Teorija iz Fizikalnih tetnosti-Vibracije

VIBRACIJE
periodine pojave koje se odnose na mehanike sustave
da bi neko tijelo izvodilo periodiko gibanje (da bi vibriralo) mora
mijenjati brzinu
DEFORMACIJA
ovisi o materijalu i smjeru djelovanja sile (izotropnost i
anizotropnost)
=Ex
-relativna deformacija; E-youngov model elastinosti
Za odvijanje vibracija potrebna je sila koja je u svakom poloaju razliita
odnosno promjenjiva po iznosu i smjeru(akceleracija ovisi o poloaju tijela)
Fel= -k x x

Fel elastina sila opruge

-k konstanta elastinosti
x-udaljenost od ravnotenog poloaja

Ako se opruga rastee vanjskom silom, elastina sila opruge je uvijek

jednaka po iznosu ali je suprotna po smjeru.
A - amplituda - maksimalna udaljenost tijela od ravnotenog poloaja
T - period vrijeme potrebno da tijelo uini potpuni titraj
F frekvencija broj perioda u jedinici vremena
Elongacija (pomak) udaljenost tijela od ravnotenog poloaja u bilo
koje trenutku
HARMONIJSKO GIBANJE (jednostavne vibracije) vibracijsko gibanje pod
utjecajem elastine sile (elast. sila= harmonijska sila)- najjednostavniji
sustav HARMONIJSKI OSCILATOR
JEDNADBA GIBANJA x(t)=Asin(t+) =
gdje

je:
A= amplituda,
=poetna faza
=kruna frekvencija

BRZINA
v(t)=A cos (t+)
AKCELERACIJA A(t)= -A sin (t+)

k /m

Period ovisi o masi tijela i konstanti elastinosti T=2

m/ k

Harmonijski oscilator je zatvoreni sustav. Energija ima stalnu vrijednost.

Zbroj potencijalne i kinetike energije u bilo kojem trenutku je konstantan.
Kinetika energija je odreena brzinom
KE=1/2mxv2
Potencijalna energija je jednaka radu vanjske sile koja je potreban da se
masa iz ravnotenog poloaja dovede u poloaj x.
PE=1/2kxx2
U poloaju maksimalne elongacije sva energija je potencijalna, prolaskom
kroz poloaj ravnotee sva je energija kinetika.
Ukupna energija harmonijskog oscilatora:
E=1/2kxA2
Kod gibanja harmonijskog oscilatora stalno se obavlja transformacija
kinetike energije u potencijalnu i obrnuto.
PRIGUENE VIBRACIJE
U realnim situacijama vibracijama se smanjuje amplituda i prestaju,
oscilator gubi energiju. Uzrok priguenja vibracija je sila trenja koja ima
suprotan smjer od smjera gibanja i proporcionalna je brzini.
Ftr= -bxv
b=kostanta(Ns/m)
Frekvencija priguenih vibracija manja je od frekvencije nepriguenih
vibracija.
Q - FAKTOR DOBROTE (stupanj priguenja) je omjer srednje energije
vibracija izmeu dviju susjednih pozitivnih amplituda i gubitka energije u
tom intervalu.

Q= 2 = frekvencija jednostavnih vibracija

= faktor priguenja
to je priguenje manje faktor dobrote je vei, vibracije sporije gube
energiju.
PRISILNE VIBRACIJE
Nastaju kada vanjska periodika sila koja djeluje na sistem nadoknauje
energiju koja se gubi trenjem. ma=-kxx-bxv+F0xsin(xt)

