Bilten Ljekarske komore, broj 20

Struni lanak

UTICAJ VIBRACIJA NA LJUDSKI ORGANIZAM

Vibratorna bolest

1
Alma Tankovi, Fuada Sulji-Beganovi, Mirjana Talaji, Sajma Lutvica, Emina Lutvica, Aldin Goleti

Saetak
Vibracije predstavljaju oscilatorno kretanje vrstih tijela ili estica vrstih tijela u podruju infrazvunih i djelo-
mino zvunih frekvencija. Osnovne karakteristike vibracija su: frekvencija, amplituda, brzina i ubrzanje vibraci-
ja. Prema meunarodnim normama granino izlaganje vibracijama definie se na tri nivoa i to: one koje izazivaju
umor i naruavaju efekat rada, one koje naruavaju zdravlje radnika na pojedinom radnom mjestu i one koje
naruavaju komfor na pojedinom radnom mjestu. Gotovo da nema privredne grane u kojoj se ne primjenjuju neki
od vibrirajuih alata (umarstvo, rudarstvo, metalurgija, drvna i tekstilna industrija, kamenolomi, rudarstvo, gra-
evinarstvo, tunelogradnja, brodarstvo,...). Ovisno o mjestu prijenosa vibracija na tijelo razlikuje se: Vibraciona
bolest usljed lokalnog dejstva vibracija HAVS i Vibraciona bolest usljed djelovanja optih vibracija WBVS. U
klinikoj slici dominiraju poremeaji na razliitim sistemima, u poetku funkcionalni, a sa duom ekspozicijom
postaju organski ireverzibilni. Zbog toga su potrebni redovni periodini pregledi uposlenih na mjestima izloeno-
sti djelovanju vibracijama kako bi se na vrijeme, preventivnim djelovanjem izbjegao razvoj ireverzibilnih promje-
na, a ovisno o naenom stanju po potrebi pacijenti uputili na ocjenu radne sposobnosti.
Kljune rijei: vibracije, vibratorna bolest, prevencija vibratorne bolesti, ocjena radne sposobnosti

Autor za korespodenciju
Alma Tankovi
Zavod za medicinu rada i sportsku medicinu Zeniko-dobojskog kantona
Bulevar Kralja Tvrtka I 4, Zenica, Bosna i Hercegovina
Telefon: +397 32 449 479; fax: +387 32 449 468;
E-mail: alma.tankovic@hotmail.com

1
Zavod za medicinu rada i sportsku medicinu Zeniko-Dobojskog kantona, Zenica, Bosna i Hercegovina

33
Bilten Ljekarske komore, broj 20

Uvod vu kojih su postavljene granice doputenog izlaganja,

Vibracije predstavljaju oscilatorno kretanje vrstih ti-
jela ili estica vrstih tijela u podruju infrazvunih i
djelomino zvunih frekvencija. Osnovne karakteristi-
ke vibracija su: frekvencija (ljudsko tijelo percipira i
apsorbuje vibracije od 1-1000 Hz), amplituda, brzina i
ubrzanje vibracije. Poto se karakteristike vibracija pri
istoj frekvenciji mijenjaju tokom vremena, taj sloeni
oscilatorni proces nastoji se prikazati jednim pokazate-
ljem pa se izraunava efektivna vrijednost vibracija
za svaku mjerenu frekvenciju (najee u frekventnom
spektru od 1-80 Hz i to u razmaku od jedne treine ok-
tave oktave su frekventni intervali u kojima se vre
mjerenja i mogu se podijeliti na terce). U praksi se naj-
ee mjeri veliina ubrzanja vibracije i usvojena je u
meunarodnim standardima kao pokazatelj dopustivog
izlaganja vibracijama. Obzirom na smjer irenja vibra-
cije mogu biti vodoravne, okomite, krune, poprene ili
viesmjerne (1, 2).
Mjerenja i vrednovanje rezultata
Mehaniki uticaj vibracija na ljudsko tijelo moe se
pojednostavljeno prikazati sljedeom slikom (Slika 1).
te prema meunarodnim normama (ISO 5349) grani-
no izlaganje vibracijama definie se na tri nivoa:
a) nivo vibracija koji izaziva umor i naruava efekat
rada radnika,
b) nivo vibracija koji naruava zdravlje radnika na
pojedinom radnom mjestu i dvostruko je via od
nivoa propisanog u prethodnoj taki (za 6 dB vii
nivo od nivoa u taki a),
c) nivo vibracija koji naruava komfor na pojedinom
radnom mjestu i 3,15 puta je nii od nivoa propisa-
nog u taki a) (10 dB nii nivo nego u taki a).
Pri razmatranju tetnog djelovanja vibracija znaajna
su etiri parametra: smjer djelovanja vibracija, vrijeme
izlaganja, nivo vibracija i frekvencijska karakteristika
osjetljivosti.
Smjerovi djelovanja vibracija u kojima treba postaviti
akcelerometre pri mjerenju odreeni su meunarodnim
standardom ISO 8727/1995 pri emu se koristi pravilo
desne ruke (Slika 2).

