You have downloaded a document from

The Central and Eastern European Online Library

The joined archive of hundreds of Central-, East- and South-East-European publishers,

research institutes, and various content providers

Source: NOVI IZRAZ, časopis za književnu i umjetničku kritiku

NEW EXPRESSION, magazine for literary and art criticism

Location: Bosnia and Herzegovina

Author(s): Nenad Veličković
Title: Intertekstualnost “Erotskog Otvora” (Po Bartu)
Intertextuality of the “Erotic Hole” (According to Barthes)
Issue: 14-15/2002
Citation Nenad Veličković. "Intertekstualnost “Erotskog Otvora” (Po Bartu)". NOVI IZRAZ, časopis za
style: književnu i umjetničku kritiku 14-15:145-153.

https://www.ceeol.com/search/article-detail?id=278605
CEEOL copyright 2022

IZ DRUGOG UGLA

Nenad Veli~kovi}

INTERTEKSTUALNOST “EROTSKOG
OTVORA” (PO BARTU)

uvod

Ukoliko je mogu} antifenomenolo{ki pristup gramatologiji koja logocentri~ki

kontekst hipertekstualizira, savremena EROTSKA NARODNA POEZIJA na-
me}e se kao habitus unutar hermeneuti~ke kritike de(kon)struktivnog diskursa.
U tom smislu poezija nastala u narodu, kao hipertekstualan generativ meta-
leptike aktivira iterabilnost u negacijskoj afirmaciji performativa li{enih ilokucij-
ske snage.
Pjevana u arhetipskom niskomimeti~kom modusu, naj~e{}e sa jednim dla-
nom na uhu a drugim na fla{i, ili sa obje ruke na oklagiji, ona predstavlja dis-
eminaciju kritike povijesne zbiljnosti.

postmarksisti~ki klju~

Esencijalisti~ko-mehani~ki model koji shvata samorefleksiju kao autoironij-

sko gibanje svodi umjetnosti postsocijalisti~kih sistema na karnevalizaciju revo-
lucije. Subjekt se delo`ira u teologijski kontekst, ~ime se aktualizira hipersenzi-
bilnost njegovog socijalnog bi}a. Demokratizacija u dru{tvu proizvodi postklas-
nu integralnu metodologemu po kojoj diseminacija nasuprot izotopiji reinstali-

izraz
novi

zima 2001-prolje}e 2002, strana 145

CEEOL copyright 2022

CEEOL copyright 2022

Iz drugog ugla

ra Gadamerovo tuma~enje [lajermaherovog teorema o diltajevsko-haserlov-

skom neposrednom simpateti~nom i kongenijalnom razumijevanju poezije:
U krevetu do{lo nam do stanke,
^ovjeka mi preotele stranke.
Zanemaruju}i ambivalentnost modusa intermetatekstualnosti i orbitskog
modela komunikativne, modalne i sintakti~ke pozicije, libidalna ekonomija
uspostavlja dijalogicitet poetskog diskursa sa politi~kim kontekstom dovode}i u
sumnju otu|enu drugost. (Za politi~ara }e erotski pjesnik re}i: Narod kara, `eni
prigovara.)
Aktivna pozicija drugosti implicira bujanje metastaze metaforike:
Kad mi cura do Izbora stasa
Di}e noge da za mene glasa.
Ho}e cure sa izbornim pravom
Kandidata sa crvenom glavom.
Sam sam sebi razrezao porez
Kad sam kuglu gurnuo u prorez.
Narodni lirski subjekt alterira Lakanovo mi{ljenje da je drugi “obilje`en traj-
no neuta`ivim manjkom `udnje za falusom kao predmetom maj~ine `udnje”.
Oslobo|en politi~kog diskursa, dvostih Sam sam sebi razrezao porez / Kad sam kuglu
gurnuo u prorez, glasio bi ovako:
Nek je burma stoputa od zlata -
Mom je pijevcu om~a oko vrata.
Partikularno naspram globalno dovodi lirskog subjekta u poziciju trans-
gredijenta svijetu lirskog objekta. Zbog njegove inkarniranosti reinstalacija razli-
ka sti~e autoreferencijalnost. U seoskim sredinama, gdje se intertekstualnost
bazira na narodnim vjerovanjima, genealogija generi~kog pam}enja dovodi nas
do afrodizijaka.
Kad pojedem oraha i meda
prevrnu}u sve cure od reda.
Slatko vino i purica
Al najsla|a curica.
Daj da srknem, Jelice,
Iz tvoje marelice.
Vidi, curo, krastavac u bate
daj raj~icu i eto salate.
Moja mala voli slatku hranu
a najvi{e u lole bananu

izraz
novi

zima 2001-prolje}e 2002, strana 146

CEEOL copyright 2022

CEEOL copyright 2022

Nenad Veli~kovi} Intertekstualnost “erotskog otvora” (po Bartu)