F0=amplituda
=frekvencija vanjske periodike sile

STACIONARNO STANJE - stanje gibanja gdje u poetku djelovanja

periodike vanjske sile, gibanje tijela nije harmonijsko. Nakon nekog

vremena tijelo se giba harmonijski s frekvencijom vanjske sile no razlikuje

se u fazi u odnosu na vanjsku silu.
Amplituda i faza elongacije ovise o frekvenciji vanjske sile, vlastitoj
frekvenciji faktoru priguenja.
1. Kad je frekvencija vanjske sile mnogo manja od vlastite frekvencije
pomak i vanjska sila su u fazi, amplituda ovisi o konstanti
elastinosti maksimalnoj vrijednosti vanjske sile.
2. Za frekvencije vanjske sile mnogo vee od vlastite frekvencije
amplituda je mala i postoji pomak u fazi za .
3. Amplituda ima najveu vrijednost za = kada je frekvencija
vanjske sile jednaka vlastitoj frekvenciji. Pomak u fazi je /2
=Rezonancija(moe uzrokovati velika naprezanja kod male
periodike sile).
ZBRAJANJE VIBRACIJA

ako na tijelo istovremeno djeluju 2 ili vie harmonijskih sila

rezultantne vibracije tijela mogu se dobiti vektorskim zbrajanjem sila
elongacija komponenata
ako na tijelo istovremeno djeluju dvije ili vie harmonijskih sila na
istom pravcu elongacija je zbroj svake komponente posebno.
ako su frekvencije komponenata jednake rezultante vibracije e biti
iste frekvencije

FOURIEROV RED bilo koja periodika vibracija frekvencije f moe se

prikazati zbrojem harmonijskih vibracija.
SPEKTRALNA ANALIZA predstavljanje vibracija u obliku zbroja
harmonijskih vibracija.
-spektar se sastoji od podataka o frekvencijama i amplitudama
harmonijskih vibracija (harmonika)
VIBRACIJE - vremenske funkcije elongacije, brzine ili akceleracije
Deterministike
Sluajne
DETERMINISTIKE - periodike i neperiodike-mogue je tono
matematiki opisati budue ponaanje tijela.
Periodike deterministike su harmonijske i kompleksno periodike-one
koje se mogu opisati kao superpozicija periodikih harmonijskih vibracija.
Neperiodike deterministike su udari i prijelazne vibracije. Izvori
deterministikih vibracija su strojevi.
SLUAJNE - opisuju se statikim znaajkama veliine koja opisuje vibracije
u odreenom vremenskom intervalu. Potrebno je odrediti funkciju razdiobe
vjerojatnosti i iz nje odrediti statistiku znaajku.
Izvori su prijevozna sredstva.

VRSTE VIBRACIJA - Harmonijske, udar, prijelazne, sluajne stacionarne,

sluajne nestacionarne, kompleksno periodike.
VELIINE KOJE OPISUJU UINAK VIBRACIJA (tetni uinak na ljude)maksimalna i minimalna vrijednost, efektivna vrijednost, razina, vrni
faktor, frekvencijski vrednovana efektivna vrijednost akceleracije i trajanje
vibracija.
EFEKTIVNA VRIJEDNOST - x(t)=

A
2

v(t)=

A
A
;
a(t)=
2
2 ;

SLOENE PERIODIKE VIBRACIJE uvijek se mogu prikazati kao zbroj

harmonijskih vibracija. Kvadrat efektivne vrijednosti jednak je zbroju
kvadrata efektivnih vrijednosti harmonika.
a
RAZINA VIBRACIJA- La= 20log ( a ) dB

a0=10-6m/s2

Vibracije se izraavaju pomou efektivnih vrijednosti akceleracije i brzine.