Slika 2. Pravilo desne ruke (2)

Prema tome koordinatni sistem za itavo tijelo i glavu

Slika 1. Pojednostavljeni prikaz mehanikog utjecaja vibracija na
u stojeem, sjedeem i leeem poloaju na fiksnom
ljudsko tijelo (2) radnom mjestu prikazan je Slikom 3, a za sistem aka
ruka Slikom 4.
Prema visini frekvencije vibracije moemo podijeliti u
tri grupe:
a) vibracije koje izazivaju tzv. morsku bolest (Motion
sickness) u frekventnom podruju 0,1-0,63 Hz,
b) vibracije koje se prenose na cijelo tijelo u frekven-
tnom podruju 1-80 Hz,
c) vibracije koje se prenose na sistem aka ruka u
frekventnom podruju 6,3 800 Hz.

Da bi se objektivno utvrdio tetni uticaj vibracija na

Slika 3. Koordinatni sustavi za itavo tijelo u stojeem, sjedeem i
ljudsko tijelo provedena su brojna istraivanja na osno- leeem poloaju (2)

34

Slika 4. Koordinatni sustavi za sustav aka ruka (2)
Normativi
Kod nas za sada ne postoje normativi za maksimalno
dopustive vrijednosti vibracija pa se primjenjuju nor-
me prema Meunarodnoj standardizaciji (International
Organisation for Standardisation ISO). Prema prepo-
rukama Meunarodne organizacije za standardizaciju,
normiraju se posebno opte vertikalne vibracije koje
djeluju na ovjeka u poloaju kada stoji ili sjedi ili
vibracije koje djeluju direktno na ruke radnika ili po-
jedine dijelove tijela. Prema ovim preporukama treba
normirati vibracije u dijapazonu od 1-100 Hz. Pri pre-
koraenju maksimalno doputenih vrijednosti nastupa
fiziki i psihiki zamor, umanjuje se radna sposobnost
i stvara posebna opasnost od pojave vibracione bolesti.
Ovi kriteriji nisu stroge granice koje ih odreuju kao bi-
oloki tetne. Velike su razlike od granice gdje poinje
smanjivanje komfora do granice gdje nastaje direktna
opasnost za zdravlje. Normativne krive definiu srednje
vrijednosti ubrzanja kojima radnik na radnom mjestu
smije biti izloen a da ne nastupe znaajne somatske i
psihike promjene u njegovom organizmu (1).
Za vibracije koje se prenose na ruke koristi se ISO
standard 5349/1986, koji predstavlja postotak izloenih
osoba u kojih e se razviti vaskularne smetnje pri e-
tvorostanom dnevnom izlaganju vibracijama razliitih
vrijednosti ubrzanja, a tokom viegodinjeg trajanja
izloenosti (Tablica 1). Evropska zajednica smatra da
je rizik oteenja zdravlja zanemariv tokom osmosta-
nog izlaganja vibracijama ubrzanja do 1 m/s2, a ako je
ubrzanje do 2,5 m/s2 potrebno je upoznati radnike sa
opasnostima od djelovanja vibracija; ako je ubrzanje
od 2,5-5 m/s2 indiciran je zdravstveni nadzor zbog ot-
Tablica 1. Doputen nivo vibracija koje se prenose na sistem
aka ruka, m/s (2)
Doputeno vrijeme dnevnog Vrednovana ubrzanja za sve
izlaganja, h tri osi, m/s2
B 2,1
4 2,9
2 4,1
1 5,8
Bilten Ljekarske komore, broj 20
krivanja ranih znakova djelovanja vibracija; dok kod
vrijednosti ubrzanja iznad 5 m/s2 mogu se oekivati ja-
sna oteenja zdravlja. Radnici smiju biti izloeni dje-
lovanju vibracija ubrzanja 20 m/s2 i vie samo tokom
