ahil
Sin kralja Peleja i morske božice Tetide, ahejski junak, hrabar, neustrašiv,
uvijek spreman na borbu.

Zeus
On je u Grckoj vrhovni Bog svih bogova i ljudi. U Ilijadi stoji na strani
Trojanaca, ali samo zato što ga je za to zamolila Ahilejeva majka Božica
Tetida. Zeus je mudar i pravedan, ali sputan svojim položajem ne može
doci do punog izražaja.

Apolon
Mladi Bog sunca, svjetlosti i proroštva. Veliki je prijatelj i pomagac
Trojanaca, a posebno Hektora, kojeg je osobno više puta spasio od
Ahileja.

Atena
Božica mudrosti i rata, a bori se na strani Ahejaca. Povremeno u
postizanju svojih ciljeva ne postupa najpoštenije, no u vecini situacija ipak
postupa pošteno.

Hefest
Bog vatre i kovackog zanata. Bio je jedan od rijetkih bogova koji se nisu
izravno umiješali u Trojanski rat. U 1. pjevanju se dokazao kao mirotvorac
bar nakratko pomirivši Zeusa i Heru.

Hera
Zeusova žena, zaštitnica obitelji. Podržava Ahejce i udružuje se s Atenom.

Tetida
Boginja mora i majka Ahileja. Vrlo snažno se zauzima za svaku sinovu
želju i dokazuje svoje poštenje pri svakoj pojavi u radnji, mada nekada
daje prednost majcinskoj ljubavi.

Agamemnon
Kralj Mikene i vrhovni zapovjednik ahejskih snaga pred Trojom. Svojom
škrtošcu je izazvao bijes Boga Apolona i ustvari zapoceo Ilijadu. Poslije u
18. pjevanju mijenja svoj stav prema Ahileju, jer je napokon uvidio što je
ucinio. Lakom, voli narecivati.

Hektor
Najveci trojanski junak. Bio je prilicno svojeglav (to ga je na kraju koštalo
glave), ali se barem borio za ono u što je najcvršce vjerovao - domovinu.
Hrabar, glavna trojanska snaga.
Patroklo
Ahilejev najbliži prijatelj. Odrasli su zajedno i bili su nešto kao pobratimi.
Njegova odanost domovini i Ahileju prikazana je u 16. pjevanju, gdje
željan borbe za domovinu ipak traži Ahilejevo dopuštenje za odlazak u boj.
Hrabar, borben, vjeran, prijatelj i suborac.

Prijam
Kralj Troje. Njegova ljubav i dobrota se najviše isticu u 24. pjevanju pri
molitvi Ahileju da mu vrati sinovo tijelo.

Dojam o djelu:
Kao obicnog covjeka, s malo interesa za ovakva stara književna djela, ne
mogu reci da me Ilijada iskreno oduševila. cak mislim da bi se mnogi
složili sa mnom da je pomalo dosadna. Kao ratni ep vecinom se temelji na
mržnji i ubijanju. Dugi opisi borbi pogotovo u 16. pjevanju i dalje prilicno
su dosadni i vrlo razvuceni. S druge strane nije sve baš tako crno, jer ipak
se pojavljuje i tracak ljubavi, a to se najjasnije ocituje u 24. pjevanju gdje
Prijam s poštovanjem prilazi ubojici svoga sina Ahileju, a on potpuno
zaboravlja na srdžbu prema Hektoru i Trojancima i ugošcuje Prijama. Isto
tako postoji i majcinska ljubav za sina koju Tetida iskazuje u molitvama
Zeusu i Hefestu. Sve u svemu Ilijada me višestruko nadilazi svojim stilom,
koji još uvijek nisam u potpunosti usvojio i protumacio, pa zbog toga ni ne
mogu biti potpuno objektivan u vrednovanju djela.