`ena kao objekt u intersubjektnoj situaciji

Diskursna analiza strategije dehijerarhizacije koja polazi iz komunikacijske

situacije umjesto iz tekstne konfiguracije pokazuje da `ena kao objekt u inter-
subjektivnoj situaciji nastoji iza}i iz lirskog teksta u povijesni kontekst. Vukova
partikulacija diskursa narodne poezije na mu{ke i `enske pjesme aktantno impli-
cira Borhesa kao paradigmu intertekstualne enciklopedije u kojoj prostor nije
heterotopijski projiciran.
Iskaz je usljed generi~ke ustrojenosti jezi~ke prakse nositelj ilokucijske
snage:
Svila roda gnijezdo na banderi
Do|i dragi pa me odaderi.
Do|i dragi, sama sam u stanu
Proba}emo od gume membranu.
Alaj-~au{ oti{’o da spava
Dragi do{’o da se pripetava.
Erotska subjektica ima veli~anstven dar da prona|e pravu i najbolju rije~. U
glagolu pripetavati sadr`ana je slika cijele Sinjske alke. Djevojka koju otac ~uva
zapjeva}e
Moj alkaru, imaj me u vidu
U nedilju do|i mi u sridu.
Arheolo{kom analizom genealo{kog preslikavanja oblika diskurziviteta
potkopavaju se neutralnost interpretativnih motri{ta i polistili~nost destrukcije
diskurzivnog:
Jadan babo zadever’o glavu
Ko mu no}u povaljiva travu.
^im je otac napustio stra`u
Dragi mi je u{o u gara`u.
Mom se dragom pokvarila klima
Dole gori a gore mu zima.
Lezi, dragi, i puhni u svije}u.
[togo| pita{, ne}u re}i ne}u.

androginija u afirmaciji kola`nih tehnika

Androginija odra`ava spolnu dihotomiju premo}i mu{kog nad `enskim.

Iako stereotipizacija apelativne strukture iskaza reducira anticipaciju analogijske

izraz
novi

zima 2001-prolje}e 2002, strana 147

CEEOL copyright 2022

CEEOL copyright 2022

Iz drugog ugla

konstrukcije, heterogiziranje policentri~nosti metajezi~kom refleksijom kodirani

pojam simboli~nog poistovje}uje se sa inteligibilnim sustavom:
Nisam Marko, ime mi je Jovan
Nemam {arca al’ imam buzdovan.
Od udarca moga buzdovana
Ne treba ti ni voda ni hrana.
Ili varijanta:
Kojoj curi nije fina
moja a{ik-topuzina?
Lirski subjekt, kao jezi~ki entitet, sustavno se dezidentifikuje dozivanjem
drugog u interpretativni polo`aj. Tako se odr`ava kontinuitet sa radikalnim
antiemancipacijskim aspektima androginije:
Svaka cura voli da se popne
Na ri|ana, kad se dobro propne.
Svaka cura voli da se ~upa
Gdje joj noge izlaze iz trupa.
Stilisti~ki performans manijakalno-depresivnog kompleksa u introjekciji
materinskog objekta gasi libidalnu vezu falocentri~ne kulture sa subjektom
konkordancije ekstrema.
Nema auto-stoperke kraj ceste
Koja ne bi pokazala krijeste
Do|i curo u moju kabinu
Ja }u vintat, ti mijenjaj brzinu.
Ovakva je meni cura draga
Sprijed’ auspuh, karambol ozada.
@ivota mi, ovako je bilo
u okuci sjela mi u krilo.
Kriti~ka refleksija poststrukturalisti~kog dijalogizma svodi hermeneuti~ko
prezaposjedanje generativno-naratolo{ke {eme na strukturiranje gramatologij-
ski afirmiranih kola`nih tehnika, prije svega na hipogramatski upis autoreflek-
sivnog koda. Ostvarivanjem eksplozija i implozija smisla tekst `ivi u svojim kon-
tekstima:
Vole cure da su generali
Kad ni{anim da mi vi~u “pali”!
Ti na golu, a ja rasni strijelac
Eto mene u tvoj {esnesterac.

