fKr-!

fN

Medunarodna organizacija Dip!. Ing. VJEKOSLAV. SRB

BUSINESS INITIATIVE Dli1ECTIONS
INTERNATIONAL dodijelila je naSem poduzeCu visi predavac na Elektrotehnickom fakultetu, Sveucilista u Zagrebu
GOLD STAR
FOR QUALITY MEE>UNARODNU ZLATNU ZVIJEZDU ZA KVALITETU

ELEKTRICNE INSTALACIJE
Znak: 9105 P
I
lzdanje:
Dip!. ing. VJEKOSLAV SRB
NISKONAPONSKE MREZE
ELEKTR!CNE INSTALACIJE
I NISKONAPONSKE MREZE
II. izdanje
Strucni recenzenti:
Dip!. ing. EDUARD SIROLA
Dip!. ing. JOSIP SUSTE
lzdavac:
Izdavacko trgovacko poduzece
TEHNICKA KNJIGA
Zagreb, JuriSiceva 10
Za izdavaca:
Ing. ZVONIMIR VISTR!CKA
Urednik izdanja:
Ing. SRECKO SOSTARIC
Tehnicki urednik:
Ing. TOMISLAV STRUJIC
Tisak:
BIROGRAFIKA, Subotica
Tiskano u 3000 primjeraka
Tisak dovr8en:
U LIPNJU 1991.
©V. Srb, 1989.
TEHNICKA KNJIGA
YU ISBN 86-7059-108-1
ZAGREB
 PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU
Pros/o je viSe od 8 godina nakon izlaska iz Iiska prvog izdanja ove knjige. Sa
zadovoljstvom mozemo utvrditi da je knjiga naisla na dobar prijem u strucnim krugovima.
sto je uvjetova/o potrebu da pripremimo novo izdarlje.
Nazalost tokom tiska i zavrsne redakcije rukopisa dos/o je do nekih inovacija
tehnicke regulative, koje nisu uvrstene u tekst. Vjerujemo da to nece utjecati na vrijednost
prirucnika.
Pri redakciji teksta za drugo izdarlje znacajnu pomoc pruzio mi je moj sin Zorislav
Srb, dip/. ing., na cemu mu najsrdacnije zahvaljujem. Posebna hvala suradnicima
Tehnicke knjige, Zagreb, koji su svojim zalaganjem i pomoci doprinijeli tiskanju ovog
izdanja. ·

Zagreb, u prosincu 1990.

Vjekoslav Srb

PREDGOVOR
Elektricne insta/acije i niskonaponske mreie dio su elektroprivrednog sistema u
kojem se najveCi dio e/ektricne energije putem troSi/a pretvara u druge oblike energije.
Zato je za cijelo nacionalno gospodarstvo vrlo interesantno kako efikasno iskoristiti tu
energiju. NajveCi dio materija/nih sredstava usmjerenih u elektroenergiju trosi se takoder
u tom podruCju. Na zalost i najveCi dio nesreca od elektricne struje u kojima stradaju /judi
i materijalna dobra takoder su prouzrokovani elektricnim insta/acijama i niskonaponskim
mreZama.
Nasa strucna /iteratura relativno je siromasna radovima s tog podrucja. Ova knjiga
nastala je kao pokusaj da se popuni ta praznina i odgovori na brojna pitanja svakodnev-
ne prakse. Zato je knjiga i napisana tako da posluii prvenstveno projektantima i
izvodaCima.
Gradivo knjige je u odredenoj mjeri uskladeno s nastavnim programom slilnog
predmeta na Elektrotehnickom fakultetu u Zagrebu i Visokoj tehnickoj skoli kopnene
vojske JNA u Zagrebu.
Zahva/jujem na sugestijama kolegi Miodragu Vasiljevicu, dip/. ing., koji je tekst
proCitao s velikom pazrljom i kolegama iz Tehnicke krijige u Zagrebu na pokazanom
razumjevanju i vellkom trudu da se krljuga prikladno opremi.

Zagreb, u veljaCi 1982.

Ovo je djelo izdano uz novcanu pomoc Samoupravne interesne zajednice znanosti Vjekos/av Srb
SR Hrvatske kao drustveno vrijedna znanstvena knjiga.
5
 SADRZAJ
Strana

PREDGOVOR 5

1. ELEKTROTEHNICKA REGULATIVA I UTJECAJ OKOLINE • • . . . . . • • . . . . . • . . • . • 15

1.1. Uvod • . • • • • • • • • • • • • • • • • • • . . • • • • . . . . • • • . . . . • • . . . . . • • . . . . . • • . . . . . • • • . . . 15

1.1.1. RazjaSnjenje osnovnih pojmova i naziva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Mjerne veliCine i mjerne jedinice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Pogonska sredstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
VodiC i vodljivi dijelovi ................................................ . 16
Vrsta kvarova .. : . .................................................. . 17
MreZa i instalacija- .............................. , .................... . 17
1.1.2. Mjesto i uloga niskonaponskih mreZa i instalacija u elektroprivredi ................ . 19
Shema elektroprivrednog sistema ........................ -~ .. . 19
Posebnosti niskonaponskog podruCja ........................ . 20
Gospodarsko znaCenje niskonaponskog dijela elektroprivrednog sistema 21
Medudisciplinarna ovisnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

1.1.3. Karakteristike niskonaponskih mreZa i instalacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

NaCela pri izgradnji pogonskih sredstava niskog napona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Zlatna pravila elektriCara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Uloga diplomiranih ini:enjera 23

1.2. Elektrotebnitka regulativa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

1.2.1. TehniCki standardi i propisi ................ . 24

RazjaSnjenje pojmova s primjerima 24
Jugoslavenska tehniCka regulativa 26
Medunarodna tehniCka regulativa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Inozemna tehniCka regulativa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

1.2.2. ElektrotehniCki grafiCki simboli .................... . 29

1.2.3. ElektriCne sheme, planovi, dijagrami i tablice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
• .I
1.2.4. Projekt niskonaponske mre:le i instalacije 33

1.3. Utjecaji okoline . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

1.3.1. ElektriCni otpor okoline RA ..•........................................... 35

RazjaSnjenje pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
SpecifiCni otpor tla PE ....•..........•......••.. · · · • · · · · · · • · · · · · · • · • • · · 36
IzraCunavanje otpora rasprostiranja RE .................................... . 36
Mjerenje otpora rasprostiranja RE ........................................ . 37

7
 Strana Strana
1.3.2. Toplinski otpor okoline S .............................................. . 38 2.1.3. Toplinska troSila .................................................... . 70
Gubici i temperature pogonskog sredstva ................................. ·.. . 38 Podjela toplinskih tro.Sila .............................................. . 70
Primjeri izraCunavanja toplinskog otpora ................................... . 39 Izbor otporne Zi.ce ..................................... · . · . · · · · · · · · · · · 70
SpecifiCni toplinski otpor materijala ....................................... . 40 lzbor vodiCa. za zagrijavanje ............................................ . 71
Zagrijavanje prostorija elektriCnom energijom ................................ . 72
1.3.3. Prostorije, pogonska mjesta i postrojenja osobite vrste .................· ......... . 41
Prostorije s kadom i tuSem ................................... : ......... . 41 2.1.4. Elektromotorska troSila ............................................... · 72
ElektriCne instalacije u hortikulturi i poljoprivredi ............................. . 43 Primjeri upotrebe elektromotorskih troSila .................................. . 72
Bazeni za plivanje .......................................... , ........ . 43 Snaga i' struja elektromotora ............................................ . 73
Prostorije za elektriCne saune ........................................... . 43 Izvedbe elektromotora ................................................ . 74
1.3.4. Prostori ugroZeni eksplozivnim smjesama ................................... . 43 Pokretanje elektromotora .............................................. . 75
Pojam zapaljive i eksplozivne smjese ...................................... . 43 Za.Stita elektromotora od preoptereCenja, od rada na dvije faze i od kratkog spoja ..... . 76
Vrste protueksplozijske zaStite ........................................... . 43 EkonomiCnost asinhronog motora ........................................ . 76
OznaCa.vanje protueksplozijske zaStite el. uredaja .................. ·........... . 44 2.1.5. Ostala troSila ......................................... · · · · · · · · · · · · · · · 77
Zone opasnosti ..................................................... . 45
1.3.5. Klimatska naprezanja pogonskih sredstava .................................. . 45
2.2. Ekolo§ki utjecaji pri upotrebi tr~ila ••••...••••. ~ ••••••.•••••.••••..•••••••... 77
Podjela svijeta na klimatske zone ......................................... . 48
Podjela Jugoslavije na gradevinske klimatske zone ............................ . 48 2.2.1. Zagrijavanje ....................................................... . 77
Posebna klimatska naprezanja ........................................... . 49 Djelovanje na klimu .................................................. . 77
Izbor elektriCne opreme u ovisnosti o vanjskim utjecajima ....................... . 49 ZadovoljavajuCi f1 pogonskog sredstva .......... ·, .......................... . 78
1.3.6. Izolatori i izolacije ........................... f • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 50 2.2.2. Radio-televizijske smetnje .............................................. . 79
Puzne staze i puzne struje .............................................. . 50 lzvori smetnji .................... · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ·. · · · · · · · · · · · · · 79
Izolacijski otpor u ovisnosti o vlazi ....................................... . 50 Klasifikacija smetnji .................................................. . 79
Izolacijski otpor u ovisnosti o temperaturi .................................. . 51 Mjere za suzbijanje smetnji ............................................. . 79
Temperatumi indeks (TI) i temperaturni profil (TEP) .......................... . 53
2.2.3. Buka ............................................................. . 81
1.3.7. Korozija metala i lutajuCe strije .......................................... . 53
R~aSD.jenje pojmova .................................................. . 81
Korozija .......................................................... . 53
DopuStena razina buke ................................................ . 83
LutajuCe struje ............................................_.......... . 54
Katodna za.Stita ..................................................... . 55 2.2.4. Vibracije ....................................................... · · · · · 83
1.3.8. Atmosferski i mreZni prenaponi ....................... ~ .................. . 56 2.2.5. Utjecaj zraCenja i elektriCnib polja ........................................ . 84
RazjaSnjenje pojmova ................................................. . 56 ZraCenje ....................... · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 84
Proboj izolacije ..................................................... _. 57 ElektriCno polje ..................................................... . 84
Gromobrani ....................................................... . 58

2.3. Potro§a~ka postrojenja niskog napona . • • • • • • • • . . . • . . • • • • • • • . • . . . • • • • . . . • • • • • • . 84

2. TROSILA I POTROSACKA POSTROJENJA ••..•••••..•.•••....••....•••..... 61 2.3.1. Struktura potroSnje na niskom naponu .................................... . 84
Karakteristike niskonaponskoga potroSaCkog postrojenja ....................... . 84
2.1. Utjecaji troSila na prilike u niskonaponskim mreZama i instalacijama .................. . 61 85
StatistiCki podaci o strukturi potroSnje elektriCne energije ....................... .
2.1.1. Tro.Sila, potroSa.Ci i potroSaCka postrojenja .... ·.............................. . 61 Struktura potroSnje elektriCne energije u domaCinstvu .......................... . 85
Tro.Sila niskog napoiia prema elektriCkim karakteristikama ...................... . 61
2.3.2. Dijagrami optereCenja i potroSnje ........................................ . 87
TroSila u potroSaCkim postrojenjima ...................................... . 61
Dijagrami optereCenja ................................................. . 87
2.1.2. Rasvjetna troSila .................................................... . 64 Dijagrami potroSnje .................................. · .. · · · · · · · · · · · · · · 88
Osnovni pojmovi o rasvjetnoj tehnici ...................................... . 64 Trajanje upotrebe .................................................... . 88
lzvori svjetlosti ............................ ·......................... . 65
Stupanj reprodukcije boje .............................................. . 66 2.3.3. Faktori potraZnje i istodobnosti ..... , ................................... . 89
Svjetiljke .......................................................... . 67 Faktor potra.Znje .................................................... . 89
Unutra.Snja rasvjeta .................................................. . 68 Faktor istodobnosti ................................... · · · · · · · · · · · · · · · · 89
Vanjska rasvjeta ..................................................... . 69 SpecifiCno optereCenje doma.Cinstva ....................................... . 91

8 9
 Strana Strana
2.3.4. Prognoziranje potraZ:nje ............................................... . 91 3.4.4. ZaStita Iokalnim izjednaCavanjem potencijala bez spajanja sa zemljom 11~
Razvoj potroSnje elektriCne energije u Jugoslaviji ............................. . 91 3.4.5. ZaStita elektriCnim odvajanjem .......................................... . 119
Razvoj potroSnje elektriCne energije u svijetu ................................ . 93 3.4.6. ZaStita automatskim iskljuCivanjem napajanja ili signalizacijom ................... . 120
94 IzjednaCavanje pote"ncijala ........................................... · .. . 120
StatistiCki podaci o razvoju instalacija slabe struje ....................· ......... . i Nadstrujna zaStita u rr· mreZama ........................................ . 121
ZakljuCak ......................................................... . 95
~aStita strujnom zaStitnom sklopkom u 1T mreZama .......................... . 124
2.3.5. Modeliranje potraZnje potroSaCkog postrojenja ............................... . 95 ZaStita naponskom zaStitnom sklopkom u TT mre.Zama ........................ . 126
Razlozi modeliranja .................................................. . 95 Nadstrujna zaStita u TN mreZama ..................................... · .. . 127
Modeliranje tarifom .................................................. . 96 ZaStita strujnom za.Stitnom sklopkom u TN mreZama .......................... . 132
Modeliranje ograniCavanjem ............................................ . 97 ZaStita od indirektnog dodira signalizacijom i automatskim iskljuCenjem napajanja u IT
Modeliranje tonfrekventnom komandom ................................... . 98 mreZama ............................................... · .... · · · · 132
Dodatno izjednaCavanje potencijala 134
3.4. 7. KritiCna usporedba zaStitnih mjera .................................... · .. . 134
3. ZASTITA OD ELEKTRICNOG UDARA .•...•....•••.....••••....•....••..•.. 101
3.4.8. Ispitivanje zaStitnjh mjera .............................................. . 135
3.1. Djelovanje elektriciteta na Covjeka ••..•....••....•••....••.•..••••...•••••... 101 Mjerenje otpora uzemljenja pri upotrebi nadstrujne zaStite u 1T mreZama ........... . 135
Mjerenje otpora petlji ............................................ _..... . 136
3.1.1. Ljudsko tijelo pri dodiru pogonskog sredstva u kvaru .......................... . 101 Ispitivanje djelovanja zaStite naponom pogreSke .. : ........................... . 136
Pogonsko sredstvo neuzemljeno .......................................... . 101 Ispitivanje djelovanja zaStite strujom pogreSke .................. ' ............ . 136
Pogonsko sredstvo uzemljeno ........................................... . 102
Diskusija .......................................................... . 103 3.4.9. Napon koraka .............................' ...................... · .. . 137
RazjaSnjenje pojmova ...................... .1 • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 137
3.1.2. Ljudsko tijelo pri dodiru pogonskog sredstva u kvaru kod IT mreZe ............... . 103 Mjere za smanjenje napona koraka ......................... ·.............. . 137
3.1.3. Kvalifikacija i kvantifikacija utjecaja ...................................... . 105 Primjeri iz prakse .................................................... . 138
RazjaSnjenje pojmova ........ : ........................................ . 105 3.4.10. ZaStitne mjere pri radu na mreZi ili instalaciji ................................ . 139
OtpuStajuCe i fibrilacijske struje .......................................... . 105
Otpor ljudskog tijela ................................................. . 106
Put struje i frekvencije ................................................ . 107
4. VODOVI I MREZE NISKOG NAPONA .....••......••....••....••....•.••... 141
3.1.4. NesreCe od elektriCne struje ................................ -............. . 107
4.1. Parametri i izvedbe •......••.. , ..•••..•.••••...••...••..•...•.••...••.... 141
Povijesni pregled .................................................... . 107
StatistiCki podaci .................................................... . 107 4.1.1. RazjaSnjenje pojmova ................................................. . 141
Prva pomoC ........................................................ . 108 Djelatni iii radni otpor vodiCa ........................................... . 142
Kapacitet, induktivitet i odvod kroz izolaciju ................................ . 143
Vrste vodova .................................................... · .. . 144
3.2. Za§tita od d.irektnog dodira . . • • • • . . . • . • . . . . . • • . . . . • . . , . . • • • • . • . . • . • . . . . • . . . 109
4.1.2. VodiC niskonaponskog voda .................................... : ....... . 145
3.2.1. Klasifikacija pogonskih sredstava i mehaniCka zaStita 109 Vodljivi materijali . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ...................... . 145
3.2.2. Metode zaStite od direktnog dodira ....................................... . 110 Oblici presjeka vodiCa ................................................. . 147
Standardni presjeci i najmanji dopuSteni presjeci ........................... . 147

4.1.3. OznaCavanje vodova, sabirnica i stezaljki aparata .... - ..... _ .................. . 149
3.3. lstovremena zdtita od d.irektnog i indirektnog dodira •...••....••.•...••••....••.•. 114 OznaCavanje izoliranih vodova i kabela .................................... . 149
3.3. 1. ZaStita sigurnosno malim naponom ....................................... . 114 OznaCavanje izolacije vodiCa bojama ........ . !53
3.3.2. ZaStita malim radnim naponom 114 OznaCavanje sabirnica i vodiCa ...... . !54
OznaCavanje stezaljki aparata .............. . 154
4.1.4. Izvedbe instalacijskih i kabelskih vodova 156
3.4. Zai§tita od indirektnog dodira ••...••.•..•.••.....••.. , .••....••••.....••..•• liS Vodovi u instalacijskim cijevima ......................................... . 156
3.4.1. Cilj zaStite od indirektnog dodira ..................................... . 115 Vodovi u Zbuci ..................................................... . 160
Osnovni zahtjevi ................... ·..................... : . .......... . 115 Vodovi u podnim kanalima ............................................. . 160
3.4.2. ZaStita izoliranjem iii upotreba uredaja klase II ........................... . 116 Vodovi na odstojnim obujmicama .............. - ....... : ................. . 161

3.4.3. ZaStita postavljena u nevodljive prostorije .................................. . 118

10 II
 Strana Strana
Vodovi na nosivoj konstrukciji, zidnim kanalima i sl. .......................... . 161 4.3. Mrele niskog napona •••••..•••••...••••••..••••••.•••••• • • • • · • • • • • • • • • • • 201
Kanalni razvod (bus bar) .............................................. . 162 4.3.1. Tipovi rilreZa ........................... · · · · · · . · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 201
Vodovi na nosivom u.Zetu ........................... -................... . 162
4.3.2. Primjer proraCuna mreZe ..................... • .. · ....... · · · · · · · · · · · · · · · .· 202
Komentar pravilnika o tehniCkim normama za elektriCne instalacije niskog napona
(Sl.list SFRJ br. 58/88) ............................................. . 163 Zrakasta ili radijalna mreZa ....................................... · · ... . 202
Petljasta mreZa .......................... · · · · · · . · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 203
4.1.5. lzvedbe nadzemnih vodova niskog napona .................................. . 168 Jednostavna zamkasta mreZa ..................................... · · · · ... . 204
RazjaSnjenje pojmova ......................... .- ....................... . 168
VodiC ............................................................ . 168 4.3.3. ProraCun sloZene zamkaste mreZe .................................. · · · ... . 206
Provjes ............................................. · · · · · · · · · · . · · · · 170 Transfiguracija CvoriSta mreZe ................................. · · · · · · · . · · · 206
UporiSta .......................................................... . 170 Fiktivni prijenos optereCenja iz CvoriSta .......................... · · · · · · · · · · · 206
Samonosivi kabel .................................................... . 171 Mreini analizator ..................................... · · · · · · · · · · · · · : · · 206

4.3.4. lzbor tipa mreZe .......................................... · · · · · · · · · · · · 208

4.2. Izbor presjeka niskonaponskog voda •...•.•...•••••..•••••••••••..••••.•.••••• 171 Problemi zaStite i odrZavanja ............................... · · · · · · · · · · · · · 208
4.2.1. Strujna opteretivost voda .............................................. . 171
Uvod u temu ....... : ................................................ • 171
Nadtemperature ...................................................... . 172 5. SKLOPNI APARATI I RAZVODNI UREDAJI ........ • • • ..... • .. · • • .. • • · • • .. • • · 209
Trajno podnosive?struje prema tehniCkoj regulativi ............................ . 173
5.1. Sklopni aparati .•.••••...•••....••••..••••....•••••.•••••• • · • • · ! • • • • • • •
209
Utjecaji na strujnu opteretivost .......................................... . 173
Trajno podnosive struje prema naCinima polaganja vodiCa, instalacijskih vodova i kabela 5.1.1. Klasifikacija sklopnih a:parata niskog napona .... ;'.................... · · · · .. · · 209
(prema JUS N.B2752) ............................................. . 175 Podjela sldopnih aparata ................................. · · · · · · · · · · · · · · 209
Podjela sklopki ..................................................... . 209
4.2.2. Nadstrujna zaStita vodova i kabela ...................................· .... . 184
Za.Stita od preoptereCenja .............................................. . 184 Okida.Ci i releji .......................................... · · · · · · · · · · · · · 210
ZaStita od kratk:og spoja ............................................... . 187 Struje kao poticajne veliCine sklopnih aparat ........................ ! . • • · . . . • 211

4.2.3. Pad napona i gubitak snage ............................................ . 188 5.1.2. OsiguraCi .............................................. · · · · · · · · · · · · · 211
IzraCunavanje pada napona ............................................. . 188 Prekidanje struje osiguraCem ..................... · ....... · · · · · · · ·· · · · · · · · · 211
DopuStena odstupanja napona ..........................................
KritiCna duljina vodenja ...............................................
.
.
189
189
I Klasifikacija osiguraCa prema funkcionalnim i pogonskim razredima ............... .
Selektivnost zaStite osiguraCima ........................... · · · · · · · · · · · · · · · ·
212
214
Gubitak snage ...................................................... . 190 Prekidna moC i struja aktiviranja osiguraCa ......................... · · · · · ... · 214
4.2.4. Struja kratkog spoja .................................................. . 191 I OsiguraCki sistem D ........................... · ........ · · · · · · · · · · · · · · · 214
216
OsiguraCki sistem NH ill osiguraCi velike prekidne moCi ................. · · · · ... ·
RazjaSnjenje pojmova ................................................ ,
ProraCun struje kratkog spoja ............ _...............................
ProraCun maksimalne dozvoljene duljine voda ...............................
.
.
.
191
192
194
I
I
Kabelski osiguraCi ................................... · · · · · · · · · · · · · · · · ·

5.1.3. Sklopke ............................................ · · · · ······ · ··· ··

217
218
DinamiCke sile ...................................................... . 196 218
Teretne sklopke ............................. · ....... · · · · · ······ · ··· ··
4.2.5. Izbor nazivnog napona ................................................ . 196 Motorske sklopke .......................... · · ....... · · · · · ······ · ··· ·· 219
Niski napon ......................................................... . 196 PrekidaCi .................... · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · ······ · ··· ·· 222
Dilema 220 V - 230 V - 240 V ........................................ . 197
5.1.4. PokretaCi i programatori ..................................... · · · · · · . · · · · 225
Dilema 380 V - 660 V ............................................... . 197 225
PokretaCi ........................................................ · · ·
PreporuCljivi nazivni napon .............................................. . 198
Programatori ........................................................ 226
4.2.6. Gospodarski vid izbora niskonaponskog voda ..............................•. 199
5.1.5. PrikljuCne naprave ........................ ·.· ............ · · · · · · · · · · · · · · · 226
Izbor tipa niskonaponskog voda ......................................... . 199
RazjaSnjenje pojmova .................................. · · · · · · · · · · · · · · · · 226
Strujna cijena voda .................................................. . 199
PrikljuCni pribor za domaCinstvo ................................... · · .... · 227
Broj paralelno poloZenih vodova ......................................... . 199
EkonomiCni presjek voda S., .••..· ...........••....... , ...••.....•........ 200 PrikljuCni pribor za industrijske svrhe ............................... · · .... . 228
Altemativa Cu iii AI vediC ............................................. . 200 PrildjuCni pribor za signalne kabele ................................. · · .... . 231
Produktivnost elektrodistribllcijskog poduzeCa ............................... . 201 PrikljuCni pribor za telefone i antene .......................... · · · · · · · · · · · · · 231

12 13
 Strana
5.1.6. Primjeri zaStite vodova i troSila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232
ZaStita vodova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 232
ZaStita troSila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ·........ . 233
Selektivnost zaStite prekidaCa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233

5.2. Kompenzacija cos <p • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 234

5.2.1. Jalova snaga i jalova energija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .. .. .. ... .. .. . 234 1. ELEKTROTEHNICKA REGULATIVA I
Faktor uCina cos <p • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • . • • • • • • • • • • •
Gubici i potrebni presjek vodiCa u ovisnosti o. cos <p • • • • • . • • • • •
•• ••• . •• • ••• •.
•• ••• ••• • . ••. • • ••
234
235
UTJECAJ OKOLINE
Potrebno poveCanje presjeka za iste gubitke pri raznim cos <p • • • • •• •••• •• •• •••• • •• 235
Prednosti odrZavanja povoljnog cos <p • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • •• •••• •• •• •••• • •• 235

5.2.2. Mjere za popravljanje cos <p • • • • • • • • • . ••••••••••••••••••••••••••••• 236

IzraCunavanje cos tp prije kompenzacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236 1.1.1. Razja§njenje osnovnih pojmova Pogonska sredstva
Kapacitivna jalova snaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236 i naziva
Primjer proraCuna jalove snage i kapaciteta kondenzatorske baterije . . . . . . . . . . . . . . . . . 237 Pogonska sredstva su svi uredaji koji
Otk.lanjanje loSeg cos <p bez kompenzacije kondenzatorskim baterijama . . . . . . . . . . . . . . 237 Mjerne velicine i mjerne jedinice kao cjelina ili kao dio sluze za upotrebu
Vrste kompenzacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 237 elektriene energije (npr. mreza, transfor-
Mjerne veiicine i mjerne jedinice koji- mator, svjetiljke itd.).
5.2.3. Gospodarski znaCaj popravljanja cos tp u niskonaponskoj mreZ:i ..... -. . . . . . . . . . . . . . . 238 ma cemo se slu.Ziti u skladu su s meduna-
Primjer proraCuna u.Stede . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238 rodnim sustavom (SI), cija je primjena u Tr~silo je pogonsko sredstvo koje pre-
Godi.Snji troSkovi za jalovu energiju i troSkovi uredaja za kompenzaciju u elektromotorskom nas propisana zakonom. tvara elektricnu energiju u drugu neelek-
pogonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239 tricnu energiju (npr. svjetiljka, elektromo,
Medunarodni sustav (SI) sastoji se od: tor, elektricna pee itd.).
I. temeljnih mjernih jedinica Potrosac je fizicka ili pravna osoba ko-
5.3. Razvodni uredaji ..•....•.•....•........•....••............••.....••..... 240
2. dopunskih mjernih jedinca ja je korisnik elektricne energije.
5.3.1. Razvodni uredaji niskog napona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240
Izbor razvodnog uredaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3. izvedenih mjernih jedinica Potrosacko postrojenje je skup pogon-
240
KuCni prikljul:ni ormariCi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 240 4. decimalnih dijelova iii mnozina temelj- skih sredstava u vlasnistvu ili nadleznosti
Razvodni uredaj za stambene i sliCne objekte ..... _ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 241 nih iii izvedenih mjernih jedinica. jednog potrosaca (npr. instalacija u stanu,
Razvodne baterije 242 rasvjeta jame, itd.).
Kabelski ormari i zdenci ... . 242 Navest cemo ukratko mjerne velicine i
Prenosivi razvodni uredaji ... . mjerne jedinice: Sklopni aparati su pogonska sredstva
243 koja strujni krug spajaju, prekidaju ili
Upravljal:ki ormari . . . . . . . . . . . . . . . 243
Mjerna Ozna- Mjerna Ozna- rastavljaju (npr. instalacijske sklopke, osi-
5.3.2. Oprema za razvodne uredaje ........ . 243 veliCina ka jedinica ka guraci, prikljucni pribor, itd.).
Mjerni transformatori 243
lnstrumenti i brojila
Razvodni uredaji su pogonska sredstva
245 pomocu kojih se razvodi elektricna ener-
Stezaljke i uvodnice 247
duljina I me tar m
gija. To su pogonska sredstva koja pred-
Ostala oprema· . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248 rna sa m kilogram kg stavaljaju napojne tocke u mreZi.
5.3.3. Uzemljenje niskonaponskih uredaja i izjednal:avanje potencijala 248 vrijeme sekunda s
Uzemljenja .... .. .. .. .. . . . ....... .
Vodovi su pogonska sredstva koja sluze
248 termodinamicka za provodenje elektricne energije, a mogu
Zemljovod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ...... . 249 temperatura T kelvin K
Izjednal:avanje potencijala . . . . . . . . . . . .................... .
biti nadzemni, instalacijski i kabelski.
249 kolicina tvari n mol mol
Instalacijakim materijalom nazivamo
Literatura .••......•....•.••...•••...•.••....••......••....•......••.....•
jakost struje I am per A predmete koji sluze za polaganje instala-
253
jakost svjetla J kandela cd cijskih vodova, npr. instalacijske cijevi,
razvodne kutije, itd.

14 15
 Nazivna (iii nominalna) veli~ina karak-
terizira pogonsko sredstvo. To je vrijed-
nost npr. napona iii struje za koje je
·•pogonsko sredstvo gn!lteno, odnosno di-
menzionirano (npr. 0,4 kV vod iii 2,2 kW
elekt. motor, iii 10 A osigurac, itd.).
Ozna~avanje sistema niskonaponskib
elektri~nib mreza
TN '- mreze (Terre-Neutre) kod kojih
se zvjezdiste uzemljuje, a mase
pogonskih sredstava posredstvom
zastitnog vodica prikljucuju na
zvjezdiste (sl. 1.1 ). Zastitni vodic
uzemljel) je na vise mjesta.
(Y"'''------l11RJ
F~~~:;===== UITJ
l21SJ
·1"·-·- PENIMp/Sll
-!- Rs
Stika 1.1. Mrei:a (trofazna) s uzeniljenim zvjezdiS-
tem (TN-Terre-Neutre)
IT - mreze (Isole-Terre) kod kojih je
mreza izolirana prema zemlji, a
mase pogonskih sredstava se po-
sredstvom zastitnog vodica spaja-
ju s uzemljivacima (sl. 1.2).
~lll2
ll
- - NIMp)
~-'LPE lSI I
RA*
Slikcl. 1.2. MreZa (trofazna-) izolirana prema zemlji
(IT-Isole Terre)
TT - mreze (Terre-Terre) kod kojih se
zvjezdiste i masa pogonskih sred-
stava uzemljuju, ali tako da se
prikljucuju na razlictite uzemlji-
vaee. Prema tome kod tog tipa
moze postojati pogonsko i zastit-
no uzemljenje (sl. 1.3).
16
Napon prema zemlji: a) U mrefama TN
i TT to je napon izmedu faznog vodiea i
uzem1jenog neutralnog vodica iii zvjezdis-
ta. b) U IT mrezama je napon koji se u
s1ucaju dozemnog spoja jednog vodica
pojavljuje izmedu ostalih vodica i zemlje.
Strujni krug je zatvoreni put struje iz-
medu izvora struje i trosila.
Glavni strujni krug sluZi za napajanje
pogonskih sredstava, za proizvodnju, pre-
tvaranje, razdiobu i potrosnju elektricne
energije.
Pomocni strijni krug slnZi za dodatne
funkcije, npr. za dojave i mjerenje.
Vodi~ i vodljivi dijelovi
Glavni iii fazni vodi~ (Ll, L2, L3) pove-
zuje izvor struje s trosilom, ali se ne spaja
sa srediSnjom tockom iii sa zvjezdistem.
Neutralni vodi~ (N) se prikljucuje:
• na zvjezdiste nekog visefaznog sistema,
npr. trofaznog sistema i tada se moze
nazvati i vodic za zvjezdiSte;
• na sredisnju tocku nekog istosmjemog
iii jednofaznog sistema.
Zastitni vodic (PE - Protection Earth)
je vodic koji kuciste (masu) spaja:
• s uzemljivaCem u TT mreZama;
• s PEN vodicem u TN mrezama.
Neutralni vodic s za8titnom funkcijom (PEN
- Protection Earth Neutral) je neposred-
no uzemljen vodic, koji se moze upotreb-
ljavatikao zastitni vodic.
ZaStitni kontakt je sklopni dio u ki'ugu
za8titnog vodiea (kod prikljuCnih uaprava).
Ak.tivni dio je vodljivi dio iii vodic po-
gonskog sredstva koji je u norma1nim
okolnostima pod naponom.
Masa (vodljivo kuciste) su svi vodljivi
dije1ovi pogonskog sredstva koji nisu ak-
tivni i koji samo u slueaju kvara mogu
doCi pod napon.
Otpor petlje (R8) je suma otpora u
strujnom krugu koja se sastoji od otpo-
ra izvora struje, otpora glavnih vodica
i otpora povratnog_ voda.
Struja odvoda tece od aktivnih dijelova,
koji su u norma1nom pogonu pod napa-
nom, kroz pogonsku izolaciju i ne pripada
pogonskom strujnom krugu. To vrijedi sa-
mo u mrezama s uzem1jenim zvjezdistem.
Struja odvoda moze imati kapacitivni
dio, npr. pri upotrebi kondenzatora za
zastitu od smetnji.
Vrsta kvarova
Greska na izolaciji je neispravno stanje
izolacije.
Spoj s masom je zbog greske nastala
vodljiva veza izmedu mase i aktivnih dije-
lova pogonskog sredstva.
Kratki spoj je zbog greske nastala vodlji-
va veza izmedu vodljivih dije1ova koji su
za vrijeme pogona medusobno pod napa-
nom, kada se u strujnom krugu greske ne
nalazi ni jedan korisni otpor (sl. 1.4).
3/N"" 50Hz,380/220V
kratki spoj
(YYL--E3---..,.--C.T"'-"--l1
'-El-t------''--l2
fYYL-E3---+----lJ
{pogonsko
uzemijenjel
Slika 1.4. Kratki spoj i spoj medu vodiCima
Spoj medu vodicima je zbog greske na-
stala vodljiva veza izmedu vodljivih dije-
lova koji su za vrijeme pogona pod napa-
nom, kada se u strujnom krugu nalazi
korisni otpor, npr. zarulja (sl. 1.4).
Dozemni spoj je zbog greske iii elektric-
nog luka nasta1i spoj vodljivih dijelova
glavnog (iii faznog) vodica iii pogonski
izoliranog neutralnog vodica sa zemljom
iii uzem1jenim dijelovima.
2 V. SRB: ElektriCne instalacije i niskonaponske mreie
Potpun (idealan) spoj s masom, kratki iii
dozemni spoj, pojavljuje se kad, na vod-
ljivoj vezi na mjestu nastanka greske ne-
ma otpora iii je taj otpor zanemariv ..
Nepotpun spoj s masom, kratki i dozem-
ni spoj, nastaje onda kada se na vodljivoj
vezi pojavljuje otpor na mjestu nastanka
greske.
Struja greske IF tece kroz greske na
izolaciji.
Napon greske UF javlja se izmedu vod-
ljivih dijelova koji u normalnom pogonu
nisu pod naponom iii izmedu takvih dije-
lova i referentne zemlje (sl. 1.5.).
Napon uzemljivaca UE je napon izmedu
uzemljivaca (iii postrojenja za uzemljenje)
i referentne zemlje (sl. 1.5).
Dodirni napon U8 je dio napona greske
iii napona uzemljivaca koji covjek svojim
tijeloin moze premostiti (sl. 1.5.).
-N
l
.,
i ,,
I
i
1~=1"" E
I
i
.i..
-=- Rs
Stika 1.5. Napon greSke
Napon koraka U, je dio napona uzem-
ljivaca koji covjek duljinom svog koraka
od oko I m moze premostiti.
Mr.Za i instalacija
Elektroenergetska mreza je skup svih
vodova od i2Vora struje do prikljucka
potrosackog postrojenja, koji slul:e za na-
pajanje potrosackih postrojenja i trosila
elektricnom energijom.
Niskonaponskom mre.Zom smatramo
strujne krugove od izvora struje do sabir-
nica, odnosno prikljucka za osigurac na
17
kucnom prikljucnom ormaricu (KPO) s vodovi), pa izvodac instalacije jake struje niskonaponskih vodova bit ce porastom Znacenje elektroprivrede ·u svakoj za-
nazivnim naponom do 1 kV. mora osigurati zastitu od smetnji metoda- opterecenja po domaCinstvu u podrucnoj jednici raste s njenim gospodarskim raz-
Razlikujemo dva tipa n. n. mreza: rna o kojima ce kasnije biti rijeci. mrezi sve kraca, a unutar zgrade nastojat vojem. Vaznost elektroprivrede drasticno
podrucne i gradske. Podrucne mreze iz- Kod industrijskih potrosackih postroje- ce se odgovarajuCim smjestajem trafo-sta- se osjeCa karla ,nestane struje".
raduju se najeesce kao nadzemne, a grad- nja najcesee mjesto prodaje elektricne nica izbjeci preduge vodove. Sve .elektricne centrale, dalekovodi i
ske kao kabelske (sl. 1.6 i 1.7). energije potrosacu jeTS. Pod nadzorom Dio distributivne mreze nalazi se unu- mreze koje su medusobno povezane tvore
potrosaca je prema tome industrijska tar zgrade i to mijenja staru predodzbu o zajednicki e/ektroprivredni sistem.
mreza i instalacija (sl. 1.8). kucno~ instalaciji. Prema funkcijama koje obayljaju poje-
PodruCno mrei:a
dini dijelovi elektroprivrednog sistema
---.; 1.1.2. Mjesto i uloga niskonaponskih elektroprivredu dijelimo na:
~
Jnduslrijska mreio mreia i instalacija n elektroprivredi - proizvodnu djelatnost,
I 7 - prijenosnu djelatnost,

ij
rs::.n.mreia
\nndlemnal Shema elektroprivrednog sistema - distribucijsku iii razdjelnu djelatnost.
lndustrijs~o kabelska mreia
Gospodarska grana koja se bavi pre- Prijenos i distribucija elektricne energi-
tvaranjem primamih energija u elektric- je obavlja se razlicitim naponima. Velik
RU Stan
Instalacija nu, prijenosom te energije vodovima naj- dio elektricne energije elektroprivreda
Jndustrijska inslalocijo visih napona do potrosackih centara i predaje potrosacima na niskom naponu
10104
lOKV
distribucijom elektricne energije potrosa- (sl. 1.9), pa se i najvise trosila izraduje
Cima naziva se elektroprivreda: danas za prikljucak na niski napon.
Slilca 1.6. Nadzemna podruCna mreZa i kuCna instalacija
~ala 11

Gradska mrei:a

Slika 1.8. lndustrijska mreZa i instaladja

'"'"' '"''''"'[. '~11'.,;'" stan

Moderni razvoj sve vise brise razlike u
izvedbi izmedu n. n. mreze i instalacije, a
TE no lignit 220 i!i 380 kV
duljino vodova 100 do 300km

to eemo ilustrirati primjerom. Usporedit

n.n. kabelska
mre.ia
~= KSR
Slika 1.7. Kabelska podruCna mreZa i kuCna instalacija
Elektricnom instalacijom smatraju se
strujni krugovi poslije (gledajuci u smjeru
toka elektricne energije) sabimica, odnos-
no od osiguraca na KPO.
U elektricnu. instalaciju ubrajaju se i
instalacije slabe struje u zgradi (uglavnom
cemo s elektroenergetskog stajalista manji
grad sa 5000 stanovnika, odnosno 1000
domaCinstava (kuca) i veliku poslovnu
110 kV
zgradu sa 33 kata, po 300m2 (ukupno duljino vodova 50 do 100 km
10000 m 2 ), vidi tablicu dolje.
u oba primjera vrsna opterecenja su
istog reda veliCine. Ne samo da su vrsna
optereeeja slicna nego i razvoj izvedbi po-
kazuje odredeno pribliZavanje. Visokona- 35kV lZO, 10)
ponski razvod bit ce potrebno provesti i u
podrucnoj mrezi i unutar zgrade. Duljina

I·Grad Zgrada !ndustrijskO polroSoCko

postrOJEflJE

duljino vodovo
Sudjelovanje u vrs- ispod lkm
nom optereeenju 3 kW jdomaCinstvo 0,2kW/m 2
Vrsno optereeenje 3000kW 2000kW
Vrsta napajanja Podrucna (nadzemna) mreza s vise Jedna ili vise TS Podrui:na mreio
TS i tendencijom skracivanja vodova u zgradi \nodzemni vodovi )

Slika 1.9. Shema elektroprivrednog sistema

18 2* 19
Posebnosti niskonaponskog podrucja vrstama industrije i ostalim granama gos- da se otklone mogucnosti pojava po- Tablica 1-1
podarstva. Trosila mogu biti smjestena u Zara i eksplozija, te,
Primjena elektricne energije u suvre- Duljine vodova u prenosnim i distribucijskim mrelama
menom zivotu gotovo je univerzalna.
Elektricnu energiju posredstvom elektro-
rudnicima, na otvorenom, pod vodom, u
prostorijama s kemijski agresivnim tvari- I da se onemoguCi da se trosila, instala-
cije i mre.Ze neispravnim rukovanjem
u Jugoslaviji

energetskog sistema dovodimo do potro-

sackih postrojenja. u potrosackim po-
ma i slicno.
Pogonska sredstva niskog napona naj- I ostete i uniste?
Posebnost ovog predmeta ogleda se i
Nazivni
napon
1970. god.
Duljina
1980. god.
strojenjima pretvaramo je pomocu trosi- cesce su dio tehnoloskog procesa i mo- I u tome sto je pored osnove koju crpe iz
elektrotehnicke znanosti dio gradiva
kV km km

I
la u zeljenim kolicinama u druge trazene raju pouzdanq funkcionirati, trajno odo- 1482
zbroj iskustava prakticara. Velik dio tih 380 203
energije, npr. mehanicku, toplinsku, svjet- lijevajuci utjecajima okoline u koju su
losnu itd. smjesteni. To nam namece potrebu da iskustava obuhvacen je suvremenom elek- 220 3593 4975
pored poznavanja osobina trosila sus- trotehnickom regulativom, tj. standardi- llO 8449 15 851
Prednosti kojima se odlikuje elektricna tavno upoznamo i utjecaje okoline. Po- ma i propisima. 35 14083 15483
energija u odnosu na ostale vrste energije gonska sredstva niskog napona imaju, 10 (20) 43075 83005
jesu: dakle, osobinu da moraju biti prilagode- Gospodarsko znacenje niskonaponskog di-
jela elektroprivrednog sistema 0,4 129126 194065
• proizvoljno djeljiva snaga, na okolini, dok se kod pogonskih sred- .