nekoliko minuta i uz sve raspoloive zatitne mjere.
Za vibracije koje se prenose na cijelo tijelo koristi se
ISO standard 2631/1985 koji se odnosi na periodine
vibracije okomitog i vodoravnog smjera. ovjek je naj-
osjetljiviji na vibracije koje djeluju na cijelo tijelo u fre-
kventnom rasponu od 4-8 Hz ako su okomitog smjera, a
u rasponu 1-2 Hz ako su vodoravnog smjera (Tablica 2).
Tablica 2. Doputeni nivoi ubrzanja vibracija za pojedine smjerove (2)
Doputena razina vibracija
Vrijeme izlaganja, h
z-os x, y-osi
8 0,6 0,44
6 0,8 0,57
4 1,0 0,75
Standard za vibracije koje djeluju na cijelo tijelo pred-
via granine vrijednosti za tri razliita kriterija koji se
odnose na:
a) pojavu zamora, odnosno zatitu radne efikasnosti;
b) granicu izlaganja radi zatite zdravlja; i
c) pojavu osjeaja nelagode, tj. zatitu udobnosti.
Prva dva kriterija primjenjuju se kod profesionalne
izloenosti vibracijama, a posljednji prilkom procje-
ne udobnosti putnika u prevoznim sredstvima. Prema
ISO-standardima granine vrijednosti ubrzanja vae
za zatitu radne efikasnosti, dok se za zatitu zdravlja
vrijednosti ubrzanja moraju podvostruiti, a za zatitu
udobnosti podijeliti sa 3,14 (2).
Izvori ekspozicije
Gotovo da nema privredne grane u kojoj se ne primje-
njuju neki od vibrirajuih alata (umarstvo, rudarstvo,
metalurgija, drvna i tekstilna industrija, kamenolo-
mi, rudarstvo, gtaevinarstvo, tunelogradnja, brodar-
stvo,...) (3).
Teko je razgraniiti uticaj vibracija koje se iskljuivo
prenose na cijelo tijelo (opte vibracije), a koje na ruke
(lokalne vibracije). Uglavnom vibracijama koje se preno-
se na cijelo tijelo izloeni su vozai prijevoznih i prijeno-
snih sredstava, poljoprivrednih strojeva i traktora, grae-
vinskih strojeva, piloti, te rukovaoci indusrtijskih strojeva
koji sami ili sa svojom podlogom vibriraju (1, 2).
35
Bilten Ljekarske komore, broj 20
Vibracijama koje se prenose na ruke uglavnom su
izloeni radnici koji rade runim vibrirajuim alatima
(eki, builice, brusilice, pile, nabijai, pitolj), bez
obzira kojom se energijom koriste (pneumatski, elek-
trini), zatim mineri, kopai, sjekai motornom pilom
ili elektrinim cirkularima, buai u kamenolomima,
uopte u graevinarstvu, radnici na mainskoj obradi
metala, ienju metalnih odljevaka, bruenju i buenju
metala i drveta, preanje i poliranje metala, radnici na
strojevima u industriji obue, itd (1, 2).
Patogeneza
Patogeneza vibratorne bolesti nije do kraja razjanjena
i zavisi od brojnih faktora. Morfoloke i funkcionalne
promjene koje se javljaju nastaju kao posljedica:
a) direktnog mehanikog dejstva vibracija (koje iza-
ziva odgovarajue traumatske fenomene na mjestu
njihova djelovanja)
b) indirektnog razdraujueg djelovanja vibracija
na nerve (ime preko sloenih reflektivnih meha-
nizama utiui na razliite dijelove nervnog siste-
ma mogu nastati posljedice na razliitim nivoima:
krvnih sudova i srca, nervnog sistema, kostiju,
zglobova i miia, senzibiliteta, ula sluha, vida i
ravnotee, koe, eluca, endokrinog sistema, meta-