izraz
novi

zima 2001-prolje}e 2002, strana 148

CEEOL copyright 2022

CEEOL copyright 2022

Nenad Veli~kovi} Intertekstualnost “erotskog otvora” (po Bartu)

Smjena imperijalnih kolonijalnih obrazaca donosi i smjenu poetika. Interfe-

rencijama se nagla{avaju vi{eglasni interdiskurzivni dispozitivi nagla{eno kono-
tativne strukture.
@edan vitez zmijuga kroz travu
Tra`i izvor da pokvasi glavu.
Grmi, sijeva, munja nebo pr`i
Mene cura za gromobran dr`i.
Svake no}i na tavanu
Trljam tu~ak u avanu.

dvostih kao niskomimeti~ni modus

Diskurs, prema Benvenistu, utiskuje jezi~kim jedinicama doga|ajnost odno-

sno vremensko-prostornu punktualnost. Temporalnost tekstualnosti indirektno
promovira dispozitiv volje za polnom mo}i. Manipulativni represivni subjekt
dekodiraju nediskurzivnost u ono {to Lakan naziva “niskomimeti~ni modus”:
Male ga}e, ~ipkane
Nema u njih {ta ne stane.
Volim, curo, tvoje ga}e roze,
Nego bure iz ^itluka loze.
Daj mi malo da opipam, bona,
Jesu li ti ga}e od najlona.
Energija libidalnog investiranja instaurira rekonstruktivni govor o kolek-
tivnom identitetu izmicanjem zapovijedi hegemonijskih mitologika mitopoet-
skom odronu mitokosmosa.
Najve}e su curine
u selu ga}urine.
Na ga}ama pokazuje ~ipka
Dokle smije cura da se pipka.
Mala moja br`e ga}e svuci,
Od Min’ena dr`im ga u ruci.
Kolke su ti dla~ice.
Vi{ka su ti ga}ice.
Od deproprijacije vlastitosti, preko rezidijuma neizdiferencirane aksiologije
kompleksa tradicije, do konstrukcija identitarnog kontinuiteta, kontingentnost
povijesnog toka kodira sintetizirane flukseve pluriperspektivirane spoznaje.

izraz
novi

zima 2001-prolje}e 2002, strana 149

CEEOL copyright 2022

CEEOL copyright 2022

Iz drugog ugla

Pastirica sa blagom se vra}a.

Dvije suknje a nijednih ga}a.
Hajvan legne da se jelo slegne,
Pastirica da je pastir `egne.
Ako se metafora svede na lanac metonimijskih veza ostvaruje se paradig-
matski model neograni~ene semioze. Radikalna drugost generira receptivnost
intersubjektivnih odnosa. Imaginarni rep teksta korenspondira sa erotskim
otvorom (po Bartu):
Ima jedna brazda,
Oro bi je vazda.
Oj curice do|i amo
Da se malo sikiljamo.
Kombinacijom dijegetske i lingvisti~ke samosvijesti pluriperspektivirane
spoznaje reteritorijaliziraju deteritorijalizane kulture.
Kolegica u menzi mi pri{la
Ima ribu, al’ joj fali vir{la.
Malo mi je popustila pa`nja
Pa mi ovca skliznula sa ra`nja
Gazdarica grija~ ima
Podstanaru nikad zima.

florifikacija i divinizacija

Konstatiranje zna~enjske napetosti izvla~enjem logi~kih konzekvencija i

antinomija u Empsonovoj maniri afirmira dvosmilenost kao uklju~ivi pojam
plurisignifikanta isklju~uju}i kategorijsku razliku izme|u transparentne teorije i
figurativne poezije:
Begovice, nemoj re}i mu`u
da s’ njegovu meni dala ru`u.
Zamolila udovica popa
Pred jutrenje da joj vrt okopa.
Djevoj~ica, ko pupoljak svje`a
Momka zove da joj gladi je`a.
Ili, varijanta:
Ispod grma za~ulo se uf!
Momak curu zgrabio za muf.
Mise~ina, a ja pitam diku
Jel’ sazrila {ljiva u {ljiviku.

izraz
novi

zima 2001-prolje}e 2002, strana 150

CEEOL copyright 2022

CEEOL copyright 2022

Nenad Veli~kovi} Intertekstualnost “erotskog otvora” (po Bartu)