• dobra mogucnost prijenosa i regulacije,
• transport bez mase i inercije,
• mogucnost da se el. energija pretvori u
svaku vrstu korisne energije na viSe
fizikalno razlicitih nacina.
• visok stnpanj djelovanja prigodom pre-
tvaranja elektricne energije u korisnu
energiju,
• mogucnost optimalna prilagodavanja
osobina procesa pretvaranja,
• sklad s okolinom kod primjene elektric-
ne energije.
stava visih napona gradevinskim zahva-
tima uspostavljaju optimalni uvjeti za
rad postrojenja. U tome je jedna od bit-
nih razlika izmedu ostalih dijelova elek-
troenergetskog sistema i niskonaposnkog
dijela.
Navodimo ovdje poznatu izjavu istak-
nutog njemackog in2enjera i znanstve-
nika, Alberta Spitte: ,,Elektroinstalacij-
ska tehnika omogucilaje upotrebu elektri-
citeta u svim sredinama u kojima Zive i
rade !judi".
Podrucje niskog napona je ono mjesto
u elektroprivrednom sistemu gdje se sis-
tern susrece s najviSe potrosaca elektricne
I
I.
Investicije u elektroprivredu znacajna
su stavka u svakom nacionalnom gospo-
darstvu. Pri uskladenom razvoju one tre-
baju iznositi 20 do 30% od ukupnih in-
vesticija u industriji.
Od ukupnih investicija u elektroprivre-
du vrlo znacajna sredstva ulazu se na
niskonaponsko podrueje.
Sudjelovanje u ukupnim investicijama
u elektroprivredu:
25- 30% proizvodnja
10-15% prijenos
55-65% distribucija (gdje.
je najviSe na n. napon; npr.
Gornju tvrdnju mozemo tekoder doka-
zati sluzeci se podacima o strukturi proiz-
vodnje elektroindustrije (elektroindustrija
je gospodarska grana koja proizvodi elek-
tricna pogonska sredstva).
Medudisciplinarna ovisnost
Podrucje niskonaponskih mreza i insta-
lacija vezano je uz mnoga druga podru-
Cja, odnosno znanstvene discipline, od
kojih su mnoge medusobno vrlo razlicite
(sl. 1.10).

Ove prednosti kompenziraju u vrlo 1/3 budzeta Francuske elek- Eleklro-energelski sistem
energije. Vecina tih potrosaca nema ni troprivrede namijenjena je

II
mnogo slucajeva nedostatke, od kojih tre- !ndustrija Provno ~okonske ob\lveze
ba narocito spomenuti: osnovno znanje o elektrotehnici, a sva- mrezama). (proizvodnja i upatreba lehniCka reguloliYa
kodnevni Zivot i rad zahtijevaju da se troMiol
• relativno niske stupnjeve iskoriStenja Sudjelovanje u ukupnim investicijama
potrosaci koriste i upravljaju sa sve vise za elektrifikaciju (bez trosila):
primarne energije prigodom termicke trosila.
proizvodnje el. energije, proizvodnja i prijenos 30%
Problem koji treba da razrijesi jedna
' distribucija 35%
• velike troskove za izgradnju postrojenja
za proizvodnju i raspodjelu i prema
suvremeno izgradena niskonaponska ele-
ktriCmt mreZa, odnosno instalacija, rna- I elektricne instalacije
(samo niski napon)
35% . Sigurnusl I
(medicine.
Zgrodorstvo
(gra£fevinnrslvol

tome odgovarajuce visoko opterecenje
fiksnim troskovima, a odatle i gospo-
darski pritisak za sto bolje iskoristenje
el. energetskih postrojenja,
• nedostatak mogucnosti izravnog aku-
muliranja.
Vecina elektricnih trosila prikljucena je
na niskonaponsku mre.Zu, odnosno insta~
laciju. Pogonska sredstva nalaze se u svim
I
gao bi se dakle, ovako postaviti:
Kako omoguciti:
da se potrosac pouzdano koristi svim
trosilima koja mu suvremeni razvoj
I!
tehnike stavlja na raspolaganje, a da
pri tome osobe koje rukuju trosilima
budu sto sigurnije od dodira dijelova
pod uaponom,
Ovi postoci vrijede, dakako, uz mnoge
pretpostavke od kojih je najvaznija uskla-
denost investicija u sve dijelove elektrop-
rivrednog sistema.
Kao ilustracija tvrdnje da se najveca
sredstva elektroprivrede nalaze u postro-
jenjima niskog napona moze posluZiti
podatak 0 duljini dalekovoda i mreza
pojedinih napona (vidi tablicu 1-1).
Komunolno djelotnost
Slika 1.10. Med:uzavisnoSt problematike···niskona-
ponskih mreZa i instalacija
BuduCi da je to dio elektroenergetskog
sistema Cije se fuukcioniranje temelji na
elektrotehnickoj znanosti, gradivo naseg
predmeta je bez sumnje elektrotehnicka
disciplina uz napomene:

20 21
• Znacajno je istaknuti pravno nacelo predmeta, kemijski agresivnih plinova, Tablica 1-3 trosnje, tzv. ,fool proof' (Njemacki:
,Lege artis" (pravilo struke). Nairne, eksplozivnih smjesa i slicno, zahtijeva Po.Zari i eksplozije u Jugoslaviji ,Idiotsicher"). Treba ih taka izradivati
pri sklapanju ugovora iii dogovora, da se bolje upoznamo s odredenim saz- da se neispravno montirani ne mogu

I
npr. o izvedbi radova, pozeljno je da nanjima koja sezu u ta podrucja. Ukupno PoZari i eksplozije upotrijebiti (primjer: instalacijski osigu-
vrijedi naeelo o ,autonomiji volje stra- God. poZara i uzrokovane elektriCnom raci).
(Prirnjeri: Pozar u rijeckoj bolnici
naka". u nasoj strucnoj praksi maze se 1975. god., kada je izgorjelo 25 novo-
eksplozija instalacijom
dogoditi da nestrucnjak za elektroteh- • Pogonska sredstva morajn trajno odoli-
rodencadi, iii clanak u Vjesniku od II. 1967. 10 332 894 jevati .utjecajima okoline u koju su po-
niku nesto narucuje od strucnjaka (npr. IX. 1974. pod naslovom ,Kucanski
za el. instalacije). Tada se ne maze 1968. 11354 1088 stavljeni.
strojevi ubojice", u kojem se navodi 1969. !0008 962
postovati gornje nacelo, jer stranke ni- podatak da zbog nedovoljne kontrole • Svim trosilima treba osigurati elektric-
1970. 9007 1005
su autonomne, tj. ravnopravne u zna~ kvalitete i nedostatka tehnicke regultive nu energiju propisane kvalitete (vidi

I
1971. 11459 1·137
nju o predmetu o kojem se ugovor u Italiji gine godisnje oko 600 !judi). glavu 2).
1972. 9208 1029
sklapa. Zbog toga je strucnjak koji iz- Visa tehnicka razina elektricne instala- 1973. 9688 906 • Trosila i instalacije valja naciniti u skla-
vodi objekat duzan postovati nacelo cije, unatoc vecoj potrosnji el. energije du s estetskim i ekoloskim koncepcija-
1974. 8732 742
,Lege artis", tj. objekt semora izvesti u po stanovniku i una toe· viSe stanovnika,

I
skladu i po pravilima struke bez obzira 1975. 10125 1252 ma cijelog objekta.
uzrok je da se broj smrtnih nesreca od 1976. 9876 1308
na odredbe ugovora iii dogovora. el. struje npr. u SR Njemackoj zaddao • Instalaciju i mrefu !reba taka uraditi
da se eventualnim proSirenjem moZe osi-

i
• Moderno se zgradarstvo u sve vecoj ispod 300, s tendencijom pada. U 1976. Napomena: Ukupna Steta od po!ara cijeni se u 1977. na 1,5 tmlt·

god. zabiljezeno je u Jugoslaviji oko jardiND. gurati napajanje i u budncnosti, s tim da

. mjeri podreduje zahtjevima instalacij- se ne izvode veCi zahvati na gtadevini.
ske tehnike. Taj razvoj uvjetovan je 60 000 prometnih nesreca u kojima je • Standardizacija sastavnih dijelova el.
prvenstveno sve veCim sudjelovanjem poginulo oko 4000 ljudi. Broj nesreca mreza i instalacija neophodni su predu- ·• Mrefu i instalaciju treba taka izvesti da
instalacija u ukupnim troskovima iz- od el. struje koje su zavrsile smrcu kre- vjeti da se osigura potrebna kvaliteta uz' postivanje gornjih nacela prouzroci
vedbe zgrade. Moderna elektricna in- ce se od 200 do 300, odnosno 5 do 8% svih dijelova, njihova zamjenljivost i najnize godisnje troskove. Pod godis-
stalacija npr. zahtijeva da se u suvre- od nesre6a u prometu - vidjeti tablice racionalna proizvodnja. Ta Cinjenica njim troskovima treba podrazumjevati
meni stan polozi do I km vodica. 1-2il-3). uvjetuje potrebu uske koordinacije iz- troskove izgradnje, troskove gubitaka i
Odatle se i meduzavisnost arhitekata, medu elektroprivrede, projektanata i iz- oddavanja.
elektroprojektanata i projektanata os- Tablica l-2 vodaca mre2e i instalacije, te industrije
talih instalacija sve vise povecava (vidi Smrtnost na milijun stanovnika koja se bavi razvojem i proizvodnjom Zlatria pravila elektricara
glavu 4). elektricnih pogonskih sredstava i njiho-
ProuzroCenih Izazvanih svim vih dijelova. Stavljajuci posebno naglasak na sigur-
• Elektrodistribucijsko poduzece svrstava Zemlja strujom uzrocima nost, naves! 6emo ovdje praktican savjet
se u komunalnu djelatnost, jer o njego- 1961. 1967. 1961. 1967. pozna! kao 4 zlatna pravila elektricara
vu radu znatno ovisi funkcioniranje ur- svih vrsta naobrazbe.
banih sredina. Pored opskrbljivanja po- Nizozemska 1,5 1,9 392 483 1.1.3. Karakteristike niskonaponskih Prije rada (odnosno intervencije) na
trosaca elektricnom energijom, grad- Danska 2,3 2,4 468 484 mreZa i instalacija pogonskom sredstvu uradite avo:
Engleska 2,8 2,4 385 378
skog prometa itd. Osim toga meduza- I. iskljucite ga
Svedska 3,2 2,8 451 432
visnost pojedinih instalacija u urbanim Belgija 3,6 4,6 531 601
Nacela pri izgradnji pogonskih sredstava 2. provjerite da li je iskljuceno
sredinama svakim · danom sve je veCa. Francuska 4,1 4,2 627 726 niskog napona 3. ispitajte ima li napona
Spanjolska 4,3 4,5 322 343 4. uzemljite.
• Sigurnost potrosaca (korisnika elektric- Pri izgradnji pogonskih sredstava ni-
NjemaCka· SR 5,1 5,3 578 617
ne energije) je najznacajnija. Sigurnost Svicarska 5,1 5,7 613 582
skog napona treba se priddavati ovih Nakon sto ste obavili ave 4 radnje
je potrebna radi ocuvanja zdrvlja, od- Kanada 5,1 4,3 528 568 naCela: zapocnite s radom imaju6i u vidu da radi-
nosno Zivota i imovine korisnika. Taj
• Pogonska sredstva ne smiju biti opasna te u struci gdje je dovoljno samo jedanput
USA 5,3 5,0 504 572
nas zahtjev dovodi i vezu sa zastitom Japan 7,3 4,9 441 417
Australija 5,2 517 po Zivot, zdravlje ili imovinu korisnika. pogrijesiti.
na radu, s medicinom itd. zbog potrebe 8,1 559
poznavanja djelovanja elektricne struje Italija 8,8 7,6 437 437
Jugoslavija 10-15
• Treba ih taka naciniti da se nestrucnom Uloga diplomiranih illZenjera
na ljudsko tijelo i potrebnih postupaka upotrebom ne mogu ostetiti. Za pogon-
za prvu pomoC unesreCenima. Napomena: PretJ>ostavlja se da u Jugoslaviji godiSnje od el. struje ska sredstva niskog napona vrijedi op- Uloga diplomiranih imenjera i struc-
Siguran rad pogonskih sredstava u smrtno strada od 200 do 300 !judi (ne postoji toCan podatak). U
6etehnicko nacelo koje se preporucuje njaka jos vise naobrazbe (npr. magistri,
Zagrebu je 1971. g. bilo 5 smrtnih sluCajeva od cl. struje na radu (bez
prostorijama gdje ima lako zapaljivih ncsreCa u domaCinstvima i drugdje). pri izradi tehnickih artikala siroke po- doktori i profesori) u razrjesavanju pro-

22 23
blematike niskog napona cesto se u nas
potcjenjuje. Nije nam dostupna statistika
o brojcanom sudjelovanju dipl. inienjera
na tom podruCju u nas, no navest Cerna
inozemna iskustva.
Prema misljenju prof. Taylora (1966.)
sa Sveucilista u Edinburgu, 2/3 dipl. inie-
njera elektroenergetike u svojoj praksi ra-
di na problematici distribucije, odnosno
'raspodjele elektricne energije, od glavnih
TS do trosila.
Navest cemo nekoliko razloga zbog
kojih vjerojatno proistice sadasnje stanje
u nas:
• Vrio brz razvoj pogonskih sredstava
i teh. regulative s podrucja niskog
napona posljednjih 20 godina, sto mno-
gi-strucnjaci u nas nisu odgovarajuce
slijedili.
• Na fakultetima se katkada stvara uvje-
renje da predavanja ne mogu biti na
akademskoj visini ako se na rjesavanje
iii ilustraciju problema ne primjenjuju
matematicke metode.
Buduci da pri svladavanju gradiva
niskonaponskih mreza i instalacija ima
malo potrebe za takvim metodama,
moze se steci krivi dojam da je to gradi-
vo suvise jednostavno, odnosno ispod
fakultetskog nivoa.
1.2.L Tehnicki standardi i propisi
Razjasnjenje pojmova s primjerirna
Tehnicka regulativa je skup pisanih pra-
vila koja se smatraju priznatim pravilima
tehnike, a izdaju se u obliku propisa iii
standarda. Primjena odredbi propisanih
tehnickom regulativom je obavezna, a
osigurava se ddavnom prinudom.
24
• Nasa je nacionalna osobina da Jakse
smislimo daleke, tesko dohvatljive cilje-
ve, nego prakticne ciljeve cijim ostvare-
njem se priblifujemo dalekom idealu.
Tako npr. mnogi elektroenergeticari u
nas skloni su da se have npr. ,velikim
sistemima", a da ne upoznaju uopCe
princip zastite od indirektnog dodira,
iako vecina elektroenergeticara nikada
u praksi nece doci ni blizu prvom pro-
blemu.
Vjerojatno su i navedeni razlozi jedan
od uzroka da u Jugoslaviji imamo ovakvo
stanje: · proizvodnja u velikim serijama.
• najveCi broj mrtvih od el. struje na
milijun stanovnika u Evropi;
• relativno niska razina standardizacije i
tipizacije, naroCito u elektroprivredi,
sto znatno smanjuje pogonsku sprem-
nost i povecava troskove izgradnje;
• vrlo slabu kvalitetu el. energije u nisko-
naponskoj mrezi (naponske prilike, po-
uzdanost dobave itd.).
Takvo stanje, moZemo otvoreno reCi,
mora ozbiljno zabrinuti nasu strucnu jav-
nost. Vjerujem da cu ovim rijecima, koje
mogu biti shvacene kao ape!, nekoga po-
buditi da svoja strucna stremljenja usmje-
ri na to podrucje.
Tehnicka regulativa
• Na medunarodnom i nacionalnom pla-
nu ,regulira~' sredstva zajedniCkog iz-
razavanja. To su rjecnici, graficki sim-
boli, mjerne jedinice s njihovim simbo-
lima (npr. IEC rjecnik definira oko.
1200 elektrotehnickih termina na en-
gleskom i francuskom jeziku).
• Uskladuje pokuse i ispitivanja proizvo-
da, te unificira oznacavanje podobnosti i
funkcionalnosti, sto omogucuje uspore-
divanje izmedu oznacenih karakteristika
i stvarnih koje se dobiju ispitivanjem.
• Rjesava probleme nivoa kvalitete proiz-
voda i funcionalnosti koji se postiZu na
osnovi propisanih ispitivanja.
• Rjesava probleme velicina i oblika po-
jedinih proizvoda koji su sastavni dije-
Jovi slozenih proizvoda, kako bi se os-
tvarila meduzamjenljivost, mehanicka
iii elektricka, cime se, pored ostalog,
smanjuje broj modela i omogucava
• Rjesava probleme sigurnosti za ljudske
zivote kad god su oni u opasnosti od
tehnickih proizvoda iii uredaja iii od
produkata koje ti uredaji proizvode.
Dosljedno prevedena suvremena teh-
nicka regulativa Cini elektricnu energiju
toliko bezopasnom da je njena upotreba
svuda moguca.
Rad na donosenju odnosno noviranju
tehnicke regulative mora biti stalan; u
protivnom ta djelatnost bi se javila kao
kocnica daljnjem razvoju tehnike.
Propis je dokument cija je primjena
obavezna i koji saddi zakonska, podza-
konska iii adrninistrativna pravila, a do-
nio ga je i objavio nadlezni organ.
Tehnicki uvjeti su dokument koji odre-
duje karakteristike nekog proizvoda iii
uslnge, kao sto su nivo kvalitete, eksploa-
tacijske karakteristike, sigurnost i ostale
mjere. Moze saddavati terminologiju,
simbole, ispitivanja i postupke ispitivanja,
odredbe o pakiranju, oznacavanju iii od-
redbe o etiketama . Tehnicki uvjeti mogu
takoder biti dani u obliku upute.
Standard su tehnicki uvjeti, iii drugi do-
kument dostupan javnosti, pripremljen u
suradnji svih zainteresiranih i na osnovi
njihove sustinske suglasnosti iii odobrenja,
zasnovani na provjerenim rezultatima zna-
nosti, tehnike i prakse, ciji je cilj postizanje
optimalne koristi drustva, a donijeti od
strane organa nadl~Znog na nacionalnom,
regionalnom iii mednnarodnom nivou.
Standard je dakle neka vrsta dogovora
(konvencije) izmedu svih zainteresiranih,
(najeesce proizvodaca i potrosaca) o odre-'
denim karakteristikama proizvoda. Treba
saddavati ovjeru do sada u praksi proVje-
renih tehnickih saznanja. Standard ne ob-
uhvaca sve do detalja, npr. ne odreduje sve
mjere prikljucnica, nego samo najvaZnije.
Predstavlja rninimalne kvalitete koju jedan
proizvod treba postiCi (npr. % necistoca u
bakru). Standard koji bi suvise propisivao,
kocio bi invenciju konstrnktota, koji u
skladu s njim stvaraju proizvode i bio bi u
odredenoj mjeri koCnica razvoju.
Standardizacija je sistematska djelat-
nost na izradi i afirmaciji standarda.
Ciljevi standardizacije
• Sigurnost pri upotrebi predmeta, zasti-
ta zdravlja i Zivota (npr.: kucanski apa-
rat), vozila, dizala, konzerve itd.).
• Uskladivanje razvoja nacionalne pri-
vrede s razvojem u svijetu, koristeCi me-
dunarodnu suradnju na standardizaciji
(npr. zarulje, grlo, prikljucnica, utikac).
• Racionalno smanjenje asortimana pro-
izvodnje (npr. presjeci vodica, vijci,
brojevi kosulja itd.).
• Zastia interesa potrosaca, tj. potrosac
mora biti siguran da ako kupuje stan-
dardiziran proizvod dobiva odredeni
minimum kvalitete (npr. otpor vodica,
zarulje, el. motori, gorivo, materijali
protuekspozicijski itd.).
Primjeri standardizacije
I. lyd-udaljenost od vrha nosa do kraja
ispruzene lijeve ruke engl. kralja Hen-
rija I
2. Mjera za duljinu u Dubrovackoj re-
publici: duljina lakta na statui viteza
Orlanda.
3. Oznacavanje vodica bojama (JUS N.
CO. 010/1983) iii nazivni presjeci (JUS
N. CO. 015/1983).
4. Elektricne instalacije u stanu.
5. Smjestaj vodova i postrojenja na jav-
nim povrSinama.
25
 Tebnicke smjemice ill preporuke su za-
htjevi, odnosno podaci Cija primjena nije
obavezna, vee se preporucuje. Nakon dugo-
godisnjeg provjeravanja tehnicke se smjer-
nice mogu pretvoriti u tehnicke propise.
Znakovi kvalitete i sigurnosti. Razvo-
jem tehnike ukazala se potreba uvodenja
· niza znakova za kvalitetu i sigurnost
(sl. 1.11). Tako npr. u nas postoje zako-
nom propisani znakovi:
A 3x120+95mm2.
A .A
Atestni znak RSO
(Radio smetnje otklonjene)
A • znatno su.Zenje asortimana materijala,
A,®,A
Atestni znak protueksplozijski
zaSticenog elektriCnog ureilaja
~
NjemaCka
®
Svedska
[Kill] R 'i\1
Nizozemska SAD
+8+
Belgija
® Finska
Slika 1.11. Primjeri nekih medunarodnih znakova
kvalitete i sigumosti
Tipizacija je izvod iz standarda - stro-
go definiran. Na primjer, poduzeca za
distribuciju el. energije imaju svoje inter-
ne standarde, koji su obicno strozi od
sluzbenih, sto je i razumljivo, jer sluzbeni
zahtijevaju minimum kvalitete i ne defini-
raju do detalja proizvod iii izradu.
Smisao tipizacije pokazat Cemo najbolje na primjeru.
Koje kabele nazivnog napona 0,4 kV Ce upotrije~
biti neko elektrodistributivno poduzeCe?
26
Na raspolaganju su:
• presjeci od 4 do 1000 mm2,
• 1; 2; 3; 3,5; 4 i 5 Zilni,
• razne konstrukcije, kao npr. izolirani PVC-om,
izolirani gumom, izolirani p8.pirom, s vodiCem od
Cu iii A1 itd.
Sav navedeni izbor je standardiziran.
Nakon provedenih istraiivanja dolazimo do za-
kljuCka da najbolje odgovaraju slijedeCi kabeli:
• za rasvjetu tip PP-0.0 3 x 16 mm 2 ,
• zamreZutip PP-003x25+16rom2 ,
To je ujedno i rezultat tipizacije.
Tipizacijom postizemo:
• veCu pogonsku spremnost,
• manje teSkoCe odr.Zavanja,
prema tome i !aksu nabavu i manju
angaZiranost kapitala.
Kao konacan efekt postizemo i znatno
. snizenje troskova.
Jugoslavenska tehnicka regulativa
Jugoslavenski standardi nazivaju se JUS.
U stanova za standardizaciju je Savezni
zavod za standardizaciju.
Prema Zakonu o standardizaciji JUS
utvrduje:
1) Namjenu, svojstva i karakteristike kva-
litete proizvoda, a osobito:
fizicka, kemijska, energetska, eksploa-
tacijska, pogonska i sigurnosna svoj-
sva, svojstva kvalitete i druga svojstva
iii karakteristike:
dimenzije, oblik, trajnost;
tehnicke, konstrukcijske, mehanicke,
fizii;ke, kemijske, elektricke, akustic-
ke, i druge karakteristike.
2) Uvjete i zahtjeve kojima treba biti
udovoljeno u izradi proizvoda, odnos-
no pri izvodenju radova, ·a osobito:
prirodni, tehnicki i tehnoloski uvjeti i
zahtjevi, te zahtjevi u pogledu zastite
zivota i zdravlja !judi, covjekove pri-
rodne i radne sredine, drustvenih sred-
stava i imovine gradana, te sigurnosti
!judi i stvari;
zahtjevi u pogledu upotrebe odrede-
nog materijala, odnosno materijala
odredenih karakteristika kvalitete, do-
pustenog naprezanja, dopustenog op-
tereCenja, tolerancije, koeficijenta; te
odredenog naCina rnjerenja, preraCu-
navanja i ispitivanja zbog kontrole i
osiguranja kvalitete proizvoda, odnos-
no radova i dr.
3. Radne i druge postupke i procese, a
osobito:
postupak, nacin i metode proracuna-
vanja, projektiranja i konstruiranja
proizvoda, odnosno izvodenja radova,
te jednaki postupci abrade i oblici
tehnicke i druge dokumentacije;
tehnicki, tehnoloski, radni i drugi po-
stupci i procesi;
postupak i nacin obrade informacij-
skih podataka;
postupak i nacin osiguranja kvalitete,
uzimanja uzoraka i analiza sastojaka,
metode ispitivanja proizvoda, odnos-
no radova;
postupak i nacin transportiranja, skla-
diStenja i Cuvanja proizvoda;
postupak i naCin obavljanja tehnicke
kontrole objekata, postrojenja, ureda-
ja, opreme i drugih proizvoda.
4) Nacin deklariranja, oznacavanja, obi-
ljezavanja i pakiranja proizvoda, od-
nosno obiljezavanja radova.
5) Sadri!aj i nacin davanja usluga, krite-
riji kvalitete usluga i nacin i postupci
kontrole kvalitete usluga.
6) Termini, definicije, simboli, znakovi,
oznake, kratice, Sifre i boje, radi saop-
Cavanja i prenbSenja infonnacija.
Pojedini jugoslavenski standardi mogu
sadr.Zavati sve ili samo neke navedene
elemente.
JUS standarde za podrucje e1ektroteh-
nike prireduje JEK (Jugoslavenski elek-
trotehnicki kornitet) preko tehnickih ko-
rniteta, a objavljuje Savezni zavod za
standardizaciju.
Primjer standarda oznaCenog · pripadnim brojem i
nazivom:
N.EO. 310/1965. Instalacijske sklopke - TehniCki
uvjeti i ispitivanja.
Ukoliko se standard novelira ostaje isti broj, ali se
godina izdanja mijenja.
Jugoslavija ima ako 10000 standarda, Sto je vrlo
malo {85 god.; grupa N oko 1400). Razvijene zemlje
imaju i do 150 000 razliCitih standarda.
TehniCke propise i pravilnike o tehniCkim mjera-
ma donosi Savezno izvrSno vijeCe.
Do 1975. godine propise je predlogao Savez inZe-
njera i tehniCara preko radnih grupa iii komisija,
npr.: TP za izvodenje elektroenergetskih instalacija
u zgradama (Sl. list 43/66). Novim zakonom cijeli
posao je preuzeo Zavod za standardizaciju. U nas se
standardi izraduju na 4 jezika (a poneki i na 6), Sto
dovodi do velikih terrninoloSkih teSkoCa.
Pored navedenog, postoje propisi o kakyoCi i
znakovi kakvoCe (kvalitete) i sigumosti.
Medunarodna tehnicka regulativa
Tehnika ima medunarodni karakter.
Mogu postojati politicki; ali ne i ekonom-
ski iii prakticki razlozi zbo g kojih bi vijci,
dimenzije papira i razmak svornjaka uti-
kaca hili .razliciti u pojedinim zemljama.
Zbog toga su formirane medunarodne or-
ganizacije koje se have izdavanjem prepo-
ruka kao osnove za uskladivanje regulati-
ve pojedinih ddava. ISO (International
Standard Organisation) je medunarodna
organizacija koja se bavi svim struCnim
disciplinama.
Za elektrotehnicko podrucje nadlezna
je organizacija IEC (International Elec-
trotehnical Commision) sa sjedistem u
Zenevi.
IEC publikacije su preporuke a poslije
1973. standardi. Jugoslavija je clan, a su-
radnja se obavlja preko JEK-a (Jugosla-
venskog elektrotehnickog komiteta). (Pri-
mjer preporuke: Publikacija 335-1/70. Si-
gurnost kucanskih i slicnih aparata.) Pub-
likacije se izdaju na eng1eskom i francus-
komjeziku.
Organizacijska struktura IEC-a:
• Organizacijski komitet,
• ACOS zajedniCki komitet za sigurnost,
• ACET - zajedniCki komitet za elektroniku.
27
Grupe tehniCkih komiteta: U Jugoslaviji je nacionalna institucija Nazivi standarda u nekim zem/jama: Pored literature i uputa nedavno su, takoder od
1. OpCa elektronika, osnovana poslije drugog svjetskog rata. NjemaCke savezne vlade, izdana pravila pod nazi-
2. OpCi propisi o sigumosti, Francuska NF vern: ,OpCe priznata pravila tehnike". Ona su
3. Energetska postrojenja, Savezna Republika Njemacka je visoko predstavljena u nacrtu Naredbi za pame kotlove, u
SSSR GOST paragrafu 6 (ZaStita rada 1965. str. 237) ovim
4. Distribucija, energije, opreme, vodovi,razvijena industrijska zemlja koja moze
5. TroSila, aparati i instalacijski ma- Velika Britanija BS tumaCenjem: ,Pravila tehnike su opCe priznata ka-
tetjjal,
posluiiti kao primjer koliko se daleko da su struCnjaci, koji ih primjenjuju, uvjereni u
6. ElektrotehniCke komponente, moze doci u razvoju tehnicke regulative. Postoji i niz znakova sigumosti i kvali- njihovu ispravnost. Nije dovoljno da se pravila
U SR Njemackoj postoje dvije organiza-
7. Tele~.Q_rp.~nikacije, ·mjerenja, elektro- tete, Sto navodimo u nastavku. obajave u struCnim Casopisima i uCe u struCnim
medicinske opreme, Skolama, ona moraju biti u praksi isprobana i
cije koje se bave elektro tehnickom regu- prokuSana. BeznaCajno je da li ih pojedine osobe ili
8. Materijali.
lativom: Primjer krlvi~ne odgovomosti zbog nepridrZavanja grupe osoba priznaju iii uop6e ne poznaju. Mjero-
TehniCkih komiteta ima oko 70, a potkomiteta tehoi~ke regulative davno je prosjeCno miSljenje formirano u krugovi-
oko 100. • DIN (Deutsches Institut fiir Normung) ma praktiCara".
Kao primjer navodimo da je same u 1975. gOdini · je organizacija za standardizaciju (npr: I. U Jugoslaviji su zakonom predvidene novCane
objavljeno oko 120 publikacija u obi_mn od 30 000 18015/1984. El. instalacije u stambe- kazne za radne organizacije i poduzeCa koja se ne 4. Japan, prema izjavi prof. ISikave na Evropskoj
stranica. pridrZavaju vaZeCih standarda i propisa, a za odgo- konferenciji o kvaliteti, Moskva 1971:
nom objektu),
vorne osobe u tim radnim organizacijama i poduze- ,Japanski privrednik koji izveze robu ispod stan-
CEE je medunarodna komisija za pra- • VDE (Verband Deutscher Elektrotech- Cima novCane kazne i kazne zatvora. dardne kvalitete moZe biti osuden na 3 godine prisil-
vila i ispitivanje elektricne opreme sa sje- niker) je udruZenje njemack:ih elektro- Prema Clanu 90 i 91 Zakona o standardizaciji, nog rada iii na novCanu kaznu od 300 000 yena".
distem u Nizozemskoj. To je regionalna tehnicara. odgovorna osoba u organizaciji i1i zajednici, iii poje-
evropska organizacija specijalizirana za Ciljevi VDE-a ovako su opisani u dinac-izvodaC radova ili vrSilac usluga koji ne pro-
ispitivanja, za rezliku od IEC-a. Zadaci vodi mjere osiguranja tehniCke ili konstruktivne si- 1.2.2. Elektrotehni~ki grafii.'ki simboli
njihovu statutu: gumosti u proizvodnji, izgradnji, upotrebi iii odrZa-
CEE-a su da:
• sigumost prilikom primjene elektriciteta vanju objekata, postrojenja uredaja iii opreme, od- Pogonska sredstva, odnosno njihovi di-
specificira uvjete kojima inoraju odgo- redene propisima donesenim na temelju ovog Zako-
varati odredeni proizvodi radi zastite • izrada i neprek:idno usavrsavanje VDE jelovi, na nacrtima i shemama prikazujn
na, ili ne postavi propisane uredaje za zaStitu od
potrosaca, osobito u pogledu sigur- odredbi na osnovi najmodernijih znan- elementarnih nepogoda iii tehniCko-tehnoloSkih ne- se grafickim simbolima.
nosti osoba i opasnosti od pozara, stvenih i praktick:ih saznanja da .se stvo- zgoda, iii te uredaje ne odrZava u ispravnom stanju, Da bi se osiguralo zajednicko izrazava-
komisija narocito obraduje elektricne ri osnova za rad strucnjaka ili ih u sluCaju potrebe ne stavi u djelovanje, ill nje, graficki se simboli odreduju tehnic-
uopCe ne postupa po tim propisima i time izazove kom regulativom.
proizvode siroke potrosnje, • priznavanje zvanja u elektrotehnici. opasnost za Zivot i zdravlje !judi iii za druStvena
nastoji unificirati nacionalna pravila i sredstva, odnosno imovinu veCeg opsega; kaznit Ce Jugoslavenskim standardima standar-
propise, te ispitivanja. USA. Odgovarajuce organizacije u USA se za kriviCno djelo zatvorom do deset godina. dizirana je vecina grafick:ih simbo1a. Na
su ASA (American Standard Association Tko djelo iz stava l. ovog Clana uCini iz nehata, sl. 1.12 i 1.13 prikazane su mogucnosti
U sastavu ima certifikacijski odbor za - americka organizacija za standardiza- kaznit Ce se zatvorom. oznacavanja simbolima i nekoliko primje-
davanje atesta. ciju) i NEC (National Electrical Code) ra grafickih simbola.
Ako je zbog djela iz stava 1. ovog Clana nastupala
Zemlje EEZ (Evropske ekonomske za- kao dio organizacije ASA. teSka tjelesna povreda iii smrt jedne iii viSe osoba,
Op~irnij~ PojedllDSiavnjeno J~dnopalno
jednice) osnovale su organizacjju CENE- Cilj NEC-a je propisivanje mjera za za- iii imovinska Steta velikih razmjera, uCinilac Ce se
kazniti zatvorom najmanje pet godina ... itd.
w
$ $
LEC sa zadatkom uskladivanja nacional- stitu osoba, zgrada i njihovog saddaja od
nih elektrotehnickih regulativa. rizika (opasnost) koji moze nastati upotre- 2. U Babilonu (prije 4000 god.) Trofo
U oblasti medunarodnih tenninoloskih bom el. energije za rasvjetu, grijanje, sna- ,Ako se kuCa sruSi i pri tom pogine njezin vlas- Ill
standarda, koji predstavljaju preduvjete gu, radio, signalizaciju i ostale svrhe. nik, graditelj 6e se kazniti smrCu"·. (Danas bi prema
za otklanjanje nesporazuma pri meduna- analogiji sud trebao kazniti smrtnom kaznom pro-

rodnoj razmjeni ideja, postoji tzv. medu- praksu.
narodni elektrotehnick:i rjeCnik IEC-a, sa
vise od 700 stranica i oko 12 000 termina
na engleskom i francuskom jeziku.
Odredbe NEC osnova su za sudsku
NEC sadr2i minimum zahtjeva potreb-
nih za postizanje sigumosti, no ne daje
infonnacije potrebne za projektiranje i
lJ
jektanta, ili izvodaCa el. instalacije, ako pn1ikom
upotrebe te instalacije korisnik pogine!?)
3. Prema njemaCkom pravu moZe biti kaZnjen svat-
ko koji treba da koristiti pravila gradevinske vjeSti-
Molor
® ®
ne, a to ne Cini. Kao primjer navodimo kazneni