bolizma, i dr. (3).
Dejstvo vibracija na organizam zavisi prvenstveno od
fizikih parametara vibracija tj. frekvencije, amplitu-
de, ubrzanja i energije. Bioloki efekti vibracija zavise
naroito od njihove frekvence. Utvreno je da najjae
vazoneurotske reakcije daju vibracije frekvence od 35-
150 Hz (1). Broj vibracija je obrnuto proporcionalan
sa teinom alata, pa do oteenja uglavnom dolazi pri
upotrebi srednje tekih i lakih alata (4). Smatra se da
tkiva gase samo visokofrekventne vibracije, dok se
niskofrekventne vibracije mogu da rasprostiru do uda-
ljenih mjesta. Kotano tkivo je dobar provodnik i re-
zonator vibracija, a zglobne povrine su efikasan prigu-
iva vibracija. Promjene u strukturi kotanog tkiva pri
raznim oboljenjima mogu poveati (osteoporoza zbog
pojave zvune rezonance) ili smanjiti prenoenje vibra-
cija (sklerotini procesi na kostima).
Na tetno djelovanje vibracija mogu da utiu i teak i
neispravan alat, vrsta i tvrdoa materijala koji se obra-
uje, niska spoljna temperatura, velika vlanost vazdu-
ha, hladna povrina alata, teak miini napor, zamor,
36
nefizioloki poloaj tijela pri radu, koji pojaavaju tet-
no djelovanje vibracija. Takoe se osjetljivost organiz-
ma mijenja zavisno od cirkadijalnog ritma, pa je prag
osjetljivosti u toku dana nii, a ujutro i uvee se znatno
poveava. Poveanu osjetljivost na vibracije pokazuju
osobe koje su preleale pjegavac, doivjela smrzava-
nje, hronini alkoholiari, osobe koje imaju poremea-
je periferne cirkulacije sa sklonou angiospazmima i
vaskularnim krizama, poremeaje koronarne cirkulaci-
je, hipertoniari i hipotoniari, oboljenja srednjeg uha,
nervne bolesti, i drugo (1).
Klinika slika
U klinikoj slici dominiraju poremeaji na razliitim
sistemima, u poetku funkcionalni, a sa duom ekspo-
zicijom postaju organski ireverzibilni.
1. Vaskularni poremeaji nastaju usljed djelovanja na
lokalne adenoreceptore. Ovi poremeaji prolaze kroz
vie stadijuma:
a) vazomotorna faza poetna faza koju karakteriu
prolazni spazmi,
b) vazospastina faza kada se naizmjenino javlja
spastino i atonino stanje kapilara,
c) vazoparalitina faza kapilari su atonini, defor-
misani, redukovani sa poveanom propustljivou.
Tako od poetnih napada spazma kapilara i prekapilara,
a uz dugu ekspoziciju dolazi do oteenja cirkulacije i
javljaju se trofike promjene na koi, miiima, tetiva-
ma i aponeurozama.
2. Neuroloki poremeaji nastaju zbog strukturnih pro-
mjena na samim perifernim nervima sa demijelizinira-
juim procesima i sa smanjenjem broja nervnih vlakana
u vidu:
a) mono i polineuropatija sa motornim i senzitivnim
ispadima u vidu polineurotinog sindroma pra-
enog razliitim senzitivnim, trofikim i vaskular-
nim poremeajima.
b) astenina i neurastenina stanja usljed poremeaja
u CNS-u.
3. Miini poremeaji prvih godina pri radu sa vi-
brirajuim alatima javlja se izvjesno poveanje miine
snage, ali vremenom miina snaga sve vie opada uz
smanjenje izdrljivosti miia.
a) smanjenje razdraljivosti, tonusa i refleksa miia.