Postuliranjem homologijskih odnosa izme|u stiha i diskursa iskaz postavlja

kontingentne uvjete mogu}nosti pojavljivanja restrukturiranja pojmova cvije}e
– kita cvije}a – kita.
Ima jedna u devojke vazna
Evo kite da ne bude prazna.
Imaginarne generi~ke strukture proizvode logocentrizam tako da `anrovski
hibridi postaju indeks raznosmjernih determinacija.
Zovem mu`a da pravimo dijete
A on mene da mu stru`em pete.
^esto sebe zati~em
Da te u snu nati~em.

denaturalizacija

Simbol, prema Kasiereru, nije akcidentalno zaodijevanje misli, ve} je njezin

nu`an i bitan organ.
“Iza svake strategije simboli~nog na~ina, bila ona religijska ili esteti~ka, pos-
toji teologija koja je legitimira, makar i ateisti~ka teologija neograni~ene semioze
ili dekonstrukcijske hermeneutike” (Eko). Brza i nagla urbanizacija fundamen-
talno antropologizira drugost iz hermeneuti~ke perspektive anticipiraju}i osje}aj
alteriteta kao diseminaciju postkolonijalne knji`evnosti.
To je nama na{a borba dala
Svakoj curi po jedna spirala
Cura momku {apnula na `alu
Pusti gumu, metla sam spiralu
Djevojka je svaka zaostala
Koja ne zna za {ta je spirala.
Interdisciplinarni izazov denaturalizacije povijesti ovjerovljuje sociokomu-
nikacijsko intersubjektivno prevladavanje egocentri~kog horizonta. Lirski sub-
jekt koji je do ju~e pjevao:
Mla|en {umar tvrdijeh mi{i}a
Tra`i curu da je o~eki}a.
transmutira u:
Volim babu poljubit u gradu
nego curu na njivi u hladu
Najlon vuna i plastika
Da}e loli i svastika.

izraz
novi

zima 2001-prolje}e 2002, strana 151

CEEOL copyright 2022

CEEOL copyright 2022

Iz drugog ugla

Misao nastaje u presjeci{tu signifikantne vertikale i aksiolo{ke horizontale,

na mjestima retori~ke eskalacije diskurzivnih figura tropolo{ke maskarade simu-
lakroidnih zamjena anagramatske i oksimoronske strukture.
Mala moja, lezi pored mene,
Da ti ~ujem otkucaj slezene.
Kad }u le}i, kad }u sti}i,
Kad }u `eni noge di}i.

zaklju~ak

Trensgematski redumentum flogiduralno enkomodira alterni~ki iteratorij

logotropiran u autopierezi~koj konzergvenciji. Interzalna magmati~ka entropo-
ra paralobira metalogijski transcept mimenzesa. Arhepip fukolema autotau-
tomatski deridira divilogem postkoitoralne ekografije:
Zbogom knjige, zbogom mili faksu
S teorije prelazim na praksu.*

* Glumljenje posla

U Knji`evnim teorijama Eagleton obja{njava razloge uvr{tavanja knji`evnosti u {kolske pro-

grame, ali nedovoljno ukazuje na povratni rezultat: univerzitetsko (nau~no) prou~avanje knji`evno-
sti hiperprodukcijom knji`evnih tekstova prikriva svoju kvazinau~nu su{tinu. Imati profesora koji
ima originalnu i novu knji`evnu teoriju za univerzitet postaje pitanje konkurentnosti na tr`i{tu, kao
{to je za proizvo|a~a paste za zube pitanje opstanka imati novu formulu sa trostrukim djelovanjem.
Tr`i{te, me|utim, uvijek ra~una sa kupcima. Na savremenom Zapadu kupci novih knji`evnih
teorija su studenti iz srednje klase, koji svakako ne kupuju znanje (ne u~e li ih te nove teorije upra-
vo to – da znanja i nema!) nego status, diplomu, kontakte i preporuke, i lagodan `ivot koji obezb-
je|uje, kako je Davi~o jednom rekao, “glumljenje posla” u literarnim ~asopisima, izdava~kim ku}ama
i, gdje jo{, poga|ate, na Univerzitetima.
Kad se takav model prenese u Bosnu i Hercegovinu (malu balkansku knji`evnost u kojoj se
teorijski nau~ni i istra`iva~ki rad sve vi{e svode na tuma~enja engleskih, njema~kih, ameri~kih ili
francuskih teorija (i ruskih, prethodno ovjerenih na Zapadu), {ta se dobije?
Kvazitr`i{te sa:
- pet univerziteta (mostarski, tuzlanski, banjalu~ki, sarajevski i biha}ki)
- pola televizijske emisije o knji`evnosti i ni jednim redovnim sedmi~nim ili mjese~nim knji-
`evnim ~asopisom;
- nekoliko izdava~kih ku}a koje uglavnom {tampaju rje~nike, ud`benike, reprinte knjiga za
djecu i politi~ki podobnu literaturu;
- deset prodavnica knjiga (ne ra~unaju}i uli~ne preprodavce napu{tenih ku}nih biblioteka);
- vi{e desetina fotokopirnica koje slobodno rade ignori{u}i zakon o autorskom pravu;
[ta je cilj ovda{njeg prou~avanja pojmova suvremene knji`evne teorije u takvim okolnostima?
Svo|enjem nau~nog rada na metodolo{ku dosljednost stvara se iluzija o velikoj nau~noj pro-
dukciji. Obimni spiskovi literature, pedantno navo|enje izvora i citati koji ovjeravaju stru~nost auto-
ra ne mogu sakriti temeljnu nesvjesnost protagonista o tome {ta nauka nije i ne mo`e biti: nije i ne
mo`e biti hibrid matematike i poezije.