~ ~ ~
propis koji glasi (Knjiga kaznenog prava St GB lnstrumenl
izvedbu. Tehnolosk:i i ekonomsk:i najko- paragraf 330):
Inozemna tehni~ka regulativa risnija rjesenja trebaju da dadu el. teh. ,Tko je prvi (tj. tko je odgovoran) pri vodenju iii
Prva nacionalna institucija za standar- strucnjaci, priddavajuci se zahtjeva za si- izvodenju jedne gradnje, du:Zan je koristiti se op6e
dizaciju osnovana je 1901. godine u Veli- gurnost NEC-a.
HH ~
priznatim pravilima gradevinske vjeStine. Ako po-
koj Britaniji. Vecina industrijsk:ih zemalja stupi na naCin da iz toga predstoji opasnost za 5klopko
Underwriters Laboratories Inc. je orga- druge, bit Ce ka.Znjen novCanom kaznom ili zatvo-
osnovala je nacionalne institucije poslije nizacija u USA za e1ektrotehnicka ispi ti- rom od jedne godine... (Nije va.ino da li je netko
prvog svjetskog rata. vanja i ispitne metode. nastradao - primjedba autora.) Slika 1.12. MoguCnosti prikazivanja simbolima

28 29
 1.2.3. Elektri~ne sheme, planovi, dijagrami diilih aparata i kontakata na shemi neovi- Shema djelovanja prikazuje sve aparate
san o njihovu stvarnom polozaju na sa- i spojeve u svim pojedinostima. Za razli-
r odvojok i tablice
mom uredaju, odnosno aparatu. Stezaljke ku od strujne sheme, ovdje se svaki apa-
Elektricne sheme, planovi, dijagrami i i spojna mjesta mogu se crtati na strujnoj rat crta sa svim svojim kontaktima i spo-
,i, prikljuCnice tablice sastavni su dio tehnicko-projektne shemi. Vidi sl. 1.15. jevima, tako da se moZe doznati o naCinu
dokumentacije.
prikljuEnice so zoSt. kontaklom
), Elektricnom shemom nazivamo crteze 4X140x5) Cu Jx380/226V

na kojima pomocu elektricnih simbola,

prikljuCnice za lelefon 01 NV0-00 50/100
pojednostavnjenih konstrukcijskih crteza
""'
-
02
i slika prikazujemo odredeni elektricni
rrLu prikljuCnica za antenu aparat iii sklop. Elektricna shema prika-
181 i~l 51
2G 63/10-l/2
I
z 182
zuje iii nacin djelovanja iii tok struja iii CNR80 Reg.14·45
L"iJ1

'
utl:oC spojeva vodova. Cesto se moze jednom 182 l
elektricnom shemom definirati elektricni 1:181 5 l l
aparat, odnosno sklop. 51 51 VRI
qJ zvuCnik
Pregledna shema pomocu simbola po-
flimetolni relej !{ 5I
7
6 4 4

jednostavljeno prikazuje najvaznije dije- . I I

1
16 kW; 9SS min-
---0 stroj za pranje rubljo love postrojenja ili jednog dijela postro-
jenja s funkcionalnim meduvezama radi
1
1
1
BR1
VRI 52

-® el. motor jednostavnog razumijevanja. Vidi sl. 1.14

52~
<?51
i 1.16. WllD.Q I
vod CN20 N
-··-··-·-- vod u grodnji Strujna shema prikazuje .tok struje sa
-···-·---- vod u planu Slika 1.14. Pregledna shema pogona asinhronog Slika 1.15. Strujna shema upravljanja asinhronim
svim kontaktima i detaljima. Redoslijed motora motorom
kontakata je iskljucivo prema elektricnoj
~ pokreloC funkcionalnosti. Pri tome je polozaj poje- rada tog aparata. Raspo-
red aparata nije u zavis-
Slika 1.13. Primjeri grafiCkih simbola
Kupoanico nosti od njihovih stvar-
nih rasporeda u prostoru.
rn ,~~ rn Stezaljke i spojna mjesta
' Cu 1.5' I: Kuhinjo , blogavoanico
mogu se crtati na shema-
rn rn
ElektriCne she me o¢enito cu 1.5'~< I: Dnevno saba, teresa
ma djelovanja. Vidi sliku
rT7 rn Hodnik,djeCjo saba.
Cu 15'\-'h t:: spavoCa sobo 1.17.
rr1 1
rn
Podjela prema 5Vrsl Podjela prern<~ n~Cinu prikazivanja Cu1,5k X Kuhinja ,dnevno sob a
rn rn
Cu 1.5~\\ X Teresa, kupaonica
'
rn '~I
,.,., )( DjeCja saba , spovaCa sobo
Sheme koje obja§njavaju
naCin rada
Sherne spojeva i
prostomi raspored
Jednopolni iii vi~polno
prikazivanje
Po rasporedu
simbola
' Cu 15 '
/77" ,.,.,
Hadn'1k, blogovaanico

Rezervo
Rezerva
Rezervo
/77
Cu 1,5
rn
Cu 2,5
rn /77
Cu 2.5
rn rT7
(U 2,5 Slika 1.16. Pregledna she-
rn /T7
rna elektriCne instalacije
Klasiflkacija elektricnih sbema u skladu s Cu 2,5 stana
DIN 40719/73

31
30
 "E====~r:==
shemama iz grupe, sheme spojeva i pro- Plan instalacija prikazuje polozaj vodo-
l2 1.2.4. Projekt niskonaponske mreze i
ll storni raspored, u pravilu se ne moze va za rasvjetu, energiju i uredaje slabe instalacije
n%25
-T,----r-~.1-
"-1
"; ;-r-t' doznati nacin rada uredaja iii sklopa koji struje (telefoniju, radio i TV-uredaje,
shema prikazuje. signalizaciju itd.). U pravilu plan insta- Projekt je pismeni rad kojim se odredu-
··~-..rn [ll
181 ~
1811-
--"=----t• I
i 0--
' I
L-:= '--'
J
's 'na
'"'~~"'
Sl
I
i
I
11 'f Shema spajanja aparata prikazuje vodove
i prikljucna mjesta unutar jednog aparata
iii grupe aparata. U odnosu na plan vo-
dova razlikuje se po tome, sto su vodovi i
lacija ucrtava se u gradevinske nacrte.
Vidi sliku 1.19.
ju svi potrebni podaci za izvedbu i odda-
vanje.

' 6 1 I \ I prikljucna mjesta prikazani tocno prema 20 20 20 20

'-- I J ll stvarnom rasporedu u prostoru. Sheme
r-H--i:-'BR'ij spajanja sluze kao zavrsni plan pri spaja-
' I J nju raznih uredaja.
rlr+==~~:::l 10 ,, 1Z i13
I Prikljncni plan naziva se raspored rednih
t'
VRI~
'---- 1 '--t-t---16-k--,W; 9SSm;n·' kf_j
,{(f; stezaljki s naznacenim spojevima prema
aparatima na jednoj strani i naznacenim
vodovima na drugoj strani.
14 15 16
X
Plan prostome raspodjele, tu se ubraja plan
7 1 ~~- mreza, plan instalacija i plan vodova. Dnevna soha
8 2 QJ ,~1 Plan mreza prikazuje polozaj vodova, iz-
"---------~~ ~~~ )-X 1-
lazne tocke (transformatorske stanice i
Stika 1.17. Shema djelovanja pogona asinhronog - elektricne centrale), te spojne tocke s pri-
· motora padajuCim uredajima za jedno podrucje. "
Plan mreze vrlo cesto se ucrtava u zemljo-
Iz preglednih nacrta, strujnih shema i pisne karte iii u planove naselja i gradova.
shema djelovanja moze se doznati kako Plan mreze moze biti za zraene vodove iii 'm

radi neki aparat iii sklop. U slijedeCim kabelske mreze. Vidi sliku 1.18.
X

t--f
11

7Prll\}!!l!!lll!!!ll
K310 IPO 13 3X70/50s
Raspored kobelskih K1521PO 13 3Xl50
spojnica l0;5 K14 IPZO 13 Jx 95Ais 2,""'{)-+-l-•._7o.._ _*""2'-'-'0 2"''0~wt1fi;z,r====
K3~ IPO 13 ]X 70 2Al TKOO 4!lX2XJ.2s
1<311PZO 13 3X120Al
K4ZIP013 4x50s Slika 1.19. Plan instalacije stana

Plan vodova prikazuje polozaj vodova Cilj i zadatak projekta je

1,50 unutar jednog aparata, izmedu dva apa-
8 10 12 rata ili izmedu grupe aparata. Prikljucna • tehnicki: - izvedba,
mjesta, redne stezaljke, razdjelnici, aparati - odrZavanje,
i grupe aparata mogu se pojednostavljeno • ekonomski: troSkovi,
Stika 1.18. Plan kabelske mreZe prikazati. • organizacijski: - nabava materijala,
32 3 V. SRB: Elektritne instalacije i niskonaponske mrcZe
33
 odredivanje tipa presjeka vodova,
kacijska struktura),
proracun otpora uzemljenja, izbor ti-
pa i presjeka voda potrebnog za zasti-
nje), tu od previsokog dodirnog napona i
• reguiacijski: energetska sugiasnost, prenapona.
urbanisticka sugias-
nost, U proracunu nije neophodno naves-
ti sve proraCune veC samo bitne.
gradevinska dozvoia,
vodoprivredna itd.
Predmjer radova izraduje se kao osno-
Projekt moze biti: va na kojoj ce se obaviti ustupanje
radova izvodacu eiektricne mreze iii
• idejni, instaiacije. Stavke predmjera radova
• investicijski, zaokru:leni su dio ei. instaiacije koji se
mo.Ze posebno isporuCiti sa svim po-
• glavni,
trebnim materijalom i montaZnim ra-
• izvedbeni (u gradevinarstvu).
dovima (na primjer, rasvjetno mjesto,
montirani razvodni uredaj itd.). Pro-
Projekt se sastoji od jektant eiektricne instaiacije izracuna-
va vrijednost u dinarima svake stavke
• tekstuainog dijeia koji se opet sastoji
od: predmjera radova. Zbroj umnozaka
vrijednosti pojedinih stavki s njihovim
uvoda (podaci o investitoru i pro-
jektantu), brojem predracunska je vrijednost
projektnog zadatka, eiektricne insta!acije.
regulacijskog dijeia,
Specifikacija materijala je detaljan po-
tehnickog opisa, pis svih materijala (osim aiata) koji su
proracuna, odnosno dokaza pojedi- potrebni da se projektirana instalaci-
nih odiuka projektanta, ja ostvari. Svaki materijai u specifika-
predmjera radova iii troskovnika,
ciji mora bi ti potpuno opisan da se
specifikacije materijaia, bez daljnjih podataka moze obaviti
narudzba materijala. Odredeni mate-
Tehnii'kim opisom opisuje se djeiovanje
rijal navodi se u specifikaciji materi-
eiektricne mreze iii instaiacije i rijecima jala samo u jednoj stavci, bez· obzira
ukazuje na pojedine osobitosti. NaroCita na koiiko se raziicitih mjesta i u koje
paznja pokianja se opisu onih dijeiova. svrhe primjenjuje u elektricnoj insta-
instalacija cije djeiovanje nije moguce po-
iaciji.
tpuno prikazati ·u nacrtima.
• nacrta
ProraCun treba sadr:l.avati harem:
Projekt treba sadrzavati samo ono-
odredivanje snage troSila, liko nacrta koliko je potrebno da izvo-
odredivanje vrsnog opterecenja poje- dac i korisnik mreze i instaiacije mogu
dinih dijeiova ei. instaiacije i cijeie el. bez teskoca izvesti iii odrzavati po-
instaiacije, sirojenje.
34
1.3.1. Elektricni otpor okoline RA
Razjasnjenje pojmova
U n.n. (nisko naponskim) mrezama i
instalacijama pojam ,okoiina" moze se
prakticki poistovjetiti s tlom iii atmos-
ferom.
Zemlja je izraz kojim oznacujemo zem-
iju u prostornom smisiu (npr. spoj sa
zemljom).
1lo je izraz za vrstu tla kao tvar (npr.
humus, iiovaca, pijesak itd.).
Referentna zemlja je podrucje zemijista,
a narocito njegova povrsina, koja je od
uzemijivaca toliko udaijena da uzmedu
ma kojih tocaka toga podrucja ne postoje
potencijaine raziike.
U zemljivaCi su vodijivi predmeti poioze-
ni u zemlju koji su sa zemijom u vodijivoj
vezi (cijev, traka, pioca itd.). Dijeiovi do-
voda uzemljivaCu, koji neizolirani le.Ze u
tiu, smatraju se dijeiovima uzemijivaca.
Zemljovod (dozemni vod) je vod koji
spaja uzemijeni dio postrojenja s uzemiji-
vacem, bez obzira da li je poiozen nad
zemijom iii izoiirano u tlu (sl. 1.20).
Postrojenje za uzemljenje je skup medu-
sobno vodijivo vezanih uzemijivaca s nji-
hovim dozemnim vodovima i sabirnirn
dozemnim vodovima.
Uzemljiti znaci povezati neku tocku
pogonskog strujnog kruga iii vodljivog
dijeia koji ne pripada pogonskom kru-
gu sa zemljom posredstvom uredaja za
uzemijenje.
Specificni otpor tla PE je elektricni ot-
por kocke tla duijine brida 1 m izmedu
dvije suprotne stranice (izraZava se u
Qm 2/m=Qm).
PE =f(vrste tla, viaznosti, temperature).
3*
Otpor rasprostiranja uzemljivaCa RE, je
otpor tia izmedu uzemijivaca i referentne
zemije. RE je prakticki djelatni otpor.
Otpor rasprostiranja moze biti stacio-
narni, udarni i valni. Udarni i valni otpor
interesantni su kod prenaponske zastite.
Zemljovod
PrikljuCnn Snbirni zemljovod
kuliJo
Slika 1.20. Zemljovod i sabirni zemljovod
Otpor uzemljenja je otpor rasprostiranja
uzemljivaca i otpora zemljovoda.
U kupni otpor uzemljenja je otpor uzem-
ljenja koji se moze izmjeriti na jednom
mjestu, uzimajuCi u obzir zajednicko dje-
iovanje svih uzemijenja.
Pogonsko uzemljenje je uzemljenje ak-
tivnih dijeiova i uzemijenje nuivodica.
Neposredno pogonsko uzemljenje osim
otpora uzemijenja ne sadr:li nikakve dru-
ge otpore.
Posredno pogonsko uzemijenje izvede-
no je s dodatim radnim, induktivnim iii
kapacitivnim otporima.
Za!ititno uzemljenje je neposredan spoj
kucista (mase) s uzemijivacima iii uzemlje-
nim dijelovima, da se postigne iskapcanje
prigodom kvara na izolaciji posredstvom
prekostrujnih zastitnih organa.
Izjednai'avanje potencijala (odstranjiva-
nje raziika potencijala) npr. izmedu zastit-
nih vodica, vodljivih cjevovoda i vodljivih
dijeiova gradevine.
35
 Vodovodna mrei!a je (prema DIN-u smanJuJe. U tablici 1-4 date su vrijed- U proracunu za prakticke potrebe kod U tablici 1 -5 nanizane su· vrijednkosti
4046) razgranat skup prete:i'no podzemnih nosti za PE u ovisnosti o vrsti t!a. niskonaponskih mreza i instalacija mogu otpora RE u zavisnosti o vrsti uzemljivaCa
sistema vodova koji cesto sjedinjuje glav- se zanemariti utjecaji induktiviteta i kapa- za PE = 100 Qm.
ne, opskrbne i prikljucne vodove, ukljucu- Tablica 1-4
citeta uzemljivaca (sl. 1.22).
juci vodomjere i glavne slavine a iskljucu- Mjerenje otpora rasprostiranja RE
juci potrosacke prikljucke. Vrijednosti specifiCnog otpora tla PE pri
izmjeniCnim strujama industrijske frekven~je
1' R R, R
., R R,
S obzirom na netocnosti koje se mogu
Potrosacki vodovodni prikljucci su cje- r
vovodi iza vodovodnih brojila iii glavnih
zapora u tlu, gledajuci u smjeru protoka Vrsta tia SpecifiCni otpor
I
I UA
\
RE ,, •• ,, ., ., pojaviti pri izracunavanju otpora raspro-
stiranja, preporucuje se za prakticke svrhe
PE u Qm \ otpor rasprostiranja utvrdivati mjerenjem.
vade. Prema tome prikljuciti na vodovod J, J,
*
.L
u stanu ne znaCi prikljuCiti na vodovod Postoji vise metoda mjerenja tog otpora.
MoCvarno tlo 5 do 40 Slika 1.22 .. Nadomjesna shema uzemljivaCa
radi uzemljenja. Na slici 1.24 prikazana je jednostavna
IlovaCa, glina. crnica 20 do 200 metoda za koju je potreban omometar i
Ukoliko je pozna! otpor rasprostiranja dvije pomocne sonde. Treba obaviti 3
Specificni otpor tla PE Pijesak 200 do 2500 vise uzemljivaca, njihov ukupni otpor iz- mjerenja, kojima se dobivaju rezultati R 1 ,
Sijunak 2000 do 3000 nosit Ce: R 2 i R 3 . Prema tome moZemo pisati:
Geoelektrika je grana tehnike koja se
bavi proucavanjem prirodno iii umjet- Kamen 2000 do 3000 1 R,+Rb=R 1
R• = -1--1--1- + ...
no pobudenih elektrickih · polja u tlu Morska voda 0,3 R,+R,=R 2
da se dobije geoelektricki profil tla, a -+-+-
odatle vrst tla, tj. geoloski presjek. Nas
REl RE2 RE3 Rb+R, =R 3
SpecifiCni otpor tla mijenja se:
zanima prvenstveno geoelektricki profil Na slici 1.23 prikazani su neki cesce Rjesavanjem tih triju jednadzbi i triju
(sl. 1.21). tokom godine (ovisno o hidroloSkoj situaciji),
- ovisno o dubini (vidi sl. 1.21). upotrbljavani uzemljivaCi s naznakom pri- nepoznanica dobivamo iznose otpora ras-
padnih vrijednosti faktora k. prostiranja R,, Rb i R,.
Izracunavanje otpora rasprostiranja RE
/

Prema definiciji, otpor rasprostiranja CIJEV

uzemljivaca je otpor tla izmedu uzemlji- k: 2 ~ 1 -Ln+
vaca i referentne zemlje: /
d
RE=p.·k un
gdje su: PE specificni otpor tla u nm, /
E IRAKA
k faktor ovisan b velicini i obli-
ku uzemljivaca. ~ b...L·In1L
TH d
d· 1 b
-2 >20m >20m

ProraCun otpora rasprostiranja moZe

f..----'---1 N Slika 1.24. Mjerenje otpora rasprostiranja pomoCu
Slika 1.23. Oblici uzemljivaCa i vrijednosti faktora k omometra i dvije pomoCne sonde
posluziti samo kao orijentacijska vrijed-
8-17 masno glina
nost, dok mjerenjem prije pustanja u po- Tablica 1-5
2Dt--~~-!:---:!---L-_l_._.L_ _l___
gcin i. cestim kontrolnim mjerenjem za Otpor rasprostiranja pri specifiCnom otporu zemlje od PE = 100 Qm
7 m vrijeme pogona treba odrediti tocnu vri-
Okomite plaCe
- - Udaljenost jednost. Traka iii u:Ze Stup iii cijev (gornji rub oko
Na slici 1.22 prikazana je nadomjesna Vrsta uzemljivaCa duljina u m duljina u m 1m u zemlji)
Slika 1.21. GeoelektriCki profil tla (Zagreb, Trnsko) veliCine u m
shema uzemljivaca. Na njoj je sa RE ozna-
cen otpor rasprostiranja, sa RL induktivni 10 25 50 100 1 2 3 5 0,5 X 1 1xl
Specificni otpor tla u Qm ovisi prven- otpor medu uzemljivaCima, sa Rc kapaci- Otpor rasprostiranja 20 10 5 3 70 40 30 20 35 25
stveno o vrsti tla, zatim o vlaZnosti i tivni otpor izmedu uzemljivaca i referen-
temperaturi. Sto ie veca vlaznost i tempe- tne zemlje, a sa R otpor veze izmedu Za druge vrijednosti specifiCnih otpora zemlje treba navedene vrijednosti otpora rasprostiranja
ratura, iznos specifiCnog otpora tla se pojedinih uzemljivaca. pomnoZiti sa PEilOO Om.

36 37
 Slike 1.25 i 1.26 prikazuju mjerenje
UI-metodom: sondom c trazimo mjes-
to na potencijalu referentne zemlje. Po-
tencijal referentne zemlje ima podrucje
gdje nakon nekoliko pomicanja sondom
c otklon na voltmetru ostaje isti (sonde
a-b-c treba medusobno razmaknuti
harem za 6 x a).
R,
Slika 1.25. Mjerenje otpora rasprostiranja pomoCu
instrumenta i sondi
Referenlno
zem~o
Slika 1.26. Dijagram napona na uzemljivaCima
BuduCi da je:
1.3.2. Toplinski otpor okoline S
Gubici i temperature pogonskog sredstva
Elektricna pogonska sredstva u pogon-
skom stanju izvori su toplinske energije.
Tako razvijena toplinska energija zagrija-
va pogonsko sredstvo.
Pogonsko sredstvo imat ce prije pusta-
nja u pogon istu temperaturu kao i okoli-
na. Nakon pustanja u pogon pogonskog
.sredstva njegova temperatura.pocinje ras-
ti dok se ne uspostavi toplinska ravnoteza
izmedu proizvedene i okolici predane top-
linske energije.
Pri nazivnoj struji I. nastajat ce u po-
gonskom sredstvu nazivni gubici V, koji
ce u slucaju tzv. ,normalnih toplinskih
uvjeta" povisiti temperatura pogonskog
sredstva nakon dovoljno dugog pogona
za All •.
Promjenom opterecenja pogonskog
sredstva mijenja se struja, a njome uz iste
toplinske uvjete i temperatura pogonskog
sredstva, prema izrazu:
2 dovodi do zakljucka da se dopusteno za-
All V (I )
AIJn = V. = In
gdje su: All - razlika izmedu temperature
pogonskog sredstva i okoli-
ne pri opterecenju strujom
I (nadtemperatura),
All"- nazivna razlika izmedu tem-
perature pogonskog sred-
stva i okoline pri opterece-
nju nazivnom strujom 1n
(nazivna nadtemperatura),
V - gubici u pogonskom sred-
stvu pri struji I u A,
V, - gubici u pogonskom sred-
gdje su: All - razlika temperature po- Toplinski otpor kabela (sl. 1.27):
gonskog sredstva i oko- a e3 d2
e2 -+-In
line u K, s, =-In
2n d 2n
-
d
V - suma svih gubitaka u po- 1 3
gonskom sredstvu u W, gdje su: e2 specificni toplinski . otpor
I: S - suma toplinskih otpora u izolacije u K · mfW,
KfW. e3 - specificni toplinski otpor
vanjskog plasta kabela u
Toplinska energija na svom putu do K·mfW.
trosila treba svladati toplinski otpor trosi-
Ia Sr i toplinski otpor okoline S 0 •
Toplinski otpor pogonskog sredstva
ovisi prvenstveno o obliku, mjerama i
materijalu od kojeg je izradeno troSilo.
Toplinski otpor okoline ovisi o specific-
nom toplinskom otporu medija u kojem
je smjesteno pogonsko sredstvo, o mjera-
ma pogonskog sredstva, temperatun po-
vrsine pogonskog sredstva i okoline, 0
emisijskom faktoru povrsine pogonskog
sredstva i slicno.
Prema tome, promjenom samo jednog
od faktora o kojemu ovisi toplinski otpor
Stika 1.27. Presjek kabela s oznakania promjera
okoline mijenja se intenzitet odvodenja
Toplinski otpor okoline kabela poloze-
topline pogonskog sredstva. Ta Cinjenica nog u zrak (kabel polozen u zraku, na
srednjoj temperaturi okoline +30"C i
grijavanje pogonskog sredstva pri naziv-
normalnog tlaka zraka, sl. 1.28):
nom pogonu moZe odnositi samo na toC-
no odreden toplinski otpor okolone. 1
S u K·mfW
Toplinsjci otpor okoline pri kojem se ' nd (ocko + oc,)
odreduje dopusteno zagrijavanje cesto se
gdje su: d - promjer kabela u m,
u praksi pojednostavnjeno naziva: nor-
malni toplinski uvjeti. a,;- faktor konvekcije uW/K:m2 ,
a, - faktor radijacije u W /K· m 2
Primjeri izracunavanja toplinskog otpora s,
Km
Kabel je pogonsko sredstvo sto ce nam w
posluziti kao primjer s kojim cemo ilustri-
rati izracunavanje toplinskog otpora. Tok
toplinske energije koji kod kabela treba 0,02
odvoditi nastaje uglavnom u vodicu.
0_04
d-kabela u m

zbog velikog unutrasnjeg otpora voltmet-

stvu pri struji I. u A. Toplinski tok treba da svlada:
~ ------008
S, - toplinski otpor kabela,
ra (J,m je struja kroz voltmetar), moze se Odvodenje topline s pogonskog sred- 10 ----------Q016
pisati: S, - toplinski otpor zraka, ako je ka-
stva vrsi se po zakonitosti koja je slicna
R _ Uac
Ohmovu zakonu:
bel polozen u zraku, •••
E- I . S, toplinski otpor tla, ako je kabel Slika 1.28. Toplinski otpor okoline kabela polo:le-
polozen u zemlju. nog u zraku u ovisnosti o promjeru kabela

38 39
 Ovi faktori odredeni su slijedeCim izra- Analizirajuci iznesene primjere lako ce- 1.3.3. Prostorije, pogonska mjesta i po- elektricne instalacije u uskim prola-
zima: mo zakljuCiti da je vrlo slozen odgovor na strojenja osobite vrste zima,
pitanje: Da li se npr. kabel polozen u tlo strujni krugovi niskog napona u ener-
=(0,185 0342 •j.J8,)·10_, maze vise opteretiti nego kabel polozen u U zatvorenim prostorijama i na otvore-
aka d +, '1/a zraku? nom mogu vladati razlicite prilike u tem- getskim postrojenjima s nazivnim na-
peraturi, vlaZnosti, zapaljivosti, oneCiSCe- ponima iznad 1 k V.
u W/K·m 2 ,
nju prasinom iii tekucinama te moguc-
0
4 ( T,. )4] nosti mehanickih ostecenja. Pored toga, Prostorije, pogonska mjesta i postroje-
nja osobite vrste obraduju se u JUS stan-
a,=e 0 ·5,75·10 -•[( T ) - 1
.JB, ponekad je zbog specificnih pogonskih

...
100 100 s, dardima u grupi N.B2. - elektricne insta-
uvjeta potrebno ostvariti narocite mjere
K om
zastite i izvedbu instalacije. lacije niskog napona.
u W/K·m 2 •
Vidimo da uvjeti okoline i specificnosti
100~~
gdje su: .J8,- razlika izmedu temperatu- Prostorije s kadom i tu§em (prema JUS
re povrsine kabela i tem- pogona u velikoj mjeri mogu utjecati na N.B2. 771)
perature okoline u K, 150~h-dubina raspoloZivosti pogonskih sredstava i na ·
\fi~ ukaDOnja u
70 em opasnost za !jude, zivotinje i materijalna Prostorije s kadom iii tusem klasificira-
temperatura povrsine ka- dobra. Zbog toga nacionalni i intemacio- ne su u cetiri prostora (Prostori: 0, 1, 2, 3)
i
bela u K, II nalni standardi odreduju prostorije, pogon- prema slici 1.31. ·
20 d(cml I ska mjesta i postrojenja osobi-
T,. - temperatura okoline u K,
Slika 1.30. Toplinski otpor okoline kabela ukopa- Il te vrste i propisuju naCine iz- . I .
e0 .,.. emisijski faktor povrsine
kabela.
nog u zemlju u ovisnosti o promjeru kabela vodenja elektricne instalacije.
Tako npr. VDE 0100 gru-
~
~
I l I
21IProstor 3
1---<
pa 700 odreduje 25 razlicitih Q
Toplinski otpor okoline tla kabela po- Specificni toplinski otpor materijala I
Q
Prost.2l Prosier 3_. Prost.
lozenog u zemlju:
prostorija, pogonskih mjesta ~ ~ I
Specificni toplinski otpor materijala jest i postrojenja osobite vrste. ~ 0.6 m I 2,40m ! ~ j 2,40m l
e d4h u K·mjW
S,= n In
2
utjecaj vrste materijala na toplinski otpor.
Narocito znacenje ima specificni toplinski 1
Neka najvaznija su: ) i \~I I I
otpor tla zbog utjecaja na toplinski otpor I ~---- '..:': /
gdje je: e specificni toplinski otpor tla u okoline pri polaganju kabela u zemlju. ! vlaZne i mokre prostorije,
K·m/W II prostorije s kadom i tu-
N a slici 1.29 prikazan je teoretski izgled Iznosi specificnog toplinskog otpora tla Sem,
izotermi, a sl. 1.30 prikazuje iznose toplin-
skog otpora okoline kabela ukopanog u
zemlju u zavisnosti od promjera kabela d Vrsta tla K·cmjW I
!
bazeni za plivanje,
prostorije za elektricne
Prost. 2 Prost or 3
0,6 m 2,40 m
Prost. 0
Prost. 1
Prost.2 Prostor 3
2,4fi m
-i
!
i dubine ukapanja kabela h, uz pretpos- saune, _.-/
J ''--~1)
tavku da je 8= 100 K · cmjW. Sljaka, suha 500
elektricne instalacije na
Pijesak, suhi 310 gradiliStima,
Pijesak, vlazni 55
elektricne instalacije u po-
Zemlja, suha 95 ljoprivredi i hortikulturi,
Prostor 0
Zemlja, vlazna 40 prostori ugro:Zeni opas- Prostor 0
<!¢-
Kamen 35 noSCu od poZara, t?6'"' )
q.,.
I " I \
)
"' I
_"
Prost.1
Vapnenac 60 jahte, Camci, prostori za
kampiranje, Prostor 2 Prostor 2
I
<:<o __....,.
_../
Analizirajuci gornje iznose !ako cemo
kola za stanovanje, letje- "I "'•.,
/
I
zakljuciti da ce vrsta tla biti vrlo znacajan
lice, kola za izlaganje, Prostor 3
/
Prnstar 3 " /
Cinilac pri izraCunavanju moguCnosti op~ prostori za poduku i ek-
Slika 1.29. Izoterme kabela poloZenog u zemlju terecenja kabela. sperimente, Slika 1.31. Granice prostora

40 41
 Standardom su odredeni zahtjevi na metalne kade (tus-kade), vodljivi od-
zastitu od elektricnog udara i defini- vodni element na kadi i metalna vodo-
rani zahtjevi na izbor i postavljanje vodna cijev medusobno spoje uzemlje-
opreme u pojedinim prostorima. U pro- nim vodicem za izjednacavanje potenci-
storima 1, 2 i 3 mora se izvrSiti do- jala presjeka 4 mm 2 Cu min. Zahtjevi za
punkso izjednacavanje potencijala (vidi izbor i postavljanje opreme dimi su u
3.4.6 str. 134). Ono se provodi da -se tablici 1-6.
Tablica 1-6
OpCi zahtjevi za izbor i postavljanje opreme
Minimalni stupanj zaStite opreme prema JUS N.A5.070
Oprema i troSila
Prostor 0 : IP X7 Prostor 2 : IP X4
Prostor 1 : IP XS Prostor 3 : IP Xi
Vodovi i kabeli Nisu dozvoljeni vodovi i kabeli s metalnim plaStem.
Nije dozvoljeno polaganje vodova- i k3.bela u instalacijke cijevi od
vodljivog materijala.
U prostorima 0, 1, 2 dozvoljeno je polaganje samo vodova i kabela koji
su neophodni za napajanje troSila u ovim prostorima.
Instalacijski vodovi i kabeli ·polaZu se pod Zbuku do dubine 5 em,
kabeli se postavljaju na zid.
Razvodpe kutije Nije dozvoljeno postavljanje razvodnih kutija u prostorima 0, 1, 2.
Sklopni aparati i U prostorima 0, 1 i 2 nije dozvoljeno instaliranje sklopnih ~parata i
prikljuCni pribor prikljuCnica osim poteznih sklopki van dohvata ruke u prostonma 1, 2.
U prostoru 3 dozvoljeno je instaliranje prikljuCnica uz uvjet:
prikljuCnica se napaja preko sigurnosnog transformatora za elek~
triCno odvajanje,
prikljuCnica se napaja sigumosno malim naponom,
prikljuCnica s poklopcem zaStiCena je strujnom zaStitnom sklopkom
]~,.= 30rnA,
primjenjena je zaStita koja osigurava iskljuCenje unutar 100 ms za
sve Ry<4kQ.
Ostala elektriCna U prostoru 0 dozvoljava se upotreba opreme ako je primijenjena
oprema i troSila zaStitna mjera sigurnosno mali napon (vidi 3.3.1) U < 12 V, tako da je
sigurnosni izvor napajanja izvan prostora 0.
U prostoru 1 dozvoljava se instaliranje grijaCa vode.
U prostoru 2 dozvoljava se instaliranje grijaCa vode i svjetiljki
klase II.
42
Elektricne instalacije u hortikulturi i po-
ljoprivredi (prema JUS N.B2. 775)
Zbog specificnih karakteristika prosto-
ra i izrazite osjetljivosti zivotinja na elek-
tricni udar standardom su odredeni do-
datni zahtjevi na izvodenje elektricne in-
stalacije. Trajno dozvoljena vrijednost na-
pona dodira je U L = 25 V izmjenicne
struje iii 60 V istosmjerne struje.
. 0 ovoj Cinjenici valja voditi racuna
prilikom dimenzioniranja zastite od indi-
rektnog dodira automatskim iskljucenjem
napajanja (vidi 3.4.6).
Bazeni za plivanje (prema JUS N.B2. 772)
Pros tor bazena i okolni prostor, gdje je
rizik od elektricnog udara povecan sma-
njenjem otpora ljudskog tijela i dodira
tijela s potencijaJom zemlje, podijeljen je u
tri prostora: 0, 1 i 2.
Stanardom je odreden nacin izvodenja
elektricne instalacije i opreme u pojedi-
nim prostorima.
Prostorije za elektricne saune (prema JUS
N.B2. 773)
Prostor saune podijeljen je u cetiri dije-
la. Standardom je definirana oprema za
pojedini prostor s obzirom na otpornost
materijala na toplinu.
1.3.4. Prostori ugrozeni eksplozivnim
smjesama
Pojam zapaljive i eksplozivne smjese
Eksplozivne smjese stvaraju zapaljivi
plinovi i pare zapaljivih tekucina pomije-
Sane sa zrakom. Smjese su zapaljive samo
izmedu donje i gornje granice eksploziv-
nosti, tj. izmedu odredene najmanje i naj-
vece koliCine zapaljive tvari u zraku. Naj-
eksplozivnija smjesa je u blizini stehio-
metrijske smjese. U stehiometrijskoj smje-
si ima upravo toliko zapaljive tvari i zra-
ka koliko je potrebno da nastupi potpuno
izgaranje bez suviska plina odnosno kisi-
ka iz zraka.
Pored koliCine zapaljive tvari u zraku
eksploziju uvjetuju i: tlak, temperatura
smjese i uzrocnika paljenja te energije
uzrocnika paljenja (koja osigurava po-
trebnu temperaturu).
Sitna prasina krutih gorivih tvari koja
lebdi u zraku moze s njim takoder tvoriti
eksplozivnu smjesu. U normalnim radnim
prostorima rijetko nastaje tolika koliCina
uzvitlane prasine da se · dosegne donja
granica eksplozivnosti. Do eksplozije uz-
vitlane prasine (npr. u rudnicima) moze
doCi ako neka druga eksplozija (metana)
uzvitla natalozenu prasinu i tako stvore-
nu smjesu zapali svojim plamenom.
Protueksplozijska zastita elektricnog
uredaja izvedena za opasniju grupu iii
visu temperaturnu klasu ukljucuje i zasti-
tu za manje opasne grupe odnosno nize
temperaturne klase.
vrste protueksp1ozijske zastite
Neprodorni oklop - simbol Exd (JUS
N.S8. 101)
Dijelovi elektricnog uredaja koji bi
mogli prouzrokovati paljenje eksplozivnih
smjesa zatvoreni su u oklopu kuCista. U
slucaju eksplozije u kuCistu ono mora iz-
drzati pritisak eksplozije, a da se ne osteti.
Mora imati i pravilno dimenzionirane ras-
pore na kucistu da se sprijeci probojno
paJjenje okolne eksplozivne atmosfere. Za
sve su raspore propisima i standardima
utvrdene njihove maksimalne dopustene
Sirine uz minimalno dopuStene duZine.
Povecana sigurnost - simbol Exe (JUS
N.S8. 201)
Vrsta zastite povecana sigurnost pri-
mJenjuje se ako elektricni uredaj u nor-
malnom pogonu ne stvara elektricne iskre
i lukove te ako se ne ugrijava iznad do-
pustene temperature. Poduzimaju se po-
sebne konstrukcijske mjere, koje otklanja-
ju nastajanje iskri i lukova iii opasnih
temperatura na dijelovima uredaja na ko-
jima se u normalnom pogonu te pojave
ne javljaju.
43
 Samosigurnost - simbol Exi, Ex[ia] i u izolacijsko ulje tako da eksplozivna Zone opanosti temperatura zapaljivih tekucina i tem-
Ex[ib] (JUS N.S8. 301) smjesa iznad ulja ne maze biti zapaljena
peratura okoline u usporedbi s tempe-
Elektricni strujni krugovi nacinjeni su ta- lukom, iskrama iii zagrijanim plinovima N adzemna industrija - podrucje upotre- raturom zapaljivosti tekuCine,
ko da iskra, koja bi mogla nasta ti kad se nastalim u ulj u. be II
uredaj upotebljava po propisima, nema do- specificna masa zapaljivih plinova i
voljnu energiju da zapali eksplozivnu smjesu. N adtlak - simbol Exp (JUS N.S8. 601) Zona opasnosti 0: para, u odnosu na zrak i tlak pod
Prostor u kojem je ucestalost i tra- kojim se nalaze zapaljivi plinovi i te-
Punjenje cvrstim materijalima - simbol KuCista s dijelovima elektricnog ureda- kuCine u posudama, strojevima i ure-
ja, koji bi mogli zapaliti eksplozivne smje- janje eksplozivne smjese zapalji-
Exm (JUS N.S8. 401) dajima,
se ispunjena su negorivim plinovima iii vog plina iii pare sa zrakom vrlo
Kod ove vrste zastite dijelovi elektric- veliki.
' nog uredaja, koji bi mogli zapaliti eksplo- zrakom tako da u kucistu ne moze doCi nacin provjetravanja prostorija i od-
zivnu smjesu, zalijevaju se polimerizacij- stranjivanja eksplozivnih smjesa,
eksplozivna smjesa. Zona opasnosti 1:
skim izolacijskim smolama, npr. epoksid- mogucnost prirodnog ventiliranja kod
nim smolama. Izolacijske smole uliju se u Punjenje pijeskom - simbol Exq (JUS Prostor u kojem je pojava eksplo- plinova i para tezih od zraka veca je
tekucem stanju, a nakon polimerizacije N.S8. 701) zivne smjese zapaljivog plina ili opasnost u donjem dijelu prostorije, a
otvrdnu i tako u cijelosti obloze i oklope pafe sa zrakom moguCa pri nor- kod ovih laksih od zraka u gornjem
elektricni uredaj ili njegovu komponentu, Dijelovi elektricnog uredaja koji bi mogli malnom radu, odnosno njeno pri- dijelu prostorije.
te onemoguce dodir uredaja s eksploziv- zapaliti eksplozivne smjese oblo2eni su sustvo je predvideno tehnoloslcim
nom atmosferom. · kvarcnim iii ekvivalentnim sipkim materija- procesom. Podzemni rudnici - podrucje upotrebe I
lom da bi se sprijeCilo paljenje eksplozivne
Uranjanje u tekuCine - simbol Exo atmosfere lukom iii termiclcim efektima. Zona opasnosti 2: Podzemni rudnici se klasificiraju na
(JUS N.S8. 501) metanske i nemetanske, ovisno o volu-
Elektricni uredaji, koji bi mogli izazvati Prostor u kojem je ucestalost poja- menskoj koncentraciji metana. Prostori
Narocita vrsta zaiitite - simbol Exs
paljenje eksplozivnih smjesa, uronjeni su ve i trajanje eksplozivne smjese za- metanskih rudnika se dijele prema kon-
Odobrava ih S-komisija. paljivog plina ili pare sa zrakom centraciji metana na:
OznaCavanje protueksplozijske zaStite el. uredaja vrlo mala, a koja nije predvidena
pri normalnom radu u tehnolos- Stupanj I
OpCa ozn<lka Ex kom procesu - Stupanj II
Oznaka vrste zaStite: neprodorni oklop d
uranjanje u tekuCine 0 Zona opasnosti 11: Za prostore stupnja II upotreba pro-
nadtlak p tueksplozijski zasticenih uredaja je oba-
punjenje Cvrstim materijalima m Uzvitlana prasina je cesto prisutna,
vezna.
punjenje pijeskom q tj. dodir uzvitlane prasine s el. ure-
poveCana sigurnost e dajima je trajan iii du2e prisutan;
samosigurnost i (kategorije ia, ib)
naroCita vrsta zaStite s
1.3.5. Klimatska naprezanja pogonskih
Zona opasnosti 12: sredstava
PodruCje upotrebe el. uredaja: rudnici I
ostala mjesta upotrebe II Koncen tracij a uzvitlane prasine je
Klimatskim naprezanjima pogonskih
ispod donje granice eksplozivnosti
Eksplozivne grupe plinova: MESR 0,9 mm i MIS 0.8 A sredstava ~matraju se:
0,5 ... 0,9 mm i MIS 0,45 ... 0,8
iH se praSina nalazi u nataloZenorn
MESR B
MESR 0,5 mm i MIS 0,45 c obliku tj. dodir uzvitlane prasine i temperatura okoline i njena kolebanja,
Temperdturne klase: c el. uredaja je manji. gibanje zraka (vjetar),
450' T1
300' c T2
dopuStena 200' c T3 Zona opasnosti odreduje se prema mo- sunCane zrake,
temperatura 135' c T4 gucnosti nastajanja eksplozivnih smjesa. tlak zraka,
uredenja 100' c T5 Odredivanje zone opasnosti vrSi se prema
85° c T6 bitnim karakteristikama pogona i zapalji- vla:lnost zraka,
Napomena: Za za.Stitu ,neprodorni oklop" plino- ve smjese kao Sto su: oborine u obliku rose, ovla2enja, mag-
Prirojeri -oznaCavanja: vi i pare grupiraju se prema njihovome maksimalnom vrsta pogona, le, kiSe, snijega, leda i inja.
eksperimentalnom sigurnosnom raspru (MESR).
- zaStita ,neprodorni oklop" za rudnike - Exd I,
Za zaStitu ,samosigurnosti" plinovi i pare se raz-
velicina i oblik prostorije, Elekticka pogonska sredstva moraju is-
- zaStita ,neprodorni oklop" za rudnike i ostale vrstavaju u skladu s odnosom njihove minimalne vrsta i koliCina zapaljivih plinova i pravno funkcionirati unatoc klimatslcim na-
prostore s eksplozivnom grupom B i temperaturnom struje paljenja (MSP) prema minimalnoj struji palje- tekuCina koje mogu ugrozavati pojedi-
nja laboratorijsog metana.
prezanjima koja vladaju na mjestu uskladis-
klasom T3 - Exdl, Exdii BT3, na mjesta, tenja, transporta i na n1jestu ugradnje.
44
45
 Normalnim klimatskim prilikama smat- Na slikama 1.32 i 1.33 prikazana su
·-=:~·3·~ ~.S
raju se vrijednosti navedene u tablici 1-7
(klima N).
godisnja kolebanja temperature 1 m pod
zemljom i ista kolebanja u pojedinim mje- ·rs .tJ~ ·s
..:d~~.:~
I I I I I I
""" "' "' "' " " " " " "
Kao primjere klimatskog utjecaja na- secima u ovisnosti o dubini. Slikama je s
vodimao utjecaj vlage i temperature oko- obzirom na temperaturna kolebanja lije-
po ilustrirana klimatska ovisnost mogu-
line. Iskustvo je pokazalo da pogonska
ceg opterecenja pogonskog sredstva kao i •• ..... :a'
~ ~
0