b) promjena miine snage.
c) postpena atrofija malih miia aka
4. Kotanozglobni poremeaji promjene su najee b) hipotrofija i atrofija miia ake
na kostima runog zgloba i ake, lakatnom zglobu, ali
i drugim kostima. Promjene su praena bolovima pri
pokretima i u miru, nekada i nou, oslabljenom gru-
bom motornom snagom, ogranienom pokretljivou.
Manifestuju se:
a) oteenjem zglobnih hrskavica (fisure, degeneraci-
je, raslojavanje, fragmentiranje).
b) stvaranje osteofita (na rubovima zglobnih povrina
kao regenerativni proces hrskavice).
c) sklerotine promjene i cistina rasvjetljenja u ko-
stima.
d) deformirajua spondiloza.
e) osteoporoza
f) egzostoze, endostoze, osteomi, okotavanje tetiva
g) aseptina nekroza, pojava cisti i fraktura u kostima.
5. Poremeaj senzibiliteta dolazi do postepenog sni-
enja svih vidova konog senzibiliteta bez jasnih grani-
ca, izraenije distalno
a) smanjenje senzibiliteta za vibracije predstavlja
rani simptom i obino se javlja prvi.
b) smanjenje senzibiliteta za bol u poetku samo na
krajnjim falangama prstiju ruku i nogu, a kasnije
se iri na cijelu aku i podlakticu, odnosno stopalo
i potkoljenicu. Smanjenje senzibiliteta za bol moe
ii do potpune anestezije.
c) smanjenje senzibiliteta za toplotu zahvata pod-
ruja po tipu rukavica i arapa.
d) smanjenje taktilnog senzibiliteta obino se javlja
kod visokofrekventnih vibracija.
e) pareze i paralize i sindrom karpalnog kanala jav-
lja se, ali rijetko.
6. Poremeaj funkcije ula sluha, vida i ravnotee
a) dolazi do oteenja sluha u niskim frekvencama, a
dugotrajno dejstvo vibracija pojaava tetno djelo-
vanje buke dovodei do breg profesionalnog ote-
enja sluha.
b) pri obavljanju poslova koji zahtjevaju veliku preci-
znost uz istovremeno dejstvo vibracija moe doi
do pojave dvoslika, stvaranja mree pred oima i
slabijeg vida, a uz to dolazi i do izrazitog spazma
krvnih sudova mrenjae.
c) periodine vibracije niske frekvence od 10-20 Hz
pokazuju tetni efekat na vestibularni aparat.
Bilten Ljekarske komore, broj 20
7. Trofike promjene
a) hiperkeratoze, zaravnjenje konih nabora, ragade
koe
c) fenomen praznih prstiju nedostatak turgora na ja-
godoicama prstiju uz osjeaj da postoji viak koe
na tom dijelu prsta.
d) Dupuytrenova kontraktura 3. i 4. prsta
e) Tendovaginitis recidivirajui i hronini
8. Sekretorni poremeaji
a) hiper ili hipohidroza - u vidu pojaanog znojenja
aka ili suhe koe (3).
Klasifikacija bolesti uzrokovanih djelovanjem vi-
bracija
Klasifikacija bolesti nastalih djelovanjem vibracija na
ljudski organizam ovisno o mjestu prijenosa vibracija
na tijelo:
A. Vibraciona bolest usljed lokalnog dejstva vibracija
HAVS [Hand-arm vibration syndrome]
B. Vibraciona bolest usljed djelovanja optih vibraci-
ja WBVS [Whole body vibration syndrome]
A. HAVS nastaje kao posljedica prijenosa vibracija na
ljudsko tijelo preko ruku uzrokujui oteenja mnogih
organskih sistema, a najjae izraene promjene su na
mjestu prijenosa tj. akama i rukama. Najvie su izlo-
eni radnici u umarstvu tj. sjekai sa motornom pilom,
brusai i rezai u ljevaonicama i u metalskoj industriji,
brodogradilitima, kamenoresci, itd.
Dolazi do oteenja periferne cirkulacije, perifernih ne-
rava i kotano-zglobnog i miinog sistema.
U evoluciji lokalne vibracione bolesti mogu se razliko-
vati etiri stadijuma:
1. U prvom stadijumu prisutna je poveana osjetlji-
vost na hladnou, lake parestezije u prstima ruku,
lako snien vibracioni senzibilitet, diskretna akro-
hipotermija i akrocijanoza. Ove promjene imaju
reverzibilan karakter.
2. U drugom stadiju pojaavaju se parestezije, sma-
njuje se osjetljivost na dodir cijele ake pa i pod-
laktice, slabi miina snaga aka, sniena je tem-
peratura prstiju, poveano znojenje aka, javljaju
se angiospastine pojave bljedilo prstiju na pro-
vokaciju (hladnou, rad sa hladnim alatima, pranje
ruku hladnom vodom). Bolesnici se ale na hlad-
37
Bilten Ljekarske komore, broj 20
nou, pojaan zamor,, razdraljivost, te javljaju se
znaci poetnog asteninog ili astenino-neuraste-
ninog karaktera.
3. U treem stadiju bolovi u rukama su veoma izrae-
ni, naroito poslije rada, ograniena pokretljivost
