MEHANIKA II

DINAMIKA
Prof.dr.sci.Naida Ademović, dipl.građ.ing
Oscilatorno kretanje materijalne točke

Linearna mala oscilatornja kretanja-dakle male otklone od

položaja ravnoteže
Oscilatorno kretanje materijalne točke

POSTOJANJE UZROKA KOJI

POMJERA SILU IZ
RAVNOTEŽNOG POLOŽAJA-
SILA (MOMENT), NO NASTAJU
SILE KOJE NASTOJE VRATITI
TAČKU U POČETNI POLOŽAJ!
TAČKA ONDA OSCILIRA OKO
TOG POLOŽAJA!

MIN. POT ENERGIJE-

STABILNA RAVNOTEŽA

MAX. POT. ENERGIJE-

LABILNA RAVNOTEŽA
Slobode oscilacije vs prisilne oscilacije
Početna statička ravnoteža promatranog mehanizma, može se
narušiti nekim vanjskim uzrokom koji će povećati ukupnu energiju
mehanizma. Nakon uklanjanja tog uzroka doći će do učestalog
kretanja mehaničkog sistema oko položaja stabilne ravnoteže.
Kretanje će nastati zbog djelovanja elastičnih sila i sila gravitacije
koje teže povratku mehaničkog sistema u ravnotežni položaj. Takvo
kretanje nazivamo slobodnim oscilacijama.
Ukupna mehanička energija sistema za vrijeme slobodnih oscilacija
ostaje sačuvana (konstantna).
 Ako u mehaničkom sistemu nakon uklanjanja početnog uzroka
oscilacija, osim elastičnih i gravitacijskih sila djeluju i neke druge
vanjske aktivne sile, ili ako je njihovo djelovanje jedini uzrok
oscilacija, tada nastaju prisilne oscilacije.
 Za vrijeme oscilacija mogu biti prisutni različiti neelastični otpori
kretanju: (sile trenja, viskozni otpor sredine u kojoj se sistem
kreće, unutarnji otpori samog sistema i drugi). U tom slučaju
kažemo da je mehanički sistem disipativan, a njegove
oscilacije su prigušene.
Ovisno o uzroku oscilacija i postojanju otpora za vrijeme
kretanja razlikujemo:
Slobodne neprigušene oscilacije
Slobodne prigušene oscilacije
Prisilne neprigušene oscilacije
Prisilne prigušene oscilacije
Slobodne neprigušene oscilacije
k
Slobodne neprigušene oscilacije
 Rješenja mogu biti u obliku

Zavisnost elongacije tijela koje vrši prosto harmonijsko kretanje

od vremena.
Paziti na način notacije!
f
Linearna brzina čestice koja vrši prosto harmonijsko kretanje se dobija
diferenciranjem jednačine

dok je ubrzanje
f
• T=2π/ω
Energija prostog harmonijskog oscilatora