sredstva, naroCito ona s elektromehaniC- I I I I. I I I I I

" " " " ""
kim komutacijskim elementima (npr. prednost koja se postize iskopom dubljeg :E'
0.
74
.<;
"' " " "
sklopke, telefonske centrale itd.) najpouz- kabelskog rova.
danije rade unutar nekih granica vlaznos-
ti zraka. Pod vlagom podrazumijeva se .5•
vt;~ "'
0
ro
c ·~· .... ~ »I I I I I I I I
kolicina vode u obliku pare u zraku. Po- '"'
0.
::::;>.
0.
"' "' "' " "' " "' " "'
stoje pojmovi apsolutne i relativne vlaz- 5
101"
~
h
nosti. Apsolutna vlaznost je koliCina vode
u plinovitu stanju u 1 kg iii 1 m 3 zraka. 1 :0 ih ~Srednjo vr~edrosl IOgmL

Relativna vlaznost (RH) pokazuje %

J ~ f5' ~ 0

od najviseg moguceg saddaja vode u ob- h ~ "

:J·-·a- " "' I
" " "' I I I I I I
"' I I
" " "'
5 ~
"
liku pare na odredenoj temperaturi.
Preporucuje se da se vlaga u prostorija-
I'-'
r-: rJ
ma s elektromehanickim komutacijskim
l an Febr. Mart A.pr1\ Moj
'".
- - - Mjeseci
~~ lull Aug. Sep t. 0kI• ~ov. Oec. -
~
elementima i elektrotehnickim uredajima
odrZava u granicama:
Slika 1.32. Prikaz kolebanja temperature na dubini
1 m ispod povrSine zemlje (Srednja Evropa)
.,.
0
"' "' I
"' I I
" " I /;>, I I
" " I
" " I·

• apsolutne vlaznosti 9 do 11 g(m 3 ---Temp. povrSine zemlje

• relativne vlaznosti 45 do 75%. -l 0 5 10 IS
e. '§c ro
..l<:
~() 0 0
ggg ggg o-o-o-
0 000 ~
M
~
M
~
M ~~~
~
M
~
M
~
M
~
M
~
M
~
M