zglobova, napadi bijeljenja prstiju esto se izmje-
njuju sa zastojnom cijanozom prstiju, aka, naro-
itio dlanova, karakteristian ovalni izgled vrhova
prstiju, asimetrija arterijskog pritiska (Palov simp-
tom), te znaci astenino-neurasteninog sindroma.
4. etvrti stadij se relativno rijetko javlja, prisutni
znaci generaliziranih vaskularnih poremeaja na
nogama, koronarnom i cerebralnom krvotoku. Po-
remeaji senzibiliteta jako izraeni na veim po-
drujima. Promjene su veinom ireverzibilne.
Stepenovanje HAVS-a prema Tayloru i Palmeru, od-
nosno revidirana tokholmska klasifikacija iz 1986.g.
obuhvata odvojeno vaskularne i senzitivne simptome
(Tablica 3). Smatra se da osobe mlae od 50 g. u 1. i
2. stadiju mogu postii bitno poboljanje nakon prekida
ekspozicije vibracijama, dok starije osobe u 3. i 4. stadi-
ju mogu zadrati isto stanje ili ak pokazati pogoranje.
B. WBVS nastaje kao posljedica prijenosa vibracija
preko stopala ili zdjelice na cijelo tijelo uzrokujui pro-
mjene na mnogim organskim sistemima, prvenstveno
Tablica 3. Stupnjevanje vibracijskog sindroma (HAVS) prema
tokholmskoj klasifikaciji - po Tayloru i Palmeru (2)
Vaskularni simptomi
Stupanj Opis
0- Bez napadaja Raynaudova fenomena
Povremeni napadaji, zahvaeni samo vrci jednog ili vie
1 Blag
prstiju
2 Umjeren
Povremeni napadaji, zahvaene distalne i srednje falange
jednog ili vie prstiju
3 Teak esti napadaji, zahvaene sve falange veine prstiju
4 Vrlo teak Kao 3 i trofine kone promjene na vrcima prstiju
Senzoneuralni simptomi
0 SN Bez simptoma
1 SN Povremena ukoenost, s trncima ili bez njih
2 SN Povremena ili stalna ukoenost, smanjeni osjet
Povremena ili stalna ukoenost, smanjeni osjet i manualna
3 SN
spretnost
kimenom stubu (spondiloze, skolioze, spondilartroze,
degeneracije i.v. diska i suenjem i.v. prostora, te u teim
38
sluajevima i hernijacijom i.v. diska), artrotine promje-
ne zglobova kuka. Najvie su izloeni radnici koji obav-
ljaju poslove na vibrirajuim podestima i podovima,
poslovi upravljanja traktorom, buldoerom, bagerom,
kamionom na neravnom terenu, vua vozova, itd. (5).
Vibracije koje djeluju na cijelo tijelo manifestuju se kao
periferna vazospastina bolest (Raynaudov fenomen),
varikoziteti donjih ekstremiteta, varikokela, hemoroidi,
ishemina bolest srca, ee hipertenzija nego hipotenzi-
ja sa labilnou krvnog pritiska i pulsa. U klinikoj slici
vibracione bolesti izazvane optim vibracijama prisutni
su: bol u nogama bez tane lokalizacije i koji se pojaa-
va na toploti, a smanjuje na hladnoi, malaksalost nogu,
hiper i hipoestezije, znatno sniena temperatura koe pr-
stiju i stopala, snienost vibracionog senzibiliteta.
U odmaklim sluajevima javljaju se glavobolje, mu-
nina, povraanje, vrtoglavica, napadi gubitka svijesti,
pojaani tetivni refleksi, tremor prstiju ruku, nistagmus,
znaci dijencefalnog sindroma (astenija, gubitak tjelesne
teine, hipotonija, poremeaj termoregulacije, metabo-
lizma i endokrinog sistema), znaci spinalnog sindroma
(rasprostranjeni poremeaji senzibiliteta u predjelu
ruku, ramena i grudnog koa, progresivna miina atro-
fija ruku, ramenog pojasa, a nekada i nogu), kod ena
poremeaji menstrualnog ciklusa, sklonost spontanim
pobaajima, itd. (1, 2).
Dijagnoza vibracione bolesti
Za dijagnosticiranje vibracione bolesti prvenstveno je
potrebna iscrpna radna anamneza (vrsta i intenzitet vi-
bracija, duina ekspozicije, podaci o koritenju linih
zatitnih sredstava,...), kliniki pregled i metode kojima
se mogu objektivizrati nastala oteenja.
Za dijagnosticiranje vaskularnih oteenja tj. da li po-
stoje znaci spazma ili atonije krvnih sudova koriste se
metoda mjerenja kone temperature, proba sa hladnom
vodom (Cold test), Lewis-Prusikova proba, Palova pro-
ba (eventualno razlika u arterijskom pritisku desne i
lijeve ruke), proba stisnutih aka, Bogolepova proba,
digitalna fotopletizmografija bez i sa vanjskim podsti-
cajima. Time se moe utvrditi stepen bolesti u kojem
krvne ile reaguju izraenim vazospazmom na vanjski
podraaj (vibracije, hladnoa, vlaga, stres). Ukoliko
izostane bilo kakva reakcija znai da se radi o trajnim
organskim promjenama krvnih sudova aka.