izraz
novi

zima 2001-prolje}e 2002, strana 152

CEEOL copyright 2022

CEEOL copyright 2022

Nenad Veli~kovi} Intertekstualnost “erotskog otvora” (po Bartu)

Jednako se ne mo`e ozbiljno razmi{ljati o uvoznim produktima knji`evnoteorijskog kolonijaliz-

ma poput lelujanja, mrmorenja (Fuko), ozna~iteljske baterije, (Lakan) zijev (Derida), kontingentnog zra-
~enja `elje, erotskog otvora (Bart), kao ni o doma}im jezi~ko-logi~kim hibridima, u kojima: sastav
predod`bi se brusi u koncentri~nim krugovima, vrludanjem se izabiru smjerovi interdiskurzivnog
namje{tanja, kola`ne strukture su rahle, materijalnost se zrcali u konstitutivnoj egzotopiji, u op}oj
dinamizaciji vr{i se objektivna sonda`a, u naslovnoj metafori kondenzira se logika prstena, pri~e se ulan-
~avaju jedna u drugu, autoreferencijalni iskazi kao pro{ivni bod spajaju sve ~ipkaste uzorke maniristi-
~kog retori~kog umije}a, distanca postavlja recepcijsku re{etku...
Ovakva kvazinauka ipak opstaje na bosanskohercegova~kom kvazitr`i{tu. Samostalni nau~ni
proizvo|a~i proizvode mali broj siroma{nih kupaca malotira`nih univerzitetskih ud`benika, koji
kasnije nakon sticanja diploma jedni drugima (kao autori i kao urednici) prodaju svoja tuma~enja
uvezenih ideja ili kao nau~ni radnici u nau~nonastavnom procesu jedni drugima recenziraju nau~ne
radove i jedni druge proizvode u vi{a nau~na zvanja.
^itav sistem zamr{enih pravila “prouzvo|enja u zvanje” u kojem u~estvuju mentori, oponenti,
komisije, referenti, razna vije}a i senat slu`i sam sebi i za{titi privilegija “glumljenja posla” koje se ne
iscrpljuju samo {estosatnom radnom nedjeljom i redovnim za lokalne prilike nemalim primanjima.
Privilegovani “glumci” u takvom sistemu radije pristaju da {tite sistem nego knji`evnost. Na
mala vrata uvedena razlika izme|u sintagmi “teorija knji`evnosti” (zanatsko osposobljavanje) i knji-
`evna teorija (nau~no obrazovanje) uvela je u studij knji`evnosti potrebu za tuma~enjem tuma~enja
knji`evnih djela, a tim tragom, prvo, za nekriti~nim pro{irivanjem terminolo{kog alata, i drugo, za
kriti~kom sistematizacijom tog alata.
Studenti kojima petogodi{nje sticanje diplome predstavlja ili najkra}i put do privilegija ili pro-
du`etak u`ivanja u socijalnoj neodgovornosti, nemaju vremena da ~itaju u knjigama i ~asopisima
pjesme, eseje, pri~e, romane, drame... Oni moraju sticati stru~nost ~ija svrha vi{e nije tuma~enje i
ocjenjivanje knji`evnih djela nego razumijevanje sve ve}eg broja precijenjenih knji`evnih teorija i
ovladavanje sve ve}im brojem pseudotermina.
Jer, za{to bi knji`evna proizvodnja ostala bez svoje tehnobirokratije?

izraz
novi

zima 2001-prolje}e 2002, strana 153

CEEOL copyright 2022