1.

Franačka – državno uređenje: središnji organi vlasti (kralj, dvor, skupština);

-kralj (rex) čija se vlast shvaća kao privatno pravna ovlast, a ne javna služba.
-vlast nasljeđuju sinovi dijeleći državu kao nasljedstvo( ako njih nema onda kraljeva
braća)
-jačanjem plemstva i slabljenjem kralja skupština potvrđuje nasljednika
-Pipin se 751. dao proglsiti kraljem,a posvetio ga je crkveni predstavnik, 800. papa Karla
Velikog kruni za cara
-titulom cara želi ojačati koheziju države
- Diviso imperi 806. godine propisuje nasljeđivanje te umjesto ravnopravnosti daje
prvenstvo najstarijem sinu, kome pripada jezgra države i carska titula
-Očuvanje papine vlasti zajednička je zadaća nasljednika.
-vladar ima pravo zapovijedanja (ban) koji povjesničari teorijski dijele na mirovni,
zakonodavni i upravni ban.
-Ban je i kazna za kršenje kraljeva naloga
-u patrimonijalnoj državi je i zaštitnik(nezaštičenih: udovica siročadi, hodočasnika), sudac
izmititelj i izvršitelj pravde
-zakonski akti vladara imaju snagu samo za njegova života
-dvor Merovinškog vladara (sacrum palatium) seli s kraljem od mjesta do mjesta
-čine ga: consiliarii (ugledne ckvene i svjetovne osobe), ministeriales( neslobodni ljudi u
službi visoko dostojanstvenika):maior domus(dvorski upravitelj),comes palatii(sudac), comes
stabuli, mariscale(starješina konjušnice i konjice) senescalcus(vodi opskrbu),
referendarius(voditelj dvorske kancelarije), kraljevska vojna pratnja(trustis):viši(antrustiones) i
niži (leudes) kraljevski slobodni ljudi
-skupštine iz rodovskog društva ostale su kao narodne skupštine i vojne smotre svih
slobodnih franaka
-održavaju se u ožujku(Campus Martius), od Pipina u svibnju
-kralj im podnosi na odobrenje odluke i kapitulare
-Placitum-skupština velikaša u listopadu, kralj poziva radi rasprave političkih pitanja i
savjetovanja, kasnije velikaši dovode i svoje ljude prelazi u opću skupštinu(Placitum
generale)
2.

Franačka - državno uređenje: lokalna uprava;

-Lokalna uprava se po starijem mišljenju država dijeli na grofovije na čelu s comesom
kojem pomaže vikar
-Grof upravlja kraljevskim dobrima, osim crkvenim i svjetovnim veleposjedima s
imunitetom i „kraljevskim slobodnim ljudima“
-grofovije(comitatus) dijele se na centene(satnije) na čelu sa satnikom(centenarius)
-centene su skupine slobodnih vojnih kolonista koje su prisegle kralju i dobili posjed
-država se ne dijeli samo na grofovije
-na istoku i zapadu gdje žive Galorimljani u 6. st. postoje kasnorimske gradske općine
(civitates), dok se na sjeveru i jugu Galije dijele na urbano središte (civitas) i distrikt
(pagus, gao).
- Karlo Veliki osniva brojne marke, pogranična vojnoupravna područja,
-Merovinzi šalju izaslanike u provincije, za vrijeme Karla Velikog idu četiri puta i to po 1 prelat
(nadbiskup, opat) i vojvoda ili grof nadzirući rad službenika te izvješćuju cara

3. Franačka – državno ustrojstvo: sudovi

-najviši sudac je kralj koji predsjedava kraljevskom sudu u koji ulaze još 7 osoba,
kasnije dvorski upravitelj, za Karolinga comes palatii
-nadležan je za veće sporove: crkveni, smrtna kazna, sporovi uglednih osoba
-ostale predmete po centenama sudi narodni sud(ting, mallum)- predsjeda mu comes
koji obilazi pagus svoje grofovije
-važna je uloga 7 prisjednika koje možda ranije bira narod kao samostalne suce
(predlagali su presudu,a kasnije ju skupština prihvaća ili odbija)
-770. reforma Karla Velikog- Placita Generalia- održavaju se 3 puta godišnje,
presjeda grof, moraju prisustvovati svi slobodni stanovnici područja, prisjednici su 7
do 12 skabina trajno izabranih uglednih lokalnih ljudi koji poznaju pravo
- ako predmeti nisu rješeni šalju se na placita minora gdje sudi vicarius,grofov
zamjenik u načelu centarius sa skabinima bez skupštine

Franačka – izvori prava (općenito, lex);

-Franačko pravo je skup pravnih normi koje važi za pripadnike franačkih plemena za
Merovinga i Karolinga od 6.-9. stoljeća
-pravo franačkih kraljeva spoj je raznih prava s područja Franačke
-najvažnija vrela su kodifikacije tzv. Narodnih prava (leges barbarorum)
-najznačajnija je Lex Salica u s nekoliko recenzija
-Lex Ribuaria iz doba kralja Pipina, neki autori tvrde da je to merovinški zakonik
sastavljen na temelju salijskog prava za Franke
-Leges romana barbarorum-pokoreni Galorimljani koriste svoje propise, a donosi ih i
vladar
-Kapitularima(capitularia) kralj dopunjava ili mijenja pravo