Oteenje perifernog nervnog sistema utvruje se
EMNG om (elektromioneurografija), testovima ispiti-
vanja senzibiliteta za vibracije, bol, temperaturu i dodir
(1, 2). Da bi se utvrdile promjene na kotano zglobnom
sistemu potrebno je nainiti rtg aka, lakatnih zglobova
i kimenog stuba.
Lijeenje
Osnovni princip pri lijeenju svih profesionalnih bole-
sti je prekid izloenosti tetnom faktoru, u ovom sluaju
prekid rada sa vibrirajuim alatima, rada na podlogama
koje vibriraju, bez izloenosti nepovoljnim klimatskim
uslovima, prvenstveno hladnoi i vlazi, te bez poslova
koji iziskuju teko fiziko naprezanje. Savjetovati oba-
vezan prekid puenja, a u tretmanu primjenjuju se sred-
stva sa vazodilatatornim, analgetskim i tonizirajuim
efektom. Takoe kod kotano zglobnih manifestacija
preporuuje se fizikalni tretman (1, 2).
Prevencija
Prevencija vibracione bolesti obuhvata:
a) tehnoloko- tehnike mjere smanjiti na najmanju
moguu mjeru intenzitet vibracija i duinu izloe-
nosti pa se preporuuje odmor od 10 min. na svaki
sat rada; izmjena tehnolokih procesa (npr. zavari-
vanje umjesto zakivanja, presovanje umjesto kova-
nja); konstruisanje alata prihvatljivih karakteristi-
ka vibracija, odravanje alata i strojeva; upotreba
linih zatitnih sredstava (antivibracijske rukavice,
zatita od hladnoe); obezbjeenje adekvatnih mi-
kroklimatskih uslova u radnim prostorijama, itd.
b) Medicinske mjere obuhvataju provoenje profe-
sionalne orjentacije i selekcije pri zapoljavanju,
obavljanje prethodnih, i periodinih pregleda (je-
dan puta godinje) (5, 6, 8), otkrivanje ranih zna-
kova vibracione bolesti, blagovremeno i efikasno
lijeenje oboljelih i rehabilitacija.
c) Zdravstveno prosvjeivanje i edukacija (upozna-
vanje sa tetnostima, znaaj mjera zatite na radu,
uticaj puenja i konzumiranja alkohola, te pravilne
ishrane)
d) Zakonodavno administrativne mjere (ISO stan-
dardi za lokalne vibracije 8-1000 Hz i za opte vi-
bracije je 1-80 Hz).
Ocjena radne sposobnosti
Pri ocjenjivanju radne sposobnosti oboljelih od vibra-
cione bolesti potrebno je utvrditi kliniki oblik i stadi-
Bilten Ljekarske komore, broj 20
jum bolesti, stepen izraenosti klinikih manifestacija
funkcionalne ili trajne organske promjene i stepen
kompenzacije procesa.
U prvom stadiju radna sposobnost je ouvana, potreb-
ne su samo ee ljekarske kontrole i skraenje dnevne
ekspozicije vibracijama.
U drugom stadiju potrebno je pacijenta izolovati sa da-
tog radnog mjesta 2-3 mjeseca, provesti lijeenje i uko-
liko su efekti lijeenja zadovoljavajui radnik se moe
vratiti na ranije radno mjesto uz povremene kontrole. U
protivnom izvriti prekvalifikaciju.
U treem stadiju kontraindiciran je dalji rad sa vibrira-
juim alatima, provesti lijeenje i prekvalifikaciju.
U etvrtom stadiju sa znacima generalizacije procesa
postoji potpuni gubitak radne sposobnosti (1, 7).
Kriteriji za priznavanje vibracione bolesti za profe-
sionalno oboljenje
Da bi vibraciona bolest bila proglaena profesionalnim
oboljenjem moraju biti ispunjeni odreeni kriteriji:
1. Pozitivna radna anamneza da su na radnom mje-
stu prisutne vibracije kao profesionalna noksa
iznad maksimalno dozvoljenih vrijednosti dokaz
o ekspoziciji najmanje 5 godina;
2. Izraene tipine subjektivne tegobe u skladu sa
klinikom slikom koja potvruje oboljenje nerava,
krvnih sudova, miia, kostiju i zglobova sa jasnim
dokazom da postoji organsko i funkcionalno ote-
enje uzrokovano djelovanjem vibracija (9);
3. Poremeaj periferne cirkulacije (obavezno) to
podrazumjeva napade bijelih prstiju ili snienje
temperature koe ispod 25 C, pozitivan kapilaro-
skopski nalaz, pozitivan pletizmografski nalaz;
4. Poremeaj na kotanom ili neuromiinom sistemu
(bar jedan) to na kotanom sistemu podrazumje-
va RTG promjene na kostima ruja (artroze, egzo-
stoze, aseptine nekroze ili ciste) i kostima lakta
(epikondilitis), a na neuromuskularnom sistemu
obostrani EMNG ispad senzibiliteta na n. media-
nus ili n. ulnaris ili hipotrofija hipotenara ili tenara
uz atrofiju koe;
- Ukololiko neki od ovih uslova nije ispunjen moe se
postaviti dijagnoza Profesionalna osjetljivost na vibra-
ciju (Expositio cum vibratio prof.).
39
Bilten Ljekarske komore, broj 20