Utjecaj temperature okoline i najviseg

0,3
t
" 4"-1111 XI lV X V IX 'II VII VII
If
J4·t4 ~ ~"?
0
o-o-o- o-o-a- o-o-o-
"
ro_..Nro;;i:::: 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00 00
Qfi :;! > •
dopustenog zagrijavanja na mogucnost
E
'\. '1-. 7 'I
~ 0.9
opterecenja pogonskog sredstva maze se \. 7
~ l. 1 1( I
priblizno prikazati izrazom (vidi 1.3.2): ~ l, 5 l 0
...; ~ .·~
~\ 1\ fT'{ ~·aS' ~ .,. .,.
~~~ s: s: s: 000
.,.M_ 0 0 0 0 0 0

J
8 CJ> M N M N
IIIIIIIVXIIV VJXIVIIXIXVIII
o) Pod lrovom ::EeB~
1=1 LJS A 0.
n Ll8n

kifs::'pzt- ,-:J(q~
- - - Temp. povrSine lemlj!:'

gdje su Ll8 - razlika izmedu temperature

okoline i temperature po-
gonskog sredstva,
~ :ij
!i ":1 ="=
zI
I "'•• "'U
"
N
"go .,. .,.
0

+ + +
0 ~
M
0
.,.MM
+ + +
0 0 0
7
+ + +
~
M
~
M
~
~

+ + +
.,..,.
~o ~
~

+ + +
.,. .,.
~ 0 ~
~.,.

+ + +
~
.,.
0

Ll8" - razlika izmedu temperature

{l I II )JJII XIlV XV IX 'llllXIIVI •"
0
b) Pod astaltom
pogonskog sredstva i tem- 1!
perature okoline pri naziv-
nom optereCenju,
Slika 1.33. Prikaz kolebanja: temperature pod zem-
ljom na razliCitim dubinama u toku godine (Srednja
Evropa): sa rimskim brojevima oznaCene su krivulje
0
0.
E .Eu
E'
~
N
I
~
N
I
~

I
~
~.,.-
I
0

I
0

I
M

+ + +
M M s:~
I I
~

+
s:I ~

I
~

+
~
~

I
.,.I
00
- I

I - struja u A pri Ll8, pojedinih mjescci "'

In - nazivna struja u A.
Iz gornjeg izraza je vidljivo da cemo
pogonsko sredstvo moci to vise opteretiti
Pored prednosti koje postizemo sa sto
stalnijom i niZom temperaturom okoline,
npr. dubljim ukapanjem kabela, izborom <--
-::o ::: --- -" ::: ------
-:::; -:::; -- - -- -:::;

"':;• .
1
sto je veca mogucnost povecanja tempe- pogonskog sredstva s izolacijom izrade- ~

raturne razlike izmedu temperature po- nom od odgovarajuceg materijala, moze-

S·E
gonskog stanja pogonskog sredstva i tem-
perature okoline.
mo postici da pogonska temperatura po-
gonskog sredstva bude visa.
g-·~ z
"'"
:I:
f-< ,:; "'
:I:
f-<
"'f-<"
46
47
Podjela svijeta na klimatske zone Postoje izvedbe elektricnih uredaja gra- Tablica 1-8 Izbor elektricne opreme u ovisnosti o
denih za nekoliko klimatskih podrucja Gradevinske klimatske zone u SFRJ vanjskim utjecajima
Na slici 1.34 prikazana je podjela svije- (npr. oprema broda): Srednja vrijednost
ta u klimatske zone, uobicajena u tehnic- Zona najviSih godiSnjih JUS N.B2.751/1985 odreduje opce za-
koj regulativi mnogih zemalja. Znacenje THA = TH + TA, za svaku tropsku klimu temperatura htjeve za izborom i postavljanjem opre-
oznaka (prema latinskom): TF = TH+TA+N +F, za svaku klimu me u ovisnosti o vanjskim utjecajima.
Zona I + 12 0C odn. 285 K Standardima su tocno propisane karak-
N (normalis) normalna teristike opreme i ispitivanja za pojedini
Kategorije klimatske zastite:
Zona II + 18 oc odn. 291 K
F (frigidus) hladna Zona III + 24 oc odn. 297 K utjecaj.
T (tropicus) vruca I za vanjske prostore
A (asidus) suha II za vanjske natkrivene prostore A - utjecaj okoline:
Posebna klimatska naprezanja
H (humidus) vla2na III za unutrasnje prostorije.
AA temperatura okoline
Posebnim klimatskim naprezanjima AC nadmorska visina ·
Iz tih oznaka izvode se ove klimat- smatraju se zagadenja atmosfere prasi-
ske zastite elektricnih uredaja za vaznije AD prisustvo vade
Podjela Jugoslavije na gradevinske klimat- nom, dimom, agresivnim plinovima i
klime (vidi tab. 1-7): parama. AE prisustvo stranih cvrstih tijela
ske zone
AF prisustvo korozivnih i prlja-
N normalna, umjerena Do zagadenosti atmosfere dolazi ako se jucih materija
Pravilnikom o tehnickim uvjetima za
F hladna toplinsku zastitu zgrada (SI. list 35/70) atmosferi dodaje neka tvar iii energija AG mehanicka naprezanja, udari
TH tropska vlazna odredene su gradevinske klimatske zone u (npr. prasina, toplina, zvuk, radioaktiv-
nost itd.) brite nego sto to ona moze AH mehanicka naprezanja, vibra-
TA tropska suha Jugoslaviji (vidi tab. 1-8). cije
apsorbirati.
AK prisustvo flore ijili gljivica
Pravilnik o tehnickim mjerama i uvjeti- AL prisustvo faune
ma za provjetravanje u stambenim zgra-
dama (SI. list 35/70) odreduje gdje se smi- AM elektromagnetski, elektrosta-
ticki utjecaji iii utjecaji ioni-
ju graditi stambene zgrade s obzirom na zacije
stetne koncentracije nekih materijala.
AN ~ sunCevo zraCenje
Navode se dopustene koncentracije
(najvece trenutne i prosjecne dnevne) za
105 materijala. B upotreba:
BA osposobljenost osoba
Na primjer, cad:
BB elektricni otpor ljudskog tijela
najveCa trenutna koncentracija BC dodir osoba s potencijalom
0,15 mg/m 3, zemlje
najveCa prosjeCna dnevna kon- BD mogucnost evakuacije u slu·
centracija 0,05 mgfm 3 pri 0 "C i Caju opasnosti
tlaku od 10 5 Pa.
BE priroda materijala koji se ob-
raduje iii uskladistava
Kao posebno znacajan podatak za iz-
bor materijala za konstrukciju pogon-
skog sredstva istice se sadrzaj soli u at- C - konstrukcija zgrade:
mosferi.
mmm Hlodno klima c:::J Suho vruCa klima -Visine i1nod 'Z200m CA sastav materijala
- Ekslremno hladno ~ Vloino vruCo kUma [ 3 ZraCenje iznad normolne vrijednosti Djelovanje biljnih i zivotinjskih organi- CB struktura zgrade
klima ~ Promj!.'nljiva klima zama na pogonska sredstva moze u odre-
~ Umjereno klima denom slucaju biti presudno za sigurnost Stupanj utjecaja oznacava se brojem uz
Stika 1.34. Prikaz klimatskih zona na zemljinoj kugli pogona. oznaku utjecaja.

48 4 V. SRB: Elektril':ne instalacije i niskonaponske mreZe

49
1.3.6. Izolatori i izolacije
Puzne staze i puzne struje
Puzna struja je struja izmedu dviju to-
caka koje su medusobno pod naponom
na povrsini jednog izolatora, a nastaje
zbog vodljivih necistoca.
Puzna staza je najkraCa staza duZ gor-
nje povrsine izolacijskog materijala izme-
du dviju referentnih tocaka, na kojoj ma-
vlaga, prasma, prljavStina, starenje, ag- barem 1 000 Q /V u suhim prostorijama Na slikama 1.36 i 1.37 prikazana je
resivne atmosfere, podloznost mehanic- odnosno 500 n;v u vlaznim i mokrim ovisnost izolacijskog otpora o vlaznosti i
kom oStenCenju, oCekivani prenaponi i prostorijama i kod postrojenja na otvo- trajanju vlaznosti. ·
dr.) podijeljena u pet. izolacijskih sku- renom.
pina (prema VDE 0110/1972 i VDE
OllOb/1979). Vidi tablieu 1-9. 1011,---,---,---
Tablica 1-9
Za svaku izolacijsku skupinu, ovisno o SI.
nazivnom naponu, odredene su vrijednos- Podjele pogonskih sredstava prema moguCnosti
umanjene izolacijske sposobnosti zbog praSine,
ti za puzne i zraCne staze kao i za montaZ-
ne razmake.
Kod odredivanja puznih staza treba Umanjena
prljavStine itd.

Opasnosti ad
I 10"

Izola-
ze nastati prijelaz struje duz gornje po- uzeti u obzir i otpornost na puzne struje izolacijska Zahtjevi greSaka na
vrsine, iii 'preko sljubnica umetnutog izo- upotrebljenog izolacijskog·materijala kao
ciJska
sku-
sposobnost prema izolaciji pri !
zbog vanjskih prenaponu pojavi krat-
lacijskog tijela (sl. 1.35). i formu izolatora. pin a
utjecaja kog spoja
ZraCna staza je najkraCa staza u zra- Otpornost materijala na puzne stru-
ku, mjerena kao razmak duz pravca iz- je prema VDE 0303/1976 odreduju se Ao ograniCena vrlo mala ograniCena
medu dviju referentnih tocaka, na kojoj ispitnim metodama KA, KB iii KC. lOB '----'---'--__j
moze doCi do prijelaza struje (preskoka) Kod KC ispitne metode na elektrode A ograniCena mala ograniCena
ispitnog uredaja kapanjem kapljica od- V!oZnost-
sl. 1.35.
redene otopine odreduje se nakon koli- B srednje srednje srednje Slika 1.36. Izolacijski otpor kao funkcija vlaZnosti
M ontazni razmak je najkraca udalje- ko kapljica (~ 100) kod razlicitih napo- razliCitih izolacijskih materijala
nost izmedu dviju referentnih tocaka, od na (U ~ 600 V) nastaje puzna staza. Iz c velike velike velike
kojih se najmanje jedna zbog neizbjeznih dobivene funcije N = f(U) odreduje se 1011',---,---,----,
Q
netocnosti pri ugradnji iii prikljucku u napon U za 50 kapi, koji predstavlja D vrlo velike velike velike
svom polozaju ne moze tako jednoznacaj- KC stupanj (IEC = Compatativ Trac-
no odrediti (sl. 1.35). king Index, CTI) npr. poliamid, ultra- Napomena: Prema VDE 0110/72. i VDE OllOb/79.
Pojam montaZni razmak omoguCuje da mid B3WG5, KC = 550.
uzmemo u obzir ugradbene i prikljucne
tolerancije, te neravnost stijene na- koju se
Prerna tome, pri nazivnom naponu
380/220 V mora izolacijski otpor iznositi
aparat montira. najmanje:
Puzne staze, zraCne staze i montaZni • medu fazama 380 kQ
razmaci nastaju izmedu:
• izmedu faze, prema
I. dijelova koji stoje jedan prema drug om nulv?_diCu ili prema
pod naponom; zeml]l . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 220 kQ
2. dijelova koji su pod naponom i dijelo- • neutralni vodiC, od-
va koji su povezani sa zaStitnim vodi- ISSSl Melolni dijelovi pod naponom vojen kod razdjel-
Cem ili zemljorn; E22Z'J Melalni dijelovi izloZeni dodiru ili uzemljeni nika prema zemlji ..... 220 kQ
Vrijeme-
3. dijelova koji su pod naponom i takvih ~ lzolacijski dijelavi •
Slika 1.37. Izolacijski otpor kao funkcija vrem~na
mj 0 sta iii metalnih dijelov.a ciji dodir Slika 1.35. ZraCna staza {LS), puzna staza (KS), Struja greske kod nazivnog napona i razliCitih izolacijskih materijala pri ispitivanju u
maZe biti opasan; montaZni razmak (M) ispravne izolacije ne smije biti veCa od toplo-vla:lnoj atmosferi
1 rnA u suhim prostorijama odnosno
4. dijelova koji su pod naponom, i pn- 2 rnA u vlaZnim i mokrim prostorijama i
cvrsne povrsine (stijene iii slicno) .. Izolacijski otpor u ovisnosti o vlazi kod postrojenja na otvorenom. Izolacijsld otpor u ovisnosti o temperaturi

Elektricna pogonska sredstva su pre- U niskonaponskim postrojenjima izo- Izolacijski materijal izvrgnut trajnom Odredeni, odnosno zadovoljavajuCi izo-
rna zahtjevima koji se postavljaju pred lacijski otpor mjeren izmedu dva pre- utjecaju vlage izgubit ce svoja prvotna lacijski otpor pogonskih sredstava, vre-
njih (nacin upotrebe, utjecaji okoline: kostrujna zaStitna organa mora iznositi izolacijska svojstva. menski je ograniCen i ovisi o temperaturi

50
4* 51
na kojoj se nalazi izolacija Vijek trajanja Pojam toplinskih klasa izolacijskih ma- Grafickim prikazivanjem ovisnosti vije- Prema IEC publikaciji 216-1 (1974, 2.
izolacije (primjer na sl. 1.38) moze se pre- terijala proizasao je iz ispitivanja vijeka ka trajanja kao funkcije temperature mo- izdanje) ,Smjernice za odredivanje tempe-
rna Montsingeru izraziti sa: trajanja, tj. starenja materijala. Iz analiza ze se za svaki materijal dobiti krivulja, raturne izdrzljivosti elektricnih izolacij-
t = C<·to-PT toplinskog starenja organskih materijala koja omogucuje odredivanje vijeka traja- skih materijala":
gdje su " i f3 konstante izolacije odredene proizlazi da je starenje nepovratan fizikal- nja za svaku temperaturu. Temperaturni indeks (engl. TI, odnosno
empirijski, a T apsolutna temperatura. no-kemijski proces. Za prakticke potrebe pokazalo se veoma franc. IT) je broj Cija vrijednost odgovara
korisnim grupirati materijale slicnog vije- temperaturi u °C, oCitanoj na pravcu vije-
350
ka trajanja u odgovarajuce skupine. Tako ka trajanja za zeljeni vijek trajanja. Po
'C su npr. prema standardima JUS svi izola- pravilu se za vijek trajanja navodi 20 000
300 cijski materijali razdijeljeni u sedam top- sati i zapisuje na slijedeci nacin (za tempe-
1 linskih klasa. (Vidi tablicu 1-10). raturu 132 'C - vidi sliku 1.39):
~
0
150 H Stupnjevanje medu pojedinim toplin- TI/132.
~ skim klasama iznosi 10 do 25 K u ras-
j 100 ponu 90 'C (363 K) do iznad 180 'C
8 (453 K).
150 A

100 Temperaturni indeks (TI) temperaturni

profil (TEP)
50
05 l J w 20 JO z 3 s a 12 z 3 s a 12 IB zs so
Onni Mjeseci !iodine
Ovako utvrdena klasifikacija ima dva
Vrijeme t- osnovna nedostatka. U njoj je vijek tra-
janja odreden samo temperaturom, dok
Stika 1.38. Dijagram trajanja razliCitih izolacija (A, B i H) u ovisnosti o · su svi ostali utjecajni Cinioci zanemareni.
temperaturi prema Montsingerovu zakonu
Nadalje je u njoj utvrdena toplinska po-
Tablica 1-10 stojanost pojedinacnih izolacijskih mate- --lemperoturol°Cl
TermiCka postojanost izolacijskih materijala za elektriCne strojeve, transformatore i aparate rijala iii njihovih jednostavnih kombina-
cija, iako je za vijek trajanja elektricnog Stika 1.39. Temperaturni indeks i profi.l izolacijskig
Izvod iz klasifikacije prema JUS N.A8.005 (odgovara IEC, Publ. 85/1957) materijala
proizvoda, sa stajalista njegove izolacije,
Klasa mjerodavna toplinska postojanost njego-
Izolacijski materijal Ako se temperaturni indeks odreduje za
i maks. Primjena
temp.
(* nisu u toj klasi opCenito prihvaCeni) vog cjelovitog izolacijskog sistema. U bilo koji drugi vijek trajanja, potrebno je
tom sistemu svaki pojedinacni materijal broj tisuca sati navesti kao prefiks ispred
y pamuk, papir, preSpan, svila, drvo, najlon, neimpregnirano, neuronjeno ima drugu ulogu i najcesce je izvrgnut
90'C peri on indeksa. Na primjer oznaka temperatur-
medusobno razlicitim naprezanjima pa i nog indeksa za vijek trajanja 5 000 sati:
A pamuk, papir, preSpan, svila, drvo, najlon, namoti impregnirani uljnim lakovima ili razlicitim temperaturama. Zbog toga se
105'C perion uronjeni u ulje usporedo sa sve intenzivnijim iskoriSte- TI 5kh/148.
njem materijala ukazala potreba za no- Ako statisticka obrada podataka mje-
E * lakirana Zica sa sintetskim lakom. namoti impregnirani umj. smolnim lako~
* preSani materijali na bazi otvrdivih umj. vima ili kompaundirani epoksidniin i po~ vim postupkom, koji ce otkloniti navede- renja pokaze da ne postoje prevelika rasi-
120'C
smola, slojaste ploCe (pertinaks, tekstolit), Jiesternim smolama i materijama iz viSih ne nedostatke i omoguciti tvorbu izola- panja (koeficijent varijacija CV < 1,5%),
poliesterne smole term. klasa
cijskih sistema na sveobuhvatnijoj ali i moze se izolacijski materijal dodatno
B anorganski materijali: staklena vlakna, az· namoti impregnirani sintetskim lakovi~ racionalnijoj osnovi. U tom novom pri- opisati s temperaturnim profilom (l;EP
130'C best, mika (slojasti i preSani) rna ili kompaundirani epoksidnim i poli-
stupu uvedeni su za pojedinacne izolacij- Thermal Endurame Profile).
esternim smolama
ske materijale pojmovi temperaturni in-
F staklena vlakna, azbest, tinjac namoti impregnirani epoksidnim i polies-
155'C ternim smolama klase F deks i temperaturni profil. Te bi se veliCi- 1.3.7. Korozija metala i lutajuce struje
namoti impregnirani silikonskim smo-
ne utvrdivale na temelju trajnog utjecaja
H staklena i azbestna vlakna, tinjac Korozija
180'C lama temperature na gubitak pojedinacnog
c svojstva izolacijskog materijala mjero- U mnogim pogonskim postrojenjima
preko tinjac, porculan, keramiCki materijali, staklo, kvarc. davnog za funkciju koja mu je namijenje- elektricna pogonska sredstva izlozena su
180'C Maksimalna temp. ograniCena samo fizik. i elektr. svojstvima pri radnoj temperaturi
na u sistemu. koroziji, koja se javlja zbog tehnoloskog

52 53
procesa, npr. u kemijskoj industriji, galva-
nizacijarna, Zeljezarama i sliCno.
Korozija je razaranje kemijskom iii
elektrokemijskom reakcijom s okolinom.
Ona ugrozava pogonsku sigurnost elek-
tricnih pogonskih sredstava i zato zastita
od nje zahtijeva posebnu paznju.
Korozija nastaje zbog:
• koncentracije odredenih materijala
(sl. 1.40),
• pojave galvanskih elemenata,
• pojave elektrolize,
• lutajuCih struja.
g/dml -- r~dustrijska
klima
7 Morska klima
t I
7 Cu_,...
v
/ pri polaganju kabela, uciniti slijedece:
v ....-?
/ V......::
::;.--
~
;.:;::::: 1,4"1. Ni,0,7%Cu,0,6%Si
Vrijeme ispitivanja -
Slika 1.40. Korozija bakra i legiranih Celika pri
razliCitim klimatskim naprczanjima
Korozija se javlja kao:
• korozija od dodira, nap. korozija koja
nastaje dodirom dvaju metalnih iii ne-
metalnih predmeta;
• korozija u rasporu, poJacana korozija
na mjestima raspora na jednom materi-
jalu iii rasporu izmedu dva materijala;
• korozija u rupama (provrtima);
• interkristalna korozija, korozija duz
granica kristala, npr. na varenim Savo-
vima);
• selektivna korozija, pojacana korozija
odredenih sastojaka, npr. lokalna ko-
rozija cinka uz stvaranje lokalnih izlu-
Cevina;
54
• slojevita korozija, korozija na presa-
nom iii savijenom metalu obicno para-
lelno sa smjerom obrade;
• korozija od ventilacije, pojacana ko-
rozija mjesta gdje se pojacano ventili-
ra zrak iii izlaze plinovi nakon odzra-
civanja npr. kuhinje, galvanizacije
slicno );
• korozija od naprezanja pn Istovreme-
noj pojavi naprezanja i agresivnog ma-
terijala. Velika naprezanja stvaraju na-
pukline koje korodiraju;
• korozija kisikom, u vodenoj otopini po-
tencijal metala je is pod potencijala kisi-
ka pa nastaje katodna reakcija;
• korozija vodikom, katodna reakcija re-
,..... dukcijom H + u H 2 (u kiseloj otopini)
pod odredenim okolnostima kod neple-
menitih metala.
-- -
35%Ni
I Lutajuce struje
Lutajuce struje stvaraju ona postroje-
nja istosmjerne struje koja se koriste po-
God1ne gonskim vodicem, koji je na vise mjesta
uzemljen. Na primjer, elektricna zeljezni-
ca, elektricni tramvaj, elektricna vozila u
industriji na istosmjerni pogon, koja se
koriste traCnicama za povratni vod, ure-
daj za napajanje trolejbusnih vodova, kod
kojih je jedan vod uzemljen na vise mjes-
ta, istosmjerne elektriCne mreZe i indus-
trijske mre.Ze, aparati za zavarivanje istos-
mjernom strujom u brodogradilistima, is-·
tosmJerne telekomunikacijske mreZe i ure-
daji za zastitu od korozije koji sami pro-
uzracuju lutajuce struje.
Zbog lutajuCih struja nastaje korozija
metala. Tako npr. istosmjerna struja od
1A prouzrocuje u toku jedne godine ko-
roziju od oko 10 kg zeljeza iii 33 kg olova.
Koliko to moze biti pogubno za vijek
trajanja instalacije uzemljenja iii kabela
polozenih u zem]ju, nije potrebno poseb-
no naglaSavati
Da bi se smanjio utjecaj lutajucih struja
kod el. vuce, preporucuje se jedna od
slijedeCih metoda:
• dobro galvansko povezivanje traCnica;
• otcjepe i ukrstenja uzduzno dobro gal-
vanski povezati;
• traCnice po kojima ne saobraCa istos-
mjerna vuca treba elektricki odvojiti;
• sta bolje izolirati tracnice od okolne
zemlje;
• povratni vod izmedu traCnica i napojne
stanice mora biti izoliran harem na na-
pon U 0 = 0,6 kV prema zemlji;
• dovoljan broj pojnih stanica - sto
kraCi sektori napajanja.
Smanjenje stetnog djelovanja lutajuCih
struja na armaturu iii metalni plast kabe-
la moze se postici i odgovarajuCim pola-
ganjem kabela. U tu svrhu potrebno je,
Lokacija kabela
Teziti za sto vecom udaljenosti kabela
od izvora lutajucih struja.
Izbjegavati krizanja i promjene rastoja-
nja na mjestima gdje postoji opasnost
prolaza lutajuCih struja.
Metalne veze izmedu kabela i izvora
lutajuCih struja dopustene su samo u shc-
caju ako je provedena katodna zastita.
Polaganje kabela
Preko metalnih mostova i vijadukata
kojima saobraCa i istosmjerna elektriCna
zeljeznica, kabeli moraju biti polozeni izo-
lirano, ukoliko nisu veC traCnice poloZene
izolirano iii nije izvrSena katodna zaStita.
· U opasnom podrucju moraju kabeli, koji
su polozeni u zemlju, imati izolirane plasto-
ve ili biti zastieeni katodnom zastitom.
Kabele s izoliranim plastom mora se
polagati veoma pazljivo ..
Svako ostecenje plasta mora se otkloni-
ti prije zatvaranja.
Ako su krizanja istosmjernih postrojenja
s kabelima u cijevima, moraju cijevi biti od
istog materijala kao i zastitni oplet kabela.
Na oba kraja moraju biti cijevi dobro
elektricki vezane na oplet kabela.
u podrucju zastite mora zastitna cijev
biti izolirana od kabela.
Upotreba cijevi
Kabele je moguce zastititi polaganjem
u kabelske kanale, koji trebaju potpuno
biti suhi. U kanalima koji su izradeni od
kanalskqg bloka spojevi trebaju biti do-
bro zabrtvljeni protiv vlage.
U kabelskim kanalima, u kojima su po-
lozeni kabeli i od kojih jedan proizvodi
lutajuee struje, treba ostale kabele medu.-
sobno izolirati iii njihove plastove kratko
spojiti, ako se upotrebljava katodna zastita.
Metalne zastitne cijevi kabela moraju
biti u uzdu'i:nom pravcu elektricki dobro
spojene.
Kabelske spojnice u zastitnim cijevima
treba da su dobro spojene ~ armaturom
kabela.
~aStitno izoliranje
Zastitna izolacija kabela mora se upotri-
jebiti po citavom podrucju koje ugrozava-
ju lutajuce struje, jer je tesko odrediti ulaz
lutajucih struja u plast te njihov izlaz.
Osim kabela, potrebno je izolirati i ka-
belske spojrrice.
Katodna zastita
Uklanjanje lutajucih struja moguce je,
ako se predmet koji se stiti odrzava na
potencijalu negativnijem od okolne zemlje
(sl. 1.41). Takav naCin uklanjanja lutajuCih
lsprovljoC
StiCeni kabel
Stika 1.41. Katodna zaStita kabela uz traCnice za
elektriCnu vuCu
55
struja nazivarno katodnom zastitom. Pri Najveca do sada registrirana struja iz- mjena u strujnom krugu mogu inducirati
provodenju te zaStite naroCitu pa.Znu tre- nosi oko 400 kA (tjemena vrijednost). visoki naponi.
ba posvetiti rnjerarna koje ce osigurati da Broj grmljavinskih dana godisnje vrlo Za odvod prenapona upotrebljavaju se
ne dade do prornjene polariteta. je razlicit u pojedinim zemljama. odvodnici prenapona.
Kao prirnjer opisat cerno katodnu za-
stitu pornocu ukopane anode. Takva za-
stita preporucuje se tarno gdje je potreb-
no zastititi vrlo dugacak kabel iii dugacku
cijev. Istosmjerni izvor sa svojim negativ-

t"BWt=:l
nirn pol om prikljucen je na sticeni kabel,
a pozitivni pol je vezan na ukopanu ano-
du. Vodovi koji povezuju pojedine ele-
mente moraju biti dobra izolirani od
okolne zernlje. Preklapnnje
Pri upotrebi katodne zastite maze doCi
do ostecenja ostalih podzernnih instalacit
ja. Da se izbjegnu takva ostecenja, po-
[lj"'''
••
trebno je prosiriti katodnu zastitu i na 10_,,

susjedne instalacije. Uklanjanje negativ-

nih utjecaja katodne zastite osigurava se i
uvodenjern kabela s izoliranim plastovi- JzmjeniCni prenapon

ma kod priblizenja iii krizanja podzernnih
instalacija sa zasticenirn objektom iii do-
datnim izoliranjern susjedne instalacije.
J.3.8.Atrnosferski i mreini prenaponi
Razjasnjenje pojmova
U niskonaponskoj rnrezi javljaju se at-
mosferski i rnrezni prenaponi. Djelovanje
prenapona u niskonaponskoj mrezi ogle-
da se kao:
• termicko djelovanje,
• elektrodinarnicko djelovanje,
• proboj ,izolacije.
Slika 1.42 pokazuje karakteristicne ob-
like prenapona koji se rnogu pojaviti u
mreZi.
Atmosferski prenaponi nastaju kada do
atmosferskog praznjenja dade u fazni, ne-
utralni iii zastitni vodic.
Slika 1.43 prikazuje oblik i trajanje at-
mosferskog prenapona, dok sl. 1.44 prika-
zuje taj prenapon u odnosu na poluperiodu
sinusoidnog napona frekvencije 50 Hz.
Naponi koji se javljaju kod atmosferskih
prenapona iznose do nekoliko stotina kV,
a najcesce se javljaju struje 30 do 60 kA.
Slika 1.42. KarakteristiCni oblici prenapona
IlkAI
Slika 1.43. Oblik i trajanje atmosferskog prenapona
Slika 1.45. IzokerauniCka karta Jugoslavije
U\kVJ
Kao primjer navodimo: Nacin djelovanja odvodnika prenapona
U Svedskoj 5 do 20 dana prikazan je na sl. 1.46.
U SR Njemackoj 10 do 35 dana Za zastitu objekata ad atmosfersih pre-
U Jugoslaviji 11 do 50 dana napona postavljaju se instalacije gromo-
Pojava atmosferskih prenapona najces- brana.
ca je izmedu 12 i 17 sati.
Zemljopisne karte koje prikazuju. broj Proboj izolacije
grmljavinskih dana u godini u pojedinom
t(msJ
kraju nazivaju se izokeraunii':ke karte (sl. Najopasniji prenaponi nastaju kada
oko 0.1
1.45). munja (atmosfersko izbijanje) pogodi iz-
Stika 1.44 Atmosferski prenaponi i poluperioda si~
Mrezni prenaponi nastaju preklapa- ravno elektricno pogonsko sredstvo. Suv-
nusnog napona pri 50 Hz njem u mrezi, kada se zbog naglih pro- remeni odvodnici prenapona ne mogu

56 57
doduse sprijeciti sve stele, ali mogu ipak
znatan dio energije munje, cesto dlucuju-
Ci, odvesti bez opasnosti.
Kada u elektricnom nadzemnom vodu
atmosfersko praznjenje protjece kao strmi
val, elektromagnetsko polje djeluje induk-
cijom i na susjedne vodove koji su po-
stavljeni paralelno. Napon i energija pre-
nose se bez metalnog kontakta, u zavis-
nosti od vrijednosti valnog otpora.
Rastalni osiguroC
Slika 1.46. Nadomjesni prikaz djelovanja odvodnika
prenapona
Izmedu npr. negativno nabijenoga oluj-
nog oblaka i pozitivno nabijenog tla po-
stoji elektricno polje, sl. 1.47. Nadzemni
vod u tom polju nabija se influencijom.
Ako se oblak izbije munjom, ali ne u
nadzemni vod, vee npr. u drvo u blizini,
naboj je u nadzemnom vodu slobodan. On
putuje vodom desno i lijevo. Tako stvoren
napon proporcionalan je veliCini oblaka,
visini voda i brzini promjene polja pri
udaru munje. Taj napon iznosi prosjecno
oko 10000 V, no nekada treba racunati s
iznosima izmedu 1000 V i I 000 000 V, i
++++++
--Oblak -
Nodzemni vod
+++ + ++++ -4
~
- - - -
Slika 1.47. Influencija nadzemnog voda
58
vise. Opisani prenaponi putuju duz nad- Cesto se u praksi uzima:
zemnog voda u niskonaponskoj mreti i ljine preko 2m medusobno galvanski
dolaze do kucnog prikljucka. Ondje mo- Dkrit ;?:: 0,4 m. spojiti i povezati s gromobranskom insta-
gu najprije prouzroCiti stetu. Medutim, i lacijom.
za ostala pogonska sredstva u potrosac- Ako se to ne moze postici, treba sve Unutra!inja zastita, tj. zastita od munje
kom postrojenju takoder su opasni. metalne mase povrSina preko 2m 2 i du-
u zgradt, obuhvaCa mjere protiv djelova-
Udarna cvrstoca izolacije u razdjelnoj nja elektricnih i magnetskih polja struje
mrezi iznosi vise od 80 kv, u potrosac- munje pri njenom prolazu kroz vanj-
kom postrojenju ona Ce, veC prema sta- sko-zaiititnu instalaciju na objektu, a na
rosti, iznositi samo 2 do 10 kV, u brojili- metalne instalacije i elektricne - posebno
ma 3 do 7 kV, a u instalacijskom materi- elektricne - uredaje unutar objekta. Naj-
jalu samo oko 1,5 kV. Treba, dakle, oceki- va.Znije zaStitne mjere su integracija tih
vati razaranje izolacije, pri Cemu pogon- metalnih elemenata u gromabransku za-
ske struje, koje se nakon toga mogu poja- stitu pomocu izjednacenja potencijala, iz-
viti, mogu izazvati i poZar. bjegavanja iii premoscivanja, priblizava-
K varovi, medutim, mogu ostati duZe n~~ in~talacija odr.Zavanjem Dkrit ili pak
vremena nezapazeni. Na primjer, zbog nJihovim zakrivljavanjem. Osjetljive elek-
prenapona u izolacijskim slojevima dvaju tricke uredaje (npr. mjerne instrumente
susjednih vodova moze biti probijena ru- uredaje za upravljanje i slicno) valja, ak~
Slika 1.48. Gromobranska instalacija je potrebno, jos zasebno zastititi.
pa. U suborn uredaju ne moraju zbog
toga poteCi struje greske. Medutim, ukoli-
ko bi se na tome mjestu skupila vlaga,
maze se tamo mnogo lakse stvoriti puzna
staza. Prema broju stele od pozara nasta-
lih zbog atmosferskg praznjenja u elek-
tricnim uredajima, takve stele nadaleko
nadmasuju sve ostale elektricki prouzro-
Cene poZare.
Pri tome ostaje nerazjasnjeno koliko
prikrivenih kratkih spojeva i spojeva sa
zemljom, sto kasnije dovodi do velikih
steta od pozara, svoj nastanak zahvaljuju
prenaponu.
Gromobrani
Gromobranska instalacija (sl. 1.48) za-
pravo je vodljiva krletka aka abjekta,
uzemljena na vise mjesta. Aka sve vadljive
mase nisu u objektu galvanski vezane (na
vise mjesta), patrebno je osigurati tzv. kri-
ticni razmak. Kriticni razmak je udaljenast
gramobranske instalacije od metalnih dije-
lava objekta, kao npr. armirana betanske
konstrukcije, vod:ice lifta i slicno.
Vrijedi slijedeca empirijska formula:
Dkrit;:::. 0,2RA n,
gdje je RA otpar uzemljenja gromobran-
ske instalacije.
59
2. TROSILA I POTROSACKA POSTROJENJA

2.1.1. Trosila, potrosaci i potrosacka e) Prema broju faza:

postrojenja • jednofazna,
• trofazna.
Osnovne pojmove definirali smo u 1.1.1.
f) Prema frekvenciji:
Trosila niskog napona prema elektrickim • 50 Hz, 60Hz it d.
karakteristikama g) Prema kategoriji upotrebe:
a) Prema nazivnom naponu (standardizi· • ova podje1a karakterizira upotrebu
rani nazivni naponi na niskom napo- sklopnih aparata (tablica 2-1) pre-
nu, DIN 4002): rna struji uklapanja i isklapanja.
• izmjenicni napon; 125, 250, 380, 500,
660, 750, 1000 v h) Prema prikljucnoj snazi (vidi tablicu
• istosmjerni napon; 110, 250, 440, 2- 3), trosila niskog napona mozemo
600, 800, 1200, 1500 v podijeliti na trosila:
• velike snage (preko 1000 W),
b) Prema efektivnoj vrijednosti napona: • srednje snage (100 do 1000W),
• izmjeniCni napon; • male snage (is pod 100 W).
mali napon U <50 V
niski napon 50< U ~ 1000 V i) Prema k1asifikaciji uredaja i trosi1a s
visoki napon U> 1500V. obzirom na zastitu od e1ektrienih udara
• istosmjerni napon; (tablica 2-2), u sk1adu s JUS N.A9.001.
mali napon U < 120 V
niski napon 120 < U ~ 1500 V Trosila u potrosackim postrojenjima
visoki napon U > 1500 V.
a) Prema vrsti energije u koju se pretvara
c) Prema nazivnoj struji: elektriCna energija, troSila moZeino
6,3 10, 16, 20, 25, 31,5, 40, 50, 63, 80, podijeliti na:
100, 125, 160, 200, 250, 315, 400, 500, • rasvjetna,
630, 800, 1000 A • toplotna,
(dati prednost masnim vrijednostima) • motorska,
d) Prema vrsti struje: • ostala.
• izmjeniCna, Ova podje1a posluzit ce nam kao
• istosmjerna. osnova za daljnje proucavanje trosila.

61
 Kategorije upotrebe grebenastih sklopki za izmjeniCnu struju Tablica 2-3
1,1
Struja uklapanja i isklapanja PrikljuCne snage kuCanskih troSila
Kategorija
Primjeri za upotrebu Normalno Povremeno cos(/)
upotrebe PrikljuCna snaga,
uklap. isklap. uklap. isklap. TroSilo
uW

AC20' Sklapanje u beznaponskom stanju - - - - -

Velike snage:
1
AC1 Neinduktivni iii slabo indukt. teret, Cisto omski le 1,5Je l,Sle strojevi za glaCanje 3000
Ie 0,95
AC21' teret peCnica s regulacijom 1200 do 3000
Stednjak s 3 grijaC:e plaCe i
AC2t.2 Pokretanje klizno-kolutnih motora 2,5le 2,5Ie 4Ie 4Ie 0,65 peC:nicom 1000 do 3000
sobna grijalica obiCna i ra~
AC22' Uklapanje i isklapanje induktivnih troSila le le 3 le 3/e 0,65 dijator ........ . 1000 do 3000
stroj za pranje rublje s el. gri- Slika 2.1. Dijagram trajnog pogona
Pokretanje kaveznih motora, Je::;:;; 17 A lOie 8Je 0,65
janjem .......... . 2000 do 6600
AC3t,2,3 isklapanje motora za 17<Ie.::;:lOOA 6/e le lOie 8/e 0,35 stroj za pranje suda .. . 3000 do 4000 2: Isprekidan pagan - uklapanje i is-
vrijeme zaleta le> 17 A 8 le 6/e 0,35 bojler s toplinskom izola-
cijom 1000 do 3000 klapanje je u pauzama kaje nisu
Pokretanje kaveznih motora, Je.::;;l?A lOJe 8Je 0,65 bojler protoCni 2000 do 30 000 davaljne da se trasilo ohladi do
AC23 2 isklapanje motora za 17<Je.::;:lOOA /e le 10Ie 8/e 0,35 temperature akaline (sl. 2.2).
vrijeme zaleta le> 17 A 8 le 8/e 0,35 Sredje snage:
3. Kratkotrajan pogon - pogonsko
12Je 0,65 glaCalo s regulacijom 400 do 1000
Pokretanje kaveznih motora, Ie.::;;1?A 10Ie
suSilo kose
vrijeme je tako kratko, a pauza tako
AC4t,2,3 450 do 600
intcrmitirani pogon, protu- 17<Je.::;:lOOA 6/e 6/e 12 Je 10/e 0,35 prZilica kruha ........ . 500 do 800 di.Iga da se nakon svakog ciklusa
strujno koCenje, rezeiviranje le> 17 A 10 Je 8/e 0,35 fluorescentna sijalica · ... . 15 do 125 trosila ohladi na temperaturu akali-
Zarulja 25 do 1500 ne (sl. 2.3).
ACI!' UpravljaCke sklopke za sklapanje magnctskih 10/e Ie lOJe 10/e 0,7 Zivine sijalice .. 80 do 2000
pogona (sklopnika, ventila i sl.) 11 Je usisivaC praS:ine 140 do 600
AC 11 4 lOJe Ie 11 Ie 0,7 1,1
Cistilo parketa ... _... 250 do 300
1
' prema VDE 0660, ~J prema IEC 408, 3
' prcma IEC 292-1. 4
1 prema IEC 337-1, le=Nazivna pogonska struJa ventilator, zidni, obiCni .. 20 do 130
centrifuge za suSenje rublja 100 do 200

Male snage:
transformator 60
ventilator, stolni 25 do 85
Tablica 2-2 radio prijemnik 50 do 100
televizijski prijemnik 120 do 180
Klase zaStite elektriCnih uredaja (prema JUS.N.A9.001) aparat za brijanje 5 do 15 t;

Klasa 0 Klasa I Klasa II Klasa III

b) Potrosacko postrojenje u kojem se na-
Slika 2.2. Dijagram isprekidanog pogona
lazi troSilo moZe biti npr.:
Osnovne karak- Nema sredstava Osigurana su za- Dodatne izolacije i Odredena za na- e doma6instvo,
terisike uredaja za zaStitno uzem- Stitna sredstva za bez srcdstava za pajanje posebnim o industrija, 1,1
ljenje uzemljenje zaStitno uzemlje- sigurnosnim rna-
njc lim naponom • javna rasvjeta,
• poljoprivrcda, itd.
c) Prema pokretnosti, trosila mogu biti:
M jere oprcza Okolina bez zemlje Spajanje na zaStitno Nisu potrebne Spajanje na poseban
mali napon
• stalna (cvrsta),
zbog sigurnosti uzemljenje
$ pokretna.

d) Razlikujemo slijedece vrste pogona:

~
Simbol (prema 1. Trajan pagan - pagan traje taka
VDE 0106) -
CB (g_] dugo da se dostigne najviSa dopuS-
tena temperatura, (sl. 2.1). Slika 2.3. Dijagram kratkolrajnog pogona

62 63
