Antun Gustav Matoš bio je hrvatski pjesnik, novelist… Smatramo ga jednim od najvećih

hrvatskih književnika. On je glavni pisac hrvatske moderne i njegovom smrću završava to

razdoblje. Prvi priloženi tekst je „Stara pjesma“ koja pripada književnom rodu lirike, a drugi
je novela „Kip domovine leta 188*“ koji pripada epici. U oba polazna teksta je glavna tema
sloboda Hrvatske, odnosno nesloboda. Hrvatska je u oba teksta pod tuđom vlašću i to se
Matošu nikako ne sviđa.
U „Staroj pjesmi“ se prikazuje težnja za slobodom pod stranom vlašću. Pjesma prikazuje
Hrvatsku kao prekrasnu časnu zemlju koja zaslužuje svoju nezavisnost. Matoš nam prikazuje
Hrvatsko bogatstvo, ali i strah od pobune i poticaja na pobunu. Stihovima : „Čemu polet duše
i srce, koje sniva, / Čemu žar, slobodu i pravdu kada žudi? / Usred kukavica čemu krepost
diva?“ Matoš Nam prikazuje koliko je važan osjećaj nacionalnog identiteta u borbi za
slobodu i smatra da Hrvati još nemaju hrabrosti za svoju domovinu umrijeti, ali se nada da će
se to promijeniti.
U „Kipu domovine leta 188*“Matoš se osvrće na stanje države, specifično Zagreba
krajem 19. st. Kritizira hrvatske stanovnike i vlast za korupciju. Prikazuje nam jednog hrabrog
pojedinca Pepicu koja se pobunila protiv vlasti i nitko se nije bio spreman žrtvovati i pomoći
njoj i svojoj državi. Ona na kraju nažalost završava tragično. To nam pokazuje da se sloboda
ne može postići ako narod nije ujedinjen u toj borbi.
U oba dijela je glavna tema sloboda, ali je pristup drugačiji. U „ Staroj pjesmi“ je naglasak
na idealiziranju Hrvatske u prikazu kao časne i predivne zemlje koja zaslužuje slobodu, a
„ Kipu domovine leta 188*“ je realističniji i govori o važnosti osvještenja nacionalnog
identiteta i ujedinjene borbe. Na neki način predstavlja poziv na promjenu.
Da zaključimo oba djela istražuju i pozivaju na nezavisnost Hrvatske i važan su dio
Matoševa stvaralaštva, ali pristup im je drugačiji što ne znači da je jedan bolji, a drugi lošiji.
„Stara pjesma“ je idealizirani prikaz Hrvatske, a „ Kip domovine leta 188*“ jee kritički prikaz.