- Lice koje je oboljelo od vibracione bolesti nije sposob- osteotropnim noksama i rad u nepovoljnim mikrokli-
no za dalji rad sa vibracijama, kao ni za precizne manu- matskim i klimatskim uslovima. Takoe, promjenu rad-
elne poslove i druge poslove koji zahtjevaju vee fiziko nog mjesta treba sugerisati i osobama kojima je postav-
naprezanje, kontakt sa vaskulotropnim, neurotropnim i ljena dijagnoza Expositio cum vibratio. prof (3).

Reference
1. Stankovi D, Trikovi K. Vibracije u Stankovi D. 6. Zakon o zatiti na radu (Sl. List BiH br 22/90, l.18); 57.
Medicina rada. Medicinska knjiga Beograd-Zagreb, 7. apeta R, Reif N, Ribari M, Rismondo M. Oteenja
1984; 411-19. vibracijama u Radna sposobnost i invalidnost, akovec-
2. ari M, ukin E. Vibracije u Bogadi-are A, Goglia Zagreb, 1986; 573.
V. Medicina rada i okolia. Medicinska naklada, Zagreb 8. Ribi Z, varc-Radmilovi J. Dijagnostike, terapijske
2002; 346-57. i profilaktike mogunosti kod vibracione bolesti. III
3. Aranelovi M, Jovanovi J. Vibracije u Medicina rada. Jugoslovenski kongres medicine rada, Ljubljana. Zbornik
Medicinski fakultet, Univerzitet u Niu, 2009; 66-70. radova 1971; 524-27.
4. ari M, Maji-Prpi D, Beriti T. Oteenje vibracijama 9. Lista profesionalnih bolesti, Slubene novine Federacije
u Patologija rada. Panorama, Zagreb, 1965; 307. Bosne i Hercegovine, 2002.
5. ari M, Ribi Z, engi-Buranji Z, Serti Z. Poslovi pri
kojima je radnik izloen vibracijama i potresanju u Radna
sposobnost. Prirunik, Zagreb, 1984; 49.

40