e) Prema utjecajima okoiine, odnosno zani su spektri uobicajenih izvora s pre- Jedinica jakosti svjetlosti, kandela, (cd) Svjetlosna iskoristivost ~ = <P/P lmjW uka
uvjetima smjestaja - mjesto upotrebe gledom postotka svjetlosnog taka pri ne- je jedna od temeljnih veiicina po meduna- zuje na efikasnost izvora svjetlosti. Ona
trosila moze uvjetovati njegove raziici- koj valnoj duljini. rodnom (SI) sustavu (vidi 1.1) i definirana kod suvremenih izvora iznosi 5 do
te izvedbe. Raziicite vrste pogonskih jec kao sezdeseti dio jakosti svjetlosti cr- 170lmjW. Zarulje su izvori svjetlosti s
prostorija, klima, mehaniCki utjecaji, '/,
nog tijela povrsine 1 em 3 na temperaturi u.Zarenom niti.
zagadenost atmosfere i sliCno, utjecat skruCivanja platine (2042,15 K). Svjetlosni tok i trajnost zatulje zavisni
ce na rad trosila. KoliCina svjetlosti Q je umnozak svjetlos- su o odstupanjima od nazivnog napona
nog toka i njegova trajanja, tj. (sl. 2.10).
2.1.2. Rasvjetna trosila Q=<P·t lm h. Prilikom paljenja zarulje se zbog na-
glog povisenja temperature uzarene niti u
Osnovni pojmovi o rasvjetnoj tehnici Rasvijetljenost je gus toea svjetlosnog toka veoma kratkom vremenu poveca njen ot-
na nekoj povrsini A: por. Zbog toga je i struja koja potece
Svjetlost je po svojoj fizikalnoj biti zaruljom u trenutku paljenja mnogostru-
elektromagnetski val. Vidljiva svjetlost E = <1>/A lmfm 2 •
JBO 7S0nm ko veca od one u trajnom pogonu (vidi
ogranicena je ovim valnim duljinama: sl. 2.11). •
Slika 2.6. Prikaz spektra fluo~sijalice od 40 W (bije~ Tablica 2-4
380 nm - ljubicasta, le boje) Izbijanje u piinovima i metalnim para-
780 nm - crvena. PribliZni odnosi cijena koliCine svjetlosti . rna stvara se svjetlosria energija u 6stalim
Ljudsko oko raziiCito je osjetljivo na izvorima svjetlosti.
'/,
pojedine valne duljine odnosno boje. Re- Svjetlost 100 .... 150 jedinica cijene
lativnu osjetljivost ljudskog oka prikazuje voStanice
siika 2.4. Svjetlost 17,5 jedinica cijene
petrolejke
RazliCiti izvori svjetlosti emitiraju svjet-
lost pojedinih valnih duljina razlicitim in- J Svjetlost
Zarulje
jedinica cijene 10
lm/W
r------------
tenzitetom. Na siikama 2.5 do 2.7 prika-

100%
380
(
440 560 7BO nm
Svjetlost fluoresc.
sijalice
0,25

Napomena: MoguCe je izraCunati i cijenu dnevne

jedinica cijene

svjetlosti u zatvorenom objektu.

Slika 2. 7. Prikaz spektra natrijeve niskotlaCne
sijalice
Jedinica za rasvijetljenost je luks (krati-
ca lx). .• ·
Osnovne _veliCine i jedinice iz rasvjetne
Rasvjetljaj je umnozak rasvijetljenosti 15 500W
tehnike ovako su definirane: trajanja rasvjete
Svjetlosni tok <1> je snaga svjetlosnog zra- Slika 2.9. Svjetlosna iskoristivost Zarulja napona
H=E·t lx s. 220V
cenja nekog izvora svjetlosti. Jedinica
JBO 550 780 nm
svjetlosnog taka je lumen (kratica lm). Luminancija (iii sjajnost) L je gustoca ja-
Slika 2.4. Dijagrarn osjetljivosti Jjudskog aka Jakost svjetlosti I je gustoca svjetlosnog kosti svjetlosti u odredenom smjeru pro-
taka u obuhvacenome prostornom kutu matranja. Jedinica za luminanciju je '1.
'/, w (sl. 2.8): cd/m 2 •
l=<P/w cd.
Izvori svjetlosti
Elektricni izvori svjetlosti pomocu uza- I
I
Rasvijelljena
rene niti iii izbijanjem u plinovima i me- 55 -----r---
povrS1na talnim parama pretvaraju dio ulozene 1
elektricne energije u svjetlosnu energiju. I
Elektricni izvori svjetlosti vrlo su efikasni I
780 nm u odnosu na ostale izvore svjetlosti, Sto mo 110 U/Uo 1'/,J

Slika 2.5. Prikaz spektra Zarulje od 100 W Stika 2.8. Jakost svjetlosti i rasvjetljenost ilustrira tabiica 2-4. Slika 2.10. Pogonske karakteristike Zarulje

64 5 V. SRB: ElektriCne instalacije i niskonaponske mreZe 65

 Stupanj reprodukcije boje
lOin
Reprodukcija boje kod izvora svjetlosti
definira se kao ucinak zraeeilja .(nekog..
izvora svjetlosti) na izgled obojenosti pred-
meta koje izvor osvjetljava u usporedb1 s
izgledom obojenosti istih predm~ta osv)et-
ljenih sa referentnim izvorom sv]etlostL.,
OpCi indeks reprodukcije boja R, u
kvantitativnom obliku daje svojstva rep-
t
rodukcije boja nekog izvora svjetlosti.
Stika 2.11. Dijagram struje pri paljenju iarulje Najveca vrijednost koju indeks R,. moze
postici je 100, sto znaci da su spektralne
"' raspodjele zracenja ispitivanog 1 referen-
tnog izvora svjetlosti identicne. Iz toga
proizlazi da veca vrijednost indeksa R,
r 0
PriguSnicfi I IJ' nekog izvora svjetlosti znaci njegovu bo-
L :J lju reprodukciju boja.
Iz prakticnih razloga uvedena su 4
strupnja reprodukcije boja. Svaki stupanj
odgovara odredenom podrucju indeksa
R, (tab. 2- 5).
Trajnost izvora svjetlosti odreduje se L
kao. vrijeme koje izvor svjetlosti treba da -+P
t
·k
1
1 din
provede u · pogonu · pod propisnim po- 9
gonskim uvjetima; a da. mu svjetlosni tok <1\ ·'· • h lm
ne padne vise od odredenog postotka gdje su:
(najvise 15%). L cijena izVOht svjetlosti- u dinarima,
Fluorescentna cijev s prigusnicom je t 1 trajnost izovra svjetlosti u satima,
izrazito induktivno trosilo.'nSpoj fluo-ci- P 1 prikljucna snaga izvora s prigusnicom
jevi prikazan je na sl. ·2.12a. Kao pri- ukW,
mjer, navodimo podatke o fluorescent- k cijena elektricne energije u dinarima
nim cijevima 40W:' P 1 =51 W (s pri- po kWh,
gusnicom). IN= 0,43 A, . S = 94,6 VA, <P 1 svjetlosni tok izvora u lm.
cos cp = 0,45, struja startanja 0,38 do
0,90A, napon gorenja U,=103V. Svjet-
losna iskoristivost fluo-cijevi prikazana je Svjetiljke
na sl. 2.12 b.
Svjetiljka je pogonsko sredstvo koje
Iako je fluorescentna cijev re1ativno efi-
kasan izvor svjetlosti kojim dostizemo sluzi za raspodjelu svjetlosnog toka jed-
svjetlosnu iskoristivost od oko 60lm/W, nog iii vise izvora svjetlosti Svjetiljka sa-
jos uvijek je to relativno skromno u od' ddi sve potrebne dijelove za pricvrsCiva-
nosu na ulozenu elektricnu energiju. Ako nje i zastitu izvora od utjecaja okoline te
pogledamo energetsku bilansu fluo'cijevi dijelo"(/e za spajanje izvora na mrezu.
od 40 W vidjet 6emo da seo samo · 19% Krivulja zracenja svjetlosti (ili izokan-

w
,, Tablica 2-5
Stupnjevi reprodukcije
elektricne energije koristi za svjetlosnu,
dok je 81% izgubljeno kao nepotrebno
delni dijagram) karakterizira: svjetiljku u
svjetlotehnickom pogledu. Ta krivulja
50
proizvedena toplinska energija (vidi sliku ptikazuje rasprostinmje svjetlostnog toka
Stupanj reprodukcije PodruCje 2.13). Dakako da je to kod izvora nize koji isijava svjetiljka. Krivulja zracenja
boje indeksa Ra svjetlosti (slike 2.14 do 2.16) izraduje se u
svjetlosne iskoristivosti jos nepovo1jnije.
'" 1 85-100
10
1.
2 70-84

3 40-69
20 LO 6S 100 li'GW
b)
Slika 2.12. Spoj fluo-cijevi (a) i dijagram svjetlosne 4 <40
iskoristivosti (b)

Tablica 2-6 ~lib 2.14. Krivulja zraCenja svjetlosti - duboka

Osnovni podaci o izvorima svjetlosti
Svjetlosna Vijek Stupanj Temperatura
Oznaka iskoristivost trajanja repr. boje
Izvor svjetlosti K
lm/W h boje
TOPLINA SVJEILO
7 20 1500 1 2600
Zarulja 3000
Halogena Zarulja 19-22 2000 1 Bl%
Fluo-cijev stand. 32-77 TB BB DS
75-96 7000 I, 2, 3 3000 4000 6000 Slika 2.13. Energetska bilanca fluorescentne cijevi
LUMILUX 4000
Zivina vis. tlaC. sijalica VTFE 40-60 6000 3 od 40 W (Fluo~prah pretvara dio UV zraCenje u
Metal-halogena vis. svjetlo)
VTHF 67-92 4000 I, 3 .. 6000
tlaC. sijalica 2100
Natrijeva nis. tlaC. sijalica NaVT 60-120 5000 4 Specificni troskovi izvora svjetlosti od-
Natrijeva nis. tlaC. sijalica NaNPI 80-160 6000 4
reduje se izrazom: Slika 2.15. Krivulja zraCenja svjetlosti - Siroka

66
,. 67
 ~ablica 2-7 Odabrat cemo dakle onu vrstu izvora
pravilu pod pretpostavkom da se u svje- a) Potrebnu rasvjetljenost odabire-
tiljci nalazi izvora sa svjetlosnim tokom mo iz tehnicke regulative prema namjeni Potrebna rasvjetljenost E u luksima svjetlosti koji izaziva nize godisnje trosko-
od 1000lm. U smjeru a (vidi sl. 2.15) bit ee prostorija koje zelimo rasvijetliti. ve rasvjete.
jakost svjetlosti I. (ocitan s krivulje zrace- Razvojemi;asvjetne tehnike povisivao se Razina c) Jednolikost rasvijetljenosti u pro-
Vidni zahtjev
nja svjetlosti) pomnozen s <Pc/1000, gdje i zahtjev za potrebilom rasvjetljenosti. Sti- storiji, tj. odnos izmedu rasvijetljenosti na
je <PLsvjetlosl)iJok svih izvora svjetlosti u JUS U.9.100 :Preporuke JKO*
ka 2.17 prikazuje zahtjeve prema standar- najslabije i najjace rasvijetljenom mjestu:
jednoj svjetosti. du DIN, a slika 2.18 povecanje proizvod- 30 • minimalni zahtjevi 1 : 6
Vrlo mali 50
nosti rada u iridustriji koja se moze posti6i 60 • srednji zahtjevi 1·~2,5 ·
pomocu bolje rasvijetljenosti. u tablici Mali 80 120 • veliki zahtjevi 1: 1,5
2-7 navedene su razine rasvijetljenosti
prema ms U.C9.1 00 i preporukama JKO. Srednji ISO 250 d) Izbor odgovarajuce boje izvora
Broj svjetiljki treba odrediti izrazom: svjetlosti da se postigne trazeno raspozna-
Veliki 300 500 vanje boja.
1,25 · E:A Vrlo veliki 600 1000 e) Luminancija mora ostati u odre-
n
Izvanredno veliki 1000 2000 denim granicama (podrucje preporucenih
Ovdje su: luminancija, 100-400 cdjm 2 )
1,25 faktor zbog starenja i prljanja iz- * JKO - Jugoslavenska Komisija ·za Osvjetljenje. f) Kod primjene izvora s izbijanjem u
Stika 2.16. Krivulja zraCenja svjetlosti - usmjerena v9ra, plinovima i parama treba otkloniti strobos-
E rasvijetljenost u lx, prema podcima iz qP korisnost rasvjete. Sav svjetlosni tok kopsk:i efekt primjenom odgovaraju6ih spo-
Nacionalni standardi odreduju nacine tablice 2-7, · . svjetiljke ne pada na radnu plohu i jeva iii spajanjem svjetiljki na razne faze.
montaze svjetiljaka u odnosu na zastitu A 2
povrsina koju treba rasvijetliti u m , djelomicno se gubi zbog apsorbcije
g) Treba respektirati estetsku kon-
odJlozara. Tako npr. VDE 0710 pomocu zidova i prozora. 'lp ovisi o svjetiljci,
<PL svjetlosni tok jedne svjetiljke u hn, dimenzijama prostorije i bojama zi- cepciju objekta.
oznaka W, WW, W, ~· 0, 6 dova. Odabire se iz odgovarajuCih
na svjetiljkama i prigusnicama de{inira
tablica, a najcesce izriosi od. 0,25 do V anjska rasvjeta
naCin montaZe na teS~o zapaljive, nor1" lx
0,60;;
malno zapaljive i lako zapaljive materi- 1000
Ukoliko zelimo planirati. vanjsku ras~
jale. b) Izbor vrste izvora svjetlosti odre- vjetu, od .. svake svjetiljke koju zelimo pri-
BOO
Izrada svjetiljke mora odgovarati uvje- dit cemo na osnovi ukupnih godisnjih mjeniti potrebno je poznavati krivulju
tima koji vladaju u prostoriji u koju je &00 troSkova, odnosno po tzv. ekonomskom zraCenja svjetlosti u sVim smjerovi,ma pro-
postavljamo. 400 kriteriju. Godisnji troskovi rasvjete iznose stora (izokandelni dijagram).
Oddavanje svjetiljaka vazan je faktor. priblizno:
Rasvjetljenost tocke (sl. 2.19) izracuna-
Tokom vremena skuplja se u svjetiljci ina vamo ovim izrazom:
n ·L
njoj prasina koja umanjuje svjetlosni tok \920. 40. 00. 70. god.' A=n-A 0 +-1-+P·k·t din/god
izvora, jer povecava apsorpciju svjetlos- t,
Slika 2.17. Prikaz preporuka potrebne rasvijetlje·
ti i pogorsava hladenje svJetiljke. Zato nosti u pojedinim razdobljima prema DIN-u za (ovo je priblizna formula u kojo"j nije
je potrebno svjetiljke odr'Zavati u cistom precizan rad uzeta u obzir angaZirana snaga i cos <p), a
stanju. Koliko se tom problemu prida- pojedine oznake znace:
je vaznost vidljivo je iz cinjenice da se %
npr. u USA serijski proizvode strojevi za 110 ---- A, godisnji troSkovi za svjetiljke u
pranje svjetiljaka koji se na triziste pro- din/god,
daju zajedno s novim konstrukcijama UCin
L cijena izvora u 'din,
svjetiljki. n broj svjetiljki,
n, broj izvora,
Unutrasnja rasvjeta t godisnja upotreba izvora u h,
100 "------1--~- t, ttajanje izvora u h,
Tehnicki ispavna unutrasnja rasvjeta 30 1000 lx.
p prikljucna snaga u kW,
mora udovoljiti nizu kriterija od kojih Slika 2.18. Prikaz poveCanja proizvodnosti rada u Slika 2.19. Prikaz potrebnih veliCina za raCunanje
ovdje navodimo Osnovne. ovisnosti o rasvijetljenosti k cijena elektricne energije u din/kWh. vanjske rasvjete

68 69
Tablica 2-8
Trazi se: d u mm i l u m. Izbor vodica za zagrijavanje
Potrebna rasvijetljenost prometnica ProraCun: Vodici za zagrijavaje (sl. 2.20 i 2.21)
Povr.Sinski s111Ze za zagrijavanje podova, cjevovoda,
Prometne povr.Sfne sloj
Pogonska srednja hori- Jednolikost P=d·n·l·p 1=-p- dije1ova · krovne konstrukcije, odmrzava-
prometnice
zontalna rasvijetljenost rasvijetljenosti n·d·p
nje vrata na hladnjacima itd.
uz U 2 ·A uz.J2·n Prednost vodica za zagrijavanje oCituje
svijetao 3-6 p
Sporedne ceste i ul~cy u stanbenim R l· p p se u:
Cetvrtima
0,25 4·p-- • dobrom prianjanju uz predmet koji griju,
taman 6-12. n·d·p
• mogucnosti postav1janja u mnoge sredi-
svijetao 3-6 _,j 4·p·P
d-
2
,;-pz:p ne, sto omogucuje re1ativno niska rad-
Sporedite gr3.dske ceste f 'ulice 0,25
\j uz. " 2 • p 34,35 \j [j2:p mm na temperatura.
taman 6-12 Primjer izbora vodiCa za zagrijavanje:
' p Zadano: nazivna snaga zagrijavanja P u W,
odnosno 1 = - - m.
ParkiraliSta (izvan prometnica) I - 10-20 0,33 n·p·d Poznato: • nazivni napoil U u V,
• specificna snaga grijanja p, =
' Ako pretpostavimo slijedece vrijednosti
Nadzemne pjeSaCke zone - 1 - ~P(l u W/m,
koje se cesto jav1jaju u paksi:
• otpor vodica za zagrijavanje r
P~4+7JI1Ue pjeSaCke zone . - 120 - P= 10000W, un;m.
.,, Proracun du1jine vodica za zagrijavanje:
,.
'
Napomena: prema preporukama JKO. ' U=220V,
p
radna temperatura koju !reba ocekivati, a 1=-
koju zahtijeva primjena, u tom s1ucaju je P,
Podaci o potrebnoj rasvijetljenosti pro- • e1ektrotermick:i uredaji s neposrednim 1375°C,odnosno \648 K. odnosno, najveCa snaga zagrijavanja_ vo-
metnica navedeni su u tablici 2- 8. otpornim z~grijava,njem, diCa sa r na nazivnom naponu U iznoSi:
Odabiremo materija1 Kantha1 A -1 ko-
Suvremeno projektiranje · vanjske ~as­ • e1ektrotermicki uredaji s posrednim ot- ji udbvo1java zahtijevanoj temperaturi pa
vjete osniva se na proracunu 1uminancije. pornim zagrijavanjem, iz tab1ice koje navodi proizvodac Kantha- P= u2 =uJE.
Kod rasvjete yanjskih povrsina, npr. • e1ektrotermicki uredaji s isijavanjem 1a A-1 ocitamo: r·l r
sportskih borilista, gdje je potrebno osi- topline. ·· p20 =1,45Qmm 2(m; temperaturni koefici- za U =220V i r=0,6Q(m-->P=283,3.}P.
gurati uvjete za te1evizijske prijenose u jent (srednji) od 20 oc do 1400 oc iznosi Izolocija olporna no viSe temperat~re
boji, potrebno je postici vrlo visoku rasvi-
jetljenost i boju svjetlosti sto b1iZe dnev- Izbor otporne zice
32,4·10- 6 • Odavde slijedi za specificni ot-
por na radnoj temperaturi: r ...., .t I, ,, ..
noj (preko 7000 K).
Otporne zice sluze za pretvaranje e1ek- PT = p 20 + {3 (T- 20), odnosno 1
Poliomidski ploSl
1
Olporni vodiC
tricne energije u top1insku u e1ektroter- P137s = 1,45+ 32,4 · w-' ·1355= Slika 2.20. Grada vodiCa za zagrijavanje
mickim uredajima s neposrednim i po- = 1,45 + 0,044 = 1,494
2.1.3. Topllnska trosila .,
Podjela toplinskih trosila
srednim otp,ornim zagrijavanjem te u ure-
dajima s isijavanjem top1ine. Izbor otpor-
ne zice najbolje cemo pokazati na s1ijede-
Cem primjeru: ' '·
p 1375 = 1,494mm 2(m.
Dopusteno specificno optere6enje oci-
tamo iz tablice s podacima 0 otpomoj zici
'"' -------} I
1
Noj1iio ~(l'uSt~oo
t~mperotum

Top1inska trosi1a s1uze za pretvaranje ---

e1ektricne energije u toplinsku. Tu se u- Zadano: naziva snaga grijaca P u kW,
p;, 1,5 Wfcm 2
brajaju: Za odabrani materija1 odredi 6emo d i I:
Poznato: • nazivni napon U u V,
• luCne peCi, • specificni otpor na radnoj d=34 35 3 /10'·1,494
• indukcijske peCi, temperaturi p u Omm 2 (m, , \j 220 2 . 1,5
• osta1i e1ektrotermicki uredaji s indukcij- • dopusteno povrsinsko optere-
skim grijanjem, cenje ovisno 0 dopustenoj d = 4,37 --+4,5 mm
• e1ektrotermicki uredaji s dielektricnim temperaturi zagrijavanja p u o'{_---~,.----,\.~-r,("*-l
10
zagrijavanjem, W(cm 2 . 47,15m Stika 2.21. Ovisnost temperature vodiCa o specifiC-
n·4,5·1,5 noj snazi grijanja ·

70 71
Zagrijavanje prostorija elektricnom kW
podooSe.nje jakih vjetrova no od proizvodaca. psim toga, standardi- Gubici u namotu statora, rotora -i u
energijom · podnoSenje slabih vjelrova
za.cijom pojedinih dijelova motora stvore- zeljezu iznose preko 90% ukupnjh gubi-
1 ni su uvjeti za ekonomicnu proizvodnju
motora.
taka.
Zagrijavanje prostorija elektricnom 1_00 Moment tereta (sl. 2.25) koji motor !re-
energijom vrlo je problematican zahvat. ba savladati iznosti:
Cijena e!ektricne energije; ukoliko je eko- Snaga i struja elektromotora
noriiski postavljena, uCillit Ce u veCini slu- Mt=C·rok,
cajeva grijanje e!ektricnom energijom ne- I P 2 ·!000 A gje su:
rentabilnim, ukoliko se izuzme upotreba J3·cosq> · U·~ w kutna brzina,
termoakumulacijskih peCi i mrezne ton- Slika 2.23. Nomogram potrebne energije za jednos- gdje su: k = -1 kod stroja za obradu metala, ljus-
frekventne komande (detaljnije vidi 2.3). truke prozore
I struja koju motor povlaci iz mreze, tilica, itd.,
Za normalne stambenei uredske prosto- uA, k= 0 za dizala, valjaonicke stanove,
rije moze se pribli.Zno racunati sa snagama Potrebnu elektricnu snagu za zagrijava-
U napon mreZe u V, transport~e uredaje,
po m 2 prostorije prema tablici 2-9. nje prostorije dobivamo tako da na osno-
vu povrsine pojedine plohe, izborom od- P 2 nazivna snaga, tj. predana snaga na k= I za namatalice i slicno,
govarajuce debljine i slicno, odredujemo osovini motora u kW, k=2 za ventilatore, centrifugalne pum-
Tab1ica 2-9
parcija!nu snagu za jednu plohu. Ukupna cos q> faktor snage motora, pe i slicno. ·
Potrebna snagit u W fm 2 potrebna snaga biti ee zbroj parcijalnih ~ korisnost motora. Moment motora izjednacava se kod ne-
snaga potrebnih za zagrijavanje pojedinih ke brzine. vrtnje s momentom tereta.
Prostorije Zaklonjene Nezaklonjene
ploha. Gubici u motoru (sl. 2.24) mogu se s
dovoljnoin toCnoSCu izraCunat iz izraza:
Saba za stanovanje
i ured 50 70
Spavaonica 30 40 2.1.4. Elektromotorska trosila P,=G-1)P2 kW
Kuhinja 30 40
Kupaonica 30 120 Primjeri upotrebe elektromotorskih trosila Gubici mogu biti (redosljed prema su-
djelovanju u ukupnim gubicima):
Elektromotori pretvaraju elektricnu
Potrebna elektricna snaga za zagrijava- energiju u mehanicku. To je danas najjef- ·• u namotu· statora P eu 1
nje prostorija toCnije se moZe izraCunati tiniji naCin dobivanja mehanicke energije • u namptu rotora Pcu 2 k=-1
pomocu nomograma koji se izaduju za upotrebljive za razne pos!ove. Taka jefti- • u Zeljezu PFe 1
svaku plohu prostorije. Na slikama 2.22 i no dobiven mahanicki rad omoguCio je u • trenju i ventilacij~ Ptrv
2.23 prikazani su primjeri takvih nomog- velikoj mjeri brz razvoj mnogih grana
rama za vanjski zid i prozor. Postoje • dodatni gubici Pdop
ljudske djelatnosti (posebno industrije) i "'
dakako i ostali nomogrami, kao npr. za postizanje sadasnje razine produktivnosti Stika 2.25. Momentne karakteristike radnih meha-
unutarnji zid, vrata, jednostruki prozor, nizama
i zivotnog standarada.
strop i slicno. Danas je upotreba motora toliko ra- Snaga motora P 2 u W i moment su u
zid od qJeke Sirena, da ih susreCemo na svakom kora- slijedecem odnosu:
ku. U modernom se domaCinstvu npr.
id od opek~ nalazi oko 20 e!ektromotora. Sarno stroj M::::O,l·P 2 M::ep 2 kpm
45cm
za pranje rublja ima najmanje 3· e!ektro- Nm;
zid od opeh n, n,
60~m motora. U suvremenoj industriji raCuna
se da je instalirano oko 5 motora po odnosno
monlgrodnjos
100 dobrom lopl. zaposlenom. P 2 ::::10· M· n,, kadaje P 2 u kW, M u Nm i
iwlocijom
Broj raznih izvedbi motora povecava ns u 1/min, -
100 se, a joS se poveCava, proSirenjem podru- iii
cja primjene. Istovremeno je ulozeno P 2 :::: M · n, uko!iko je M izrazen u kpm,
mnogo napora na standardizaciji motora. ns je sinhrona brzina vrtnje.
10 10 Jo oo so
--m' Dosad ostvareni rezultati na podrucju
standardizacije motora omogucili su za- 60f 1
Slika 2.22. Nomogram potrebne energije za zagrija- Stika 2.24. Prikaz tOka snage trofaznih asinhronih n =--
vanje vanjskih zidova mjenljivost motora opCe namjene neovis- motora s p min

72 73
gdje su: • asinhrone, koji mogu biti klizno kulutni Prema najvisoj temperaturi koja se oee-
f frekvencija, obicno 50 Hz, ili kavezni (s kratko spojenim rotorom), kuju u pogonu odabir11- se elektromotori
p broj pari polova motora. • i kolektorske. kod kojih se upotrebljavaju odgovarajuCi
izolacijski materijali (vidi 1.3.6).
Faktor snage cos q;;(sl. 2.26) i korisnost Za pokretanje klizno kolutnih asinhro- IM1001 IM2001 IM2101
n (sl. 2.27) elektromotora ovise o: nih elektromotora upotrebljava se pose- Pri upotrebi asinhronih motora postav-
lja se na njih niz zahtijeva koji se odilose

~etlJtoo
• nazivnoj snazi motora, ban uputnik ili pokretac.
na minimalne i maksimalne vrijednosti
• broju polova elektromotora, Elektromotori se grade za nazivne sna- potezne struje, poteznog. momenta, po-
• odnosnu a=P 2 /Pzn· ge koje propisuje JUS, a navedene su u kretnog momenta, dobrote zaleta (MJik),
tablici 2-10. IM 1051 IM 1061 IM 1071 1M 9101 zamasnog momenta, vijek trajanja, poras-
ta temperature, dopustenog broja uklapa-

ianilffi$ffiJ
COSIJ'
Tablica 2-10 nja, brzine porasta temperature u krat-
I
0,9 2 polni Nazivne snage elektromotra u kW kom spoju, dopustene buke, dopustenih
0,8 ---5polni vibracija i drugo.
Niz 1 prema JUS N.GO.Ol5/1970.
IM 3001 IM 4001 ' IM 3601 Korisnost q i faktor snage cos q; energe-
0,06 1,50 30 160 355 600 tski su pokazatelji motora i na njih se
0,09 2,20 37 185 .. 375 330· postavljaju eesto posebni zahtijevi. Dopus-
0,12 3,70 45 200 400 670 tena odstupanja za q i cos q;, kao i za
0,18 5,50 55 220 425 710
0,25 7,50 75 250 450 750
ostale bitne elektromagnetske velicine mo-
0,37 11 90 280 475 800 IM 1201 IM 1101 IM 9201
tora, odredena su takoder propisima.
,, 0,55
0,75
1,10
15
18,5
22
110
132
150
300
315
335
500
530
560
850
900
950
Slika 2.28. Neki oblici elektriCnih $trojeva s horizon~
t3.fnom osovinom 'prema lEe 34-7/72
Slika 2.26. Cos (fJ elektromotora u ovisnosti o naziv- Pokretanje elektromotora
noj snazi i broju polova 1000
Gubici u motoru zagrijavaju motor i Asinhroni elektromotori pokrecu se:
zato treba osigurati odgovarajuce hlade- • izravno,
Prema preporukama IEC 34-7/72 iz. nje. Preporukama IEC klasificirani su sis-
..<:::::-~-6 polni vedbeni oblici elektricnih strojeva podije- temi hladenja (IC - International Coo- • posredno,
~~-10polni ljeni su u dva koda. Kod 2 (opCi kod) ling). Razlikujemo dva osnovna sistema: • upustaCima ili pokretaCima.
oznaCava izvedbu pomoCu osnovne ozna-
ke i tri brojke: • motori s otvorenim unutarnjim struja- IzravnO se pokreCu motori ma:.njih sna-
njem zraka (zrak toplinu iznosi napo- ga, obicno do 5 kW, no mnogi i preko
Osnovna oznaka. - IM (International Mo- lje), 20 kW (vidi 4.2.3) - pad napona pri po-
unting), kretanju mora ostati ispod 10%.
• motori sa Zatvorenim unutarnjim stru-
Prva brojka - oznaka vrste konstrukcije, Posredna pokretanja su mjere u stator-
Druga i treCa brojka - oznaka naCina
janjem zraka (motor se hladi isijav-
anjem). skarn strujnom . krugu kojih je cilj da
monta:le,
Priblizno potrebna kolicina zraka za umanje struju pokretanja.
P, Cetvrta brojka - oznaka slobodnog kraja
Slika 2.27. Korisnost elektromotora u zavisnosti o osnovme. hladenje nloZe se izraCuna ti iz izraza: U posredna pokretanja ubrajamo:
nazivnoj snazi i broju polova • zvijezda-trokut,
Slika 2.28 prikazuje neke oblike elek-
triCnih, strojeva s horizontalnom osovi- Q=
1
m 3/s~0,04 ... 0,5·P,m 3fs
/LJ!J • pojacano pokretanje (zvijezda-trokut s
Na primjer: nom prema IEC 34-7/72. medustupnjevima),
Motor sa P 2 n=0,25kW, 4-polni ima cos gdje su: • pokretanje dijelom napona,
Elektricni strojevi obicno se izraduju
q;=0,57 i n=0,59, a motor sa P 2 n=22kW, u sljedecim stupnjevima mehanicke za- Ll9 razlika temperature okoline i tempe- • statorskim predotporom, .
4:polni ima cos <p=0,90 i n=0,89. u oba stite (International Protection), vidi g]a- rature zagrijanog zraka,
• transformatorom za pokretanje.
slucaja je P 2 = P zn, tj. elektromotor je ve-
oma optereCen.
vu 3: p; gubici u kW.
Upustacima ili pokretacima mijenja se
IPOO, IP02, IPllS, IP21S, IP22A, IP44, S veliCinom motora poveCava se i pro- otpor strujnog kruga rotora. Ta promjena
IP54, IPSS. blem njegova hladenja. Gubici elektromo- maze biti kontinuirana ili stupnjevita, sto
lzvedbe elektromotora tora povecavaju se. pribliZno s trecom po-
Dodatno slovo S pokazuje da je elek- ovisi o naCinu promjene .otpora. Tom
Elektromotore za prikljucak na izmje- tricni stroj koji ne radi provjeren na pro- tencijom a rashladna povrsina s drugom mjerom smanjuje se struja pokretanja
niCni niski napon moZemo podijeliti na: dor vade. potencijom linearnih dimenzija. klizno kolutnih motora. ·

74 75
 Na slici 2.29 prikazane su krivulje stru- Previsoke temperature namota moze- lagodenju motora i radnog stroja. Motor Elektricnim alatom smatra se stroj koji
je i momenta trofaznog asinhronog moto- mo sprijeciti: mora biti izabran tako da radi u podrucju pokrece elektriena energija, a izraden je
ra, a na s!. 2.30 prikazane su krivulje stru- a) posredno, porrtocu prekostrujnih oki- opterecenja.60 do 100% nazivne snage. U tako da elektricni dio stroja s ostalim dije- ·
je i momenata pri pokretanju asinhro- daca. Takvi se.okidaci ugraduju u pre- tom se podrucju kod modernih asinhronih lovima tvori jednu funkcionalnu cjelinu.
nog motora pomocu pokretaca zvijez- kidace, motorske zastitne sklopke i motora korisnost samo neznatno mijenja. Elektromedicinski aparat je pogonsko
da-trokut. slicno (vidi glavu 5).. sredstvo u kojem se elektricitet posredno
b) neposredno, pomocu termistorske za- 2.1.5. Ostala trosila iii neposredno upotrebljava u medicinske
\00
I- r- stite. Ovdje se koristimo flzikalnotn svrhe.
% U ostala trosila mozemo ubrojiti:
I' I pojavom promjene otpora promjenom Ispravljacima napajamo elektrolize, po-
400
temperature. · • elektricni alat, strojenja za galvanska presvlacenja mate-
~ • elektromedicinske aparate, rijala, pogonska sredstva slabe struje, pu-
II
I M
300

100
• ispravljace. nimo akumulatore itd. ·
I;;"Mn
[ljo 1\
100
'"
20 40 50 80 100 /,
n/ns--
Slika 2.29. Krivulje struje i inomenta tfofaznog asin- 2.2.1. Zagrijavanje Pretpostavimo ipak da ukupni gi.Jbici. u
hronog motora vodovima svih naponskih razina · iznose
Djelovanje na klimu 5%, a gubici u trosilama harem 10%, u
Y - D. pokrelanje . prosjeku (kod rasvjete znatno vise) pa ce
Toplinska energija javlja se zbog: uz navedene gustoce opterecenja · gubici
fi biti: .
M -. • gubitk.a u transfonJ1aloru,
.....
2.5 "" 5
I. • gubitka u vodovima,
• nesavrsenost trosila (npr. kod motora i Za gustocu opterecenja u
1\ rasvjete). , MW/km2 50 200
2 4

I, "· v \ Da bismo ilustrirali ekolosko ziiacenje gubici u transformaciji 2 8

1.5 zagrijavanja zbog gubitaka , elektricne
I;
I L\ energije, pretpostavimo gustocu opterece- gubici u vodovima 2,5 10
1 nja od 50 MW/krrt2 koja se danas javlja u gubici u trosilima 5 20
I,.

0.5 I
M,
- "< '\
velikim gradovima i 200MWfkm 2 , kao
sto imamo i.i vrlo velikim industrijskim Ukupni gubici 9,5 38

20
n/ns----
M,
40
- fiO
~

80
l'l(
100 'fo
postrojenjima.
. Pretpostavljamo da gubici u transfor-
macijama iznose do 2o/o. Medutim, za
Ukupni gubici su dakle 9,5 odn. 38
MWfkm 2 iii 9,5 odn. 38 W/m (priblizno
1 kg/h ugljena na 100m2 ).
tako velike gustoce opterecenja treba
Slika 2.30. Krivulje momenta i struja pri pokretanju
predvidjeti harem dva stupnja transfor- Iz gornjeg mozemo zakljuciti da gubici
Y-A u elektricnoj mrezi i trosila uvjetuju zagri-
macije (npr. 110/20 i 20/0,4 kV) pa dakle
predanu elektricnu energiju dva puta javanje okoline.
transformiamo sto prouzrocuje priblizne Zagrijavanje zbog gubitaka moze imati:
Zastita elektromotora od preopterecenja,
od rada na dvije faze i od kratkog spoja gubitke od 4%. • klimatski utjecaj i
Gubici u vodovima mogu se priblizno • pogonski utjecaj.
Namoti motora najcesCi su uzrok kva- izraCunati iz' izraza Klimatski utjecaj povezan je sa biol-
rova. U · namotima stvorena toplinska V=n·J 2 ·Rw·l0- 3 kW/m oskim. Poznato je da su kabelski ka-
energija podigne temperaturu zice sto nali legla glodavaca, a kucista elektro-
moze unistiti izolaciju ukoliko temperatu- gdje je n broj opterecenih vodica, a Rw motora prebivalista raznih insekata i
ra prijede dopustene iznose. djelatni otpor vodica po metru duljine. slicno.

76 77
 Pogonski utjecaji zagrijavanja okoline
ogleda se u tome da se moze smanjiti
efekt nekih instalacija, npr. rasvjeta u
hladnjaCi, rasvjeta kod klimatizacije ljeti.
Medusobno '"zagrijavanje pogonskih
sredstava smanjuje. njihovu opteretivost.
Primjer:
1. Gubici u distributivnoj mreZi Jugosl~vije iz~
nosili su 1972. godine toliko da hi izgubljena elek·
triCna energija hila dovOljna za zagrijavanje lOO.OOQ
stanovnika tokom jedne sczone. · ·
2. Rezultati ispitivanja znanstvenog instituta Va-
seda u Tokiju o medusobnoj povezanosti kretanja
temperature i suvremenih instalacija lijepo ilustrira
naprijed navedeno.
Prema rezultatima i'spitivanja u Tokiju prosjeCan
godiSnji broj noCi s temperaturom iznad 25 oc pave-
Can je sa 5,4% u razdoblju 1926-1934. godine na
11% u razdoblju 1965-1975. godine.
sa boljim ~ odredene nazivne snage. Elek-
tromotor s boljim n po pravilu je skuplji
zbog veCih troskova proizvodje (vidi slike
2.31 i 2.32).
Din/god
20D h racunu nisu uzeta u obzir djelovarija na
Stika 2.32. GodiSnji: troSkovi za gubitke lwei raznih
kVRliteta motora · 6
Gubici u elektromotoru iznose:
n _trajanje upotrebe elektromotora u Dopustene granicne vrijednosti odrede-
godinama, ne su za svako frekvencijsko podrucje.
P 8r, C1 gubici cijena motora najviSe Dopusteninaponi smetnji, snaga smetnji
kvalitete, i dopustena jakost elektricnog polja smet-
P,., c, gubici i cijena motora zadovolja- nji • odredeni su tehnickom regulativom.
vajuce kvalitete. Tako su npr. prerim JUS N.N0.900/78
smetnje klasificirane na slijedeCi naCin:
Prema tome, zadovoljavajuCi 11x mo:le- Za podrucje karakteristicnih frekvenci-
mo izraCunati: ja odredeni su dozvoljeni naponi smetnji,
snage smetnji i jakost polja smetnji za
1'fx Pz+Pgx pojedine vrste pogonskih sredstava (sl.
2.33, sl. 2.34 i tablica 2-11).
SliCan raCun mo:lemo provesti za svako
pogonsko sredstvo. Dakako da u ovom
dB mv
lpV I
5
klimu. 0
_I!_ 1
2.2.2. Radio-televizijske smetnje 0 I
Q

P,=(~-1)P2
U 23 Cetvrti Tokija koliCina topline koja se godiS-
nje gubi u raZnim instalacijama i vozilima odgovara
lzvori smetnji 50
kW Q1
pribliZno koliCini topline koja se oslobodi sagorije- Smetnje u prijemu radio, odnosno TV
v~njem 10 milijuna tona .nafte. U juZnom centru, ·
Ako n najlosijeg ,elektromotora ozriaCi-
40
MarunuoCiju, toplinska energija koja. ~e stvara u emisija uzrokuju naponi visokih frekven- ~Q15Q1 0.5 I 1 5610 . 30
instalacijama, VO.Zilima itd. iznosi po jedinici porv$i- mo s ~ 1 v, a elektromotore nesto bolje cija i elektricna polja. ---------- f (MHZ)
ne 20 do 60% toplinske energije sunCanog isij~vanja. kvalitete s ~m itdc do ~ 1 i za svaku·pojedi- Izvori smetnji su prelazne pojave (brze Stika 2.33.-Napon smetnji
NaroCit utjecaj na to imaju instalacije hladenja u nu tako zadanu kvalitetu uz primjenu
zgradama i vozilima. Zbog toga_se 'posljednjih godi- promjene) koje nastaju u pogonskim sred-
na prosjeCna godiSnja temperatura u Tokiju podiie gornjeg izraza izracunamo gubitke. P , 1v stvima prilikom uklapanja, odnosno is- '8s
(p~I
za 1 "C. do P,1• klapanja, komutacija, izbijanja u plinovi-
dobivamo: ma, korona na vodovima visokog napona 0
i slicno. s ss
1- ~
Zadovoljavajuci ~ pogonskog sredstva nlv=0,5 P 8rv=Pz Sl

Najefikasnija mjera za smanjenje za-

~lll =0,7 P;m·=0,42P 2 Nastale smetnje dopiru do prijemnika vo-
diCima elektri~ne mreze, odnosno instalaci-
0
4S ~7 "
~II =0,85
P;u =0,l8P 2 s
grijavanja je poboljsanje ~ pogonskog je iii bezicno, elektromagnetskim valovima.
0
45 65 90 ISO ISO 110
sredstva. Medutim, !reba ukazati na gos- -~· =0,90 P,1 =0,11P 2 Napon smetnji (mjeren u J1V) dopire do 30 100 zoo
-!(MHZ)
300
podarski vid tog problema. Pretpostavi- Ekonomski opravdane gubitke 'moze- radio prijemnika, odnosno do TV prijem- Slika 2.34. Snaga smetnji
mo da nastojimo odabrati elektromotor mo izraCunati, raCunajuCi ukupne godiS- nik:a vodiCem, a nastaje u izvoru smetnji.
nje troskove za sve kvalitete motora koji Elektricno polje smetnji (mjereno u Smatra se da aparati, uredaji i postroje-
nam stoje na raspolaganju: J1V/m) dopire bezicno, a predstavlja ja· nja imaju stupanj smetnje 0 kada napon
kost elektricnog polja na mjestu prijema smetnje nije veCi od 0 dB (1 V), a snaga
~~~~~---- c,
TM 1 =~+t·k·P
. koje nastaje zbog jednog iii vise izvora smetnje veca od OdB (I Vjm).
n 8 r;
\ I smetnji.