VRNI FAKTOR - omjer maksimalne i efektivne vrijednosti akceleracije
a max
vibracija. VF= aef
Za harmonijske vibracije VF=

SMJER VIBRACIJA - vibracije istih efektivnih vrijednosti ovisno o uinku

imaju razliiti uinak.
Baziocentrini koordinativni sustav-ishodite je toka dodira tijela i objekta
koji vibrira. Stojei, sjedei ili leei poloaj.
FREKVENCIJA VIBRACIJA - ljudsko tijelo se sastoji od podsustava koji ima
razliite vlastite frekvencije i koji su u meusobnoj interakciji.
Interakcija ovisi o poloaju tijela
Jedan od najvanijih podsustava je trbuh-ima rezonantnu frekvenciju
od 0.8-8 Hz, ovisno o poloaju tijela i smjeru vibracija.
Glava: 1-4 Hz
Oko: 20-25 Hz
UINAK VIBRACIJA - odreena razina neudobnosti, nemogunost obavljanja
neke aktivnosti ili naruavanje zdravlja.
FREKVENCIJSKI VREDNOVANA EFEKTIVNA VRIJEDNOST AKCELERACIJEaw=w(f)xaef(f)
aef(f)-efektivna vrijednost;
w(f)-funkcija frekvencijskog vrednovanja za frekvenciju f.
Frekvencijsko vrednovanje vibracija cijelog tijela

Temeljne Wk-za Z smjer

Wd-za x i y smjer
Wf za Z smjer kod bolesti gibanja
Dodatne Wc-za poloaj na naslonu
We- za rotacijske vibracije
Wg- ispod glave oslonjene osobe
KRIVULJE KOREKCIJA - funkcije frekvencijskog vrednovanja mogu se
prikazati u obliku korekcije, vrijednosti koju treba dodati razini efektivne
vrijednosti akceleracije da bi se dobila razina frekvencijski vrednovane
veliine.
TRAJANJE VIBRACIJA
Za promjenu kumulativnog uinka vibracija cijelog tijela odnosno
uinka vibracija u odreenom vremenskom intervalu koristi se doza
vibracija(VDV) i doza bolesti gibanja (MSDV)
VDV 0,7825xT1/4
akceleracije

x AW

AW - amplituda frekvencije vrednovane

PROCJENJENA DOZA VIBRACIJA koristi se kod vibracija manjih vrnih

faktora
Ovisi o vremenu izlaganja i vrednovanoj efektivnoj vrijednosti akceleracije
vibracija (eVDV)
MSDV doza vibracija kod bolesti gibanja
MJERENJE VIBRACIJA-provodi se radi procjene tetnog utjecaja vibracija i
uvjeta izloenosti u svrhu reduciranja vibracija
Ureaj za mjerenje vibracija sadri pretvarae mehanike veliine u
elektronine signale i sklopove za analizu signala(pretvara je
akcelerometar)
Vibracije tijela se dijele na lokalne vibracije i vibracije cijelog tijela
Vibracije cijelog tijela- kad je tijelo na podlozi koja vibrira
OPIS VIBRACIJA CIJELOG TIJELA s obzirom na vrstu uinka: smanjene
udobnosti , ometanje percepcije i aktivnosti, bolesti gibanja , utjecaj na
zdravlje.
udobnost- ovisi o nizu imbenika okoline raste s koliinom i
trajanjem vibracija. Procjena se radi ispitivanjem u raznim uvjetima i
sistemskim laboratorijskim ispitivanjem.
Ometanje percepcije i aktivnosti - oteano prikupljanje i obrada
informacija, pad motivacije i umor.

utjecaj na zdravlje- izloenost jakim i dugim vibracijama moe biti

uzrok ozljedama ili pogoranju zdravlja - ozljede kraljenice, bolesti
probavnog sustava, poremeaji krvoilnog sustava
bolest gibanja - kod niskih frekvencija munina (munina i
vrtoglavica)

ZATITA OD VIBRACIJA- prvo treba uoiti problem ,ustanoviti karakteristike

vibracija i procijeniti mogue tetne posljedice izlaganja vibracijamapodaci o vibracijama trebaju biti dokumentirani rezultatima mjerenja u
skladu sa odgovarajuim standardima
izloenost se smanjuje odgovarajuim postupcima - uklanjanja,
smanjivanjima i ublaavanjima vibracija
smanjenje se ostvaruje izolacijama izvora vibracija i/ili ovjeka