I
).I '-..P, II II c, k ·P
TM " =-+t·
n gx Klasifikacija smetnji
Mjere za suzbijanje smetnji
Suzbijanje smetnji provodi se oslablji-
I I '-{... I gdje su: Trajanje smetnji je razliCito. Tehnickom vanjem smetnji, odnosno smanjivanjem:
I I I ....._--t TM godisnji troskovi elektromotra u di· regulativom odreden je pojam trenutne • napona smetnji,
KJV Kill Kll Kl
narima, smetnje i trajne smetnje, ovisno o vremenu • jakosti polja smetnji,
Slika 2.31. Gubici i korisnost motOmog troSila u t godisnja upotreba elektromotora u h, trajanja i perioda izmedu pojedinih im- • trajanja smetnji i
ovisnosti o kvaliteti motora k cijena elektrifue energije u din/kWh, pulsa smetnji. • uCestalosti smetnji

78 79
Tablica 2-11 najnoviji DIN 57228/82 koji tretira as- Aerodinamicka buka nastaje zbog struja-
GraniCoe vrijednoSti napona, snage i jakosti polja smetnji nove i definira pojmove s tog podrucja nja zraka (ventilator). .
ima cetiri dijela. M ehanicka buka prouzrocena je gibanjem
GraniCne vrijednosti mehanickih dijelova (lezajeva, vibracije li-
Trajanje Pogonska sredstva koja su tako naci-
Vrsta i izvor smetilji ·
UCestalost pojedinaCne
Napon smetnji Snaga smtnji ·' Jakost polja njena da ne izazivaju nedopustene ra- mova kuCista).
smetnji smetnje
maks.
dB(pV) dB(pW) smetnji dB (p Vjm) dio-smetnje dobivaju oznaku RSO.
0,15 do 30 MHz 30 do 300 MHz 30 do 300MHz
.
Trajna smetnja 2,2,3, Buka
aparata na prikjuCak
Nepreki- >30

~~~::i
mreie -· aparati s rna-
dni niz impjmin Stupanj N Stupanj N -
lim motorima, prenos- Razjasnjenje pojmova
ni alat do 700W · ·
Buka je (prema definiciji) nepozeljan ~~~~~~~~~~~~~20.~
.
Trajna smetnja zvuk te ima fiziolosko i psiholosko djelo- 0
Nepreki- >30 ~
prenosni alat
dni niz impjmin N+4dB N+4dB - vanje. Ljudsko uho osjeca zvuk kao iz-
700 do IOOOW
mjeniCni ,zvuCni tlak" koji se superponira
Trajna smetnja
Nepreki: >30
statickom atmosferskom tlaku.
prenosni alat
dni niz impjmin N+IOdB N+!OdB - Ljudsko uho osjetljivo je na sirok ras-
1000 do 2000 W Slika 2.36. GrafiCki prikaz krivulja iste razine zvuka
pon tlakova. u ovisnosti o frekvenciji zvuka izraZenoj u Hz i
Trajna smetnja razini zvuCnog tlaka u dB
Odnos izmedu najviseg prema najni-
aparata veCih dimen- zem iznosi priblicno 106 • Uobicajena jedi-
Nepreki- >30 40dB{pV/m) M agnetska buka nastaje zbog vibracija
zija, aparata s bater.
dni niz impjmin
Stupanj N - udalj. lOrn
napajanjem, igraCaka nica tlaka nije prikladna za izrazavanje izazvanih magnetostrikcijom (prigusnice,
it d. osjeta zvuka uhom. Uveden je stoga po- transformatori) ili zbog magnetskih sila u
jam ,razina zvucnog tlaka" (iii krace: zracnim rasporima (elektromotor).
Trajna smetnja za ,,razina zvuka "), koji se definira kao:
Nepreki- >30 40dB{pV/m) Osobito je vazno uociti da pojava buke
industrijska postro-
dni niz imp/min
N+14dB - udalj. 30m
jenja p ne mora znaciti (ali mo'le) da uredaj nije
L=10log- dB tspravan.
Po Ljudsko uho reagira na frekvencijski
na razine ispod granicnih vrijednosti pro-
pisanih tehnickom regulativom.
Prakticki postupci ogranicavaju se naj-
,-----.--.
I I 01]elo111 pad
gje je P 0 =2·10- 5 Njm 2 referentni tlak
koji je medunarodno prihvacen. Time se
raspon od 106 pretvara u raspon od 120
op§eg od 16Hz do 20 000 Hz.
Sum je izraz za spektar zvucne pojave, a
ne intenzitet djelovanja na uho (slika 2.37).

CeSCe na:-
a) smanjenje intenziteta izvora smetnji
odstranjenjem iskri i nagli promjena
jakosti struje. To se moze postiCi:
• upotrebom cvrstih spojeva,
• odrZavanjem ispravnih izolacija i
• ispravnim kontaktnim povrSinama
(npr. cetkice kolektora),
b) upotrebom uzemljene metalne zastite
kojom se smanjuje ili uklanja polje
smetnje,
c) upotrebom provodnog kondenzatora,
odnosno odgovarajuceg spoja konden-
zatora i priguSnica Cime se smanjuje
napon smetnji (vidi sliku 2.35).
Kapacitet kondenzatora kojim se u do-
voljnoj mjeri smanjuje napon smetnji mo-
Zemo izraCunati iz empirijskog izraza:
C,
Tc~Y _ _j
-=- L __ ~_I'L __
Slika 2.35. Mjera za suzbijanje radiosmetnji
gdje je U n nazivni napon (samo za napo-
ne od 24 V do 500 V).
Problematika radio- i TV-smetnji raz-
vija se posljednjih desetak godina u po-
sebnu elektrotehnicku specijalnost. 0 to-
me postoji opsezna literatura. Kao pri-
mjer opsega problematike navodimo da
~~
I naponom
(P 0 je prag cujnosti pri 1000Hz).
Ljudsko uho nije podjednako osjetljivo
na svim frekvencijama. Ista razina zvuC-
Elektr1Eno z.aSta:em
pnstupaCm d1]el0111 nog tlaka proizvodi jaCi subjektivni do-
jam ako je zvuk vise frekvencije. Zbog
toga se za mjerenje zvuka upotrebljavaju
instrumenti kojih karakteristika nije line- A A
arna, nego korigirana taka da imaju po
prilici isti odziv kao ljudsko uho. Oblik te
karakteristike takoder je medunarodno
standardiziran. Takav instrument ne mje-
ri viSe razinu zvuCnog tlaka nego razinu
Pravilan ton
zvuka iii buke, koja se izrazava dB(A)
,decibelima A" (vidi sliku 2.36). 60 dB (A)
odgovara obicnom govoru, 85 dB (A) do-
vodi do trajnog ostecenja sluha, a
120 dB (A) je prag bola od zvuka.
Buka koju proizvode elektricna pogon-
ska sredstva maze biti trojaka porijekla: Slika 2.37. Intenzitet zvuCne pojave - zvuCni tlak

80 6 V. SRB: ElektriCne instalacije i niskonaponske mreZe

81
 Z vucna snaga je snaga zvuka izrazena ti, ali je tehnickom regulativom odredena Dopustena razina buke mm/s
u vatima. Kao primjer navodimo da je dopustena razine buke koju smije stvarati
zvuCna snaga neko pogonsko sredstvo (vidi tablicu 2-12). Dopustene razine buke u stambenim
ljudskog glasa 10- 5 W, Ukoliko se zeli smanjiti buka nastala zgradama prikazuje slika 2.39. Prekorace-
malog elekromotora 10- 8 W. elektricnim pogonskim sredstvima, mogu nje iznosa buke iznad krivulje na slici nije V Vmax
dopusteno. Dakako da to vrijedi za buku et= fT
Buka elektriCnih pogonskih sredstava ne se primijeniti tehnicki zahvati prikazani
moZe se u svim slueajevima potpuno ukloni- na slici 2.38. bez obzira na njeno porijeklo. Rijetko ce
elektricna pogonska sredstva stvarati ve-
Tablica 2-12 cu buku od npr. buke koju uzrokuje grad-
Dozvoljena srednja vrijednost razine buke L u dbA na udaljenosti 1,0 m od povrSine stroja
(prema IEC 34-9/1972) ski promet. Medutim, u stambenim zgra-
dama i na radnim mjestima elektricila
Brzina vrtnje n 600<n~ 960<n:::;; 1320<n:::;; 1900<n:::;; 2360<n:::;; 3150<n:::;;
,;1900 ,;2360 ,;3150 ,;3750 pogonska sredstva kao npr. dizalo, trafo Slika 2.40. Vibracije
rnin- 1 :::;;960 :::;;1320
stanica u zgradi, mogu svarati buku ma-
MehaniCka IP IP IP IP IP IP IP IP IP IP IP IP njeg intenziteta, sto maze biti znacajan
22 44 22 44 22 44 22 44 22 44 22 44 Vibracije nastaju zbog nepotpuno izba-
zaStita negativni ekoloski faktor. lansiranih dijelova i zbog elektromagnet-
Snaga P L L L L L L L L skih sila koje izazivaju vibracije onih dije-
L L L L
kW LldBI
lova elektricnog stroja koji se vrti. Me-
P:::;;l,l - 67 - 70 - 71 - 74 - 75 - 79 hanicka naprezanja tih dijelova, .te spoj-
1,1<P2,2 - 69 - 70 - 73 - 78 - 80 - 82
nih elemenata i temelja, prouzrocena vi-
2,2<P5,5 - 72 - 74 - 77 - 82 - 83 - 85
5,5<P:::;; 11 72 75 75 78 78 81 81 86 84 87 87 90 bracijama, ne smiju prijeCi dopustene gra-
ll<P,;22 75 78 78 82 81 85 83 87 87 91 90 93 nice. Vibracije ne smiju utjecati na radne
22<P07 78 80 81 84 83 86 85 89 88 92 92 95 kvalit.ete radnih strojeva i aparata. Mora-
37<P,;55 79 81 83 86 86 88 88 92 90 94 93 97
82 84 85 89 88 92 90 93 92 96 95 98 ju se svesti na sto manju injeru, da ne bi
55<P:::;;110
~ruti oklo
zbog promjenljivih sila doslo do osloba-
danja tarnih spojeva. Vibracije elektric-
"LL..L-Ll..L..L-J:..L..L..L-:<J=--- nog stroja i cijelog agregata moraju biti
IOo '!10 1000 3100 H' tako male da je u potpunosti osiguran rad
Slika 2.39. DopuStene razine buke za stambene
zgrade, prema DIN 4109/62
bez smetnji.
NaCin mjerenja i graniCni iznosi vibra-
cija istosmjernih i trofaznih strojeva na

r·:-
2.2.4. Vibracije

Jiru·
odredenom podrucju visina osovine, od-

A l'::m---.--
elastii;ni podloit1
GS
•
~lasliOni
~

•
Elektricna pogonska sredstva mogu iza-
zvati vibracije (slika 2.40). Vibracije su
neugodne za Covjeka i opasne po imovinu
(npr. zgrade, instrumente i slicno).
nosno podrucju nazivanih snaga, odredu-
je se standardima (tablica 2-13). Mjera
za vibracije je efektivna vrijednost brizne
titranja. To je brzina kojom se (na mjestu

••• •••
podlo!CI
op.Orp"onr Tablica 2-13
lfllllerij(tl
GraniCni iznosi jaCine vibracije elektriCnih strojeva (prema DIN 45 665/1968)

1:: ------ !:------- Stupanj PodruCje brzine

GraniCni iznosi jaCine_ t~tranja Jj,r za izvedbene veliCine
v1sma osovme
vibracije vrtnje
"• "• jaCine min- 1 80 do 132
iznad
132 do 225
iznad
225 do 315
mmjs mm/s mm/s
N 600 do 1800 1,8 2,8 4,5

,t'::~ ~ ,t':~
(normalni) iznad 1800 do 3600 1,8 2,8 4,5
R 600 do 1800 0,71 1,12 1,8
2,8
-~ .~
(reducirani) iznad 1800 do 3600 1,12 1,81
s 600 do 1800 0,45 0,71 1,12

······---
ro 15 150 llO 600 1200 2~[11 ISDOH!
pcjo< trekventijo---
u;
Slika 2.38. TehniCki zahvati za smanjenje buke e.lektriCnih strojeva. Isprekidana Iinija prikazuje spektar buke
prije poduzimanja mjera za suzbijanje buke, a puna linija nakon toga
~
····----
lll 75 \Sil JUO · SOO 1100 Z((l) OORt

paja< lrl'k•er><ij~ - -
(specijalni) iznad 1800 do 3600
..
0,71 1,12
..
Napomena. Vtsma osovme Je udalJenost 1zmedu simetrale osovme 1 plohe nahJeganJa stopala u stan1u
1,8

isporuke. PodloZni limovi koji su potrebni za izravnjavanje pri postavljanju stroja ne ubrajaju se u visinu
osovine. Medutim, debljinu izolirajuCeg podloSka koji se isporuCje sa strojem treba ukljuCiti u visinu osovine.

82 6' 83
mjerenja) krece elektricni stroj oko polo-
zaja mirovanja. Ona se mjeri u mm(s.
Prema jacini vibracije (vidi tablicu), elek-
tiicni strojevi obicno se dijele u tri stup-
nja: N (normalni). R (reducirani) i S (spe-
cijalni). Aparati za mjerenje vibracija mo-
raju odgovoriti zahtjevima iz odgovaraju-
Cih standarda.
2.2.5. Utjecaj zracenja i elektricnih polja
Zracenje
Elektromagnetski valovi valnih duljina
kraCih od vidljive svjetlosti stele ljudskom
zdravlju ukoliko im intenzitet zracenja
kojem je izlozen covjek prijede odredeni
iznos. Medicinska istrazivanja pokazuju
da oko 5% kanceroznih oboljenja nastaje
zbog stetnih zracenja. Stetne posljedice
zracenja mogu se pokazati i u iduCim
generacijama ozracenih osoba.
Spomenimo ovdje samo ultral]ubicaste
i rendgenske zrake. Ultraljubicaste zrake
javljaju se kao parazitno isijavanje kod
izvora svjetlosti s izbijanjem u plinu (npr.
fluorescentna cijev). Ultraljubicastim zra-
kama smatraju se elektromagnetski valovi
valne duljine:
..\=10 do 380nm.
Stetnim zraCenjem smatra se zraCenje
intenziteta veceg od 0,3 fl.W/cm 2 •
Ultraljubicasta zracenja mogu djelovati
i tako da !judi izlozeni tim zrakama inten-
ziteta manjeg od stetnog pocnu sugestiv-
no osjcati smetnje.
(Primjer: prve primjene fluorescentnih ci-
jevi 1958.)
2.3.1. Struktura potro8nje na niskom naponu
Karakteristike niskonaponskog potrosac-
kog postrojenja
Rendgenske zrake su elektromagnetski • trajanje upotrebe instalirane snage iii Statisticki podaci o strukturi potrosnje
valovi valne duljine vrSenog optereCenja ti iii tv; elektricne energije
..l<10nm, tj.10- 8 m do 10- 14 m. • vrste pogona, sezonske oscilacije, krivu-
lja opterecenja; Smatra se da se prema vrstama trosila u
Na zastitu od rendgenskih zraka i radi- cjelokupnoj elektroprivredi energija trosi;
oaktivnog zracenja primjenjuju se poseb- • osjetljivost na prekid dobave el. energije;
ne mjere, koje prelaze okvire ovog pred- • za termiCka, motorska i ostala
• perspektivne promjene vrsnog optereeenja,
meta. Ovdje samo ukazuju na pojavu. potrebne energije i ostalih karakteristika. trosila 90%
Ipak cemo kao primjer navesti polemiku Dobavljac elektriene energije mora osi- • za rasvjetna trosila (od cega za
oko radioaktivnih gromobrana. gurati potrosacku opskrbu elektrienom javnu rasvjetu oko 1%, a za
Radioaktivni gromobrani postavljani izloge i reklame oko 0,03%) 10%
energijom odgovarajuce kvalitete, uva:lava-
su u nas od 1968. godine. Tada je njihova juci pri tome karakteristike potrosackog (Podaci prema ,Elektrizitatswirtshaft"
upotreba bila dozvoljena ,Tehnickim postrojenja. Pri tome mo:le dobavljac po- 1953 do 1971 i ,Energija" 75/1- 2)
propisima za gromobrane". Mi smo svo- trosacu postaviti neke uvjete elektroenerget- Potrosnju elektricne energije u pojedi-
jevremeno bili jedina zemlja koja je do- ske ijili financijske naravi. Ti uvjeti postav- nim potrosackim postrojenjima prikazuju
pustala njihovu upotrebu. Prema vazecim ljaju se putem tzv. energetske suglasnosti. tablice 2-14 i 2-15.
tehnickim propisima zabranjeno je instali-
K valitetu elektricne energije vrlo je slo- Podaci u tablicama 2-14 i 2-15 jasno
ranje novih radioaktivnih gromobrana, pokazuju trend povecanja sudjelovanja
dok je za postojece odreden naCin odr:la- zeno definirati.
vanja i pregleda. Prema miS!jenju mnogih Pri definiciji kvalitete elektricne energi- domacinstva u ukupno potrosenoj elek-
struenjaka ne postoje dokazi da je radio- je treba diferencirati potrebe pojedinih tricnoj energiji u nas i u dvije razvijene
aktivni gromobran bolji od klasicnog. Os- potroSaCa s obzirom na vrijeme, prostor i industrijske zemlje. Razvijenije zemlje !ma-
taje medutim cinjenica, da je postavlja- pouzdanost dobave. Postavlja se naime ju veee sudjelovanje domaCinstava u ukup-
njem radioaktivnih gromobrana poveca- pitanje ekonomskog opravdanja isporuke noj potrosnji. Ti podaci ukazuju na sve
no zracenje, koje moze biti naroCito opas- iste kvalitete energije svim potrosacima. vece znaeenje proucavanja strukutre po-
no za stanare na viSim katovima zgrada, Pod kvalitetom elektricne energije naj- trosnje u domaCinstvu, i uopee energ~tske
jer je unatoc malom intenzitetu prakticki CeSCe se podrazumjeva: situacije u tim potrosackim postrojenJima.
neprekidno. • pouzdanost dobave, Tablica 2-15
• dopustena odstupanja frekvencije, Struktura pGtroSnje elektrifne energije u S~J
• dopustena odstupanja napona, SAD u % (prema vrsti potroSaCkog postrojenJa)
Elektricno polje
• dopustena odstupanja od sinusoidnog SRNJ SAD SRNJ SAD
Boravak covjeka u elektricnom polju oblika. 1952. 1961. 1970. 1971.
jakosti vecoj od 5 kV/m smatraju neki
Visina stele od prekida dobave moze Industrija 74,1 49 60,2 40
autori stetnim po zdravlje. Zato se predla- ovisiti o broju izgubljenih kWh, izgublje- DomaCinstva 8,4 29 19,7 33
ze da se boravak !judi na mjestiJT!a gdje nih kW, ucestalosti ispada, trajanju ispa- Ostalo (promet,
jakost polja prelazi 25 k V(m ogranici na da, te vrsti potrosackog postrojenja. poljopri., obrt itd.) 17,5 23 20,1 27
najdulje 5 minuta.
Negativno djelovanje na zdravlje ogle- Tablica 2-14
da se u djelovanju na centralni nervni i Struktura potroSnje elektriCne energije u SR Hrvatskoj
kardiovaskularni sustav. 1975. 1978. 1981.
GWh % GWh % GWh %
Industrija 2092,1 26,6 2667,1 28,5 3334,1 30,8
ElektriCna vuCa 316,0 4,0 298,0 3,2 254;1 2,:3
• nazivni prikljucni napon U"; DomaCinstva 2584,6 27,6 3238,6 29,9
2126,1 27,0
• broj faza; 1,3
Javna rasvjeta 105,7 1,3 150,7 1,6 143,3
• najveca potrebna snaga iii vr8no opte-
reCenje Pv; Ostalo 974,2 12,4 1192,5 12,7 1329,7 12,3

• instalirana snaga Pi; lndustrija

U elektromagnetskom smislu mogu se (direktni potroSaCi) 2264,8 28,7 2466,3 26,4 2519,0 23,4
nabrojati ove karakteristike niskonapon- • potrebna elektricna energija (u odrede-
Ukupno 7878,9 100,0 9359,2 100,0 10818,8 !00,0
skoga potrosackog postrojenja: nom vremenskom razdoblju);

84 85
 Domaeinstva su iskljucivo potrosacka • termicka trosila 49% Pretpostavlja se da se u domaeinstvu Logicno je da ee elektroprivreda nasto-
postrojenja koja se napajaju iz mreze ni- • rasvjetna trosila 20% maze kraee vrijeme (nekoliko dana) redu- jati da potpono iskoristi instalirane kapa-
skog napona. Moguee je odrediti koliko • motor. trosila hladnjaci 17% cirati i do 30% potrosnje elektricne ener- citete. Kako kapaciteti moraju biti instali'
ukupno elektricne energije trose pojedina • sitni aparati 8 o/o gije bez bitnih utjecaja na zivot, ukaliko rani za vrSno optereCenje Pv, samo je
trosila, sto pokazuje slika 2.41. • TV i radio 6% clanovi domaeinstva svjesno stede. Medu- manji dio vremena kapacitet postrojenja
Karakteristieno je takoder ispitati koli- tim, aka se isk1apanjem nasilno ogranicu- potpuno iskoristen.
je isporuka elektricne energije, redukcije Polo indus\riie
ko se u nas izmijenila struktura potrosnje DomoCinstvo lOfi Polo domatinstvo
elektricne energije u domaCinstvima u pe- do 10% potrosnje mogu se provoditi bez Q

riodu od deset godina. Promjene u navi- veeih stela, no redukcija koja prelazi 30%
potrosnje tada bitno poremeeuje funkcio-
Q
Q
Q
IN BQ~mrt\aum
fiQ
~0
kama i promjena koristenja elektricne Kor~kc, I(Orekc,

energije u domaeinstvima maze se pratiti niranje veeih urbanih sredina. Q roklor

1,10
20 roNr
Visina ogranicenja kod industrijskih
Q
8 12 16 20 24 Q~Q~,u-;8..:;,\',';"!lfiJ.1t;Q'-;14
iz ovog pregleda: !,

1963. 1983. potroSaCa maZe se odrediti samo u ovis-

tndustri"o Centorgmdo
nosti o karakteru potrosaca. ;;.!: 10 Q 10Q
rasvjeta i sitni aparati 32,5% 18,8% 0
8Q 8Q
Najcesee se skraeuje trajanje proizvod- -~ 6Q Q
kuhanje 39,6% 24,0% nje (tj. broj sati rada). ':rl 4Q Q ~or~kc.
priprema tople vade 15,0% 19,4% ~2 Q
Kor~kc.
foktor Q !oklO!

hladenje namirnica 7,5% 13,0% = Q

!,
1.10
8 12 16 20 24
Q
0 !,
'"
8 12 16 20 24
grijanje prostorija 5,3% 4,1% 2.3.2. Dijagrami opterecenja i potrosnje
panje rublja 0,1% 20,7% ~ 100 ~~ mdsko noselje 100,lve~U~kitp~ol~co~;o~c~
100% 100% Dijagrami opterecenja ~ 8Q ~~
l"N
0
1955. 1900. 1965. \970. 1975. 1980. Potrosnja elektricne energije za termic- Konzumna podrucja iii potrosacka po-
·:¥-
-~ 6
0
6Q:~tw:!mlt
- 40 rei<C. 4Q ~orekc.
Godin<~
ka trosila, kama mozemo ubrajati i pri- strojenja zahtijvaju od elektroprivrede j z0 f lor
IJB zo rotw
Slika 2.41. PotroSnja elektriCne energije u domaCin~
stvima u SR NjemaCkoj (bez elektro grijanja) premu tople vade, te pranje rublja i po- elektricnu snagu koja se mijenja tokom
0
0 ~ 8 12 15 20 24 °o !, 8 12 16 zo 24
suda, vrlo je znacajna. Zato se danas u dana, tjedna, sezone i godine. Dijagrame Slika 2.44. TipiCne dnevne krivulje optreCenja za
razna konzumna podruCja (vidi 4_.2.2)
Urbanizirane regije u nas imaju vee kojima se prikazuju kretanja optereeenja
danas strukturu potrosnje u kojoj prevla- Ullll rl. ~nergij~
tokom tih vremenskih razdoblja naziva-
dava potrosnja domaCinstava i ostalih. mo dijagrami optereeenja za odredeno
Kao ilustraciju navodimo strukturu po- razdoblje. Tako postoje dnevni (sl. 2.43
trosnje u Zagrebu 1980. godine: do 2.45.), tjedni itd. dijagrami optereeenja.
500
• industrija 47%
• domaCinstva 40%
• ostalo 13%
Za elektricnu rasvjetu u Zagrebu u
svim potrosackim postrojenjima trosi se Gutlici
oko 15% ukupne potrosnje. Javna rasvje- trcCenJ~
hlmfenk Vn'jeme
ta troSi oko 2,5%, rasvjeta izloga 0,8o/o, a Slika 2.45. Dnevni dijagram optereCenja
svjetleee raklame 0,16% ukupne potros-
nje elektricne energije. G"b"i- otp<id 150 Iskoristenost instaliranih postrojenja
U kanoillUCIJU
pokazuje faktor apterecenja m.
Dnevni faktor optereCenja moZemo iz-
Struktura potrosnje elektricne energije u Slika 2.42. Shema uredaja za povratak dijela energije 5 I{ I~ 14 h
raCunati:
domacinstvu od odbaCene tople vade u kuCanstvu Stika 2.43. Dnevni dijagram optereCenja konzumnog
podruCja (manji grad)
Prema istrazivanjima koja su obavljena svijetu nastoji konstruirati uredaje porno- gdje je:
u Zagrebu, struktura potrosnje el energije en kojih bi se dio energije utrosen za Iz oblika dnevnog dijagrama optereeenja w. ukupno potrosena elektricna energija
po vrstama trosila u domaCinstvu (go- zagrijavanje vode u domaeinstvu sacuvao maze se cesto zakljuciti 0 kakvom se kon- tokom dana, a
disnji prosjek od 1973. godine) izgleda upotrebam dijela toplinske energije iz od- zumnom podruCju, odnosno potroSaCkom Pv vrSno optereCenje.
ovako: bacene tople vade (slika 2.42.). postrojenju, radi. Iskoriseenost je veca sto je m bliZi I.

86 87

I
 Iz dijagrama opterecenja izvode se di-
jagrami trajanja opterecenja, koji pri-
kazuju koliko je trajanje nekog optere-
cenja.
Na slici 2.46 prikazana je dnevna krivu-
lja trajanja opterecanja.
12 18h24
Slika 2.46. Dnevna krivulja trajanja optereCenja
Dijagrami potrosnje
Dijagrami potrosnje (sl. 2.47 do 2.49)
pokazuju potrosnju elektricne energije
potrosackog postrojenja ili konzum-
nog podrucja (u kWh) u odredenom vre-
menskom razdoblju. Potrosnja je najces-
ce razlicita u pojedinim danima u tjed-
nu, pojedinim tjednima i mjesecima u
godini.
Dani u tjednu
Slika 2.47. Tjedni dijagram potroSnje velike
bene zgrade
Predvidanje moguceg dijagrama opte-
recenja i potrosnje potrosackog postro-
88
jenja ili konzumnog podrucja jedna je od
prvih zadaca graditelja mreze iii insta-
lacije.
Slika 2.48. Tjedna krivulja trajanja potroSnje velike
stambene zgrade
1980. 1981. 1982. godina
Slika 2.49. Sezonska varijacija potroSnje konuz-
mnog podruCja
Trajanje upotrebe
Trajanje upotrebe instalirane snage hi-
poteticko je iii zamisljeno vrijeme za koje
bi hila potrosnja ista koliCina elektricne
energije koju trosi potrosacko postroje(\je
ili konzumno podrucje uz dnevne, tjedne,
odnosno sezonske oscilacije, pod pretpos-
tavkom da elektro-privredni sistem opte-
reCujemo instaliranom snagom Pi.
stam~ ' Tako se, na primjer, godisnje trajanje
upotrebe instalirane snage moze izracuna-
ti iz izraza:
gdje su:
W., ukupno potrosena elektricna energija
tokom godine,
P, instalirana snaga potrosackog po-
strojenja ili konzumnog podrucja.
Na isti nacin moze se odrediti trajanje
upotrebe vrsnog opterecenja t,. Tada se u
gornji izraz umjesto P, stavlja P,.
Vrijedi nejednadzba:
ti~tv.
2.3.3. Faktori potraznje i istodobnosti
Faktor potraznje
Faktor potraznje fP odreduje se za jed-
no potrosacko postrojenje iii grupu trosi-
la. Objasnit cemo ga na primjeru doma-
cinstva. PoCi cemo od pretpostavke da je
domacinstvo smjesteno u komfornom sta-
nu. Na slici 2.50 prikazana je principijelna
spojna shema elektricne instalacije doma-
Cinstva odnosno stana.
t----<~ P1 ( rasvjeto)
._,_ _ _ _ P le\.Siednjakl
2
P,
--+--+---- P3 (grijanje vode)
+----o- P 4 ( prik!juCnice)
t----<- P~ ( prikljuCnice)
Slika 2.50. Principijelna spojna shema elektriCne
instalacije u stanu
Sva troSila u domaCinstvu nisu nikada
istodobno prikljucena pa se prema tome
moZe pisati:
Pv<Pi
odnosno, uvode(\jem pojma faktora po-
traznje:
gdje su:
Pi instalirana snaga, tj. suma nazivanih
snaga svih pojedinih potrosaca postro-
JenJa.
Pv vrSno optereCenje odnosno najveCa
snaga koja se pojavljuje u odredenom
vremenskom razdoblju, npr. tokom
godine na mjestu napajanja potrosac-
kog postrojenja i prema tome mora
stalno biti na raspolaganju.
Faktor potraznje u domacinstvu ovisi o
veliCini i Zivotnom standardu domaCin-
stva, odnosno o broju trosila. DomaCin-
stva viSeg standarda imat ce vise trosila.
K valitativni dijagram faktora potra2nje
u ovisnosti o Zivotnom standardu doma-
cinstva pokazuje slika 2.51.
niski srednji visoki P,
Slika 2.51. Faktor potraZnje domaCinstva razliCitog
standarda
U industrijskim postrojenjima, gdje je
tehnoloskim procesom odredeno uklapa-
nje trosila, faktor potra2nje izracunava se
tako da se uzimaju u obzir eksploatacijes-
ke i tehnoloske karakteristike.
U tablici 2-16 navedeni su faktori po-
traznje prema podacima iz sovjetske lite-
rature. ·
Faktor istodobnosti
U konzumnom podrucju koje se sastoji
od grupe potrosackih postrojenja (npr.
stanova) algebarska suma pojedinih vrs-
nih opterecenja potrosackih postrojenja
89
Tablica 2-16 Aka Pvl oznactmo vrSno optereCenje fro faktor istodobnosti za neizmjeran
Faktori potraZnje i faktori snage za industrijske objekte prosjecnog stana, onda ce za izbor presje- broj domacinstva (tab. 2-18).
Faktor ProsjeCni ka voda c vrsno opterecenje iznositi
Faktor Trajanje vrSnog optere-
potraZnje godiSnji Cenja u godini
snage Pvc=J;1·5·Pv1·
Vrste industrijskog objekta cijelog faktor cijelog
objekta snage aktivno reaktivno
objekta Slicno cemo postupiti i kod voda A i B.
!, cos q> h h
Kemijska industrija
Industrija boja
0,28 ... 0,5
0,33 ... 0,35
0,77
-
0,82
0,7
6200
7100
7000
-
Tablica 2-17 I
Prerada nafte 0,34 ... 0,37 - 0,9 7100 - Faktori istodobnosti J;, za viSe stanova I
TeSka strojogradnja 0,22 0,62 0,77 3770 4840
Valjaonica Celika
Ind. precizne mebanike
0,23
0,22
0,65
0,63
0,68
0,69
4345
4140
4750
4960
Broj
stanova
ViSesobni stanovi Jednosob. stanovi
bez plina s plinom bez plina s plinom
iI'·
Ind. kugliCnih leZaja 0,4 0,8 0,83 5300 6130
1 1,00 1,00 1,00 1,00 11 18 14 h
Proizv. rudarske transp. opreme 0,19 0,69 0,75 3330 3880
4 0,60 0,63 0,75 0,80 Stika 2.53. Faktor istodobnosti u ovisnosti o kri-
Automob. industrija 0,22 0,78 0,79 4960 5240 vulji optereCenja
6 0,53 0,56 0,70 0,76
Proizv. agroopreme 0,21 0,85 0,79 5330 4220
9 0,47 0,50 0,67 0,73
Proizv. opreme 0,32 0,75 0,79 3080 3180 Tablica 2-18
Auto remontna radionica 0,2 0,76 0,65 4370 3200 12 0,43 0,47 0,64 0,72 Vrijednost zafoo
Radionica za remont vozila na traCnice 0,22 0,72 0,69 3560 3660 24 0,36 0,40 0,60 0,68
Elektroindustrija 0,31 0,64 0,82 4280 6420 32 0,34 0,38 0,59 0,67 Vrsta s.tana ViSesobni Jednosobni
Proizv. duSiCnih gnojiva 0,6 ... 0,65 - - 7000... 8000 - 48 0,32 0,36 0,57 0,66
MalopreradivaCka industrija 0,3 0,88 0,87 4355 5880 s plinom 0,25 0,60
60 0,30 0,35 0,56 0,65
72 0,29
bez plina 0,20 0,50
0,34 0,56 0,65
Pv 1, Pv 2 , Pvi• veCa je od vrSnog optereCe~ Na slici 2.52 prikazana je principije!-
96 0,28 0,33 0,55 0,64
nja grupe potrosackih postrojenja Pvn za- na spojna shema niskonaponskog izvo-
120 0,27 0,32 0,55 0,64
to, Sto svako domaCinstvo Zivi svojim rit- da iz distributivne trafostanice (TSNN)
mom (slika 2.52). s tri izvoda od kojih svaki vodi na kuc- 2.3.4. Prognoziranje potraznje
J: f\. ni prikljucni ormaric (KPO) stambene
1
zgrade. Iz kucnog prikljucnog ormarica Specificno opterecenje domacinstva Razvoj potrosnje elektricne energije u
pvl+Pv2+Pv3"•
napajaju se katne razvodne p!oce (KRP). Jugoslaviji
Izracunavanje faktora istodobnosti J: S katne razvodne ploce napajaju se sta- SpecifiCno optereCenje P vsvec je udjel
osniva se na iskustvenim podacima i teoriji jednog domaCinstva u vrSnom optereCe- Elektricna mreza i instalacija moraju se
novi. izvestiti tako da budu dobre i u buduc-
vjerojatnosti. Faktori istodobnosti i po- nju konzumnog podrucja sa n domacin-
traznje mijenjaju se tokom dana, tjedna, Ukoliko se zeli izabrati presjek (vidi u sva (vidi sl. 2.53). Pvspcc moZe se izraCu- nosti. Mora se osigurati moguCnost pove-
sezone i godine u odredenom vremenskom gavi 4) vodova C, B i A, trebat ce se nati iz Rusckove formule: canja snage koja se distribuira mrdom
raz<,loblju za npr. grad, naselje (tab. 2 -17). poslu:liti faktorima istodobnosti. bez kapitalnih zahvata na izvedenim ob-
Pvn=n·Pvnspec jektima. Da bismo mogli zakljuciti o bu-
pil
ducem razvoju snage i energije koju ee
p"P" =PH. foo (1-foo\;;;=Pil. fn biti potrebno distribuirati mrezom iii in-
stalacijom, naves! cemo (tablica 2 -19)
KPO iii nekoliko podataka o proizvodnji elektric-
A I r-l
I r-l
KRP ne energije u nas.
Prakticno se sva proizvedena elektricna
I I 8 I slon \
Gdje su: energija potroSi u zemlji jer su uvoz i
I ! slan 2

L J [
L_J
'
I
stan 3
slon 4
slon 5
Pvn vrSno optereCenje grupe domaCinstava
P 11 instalirana snaga prosjecnog doma-
Cinstva
izvoz relativno beznacajni prema ukupnoj
proizvodnji. Moze se prema tome dovolj-
nom toCnoSCu reCi da je za grube ocjene u
L_J
n broj domacinsta va nas proizvodnja elektricne energije jedna-
Slika 2.52. Faktori istodobnosti pri niskonaponskom razvodu In faktor istodobnosti za n domaCinstava ka potrosnji.

90 91
Tablica 2-19 (vidi sliku 2.55). Godine 1972. samo 16 od vece). U 2000. godini ocekuje se da ce se
Specifi~na brutto proizvodnja elek. energije u kWh po stanovniku u republikama SFRJ , ukupno 100 opCina u Hrvatskoj bilo je po- na zemlji proizvoditi oko 25 bilijuna
tpuno elektrificirano; 7 opCina ima manje od kWh, odnosno 4000kWh po stanovniku
Cma Makedo~
Godina SFRJ BiH Hrvatska nija Slovenija Srbija* Kosovo Vojvodina 75% elektrificiranih domaCinstava Najslabi- uzimajuCi u obzir predvideni porast sta-
Gora
ja je situacija bila u opCini Obrovac, gdje je novnistva. Najvise razvijene dr:lave dosti-
1950. 147 91 15 130 37 636 89 - - bilo elektrificirano oko 40% domaCinstva. ci ce 20000kWh po stanovniku. u tablici
1960. 484 561 304 404 295 1692 290 - - 2-21 navedena je potrosnja elektricne
7C 14.
1970. 1268 1435 1818 1051 754 2844 1043 - - energije po stanovniku u nekim zemljama,
1980.
1984.
2534
3018
2410
2734
3581
5058
1915
1891
964
1681
4101
5270
4098
4796
2115
2217
53
417 .
70.

~.
70.
56.
C>51.
a na slici 2.56 prikazana je korelacija
izmedu drustvenog prihoda i potrosnje el.
Proizvodnja na generatoru u GWh energije po stanovniku.
g jss.
1960.
1970.
1980.
8928
26023
59716
1837
5619
11171
142
998
2241
1671
4622
9208
413
1221
1975
2037
2656
3339
2210
8694
27147
-
-
-
-
-
-
50.
45.
50.
•6.
~
1984. 73008 12695 3167 9379 3742 3105 33386 - - 20 ~o 60 so 100'1. zo •o 60 so 100'!.

~
Nnselje Domn~instvo 10000

*) Do 1979. godine podaci za Srbiju obuhvaCaju i pokrajine, a 1989. godine samo za SR Srbiju bez
Slika 2.55. Razvoj elektrifikacje u Hrvatskoj
pokrajina. 5000

30000 300 4,5'/, Razvoj potrosnje elektricne energije u lOOO

Proteklih 30 godina pokazuju da se Porast dru$tvenog
I~ ~
KWh TWh
stan . goa. proizvoda svijetu
potrosnja u Jugoslaviji svakih 10 godina 20000 200 zooo
priblizno trostruko poveca, sto je brz
razvoj.
15000 ISO
V'
~roinja rwrtgod.
DanaSnjem CovjeCanstvu stoji na raspo-
laganju (1985) oko 10 bilijuna kWh godis- 1000
W JLos!.viJA
'I
Potrosnja elektricne energije vrlo je 10000 IDO
000 0 90 / Fbrast druStvenog ! ~ nje (10 13 kWh iii 10 000 TWh/god.), od-
proizvodo 5,5'/,
razlicita po pojedinim republikama u Ju- 8000 80 nosno oko 2000kWh po stanovniku. (Od
goslaviji, 0 eemu govore podaci 0 potros-
7000 70
~· toga SAD preko 3, a SSSR oko 2 bilijuna soo v
nji po stanovniku u repnblikama i svijetu ""' &0
5000 50
./ / PotrosnJ!l po
,Q'/,
kWh/god.)
I I
'I
(tablica 2- 20).
Porast potrosnje elektricne energije
4000
3000
'/ / kwh /stanovn. MoZe se reCi da je suvremeni razvoj
elektroenergetike omogucio da se svaki
300
r; 1/
ovisan je u svakoj drzavi o porastu drus- / covjek na zemlji koristi neprekidno sna- 200 300 -500 1000 2000 3000 5000 10000

'/
2000 dol~ro/ stonovniku
tvenog proizvoda. gom od 0,137 kW iii dnevno 3,3 sata sua-
1500 gam od 1 kW (ova je koristenje samo Slika 2.56. Korelacija izmedu druStvenog proizvoda
Na slici 2.54 prikazan je ocekivani po- putem elektroenergetskog sistema - da-
i potroSnje elektriCne energije po stanovniku
rast potrosnje elektricne energije u Jugos- 1000
1971. 11180. 1985. 1990. 1995. 2000. kako da je ukupno koristenje energije
laviji do 2000. godine. Godino Ocekuje se da ce se u buducnosti elek-
Stanje elektrificiranosti naselja u Hrvat- Tablica 2-21 tricna energija pretezno upotrebljavati za:
Slika 2.54. OCekivani porast potroSnje elektriCne
skoj i Jugoslaviji nije jos zadovoljavajuce energije u Jugoslaviji uz razliCit porast druStvenog • zamjenu ljudskog rada mehanickim
proizvoda PotroSnja elektriCne energije po stanovniku u nekim
drZavama u 1974. godini • proizvodnja aluminija i ostalih sirovina
.
Tablica 2-20 (za 1 kg AI treba 15 do 20kWh)
ProsjeCni • supstituiranje ostalih vrsta energije
SpecifiCna potro.Snja elektriCne energije u kWh po stanovniku u republikama SFRJ i svijetu Dr:Zava kWh godiSnji porast
po stanovniku (npr. nafte)
od 1962. god.
Godina Svijet SFRJ BiH Crna Gora Hrvatska Makedonija Slovenija Srbija • CiSCenje vode
NorveSka 20000 6,1 • promet (vee danas je na prometnijim
1960. 772 478 420 293 586 318 1401 292 SAD 9700 6,9
1965. 1032 794 622 755 881 600 2118 588 Svedska 9400 6,3 prugama potrebno 1,5 MYAfkm)
1970. 1361 1239 814 1147 1329 1327 2914 1024 SR NemaCka 5500 7,5 • automobile.
1975. 1612 1799 1369 2908 1861 1790 3560 1538 SSSR 4050 9,3 Potrosnja i proizvodnja elektricne ener-
1980. 1868 2520 1989 4301 2617 2225 4533 2244 ltalija 2750 7,2
2578 5341 2744 2709 5108 2704 SFR Jugoslavija 1865(1975. god.) 11,4 gije u svijetu udvostrucuje se svakih 10
1984. 1945 2960
godina. Taj proces zapoceo je u pocetku

92 93
elektrifikacije i jos traje. Dakako da po-
stoje velike razlike u brzini povecanja u
raznim zemljama.
Najvecu proizvodnju i potrosnju imaju
u svijetu SAD, vise od 3000 TWh/god.,
odnosno 30% cijele svjetske porizvodnje.
Na drugom mjestu je SSSR s proizvodnjom
od oko 2000TWh/god. (oko 1985. god.).
Jugoslavija je tek 1980. postigla potros-
nju po stanovniku koju se npr. SSSR iii
Francuska imale 1970. godine, a onu koju
su imale isle godine SAD iii Svedska po-
stiCi ce tek koncem stoljeca.
0 dostignutom stupnju proizvodnje
elektricne energije u nas govori i podatak
o proizvodnji po stanovniku oko 3000kWh
(1980). Proizvodnju od oko 5000 kWh po
stanovniku, koliko ce Jugoslavija imati
ako 1990 godine, dostigle su:
Svedska 1962. godine
SAD 1961. godine
SRNJ 1974. godine
Austrija 1978. godine
Francuska 1981. godine
U 1971. godini bilo je u Evropi 6 dda-
va (Norveska, Svedska, Finska, Svicarska,
Velika Britanija i SRNJ) s proizvodnjom
od preko AOOO kWh po stanovniku. Sarno
9 zemalja imalo je manju potrosnju po
stanovniku od 2000 kWh (Poljska, Ma-
darska, Spanjolska, Rumunjska, Jugosla-
vija, Grcka, Portugal, Albanija, Turska).
Turska je imala samo 215 kWh po sta-
novniku, tj. kao Jugoslavija oko 1955. g.
Danas u svijetu ima oko 100 gradova s
vise od 1 milijun stanovnika. Broj milijun-
Tablica 2-22
Pregled razvoja telefonije, televizije i elektroenergije u nekim zemljama
Telef. aparata 1977.
Zemlja
apsolutno
stanovnika
Austrija 2443000
Francuska 17 519000
Italija 16125000
SFR Jugoslavija 1556000
SR NjemaCka 22932000
Poljska 2925000
Vel. Britanija 23 182000
GrCka 2320000
skih gradova neprekidno raste. Povecanje Investicije za 1 telefonski prikljucak i Duljina vodova koje valja upotreblja-
urbanizacije zaostrava problem zagadiva- odgovarajuci dio mreze i centrale iznosile vati u zagradi udvostrucava se (kako to
nja okoline. su u Jugoslaviji 1978. godine oko 40000 pokazuje iskustvo) svakih 10 do 15 go-
Jednu gradsku aglomeraciju !reba u sa- dinara. Plan povecanja broja telefonskih dina.
dasnjoj fazi razvoja tehnike neprekidno pretplatnika u Zagrebu od 1974. do 2000. Ne postoji provjerena metoda kako !re-
godine predvida povecanje od 100 tele-
napajati ovim energijama, odnosno ener- ba postupati da bi elektricna mreza iii
getskim sirovinama: fonskih prikljucaka na 1000 stanovnika u instalacija bila dobra i u buducnosti. To
1974. godini, na 200 prikljucaka u 1980.
• el. energijom ovisi o mnogo faktora. NajcesCi postupci
godini i na 31 Dprikljucaka u 1985. godini. mogu se ovako odrediti:
• ugljem
• plinom Jugoslavija je u 1978. godini imala • Pozeljno je npr. mrezu izraditi tako da
13 621 MVA instalirane snage elektricne
• naftinim derivatima. se od radijalne preko petljaste razvojem
energije, iii 614,69 VA po stanovniku. U
Uz odredeno planiranje moze elektric- 1979. godini u Jugoslaviji je proizvedeno potrazivanja dode do zamkaste mreze.
na energija zamijeniti sve ostale energije. 5,68378·10 10 kWh elektricne energije iii • Kod instalacija !reba ostaviti npr. slo-
Dakako da se time postavljaju sasvim 2565 kWh po stanovniku, bilo je u upot- bodne razvodne kutije.
novi zahtijevi pri planiranju el. mreza. rebi 1 913 000 telefonskih aparata iii 86,33 Ispravan odgovor mozemo dobiti samo
Niskonaponska mreza pri visokoj po- aparata na 1000 stanovnika, a televizij- ' proucavanjem konkretnih prilika u koji-
trosnji elektricne energije gubi smisao raz- skih prijemnika bilo je u upotrebi ma ce raditi pojedina mreza iii instalacija.
djelne mreze, a upotreba niskog napona 4189000 iii 189,05 na 1000 stanovnika.
ogranicava se na prikljucak manjih potro- Karakteristicno je da je 1978. godine u
sackih postrojenja i trosila. Jugoslaviji bilo u upotrebi 1863 155 auto- 2.3.5. Modeliranje potraznje potrosackog
U ukupnoj potrosnji el. energije mijenja mobila iii 84,79 automobila na 1000 sta- postrojenja
se udio pojedinih kategorija potrosackih novnika.
postrojenja. Zanimljivo je istaknuti da je 1975. Razlozi modeliranja
Razvojem elektrifikacije povecava se su- godine Jugoslavija (uz Italiju) bila jed-
djelovanje domaCinstva, prometa, poljop- na od rijetkih zemalja gdje je broj auto- Dnevni dijagram opterecenja nekog
rivrede i slienog u odnosu na udio industrije. podrucja potrosnje najbolje pokazuje ko-
mobila veCi od broja telefonskih prikljuc-
aka. liko su distribucijska pogonska sredstva
iskoristena. Vodovi i trafo-stanice moraju
Statisticki podaci o razvoju instalacija biti tako dimenzionirani da mogu podni-
slabe struje Zakljucak jeti P, koje traje vrlo kratko. Svo ostalo
vrijeme ta postrojenja nisu u potpunosti
Razina elektrificiranosti neke zemlje mo- Povecanje broja trosila i njihove snage iskoristena. Instalirana snaga pogonskih
ze se odrediti i prema pokazateljima s pod- stalnaje pojava. Jos ni ujednoj zemlji nije sredstava koja se samo djelomicno koristi
rucja slabe struje. Najeesce se za ilustraciju primijeCen zastoj u tom porastu, osim u iznosi:
dostignutog stupnja sluZimo podacima o doba kriznih situacija iii ratova. Takvi
broju telefona i TV prijemnika sto je za neke zastoji hili su relativno kratki. P=Pv-Pmin·
zemlje Evrope prikazano u tablici 2-22. Pri izgradnji elektricne mreze i instala- Faktor opterecenja m prikazuje u kolikoj
cije neophodno je tu cinjenicu imati ne- mjeri je dnevni dijagram ,izravnan" tj.
prekidno pred oCima. Nije ispravno izra- koliko je uspjesno provedeno modeliraje:
diti mrezu i instalaciju za potraznju koja
Televizora 1976. Et energije 1978. se pokazuje neposredno nakon izgradnje, m=-- w.
na 1000 na 1000 milijuna kWhpo vee ju je potrebno na odredeni nacin 24·P,
apsolutno
stanovnika kWh stanovniku predimenzionirati, da bi zadovoljavala i u
320,6 1772000 232,50 38088 507!,64 buducnosti. Gdje su: Wd dnevna potrosnja podrucja
330,05 14500000 273,17 222552 4256,92 Prema statistickim podacima, duljina potroSnje,
286,60 12377000 219,22 174 768 3082,33 elektricnih mreza povecava se 2 do 3% P, vrsno opterecenje podrucja
71,44 3463 000 158,99 51348 2337,40
373,49 20000000 325,73 353412 5764,35 godisnje. U SR Njemackoj udvostrucena potrosnje.
84,29 6820000 196,54 ll5560 3292,31 je duljina nadzemnih, a ucetvorostrucena Primjeri
415,08 17729000 317,44 287736 5154,71 duljina kabelskih elektricnih vodova u 1. Upotreba termoakumulacijskih peci
250,27 1165000 125,67 19464 2097,49 razdoblju od 1953. do 1973. godine. bez modeliranja potr.Znje.

94 95
Tablica 2-23 Usporedba potroSnje industrija - domaCinstvo
Modeliranje potraZnje u niskonaponskoj mre.Zi grada Zagreba
Elektroliza PreradivaCka
aluminija industrija DomaCinstva
Broj Broj
Broj Broj uklopnih
Godina dvotarifnih % u dr:Zavama zapadne Evrope
potroSaCa brojila
MTK satova
4 8
u SFR Jugoslaviji 2 3
1977. 229 888 113 320 49,29 17 353 !52!
1978. 233 573 115137 49,29 20991 1335 Uobicajeno je da se posebno registrira: Odnos cijena za kWh za razne po-
1979. 237 471 123047 51,81 25101 336 • potrosnja energije (djelatna) u pojedina trosace pokazuje koliko se na problem
1980. 241 868 132290 54,69 30619 397 doba dana i na osnovi toga odredi: stimuliranja tarifom neadekvatno gleda
1981. 248 349 142367 57,32 34860 594 - visa tarifa u din/kWh, u nas.
1982. 251964 !50 758 59,83 41263 362 - niza tarifa u din/kWh,
1983. 258 584 !61631 62,50 44992 413
• potrosena jalova energija u pojedina
1984. 265 993 174297 65,52 49365 519
doba dana i na osnovi toga se odreduje: Modeliranje ogranicavanjem
1985. 271918 !70 573 62,72 5!340 890
52640 996
- visa tarifa u din/k VArh, Metode oganicavanjem svode se na og-
1986. 275 611 173686 63,01
- niza tarifa u din/k V Arh, ranicenje potrosnje elektricne energije i
• najveCa preuzeta snaga P v pomoCu po- ogranicenje snage.
sebnog instrumenta, tzv. maksigrafa iii
Teskoce koje maze neispravno koriste- sila je: 1977. god. m=Pm;n/Pv=0,457, da se asnovna uplata za preuzetu snagu Ogranicenje potrosnje energije provodi
nje, npr. termoakumulacijskih peCi, nani- ·1986. god. m=Pm;./Pv=0,538. odreduje prema broju prostarija, broju se tako da se dopusti dobava odredene
jeti elektroprivredi mogu se ilustrirati sli- i snazi trosila, nazivnoj struji glavnog kolicine kWh.
jedeCom Cinjenicom: osiguraCa ili sliCno. Kollko je to rjesenje malo adekvatno,
Prodajna cijena po 1 kW instalirane
Modeliranje tarifom govori mogucnost da potrosnja (agrani-
Nedastaci modeliranja tarifom ocituju
snage termoakumulacijskih peCi je oko 30 se u slijedecem: cena) moze pasti bas u trenutku najveceg
Modeliranje tarifom (sl. 2.57) provodi opterecenja. (Primjer: redukcija u nas u
do 40 ND. (1986. god.) • razliCitost dnevnog dijagrama opterece-
se taka da se posebna registrira patrosena jesen 1973. god.) Koliko-toliko efikasno
Ukoliko se termoakumulacijska pee elektricna energija u odredeno doba dana nja u ovisnosti o sezoni i dana u tjednu
ograniCenje maZe se postiCi samo ako se
upotrebljava u trenutku vrsnog opterece- iii noCi i da se razlicitom cijenom stimuli- zahtijeva eesto pomicanje razdoblja po-
provede selekcija trosila i obustavi napa-
nja, elektroprivreda treba za investicije za ra potrosnja u ono daba kada su pastro- jedine tarife, sto se ne moze jednastav-
janje trosila najvece snage.
1 k W vrsnog opterecenja oko 1 000 ND jenja nedovoljno apterecena. no i jeftina provesti;
(cijene iz 1986. god.). Tablica 2-23 daje • troskovi instaliranja i ocitavanja brojila Ogranicenje snage je zaprava maksimi-
podatke o primjeni modeliranja potra2nje i uklapnih satova relativno su veliki; ranje · vr5nog opterecenja. S elektroener-
u mrezi grada Zagreba. getskog stajalista ana je znatno adekvat-
• nesavrSenost uklopnih satova i troSkovi
za eesto bazdarenje. nije, iako ograniCenje samo po sebi nije
2. Faktori opterecenja za tri podrucja po- metoda koja maze zadovoljiti elektroe-
trosnje u nas koja se mogu usporediva- Modeliranje tarifom bolje je nego nikakvo nergetiCara.
ti iznosom: modeliranje. (Na primjer 1973. godine samo
20% domaCinstava u Zagrebu imalo je Metode za provodenje ogranicenja sna-
podrucje potrosnje ge provede se upotrebom:
Bjelovara (15. 11. 1978.) m=0,61 modeliranje tarifom - tj. postavljeno dvo-
podrucje potrosnje tarifno brojilo i uklopni sat, koji su tehnic- • rastalnih osiguraCa,
Zagreb (17. 4. 1978.) m=0,77. ke pretpostavke za modeliranje tarifom.)
• instalacijskih automatskih prekidaca,
Elektroprivreda posluje manje rentabil-
podrucje potrosnje • tarifnih prekidaca (slika 2.58),
no ako radi samo za domaCinstva. U tom
Banja Luke (17. 12. 1978.) m=0,77. slucaju vecina postrojenja radi 3 do 4 sata • tarifnih prekidaca i strujne zastite
Treba napomenuti da Banja Luka ima dnevno. sklopke u obliku jednog aparata (sto je
relativno najvise primjenjeno modelira- nilo.
uobicajeno u Francuskoj),
nje tonfrekventnom komandom (MTK), Slika 2.57. Modeliranje tarifom Primjeri modeliranje tarifom
Zagreb djelomicno, a Bjelovar uopce ne- • ograniCavanje programiranjem, Sto po
ma. Modeliranje tarifom moze se provaditi Stimuliranje raznih potrosaca moze se odredenom redoslijedu automatski is-
Od 1977. do 1986. god. prosjecna mje- i tako da se registrira najveca preuzeta provesti i posebnim ugovorima o cijena- .klapa pojedina trosila aka snaga prije-
secna velicina faktora opterecenja m izno- snaga Pv nekog potrasackog postrojenja. ma snage i energije. de dopusteni iznos (sl. 2.59). Nakon

96 7 V. SRB: ElektriCne instalacije i niskonaponske mreZe 97

smanjenja opterecenja programator is- na samo u vrijeme mze tarife. Npr. Najvazniji sastavni dijelovi MTK me- START 1 Z 50

~--~
klopljena trosila obrnutim redom uklapa. bojleri, ispravljaci za punjenje baterija, lode su:
Takoder je moguce programator tako termoakumulacijske peci. • uredaji u dispeCerkom centru,
ugoditi da u trenutku najni.Ze tarife ukla- Grupa II: Isklapanje tih trosila ne remeti • uredaji u distribucijskim TS, utiskivanje
pa termicka trosila, npr. bojler i akumula- bitno funkcioniranje objekta. Npr. mo- TF signala u mre:lu, L
cijske peci te da ta trosila iskljucuje u tori za hidrofor, dizala, kuhanje. • prijemni uredaji (tzv. tonfrekventni releji).
trenutku visoke tarife. Grupa III: Trosila koja rte !reba isklapati, Prednosti MTK metode su: a"'460msek, b=40Dmsek, c=150msek, d"'427msek
jer se time bitno remeti funkcioniranje • modeliranje se maze uskladiti sa stvarnim
optere6enjem podruCja potrosnje, Cime se Slika 2.61. Impulsivni telegram
objekta. Npr. rasvjeta.

;1~1
v-qroniCne vrijednosti
a- koroktt'ristiko bi ~olnog bolje koriste instalirana postrojenja,
i mognetskog preki dolo • modeliranje je preciznije od uklopnih Teskoce upotrebe MTK metode svode
Ova rozliCilq impu\sna lelegramo
In- nazivnc struja 10, 16,20, ,-., satova, se najcesce na potrebu izgradnje odgova-
25 i 30 A mila Tennifka lroSila
·~ l • nema posebnog puta; za put TF signale rajucih elektricnih instalacija u potrosac-
upotrebljava se postojeca distributivna kim postrojenjima. 0 tome mora biti us-

r-~~
mre:Za, kladen slav izmedu elektrodistributivnog
• modeliranje moze biti kombinacija mo- poduzeca i izvodaca elektricnih instalaci-
deliranja ogranicavanjem i modeliranja ja, sto se najbolje moze provesti putem
tarifom. tehnicke regulative.
• 1'\

•
4

~ ,.
~ • 0
,< 0,1
~ Rnsvjela aojler PrikljuCnice
: 0,06 GrijoC. u kupaonid {radio, hlodnjak.TV. gloCa
O,Ol.
Slroj za rublje
o,ozll\03 Stroj za sude
11,051.522.53 4 5678910 20 JO L.O 50 70 100 Termookumuloc.peC

111 nozivno struja - Slika 2.60. Primjer upravljanja troSilima i tarifom

Slika 2.58. Isklopna karakteristika tarifnog prekida.Ca pomoCu tonfrekventne komande

Napojanje
Modeliranje tronfrekventnom komandom
l (MTK metoda)
OopuStena Programirani
---Tarifo
oplereCenja___ rozvodni uredoj Impulsnim telegramom tonske fl:ekven-
cije (300 do 420Hz) koji se pomocu po-
IHI lHl HH sebnog uredaja u dispeeerskom centru
~~~
ubacuje u mrezu, moze se takoder modeli-
0
~
0
-
0 rati potraznja (sl. 2.61). MTK metodom
~ ~ moZe se provesti:
"' lroSilo • uklapanje odnosno isklapanje odrede-
Slika 2.59. OgraniCavanje programiranjem nih trosila (npr. termoakumulacijske
peci, bojleri),
Grupe trosila mogu se u objektu, u • upravljanje javnom rasvjetom, uklapa-
kojem se zeli provesti ogrnicavanje pro- nje reklama itd.,
gramiranjem (sl. 2.60.), ovako obrazo- • upavljanje viSetarifnim brojilima,
vati: • informiranje javnih slu2bi (vatrogasaca,
Grupa I: Trosila koja se bez teskoca za milicije i slicno),
fuukcioniranje objekta mogu isklapati. • informacije ljudstva distributivnog pod-
Za ta trosila pozeljno je da su ukljuce- uzeCa.

98 7' 99
 3. ZASTITA OD ELEKTRICNOG UDARA

3.1.1. Ljudsko tijelo pri dodiru pogonskog sredstva u kvaru (Mreze tipa TN i TT s
uzemljenim zvjezdistem)
r~y-v-,--.,---.'"'---------------L1
Pogonsko sredstvo neuzemljeno fYYY"'-----------l2
fYYY~-,rt----------8
Ukoliko na neuzemljenom pogonskom ~·~--A -----T----N
sredstvu niskog napona u trofaznom sis· I I
temu dode do kvara ua jednofaznom tro-
silu s vodljivim ku6istem, na tome se ku- 1 I
6istu maze pojaviti napon greske UF ciji i r------, I

dio covjek svojim tijelom maze premostiti

I L_L ___ ~R.
ukoliko dade u doticaj s pogonskim sred-
stvom u kvaru (vidi sliku 3.1).
,, ~

Struja I K koja 6e pri tome pote6i kroz ~ RsT

ljudsko tijelo odlucuju6a je za posljedice Stika 3.1. Neuzemljeno pogonsko sredstvo u kvaru
koje 6e pretrpjeti covjek koji je dotak-
nuo pogonsko sredstvo u kvaru (vidi Uo
sliku 3.2). IAt
Struja greske IF=IK+IFN• odnosno ~
IK =IF-IFN gdje su IK struja kroz ljudsko
tijelo, a I FN struja greske koja protice ,, R,
neutralnim vodiCem.
P• R -I,. '•
--! 'R

~![ ~/,-,---~"·L--,-,,----~-
IK (RF+ RK+ R8r+R.)
xR+RN u,
odnosno Slika 3.2. Nadomjesna shema neuzemljen:og pogon-
skog sredstva sa slike 3.1

I-

101
gdje su: U 0 fazni napon, Ukoliko i ovdje pretpostavimo da je x = 1, Najnepovoljniji prakticki slucaj moze se kao i prigodom razmatranja neuzemlje-
RF otpor greske, a RL i RN zanemarimo, dobivamo: dogoditi kada je RF,; 0 i Rsr"=' 0. Tada je: nog pogonskog sredstva. Ovdje se moze
RK otpor ljudskog tijela, Uo I_ Uo izvuci zakljucak vrlo vazan za praksu.
I A = c:----:::-"----::- Bilo kakvo uzemlj~nje ipak je bolje neg9
Rsr otpor stajalista (uzemljenje) RF+Rx+R8 K-(R R) .RK·R8
K+ 8 + RA nikakvo, jer svaki RA nesto smanjuje IK.
ljudskog tijela, IA · Rx= IK (RK +Rsr)
R8 otpor pogonskog uzemljenja, gdje su:
3.1.2. Ljudsko tijelo pri dodiru pogonskog
RL otpor faznog vodica L3, IRA - struja kroz uzemljivac sredstva u kvaru kod IT mreze
RN otpor neutralnog vodica N, IK (RF+Rx+R8) (RK+Rsrl RA - otpor uzemljivaca
R otpor trosila u kvaru, U0 · RA (RK+ Rsrl Na slici 3.6 prikazana je pojednostav-
u, njena shema IT mreZe, ako uzimamo u
x mjesto na otporu na kome je RA+RK+Rsr obzir samo provod kroz izolaciju i kapa-
nastao kvar (0<x<1). IK citet vodova prema zemlji.
R + RA(RK+Rsrl +R J(R +R ) A, a,
Uz pretpostavku da je x = 1, tj. da je
doS!o do kvara na najpovoljnijem mjestu
[ F R A +R K +RST 8 K ST
I
I,
~
Ako provod kroz izolaciju oznacimo sa:
G= 1/R,
i uz zanemarenje otpora RN i RL zbog
njihovog relativno malog iznosa u odnosu a provod kroz kapacitet prema zemlji:
na ostale, dobivamo: jI, B=wC
Uo (YYY~----------------------l1 mozemo za provod Y za svaku fazu pisati:
IK
RF+RK+Rsr+R8 fvYY'--------------------l1
tv~~--TA~---------------l3 R, R,
Najveca opasnost za covjeka je okol- ----~----N
nost kada je: . a,
I I 1""'""---..---------------..-------- l1
RF=OiRsr=O.
I I ..,...,.,..,__-1-----.--------+--------l1
U tom slucaju je: I Rx fv.""---.J-----1----..---f.-----..-- LJ
i
I u,
...L
-=- Re Slika 3.5. Pojednostavljena nadomjesna shema sa
Pogonsko sredstvo uzemljeno slike 3.4
•
Taj primjer pokazuju slike 3.3, 3.4 i 3.5. Stika 3.3. Uzemljeno pogonsko sredstvo u kvaru
Diskusija
lp=IA +IFN' odnosno
u,
a) Za idealno uzemljeno trosilo: RA =0,
A, f'.'- IK=O.
IA =IF-IFN·
b) Za idealno izolirano stajaliste iii pogol)-
Spoj otpora RK, Rsr i RA nadomjestimo R, R, sko sredstvo izvedeno od izolacijskog
otporom Rx: materijala: Rsr =co iii RF= co, IK =0.
ji F R ---!FN
c) Za slucaj kadaje RA ~RK.
,..! 'R
I
Koliki harem moze biti RA, ako je
U 0 -IA (RF+Rx+R8) I R,
u, RK=1300Q,
IK=0,05A:
R 8 =2Q, U0 =220V,
IA l/R, Rsr
IF RL +(R-x R) -I,
0 ,, IK·RK·R8
u, L
RA,; Uo- I K (RK + R8) <;0,838.!2.
R!
IA (RF+Rx+R 8) d I RA
, o nosno d) Za R 2 =co tj. ako pogonsko sredstvo
xR+RFN Slika 3.4. Nadomjesna sbema uzemljenog pogon- nije uzem1jeno dobivamo: l1 LJ
skog sredstva sa slike 3.3
U 0 (xR+RN) I Uo
K RK+R. Stika 3.6. Kvar u sistemu s izoliranom nultoCkom

102 103
 Ako covjek dotakne fazu L1, ukupni Uvrstenjem gornjeg izraza u ovaj dobiti Ako pak imamo R 1 = oo, a kapacitet redeni postotak, obicno 99,5% od zastup-
proved prema zemlji iznositi ce: Cemo: prema zemlji ne moZemo zanemariti, tada ljene skupine.
_ ·G YL2(1-a 2)+YL3(1-a) gornji izraz poprima oblik:
Y[., = Gu + GK + jBu I K-U k • '!.
GK+ Yu + YL2 + YL3 3U w C 99,5
gdje je GK = 1/RK, tj. proved kroz covje- IK .
ka. Struja kroz covjeka iznosit ce: Kada se uvrsti vrijednost za a i pretposta- J9R~w 2 C 2 +1
vi da je :1;_ 1 = :1;_ 2 = YL3 dobivamo: To se javlja kod duljih kabelskih trasa.
U[.,U'G
I K=R= Ll. K, G ·3 Y
K
JK=U Gmm+3 Y, 3.1.3. Kvalifdmcija i kvantlfikacija utjecaja I
gdje je U[. 1 vektor napona prema zemlji
pri dodiru s fazom (vidi sliku 3.7b). Razjasnjenje pojmova 50
E/ektrokucija je svjesno iii nesvjesno iz-
laganje covjeka djelovanju elektricne stru-
je. Za sada je elektrokucija vrlo slabo
istrazeno podrucje.
Za djelovanje elektriciteta na covjeka
najvaznija je struja, odnosno jakost struje.
Struja koja protjece kroz ljudsko tijelo
10,5 16
oznaCava se sa I K. Prosjek Zene Prosjek muSkorci
UL2L3
b) Opustajuca struja je najveca struja JK pri .-Slika 3.8. OtpuStajuCa struja pri 50 Hz
Stika 3.7. Vektorski dijagrami za IT mreZe: a) izolacija sva tri fazna vodiCa u odnosu kojoj se covjek jos moZ. snagom svojih
na zemlju jednaka je; b) izolacija faze Ll ima sniZen otpor; c) faza Ll je u dozemnom spoju miSica odvojiti od dijelova pod naponom. Postotak smrtnosti u ovisnosti o I K
Fibrilacijska struja je ona jakost struje prikazan je na slci 3.9.
Prema vektorskom dijagramu na slid Ukoliko izraz zelimo napisati skalarno pri kojoj u nekih !judi moze nastupiti smrt. Djelovanje elektricne struje na ljudsko
3.7 moze se pisati: 1 1
- · GK=-R o dnosno Y=-+Jw
uvrstenJem ·c Nefibrilacijska struja je ona jakost stru- tijelo ovisno je o njenoj jakosti, npr:
U~z = ULz- Uo; K Ri
dobivamo: je Cijim djelovanjem ne moze biti izazvana IK ;:;0,005 rnA osjeca se jezikom,

J
U[.3=UL3-U0 smrt. IK"' 1,2 rnA
gdje je U 0 vektorski izrazen napon zvjez- IK=IO do 16mA otpustajuca (prosjeci
3U h+w2C2 Otpustajuce i fibrilacijske struje za Zene i muSkarce),
dista. Pretpostavit cemo da je R, = oo, a
Rp i RsT=O (vidi sliku 3.6). IK=R (' 3)2 · Kod !judi, kao i u cijeloj prirodi, za- IK<50A nefibrilacijska
K -+- +9w2c2. stupljen je princip bioloske raznovrsnosti, IK=50 do lOOmA opasne po Zivot (indi-
RK R, .
U 0 moZe se izraCunati iz: pa je teoretski moguce odrediti vrijednost vidualna osjetljivost)
Uz pretpostavku da je vod nadzernni ili elektricne struje koja je apsolutno bezo-
_Uu(YL+Gd+UL2·YL2+UL3·YL3 fibrilacijska.
U o- insta!acijski, moze se pisati da je C ;:;0. pasna za !jude. To je graficki prikazano
YLl + YL2 + YL3+GK Tadaje: na slici 3.8. Vrlo velik utjecaj na posljedice koje ce
3U Iskustvo je pokazalo da se pri istraZiva- nastati djelovanjem JK ima trajanje nje-
Ako napisemo da je: nog protjecanja.
R,+3RK' njima elektrokucije javljaju slijedece pojave:
"' 1 .y13 I . .fl. Dalzielovom formulom izraCunavamo fib-
a=e
-j 3
= -:z+lz'
• .J 2
a =---J-1
2 2
Izracunajmo potreban najmanji R, ako
je U=220V, RK=1300Q, a JK,;0,05A:
• !judi se zale na bolove prije nego sto se
ukljuCi struja kojom se zeli obavljati rilacijske struje za razdoblje od 8 ms' do
pokus, 5 sekundi: K
UL 1 =U; UL 2 =U·a 2; VL3=U·a. pa to
uvrstimo u gornji izraz i dobivamo: Ri;?::
3U -3JKRK
IK
"
;?: 9300 .1o-=..
• srcane smetnje od uzbudenja zbog oce-
kivanog pokusa.
1= -fi
U - U YLl +GK+a2 YL2 + YL3 Do tzv. tegoba dolaz~ prema tome, gdje je K fibrilacijska struja pri t = 1 s.
Mozemo prema tome zakljuCiti da se u
o- Yu +GK+ YL2 + YL3 ' sistemu S izo)iraDOffi nultockom JK IDOZe zbog ocekivane elektrokudje. Na slid 3.10 prikazane su strujne zone
nedopusteno povecati kada je izolacija Kao kriterij koji ee obuhvatiti stvarne po Koeppenu u ovisnosti o reakdjama
slaba. utjecaje elektrokudje !reba stoga uzeti od- Covjeka, a znaCenje zona je:

104 105
zona I pocetak primjetljivosti do otpu- Otpor ljudskog tijela Put struje i frekvencije Statisticki podaci
stajuce struje Za djelovanje struje na covjeka vrlo je Razina razvijenosti zastinih mjera i
zona II od otpustajuce do nefibrilacijske Otpor ljudskog tijela RdRK = otpor
unutrasnjosti tijela+otpor koze) nije sta- vazan put struje kroz ljudsko tijelo. Najo- kvalitete elektricnih instalacija mogu se u
struje IK pasniji put je kroz srce. Do toga dolazi nekoj zemlji ocijeniti pomocu:
zona III od nefibrilacijske do smrtonos- lan, nego ovisi o nizu cinilaca (slika 3.11).
kada struja prolazi putem:
ne struje IK Otpor unutrasnjosti tijela je priblizno • broj nesreCa na milijun stanovnika,
stalan i iznosi 500 do 750 n. Obicno se ruka - ruka,
uzima da je RK= 1300 n pri 220 V ruka - noga. • broj nesreca na I TWh potrosnje elek-
'/,
50 Hz, iako je to gruba pretpostavka. tricne energije, sto je za neke zemlje
. 90% smrtnih slucajeva nastalo je pri do- na vedeno u tablici 3 - 1.
dodiru dijelova pod naponom jed-
100 nom rukom, dok je druga ruka iii Tablica 3-1
noga bila dobro uzemljena. NesreCe uzrokovane elektriCnom strujom
10% smrtnih slucajeva nastalo je pri do-
diru dvaju· vodica. Broj nesreCa
Zemlja
Najopasnije frekvencije su 40 do 60Hz. na 1 000 000 stanovnika na 1 TWh
Bas u tom podrucju nalaze se tzv. indus-
trijske frekvencije. Jugoslavija 10 do 15 4 do 6
Italija 6,7 3
Nizozemska 1,9 0,5
3.1.4. Nesrece od elektricne struje
Podaci:za 1978. god.
50 100 I,lmAI
1000 ~~~~~~'ig~f;t,?~r...J Povijesni pregled
Netibrilacijsko __j L Fibriladjsko 100 Prvi covjek koji je poginuo od elektric-
Navedeni podaci su za nasu medicin-
podruC.je podruCje sku i tehnicku javnost pora'lavajuci. U
Stika 3.9. Postupak smrtnosti u ovisnosti o JK
ne struje, dakle prva elektrokucija koja je Jugoslaviji gine od elektrokucije 200 do
100 zoo 300 400 500 600 700 000 900 1000 v zavrsila smrcu, zabiljezena je 1880. godi- 300 !judi godisnje.
Podrucje struje s djelovanjem kracim Slika 3.11. Otpor ljudskog tijela u ovisnosti o napo- ne. Lozac na ruskoj jabti livadia uhvatio
nu dodira (prema Bodieru), polovi su Cvrsto obuhva- je grlo rasvjetnog tijela i poginuo.
od 100 ms nije dovoljno istrazeno. Ceni a trajanje djelovanja dugo
Zanimljivo je da su u vecini zemalja
t
RK ovisi o:
izucavanju elektrokucije pristupala osigu-
ravajuca drustva prije strucnih i profesio-
\
10 . .
• CistoCi koZe, - nalnih udruzenja.
Vee 1888. godine izdalo je Elektroteh-
• vlaznosti (znoj) koze, niCko udruZenje u BeCu ,Propise o sigu-
s ZONA Ill • debljini (zuljevi) koze, rnosti". Godine 1892. izlaze sigurnosni
propisi izdani od udruzenja njemackih
I • pritisku dodira, privatnih osiguravajucih drustava protiv
Oolzielova formula pozara. Pocetkom 20. stoljeca u veCini
• opcem zdravstvenom stanju (muskula-
Jf- k' tura), industrijaliziranih zemalja poCima se sus- na 10 9 kWh
tavno izucavanje elektrokucije i zastitnih
ZONA Il
~ • trajanju djelovanja, mjera.

"'~ ..... t-.... '

ms 100 '--- f.-
~ t-.... t-....
1'--- ~
·- ~
• visini napona,
• vrsti struje,
• frekvenciji,
Weberova formula iz 1920. godine vrlo
lijepo i jednostavno definira sigurnost:
zaStine mjere
Godine
Slika 3.12. Prikaz broja nesreCa od elektriCne struje

ZOr I sigurnost=----....:c=-==..:...._ __
nerazumnost + nemar + nepoznato
Prema podacima statistickog zavoda iz
.• temperaturi covjeka (fizicki napor Wiesbadena:
0-'-
"'""
50 100 150 200. 250 300 350 400 IIC(mA) manji otpor), Dakako da se ovako definirana sigur- od 2000 nesreca na radu 1 je smrtna,
• dusevnom stanju (euforicno stanje nost moZe primijeniti na sva podruCja od 150 nesreca u prometu 1 je smrtna,
Slika 3.10. Pri_kaz st_rujnih z~';la (prema Koeppenu) u
zavtsnostt o reakctjama Covjeka manji otpor). ljudske djelatnosti. od 12 elektrokucija 1 je smrtna.

106 107
 Odavde se moze zakljuciti da su nesrece
od elektrokucije daleko najopasnije.
Od ukupnog broja nesreca od lektro-
kucije koje zavrsavaju smrcu:
80 do 85 % su muskarci,
15 do 20% su zene.
Najveca je zastupljenos smrtnih slucaje-
va kod !judi od 25 do 34 godine starosti.
Podaci iz Njemacke:
• Od svih nesreca uzrokovanih elektric-
nom strujom oko 5 % su smrtne.
• Od svih nesreca uzrokovanih elektric-
nom strujom
85% izazove napon od 1 kV,
15% izazove napon iznad 1 kV.
• Pri naponu od 1000 V 3 do 4% nesreca
zavrSava smrCu, a pri naponu preko
1000 v 12% nesreca zavrsava smrcu.
Iz gornjih podataka moie se zakljuciti
da su nesreCe na visokom naponu rijede,
ali i oko 4 pula opasnije. (Jasno je da
postoje velike teskoce evidentiranja svih
nesreca na niskom naponu !).
Prva pomoc
Elektricna struja ostecuje organizam na
slijedece nacine:
• stvara duboke lokalne opekotine,
• za vrijeme prolaza elektricne struje na-
staje jaka miSicna kontrakcija (skuplja-
nje misica),
• oSteCuje krvne Zile,
• izaziva kaoticnu (nepravilnu) kontrak-
ciju (skupljanje) srcanog misica,
• prouzrokuje potpun prestanak rada srca,
• oSteCuje centralni nervni sustav, slabost
disanja, gubitak svijesti i refleksa.
Sto ce i u kolikoj mjeri biti covjeku
oSteCeno ovisi o:
• vrsti struje (istosmjerna, izmjeniCna,
frekvencija),
• visini napona,
• RK,
• IK,
108
• putu struje kroz organizam,
• vremenu prolaza struje I K.
Ako je struja I K vrlo velika, unesrecena
osoba moze zbog kontrakcije misica biti
odbacena i stradati od kontuzije (lomova).
Medicinske zahvate na unesrecenom
treba koncentrirati na terapiju kao i kod
ostalih nesreca, posebice protiv:
• Soka,
• infekcije,
• opekotina,
• kontuzije.
Postupci:
1. Odvajanje zrtve isklapanjem napona.
2. Umjetno disanje. Sarno umjetno disa-
nje daje ogranicene rezultate, ali s tim
treba poceti.
3. Pozvati lijecnika.
Za uspjesno lijecenje unesrecenog treba
utvrditi nastala unutrasnja i vanjska oste-
cenja. Neophodna je akcija i odredena
oprema.
Lijecnicka intervencija !reba se usmjeri-
ti na:
1. odrzavanje cirkulacije,
2. odrzavanje disanj a,
3. kontrola otkucaja srca, pulsa, tlaka,
disanja, zjenica, te EKG snimak.
. Tek nakon toga moze se donijeti di-
Jagnoza.
Da bi pomoc bila djelotvorna, mora
nastupiti unutar 5 minuta od nesrece.
Opis radnji pri prvoj pomoCi
Nakon odvajanja zrtve od napona !re-
ba uciniti slijedeee (a to treba da radi
elektrostrucnjak do dolaska lijecnika):
1. Spustiti povrijedenog tako da mu je
glava nize od ostalih dijelova tijela. Ot-
pusti stege (kravata i slicno) zbog lakse
cirkulacije krvi. Zrtvu poloZi na leda.
2. U cilju ozivljavanja rada srca sakom
udarati (pritiskati) uz lijevi rub grud-
ne kosti u visini bradavica dojke -
ritmicki, I pritisak u· sekundi. Pritis-
kati treba tako jako da se kao kgplpli-
kacija moze javiti cak lorn rebara (vidi
sliku 3.13).
3. Umjetno disanje provodi se kao dodat-
na mjera. Najbolje su metode usta-usta
iii umjetno disanje specijalnom mas-
kom (vidi 3.14). Spasilac pri svakom
Slika 3.13. Masa.Za srca poslije elektrokucije
3.2.1. Klasifikacija pogonskih sredstava
mehanicka zailtita
Mehanicka zastita elektricnih pogon-
skih sredstava obuhvaca konstrukcijska
rjesenja, koja su sastavni dio pogonskih
sredstava, s ciljem da se stili pogonsko
sredstvo od djelovanja okoline i obrnuto.
Svrha mehanicke zastite je:
• zastita korisnika od dodira dijelova
pod naponom,
• zastita unutrasnjih dijelova pogonskog
sredstva od prodora krutih tijela i te-
kuCina,
• zastita od mehanickih ostecenja.
Zastitni elementi koji nisu sastavni dio
pogonskog sredstva, kao razne ograde,
resetke itd., nisu zastita u ovom smislu.
Prema JUS N.A5.070 i IEC publikaciji
529 kiasificirana je mehanicka zastita po-
gonskih sredstava, kako prikazuje tablica
3-2 (slova IP proizlaze od engleskih ri-
jeci International Protection). U tablici
3- 3 prikazano je oznacavanje mehanicke
zaStite po starim njemaCkim propisima,
koje navodimo zato sto se na njih jos
cetvrtom pritisku, tj. svake 4 sekunde,
udahne zrak i zaCepi Zrtvi nos, a u usta
mu ubaci (udahne) zrak.
~~
~~
Slika 3.14. Umjetno disanje metodom usta na usta
nailazi u praksi, iako je i njemacka tehnic-
ka regulativa novijim odredbama prihva-
tila prije navedenu klasiftkaciju po IEC-u.
Priblizne usporedbe mehanicke zastite
po IEC i VDE prikazuje tablica 3-4.
3.2.2. Metode zastite od direktnog dodira
Direktan dodir nastaje neposrednim do-
dirom aktivnih dijelova.
Aktivni dijelovi, tj. dijelovi koji su za
vrijeme pogona pod naponom moraju se
zastititi na jedan od nacina (sl. 3.15):
ZaStita izoliranjem
Dijelovi pod naponom moraju se po-
svema pokriti izolacijom koja se moze
ukloniti samo njenim razarenjem. Izolaci-
ja treba trajno izdrzati mehanicke, kemij-
ske i toplinske utjecaje u radu. Nanosenje
boje, emajla i lakova ne smatra se Zl\ilti-
tom od direktnog dodira.
Zastita pregradama ili kutistima
Dijelovi pod naponom moraju se za-
tvoriti iii pregraditi tako da osiguraju stu-
panj zastite najmanje IP 2x (vidi tablicu
3- 2), odnosno IP 4x kod lako pristupac-
nih vodoravnih povrSina.
109
 QUpOAZ!OJd 00
O!P:llpO af :lfO~ Ullf!l:lfAn '<>
I I I I I I
pod ruopoA pod pe1 !Uft!Jl
ez ueqosods :lf fep;un
00
e:
U!lli O£ po nfueft!Jl n ,_
;JU!¥AOd podS! lli [ U:lfUOJO ,_ I I I I I I
'<>
aI bl 'I dI fep~un n ::~poA eJOpOld e:
a) zaStita izoliranjem,
Slika 3.15. Primjeri zaStite od direktnog dodira:
b) zaStita pregradama iii kuCiStem, c) zaStita preprekama, d) zaStita postavlja- '<> '<>
:a
njem izvan dohvata ruke
RAOZUJlU qp[t:f ! lUOpOA
I I I I I
~ '<> ""
UIO)JS.JOlU RfUUAPJSUfJdRz
'<>
e: e: "'·a
•U

Za!itita preprekama
~"
UAO.J;:!fUIS qfAS Z! ~
~
~
~
'<> s
I I I I :g,
Prepreke su namijenjene sprecavanju 2,50 m UZEJUI n RfUE:).Jl~ po
~

'"
~ e: e:
slucajnog dodira sa dijelovima pod na-
ponom, ali ne i namjerom pristupu zaobi-
.,
-"
.a
lazenjem prepreke. "a
'C t:AoJafws
I I "
~ ~ "
~
I
"'a~
I
>
'C
lf!AS Z! -efl!U:)Jl~ " e: e: e: /
"a
Za!itita postavljanjem izvan dohvta ruke a
s ;l
Zastita postavljanjem izvan dohvata .,
.!1 :lJEJi!ll::JA po :::: "'
~
~ ~ .;
"-"
e: "'e: e: "e:
~
ruke predvida se samo za sprecavanje ·~ I I I 'C
N 0 Q9 po lUOUOp[lO
W!U:ll~Odop S UfUU)jS.Id
M
> "
a a
N
slucajnih dodira dijelova pod naponom 0,75 m a
rukama bez pomocnih sredstava. Istovre-
Granica prostora " "
"a
'C B
t dohvato ruke nfu~orod a
meno pristupacni dijelovi koji su na razli-
.,• lliOUJt!WlOU t!W::Ud
"' :::1 "' "' "' "
"' e: e: "'"'e: e: "e:
"'7"7"/77)7)7, 0 M
I I
"c. 'C
a
citim potencijalima ne smiju se nalaziti .• $1 po tn~!)ln)j q!aeu
"""'
a
·dop zn aoUJUJ(!}J:lA
unutar dohvata ruke (sl. 3.16). 0.
• ~ :.a""
-"'e: "'"'e: -e:
-"
'C "
·~
Dopunska za!itita uredajima koji djeluju na
diferencijalnu struju
~--------,

I _ _ _S_ _ _ _jI
J._
'C
a i3'0UfU)!!l.l;)A.
- I
M :;;;
e: I I a " "a
Ova metoda sluzi samo kao dopuna
drugim zastitnim mjerama od direktnog 0
0 s 0
N
0
M
0 0
~
0
'<>
dodira. Predvidena je upotreba strujne
zastitne sklopke (vidi str. 124).
:llq~Ez zaq 0
e: e: e: e: "e: e: e:
Slika 3.16, Prostor dohvata ruke
Pregled zaStitnih mjera od elektriCnog udara (JUS N.B2. 741)
ZaStita od direktnog dodira ZaStita od indirektnog dodira
'lqfoJg 0
- N ~
" ~ '<>

Kompletna zaStita Automatsko iskljuCivanje napajanja

Izoliranje
Pregrade iii kuCiSta
u Tf mreZama
u TN mreZama
"'
.c:"t::I=1..:S
.... 0 ~ Ol)
,§ c:1l ~:g
1:'•
s,~-~
" "t5..'2'
)~ a
u: IT rnreZama
·c: ':i'-ro1-< ..d
; ; "d
.Q~.ge
·.;::::
:,.;.,_;,
§ ss ss s "'d c:ll'"'
o.,..., ~ "
;~·N
Dopunska zaStita
Prepreke
izjednaCavanje potencijala
dodatno izjednaCavanje potencijala
·E"
<!,):;I 2...!:<::
0.
-E
·~
0
~

A
00
A
~
n'
A -s
A
~
,a-
-~>~
;;; ,£
_g
§
;:j
:;I
"o,O"
"-
·-"
a a
Postavljanje izvan dohvata ruke Izoliranje iii upotreba uredaja klase II ·~ N

"
N N

Automatsko iskljuCivanje uredajima

koji djeluju na diferencijalnu struju
Postavljanje u nevodljive prostorije
Lokalno izjednaCavanje potencijala bez 'C
a "' S
ss
~f2:'.5 E "'"
c:1l ~ ·;:;: 8..'~ -th;:
spajanja sa zemljom
ElektriCno odvajanje
.c;.aooe ..... oo
Oo"$1=1gS'i)
~"0~-g 8..€ sa " "'s" ·-"'s
·- "a0.a "a0.a
Sigurnosno mali napon
Mali radni napon
o..;.s
;:j
-"
a
" l -~
'@
a
u
;;J
00. 00.

110 Ill
 ~
~ Tablica 3-3 Oznake za mebani~ku zU!itu prema VDE 0710/69
"' Vrsta zaStite
Vrsta zaStite Opseg zaStite od dodira Ozuaka po DIN Primjena zaStite za vrste
VDE 07!0 po VDE 0710 40050 prostorija prema VDE 0100

suhe prostorije bez

prekriveno bez zaStite - - P. 0 naroCite zapraSenosti
zaStiCeno od zaStita od visoke vlafuosti I kaplja P. I vlaZne i sliCne prostorije,
kapaju6e vode 1) zraka, para i okomito pa-
daju6ih kapljica vode • natkrivena mjesta na
otvorenom
zaStiCeno od ZaStita od nadolazeCih kap- I kapljica u P. 2 mjesta na otvorenom
kise ljica vode odozgo do 30° nad
horizontalom
1 kvadratu
0
zaStiCeno od zaStita od iz svih smje- l kapljica U P. 3 vlaZne i sliCne prostorije,
prskajuCe vode 1 ) rova dolazeCih
kapljica vode
1 trokutu
& mjesta na otvorenom

zaStiCeno od zaStita od vodenog mlaza 2 kapljice u P. 4 mokre i promoCene prostorije

vodenog mlaza dolazeCeg sa svih strana 2 trokuta ffi& u kojima se prska
nepropusno za
vodu1)
nepropusno od
zaStita od prodiranja vode
bez tlaka
zaStita od prodiranja vode
2 kapljice

2 kapljice sa
•• P. 4

P. 5
mokre i promoCene prostorije,
pod vodom bez tlaka
prskanje pod visokim tlakom
vode pod talkom pod tlakom oznakom doz. H ... Pa pod vodom sa tlakom,
'
atm. pritiska
zaStiCeno od zaStita od prodiranja mre.Za P. 5 prostorije sa osobitim
praSine praSine bez tlaka ~ razvijanjem praSine
nepropusno za zaStita od prodiranja mreZa sa P. 5 prostorije ugroZene od
praSinu praSine pod tlakom okvirom
~ eksplozivnosti pra.Sine
(VDE 0165) I

l) Po mogu6nosti izbjegavati; primjeniti viSe vrst_e zaStite.

Napomena: Isto oznaCavanje prihvatio je djelomiCno i JUS - npr. JUS N. L5. 110/73. za svjetiljke. Ranija oznaka po DIN-u za mehaniCku
za!titu bila je P~ npr. P 43.

00
:"
~

~
Tablica 3-4
[
j;
,. Primjeri oznaka mebaniCke zaStite prema IEC i VDE

~ --

~: IEC 529/76 Primjena

JUS N.A5.070 VDE 0710/69 Uvjeti
~ u prostorijama na otvorenom

l
~
IP 00 - bez praSine,
sub zrak
zatvorene pog. prostorije -
~·

IP 22
• rad na ki.Si,
bez praSine
suhe s povremenom pojavorri
kondenzirane vode
-
bez praSine,
IP 43
0 pojava kapi vode
neke manje ugro.Zene presto-
rije u industriji
.
pokretna troSila u poljoprivredi,
vanjska· rasvjeta

prskanje, mljekare, kern. industrija,

IP 55
+Lt& veda, praSina praonice, viSe ugroZena mjesta
bageri, dizalice, stabilni
objekti na otvorenom, terase

~&&
IP 65 paluba breda, brusionice paluba broda
Ii> 66 stalan utjecaj praSine

w
IP 68

• • • rad pod vodom

Napomena: Usporedba mehaniCke zaWte po oznakama prema VDE i IEC moguCa je samo pribli:Zno. ·
akvariji bazeni

Primjenom jedne od navedenih mjera
ne moraju se izvoditi ostale zastitne mjere
bilo za direktan bilo za indirektan dodir.
3.3.1. Z.Stita sigurnosno malim naponom ~
Nazivni naponi kod ove zastitne mjere
mogu biti najvise 50 V za napajanje izmje-
nicnom strujom odnosno 120 V za napa-
janje istosmjernom strujom.
Za napone iznad 25 V izmjenicno i 60
istosmjerno potrebno je osigurati zastitu
od direktnog dodira kucistem (min. IP 2x)
iii izoliranjem (ispitni napon 500 V /1 min).
.-J'~---------~~--~---Ll
~vrL---~~---~1--+--~----lZ
• upotrijebljen propisani izvor napajanja,
• neuzemljena mreZa je izolirana prema
zemlji,
• osigurano pouzdano elektricno od-
vajanje od strujnih krugova viseg na-
pona,
• upotrijebljen prikladni prikljucni pri-
bor.
3.3.2. Zastita malim radnim naponom
Zastita malim radnim naponom je za-
stitna mjera kod koje su nazivni naponi
---ll
·--PEN
Kod zastite malim radnim naponom
moraju se poduzeti dodatne mjere da bi
se osigurala istovremena zastita od direk-
tnog i indirektnog dodira ovisno o tome
da li je:
• mali radni napon sa sigurnim elektric-
nim odvajanjem,
• mali radni napon bez sigurnog elektric-
nog odvajanja.
Kod maloga radnog napona sa sigur-
nim elektricnim odvajanjem potrebno je
za zastitu od direktnog dodira osigurati
stupanj mehanicke zastite min. IP 2x i
·-~·
I
Yli
rrl:f:t===t=t=tl :
ispitati aktivne dijelove pod naponom
(ispitnim naponom 500 V/1 min). Zastit-
ne mjere od indirektnog dodira nisu po-
trebne.
Kod malog radnog napona bez sigur-
nog elektricnog odvajanja potrebno je za
zastitu od direktnog dodira osigurati stu-
panj mehanicke zastite min. IP 2x i izoli-
rati aktivne dijelove pod naponom barem
jednako izolaciji kod primarnog strujnog
kruga
Zastitne mjere od indirektnog dodira
trebaju se provesti i odgovarati zaStitnim
mjerama napojnoga strujnog kruga.
I
III

I
~ ~I
I:
I Jl
D~m
I I •••f----{M
I So sigurnim eleklriCnim
odvojanjem
I
1
Bez sigurnog eleklriCnog
odvajanja
I
I
Nije mali rodni nopon

l 3-
+ --- Stika 3.18. Mali radni napon
Slika 3.17. Izvori sigumosno nalog napona

Izvori sigurnosno malog napona mogu do 50 V izmjenicno, odnosno 120 V istos-

biti (sl. 3.17):
• sigurnosni izolacijski transformator,
• pretvaraci s galvansko odvojenim na-
motima (motorgeneratori),
• elektrokemijski izvori (baterije i aku-
mulatori)
• elektronski uredaji (konstruirani prema
vazecim propisima).
Zastita sigurnosno malim naponom bit
ce potpuna ukoliko se postigne:
• osiguran mali napon prema propisu,
114
mjerno ali nisu zadovoljeni ostali uvjeti
koje zahtijeva zastita sigurnosno malim
naponom, odnosno:
• aktivni dijelovi strujnog kruga su uzem-
ljeni,
• kuCista pogonskih sredstava su uzem-
Jjena,
• u strujnom krugu su instalirani aparati
i uredaji (npr. sklopke, sklopnici, preki-
daci, transformatori i dr.) koji nisu od
strujnih krugova viseg napona izolirani
prema zahtjevima za zastitu sigurnosno
malim naponom.
3.4.1. Cilj zastite od indirektnog dodira
Osnovni zahtjevi (prema JUS N.B2. 741) rna koji ne spadaju u pogonski slruJm
krug. Zastita od indirektnog dodira sas-
Zastita od indirektnog dodira znaci toji se u tom da se dozvoljeni napon
zastitu !judi i domacih zivotinja od elek- dodira U L odrzi u dopustenim granica-
tricnog udara do kojeg moze doci u slu- ma, tj. da se ne prekoraCi vrijednost koja
caju kvara i dodira s vodljivim dijelovi- je opasna za Covjeka i domaCe Zivotinje
Napomena: U vaZeCim pravilnicima (Sl.list SFRJ br. 43/66 i 13/78) zaStita od indirektnog dodira naziva se
zaStita od previsokokog napona dodira. U istim pravilnicima trajno dozvoljeni napon dodira
je 65V, dok je standardom JUS N.B2.741 vrijednost dodimog napona usaglaSena s IEC.
115
(vidi sl. 3.19). Dozvoljeni napon dodira UL 3.4:2. Zastita izoliranjem iii upotreba Zastitno izoliranje !reba sprijeCiti pre- oprema s dvostrukom iii poJaca-
u normalnim uvjetima (postoje iznimke) je ureilaja klase n nosenjem previsokih dodirnih napona nom izolacijom (oprema klase II),
50 V efektivne vrijednosti izmjenicnog na- prema vodljivim dijelovima spojenim sa tvornicki izradena oprema s potpu:
pona ili 120 V istosmjernog napona. Napon dodira U• je dio napona greske zemljom iii prema pristupnom mjestu. nom izolacijom.
Dozvoljeno vrijeme za iskljucivanje u iii napona uzemljivaca koji covjek moze
premostiti (slika 3.20):
slucaju kvara, bez obzira na oeekivanu
vrijednost napona dodira, u pravilu iznosi: Us=IK·RK
----N ,,
- do 0,2 s u strujnim krugovima s pri- gdje je I K jakost struje greske kroz tijelo
i
kljucnicama, prenosnim tro- covjeka, i R,

silima iii trosilima koja se za

vrijeme rada drZe u ruci, RK otpor ljudskog tijela. I u, ,, '• u~
i Rsr Usr
- do 5 s u svim ostalim strujnim kru-
govima.
Jakost struje greske odredena je napa-
nom prema zemlji i ukupnim otporom
strujnog kruga greske:
~ . '•
0

Klasifikacija elektricnih uredaja s ob-

Uo
zirom na zastitu od elektricnih udara I K = -::--:-:o-'-":::---c-::-
(vidi 2.1.1). RF+RK+R,T+Rn ----N

gdje je: U 0 napon prema zemlji (napon i

na mjestu kvara),
50 I
40 RF otpor s mjesta kvara,
30
zo ~eniCna Rsr otpor stajalista, i
struja
Is osmjerna
struja Rn otpor pogonskog uzemlje- ! ~]u,
10
8,0
6.0
nja.
l
-=- Rs IZOLACIJA
-
Ra
0

5, 0 Buduci da se fibrilacijskom strujom I K Slika 3.20. Napon greSke i napon dodira

4,0 smatra struja od preko 50 rnA, ako traje
3,0 dulje od nekoliko desetinki sekunde, znaCi
::: Zastita izoliranjem (RF ») se postize:
...., Z,O da struju greske. !reba oddati ispod te
1) instaliranjem elektricne opreme koja je 2) dodatnom izolacijom za elektricnu op-
1.0
1\ vrijednosti. Kao sto se vidi iz prethodne
jednadzbe, uz konstantan napon struja I K Iipski ispitana i oznacena oznakom
.. 1§1 : remu koja ima samo osnovnu izolaci-
ju. Dodatna izolacija se postavlja u
0,8 0 se moZe ograniCiti odgovarajuCom veliCi- l1

1 0,60
0,5 0
0,40
nom otpora strujnog kruga pogreske.
Otpor R• je prilicno malen, a zbog
l1
l3
toku izvedbe instalacije, a osigurava
minimalan stupanj zastite IP 2x. Sim-
Q30 bol 1§1 se postavlja na vidnom mjestu
svoje funkcije ne smije se povecati, pa je
o.z0 za daljnje razmatranje u ovom slucajn
r--- - -- N unutar i izvan izolacijskog ku6ista.

0,1 0 \ nezanimljiv.
Otpor RK je otpor ljudskog tijela na
I 3) pojacanom izolacijom neizoliranih di-
jelova pod naponom koja se postavlja
0,08
op6 ciju je velicinu nemoguce utjecati. I u toku izvedbe instalacije, a osigura-
0,05
Otpor RF i Rsr su otpori na ciju se I va minimalni stupanj zastite IP ,2x.
OP 4 Simbol llll treba postaviti na vidnom
OP3 \ veliCinu maZe utjeca ti.
mjestu izvan kucista.
OP z Razvoj novih materijala za izradu po-
gonskih sredstava stavio nam je na raspo- Kod pogonskih sredstava u ovoj vrsti
0,0 1 laganje materijale dobre postojanosti na zastite !reba konstrukcijskim rjesenjima
10 zo zoo 300400500
30 405060 80100 1000 vlagu i zadovoljavajuce mehanicke i. ter- onemogu6iti prikljucak zastitnog vodica.
----<• U,IVI micke cvrstoce. Ti materijali nam omogu- Pogonska sredstva se prikljucuju jedno-
Slika 3.19. Krivulja najvi:Sega oCekivanog napona cuju postizanje vr!o velikih vrijednosti ot- fazno dvozilnim a trofazno trozilnim ka-
dodira u funkciji vremena isklapanja pora RF i Rsr· Slika 3.21. Princip zaStitnog izoliranja belima.

116 117
 Propisima su oredeni naCini ispitivanja vanjem odgovarajuCih minimalnih uda-
pogonskih sredstava u vrsti zastite izolira- ljenosti iii postavljanjem prepreka.
njem. Tako npr. ispitni napon kod 220 V,
U nevodljivim prostorijama dozvoljena
50 Hz iznosi od 2 do 4 kV u trajanju od . je upotreba uredaja klase 0 (vidi 2.1.1).
1 min., ovisno o vrsti pogonskog sredstva. Ukoliko se koriste uredaji klase I, zabra-
njen je prikljucak zastitnog vodica.
Slika 3.22. ZaStitno izolirani sklopni aparat
3.4.3. Zastita postavljena u nevodljive pro-
storije
Kod ove zastitne mjere izolacijski otpor
zidova i poda mora biti velik (vidi sl.
3.23) tj.
R8T;;>:50kf! za UNs;SOOV.
Istovremeno sva ku6iSta i mase po-
gonskih sredstava moraju biti tako ras-
poredeni da u normalnim uvjetima
osoblje ne moze doCi u istovremeni do-
dir s kucistima dvaju pogonskih sredsta-
va iii s bilo kojim stranim vodljivim
dijelom. Ti zatjevi se ispunjavaju odrza-
ZaStilni vodiC se.ne smije prikljuCiti
9€ Pre reka
Slika 3.23. ZaStita postavljanjem u nevodljive
prostorije
118
i • genera tara na neelektricni pagan.
!
I
i • prenosni izvori u vrsti zaStite izolira-
1·~~~~
Slika 3.24. Opasnosti kod zaStite postavljanjem u
nevodljive prostorije
3.4.4. Zaiitita lokalnim izjednacavanjem
potencijala bez spajanja sa zemljom
Sva istovremeno pristupacna kuCista,
mase pogonskih sredstava i ostali vodljivi
dijelovi moraju medusobno biti spojeni
vodicem za izjednacavanje potencijala ko-
ji ne smije biti spojen sa zemljom.
Zabranjen je prikljucak zastitnog vo-
dica (sl. 3.25).
Ovu zastitnu mjeru treba kriticki analizi- Treba razlikovati dvije izvedbe:
rati kod svake primjene.
a) Elektricno odvajanje s jednim trosilom
Izvor napajanja !reba biti izveden s
prikljucnicom bez zastitnih kontakata.
ZoSiitni vodiC se ne smi·e
prikljufiti
b) Elektricno odvajanje s vise trosila
KuCista i mase trosila odvojenog struj-
nog kruga moraju biti medusobno po-
vezani izoliranim neuzemljenim vodiCi-
ma za izjednacavanje potencijala (vidi
sl. 3.26). Sve prikljucnice (osim kod
Slika 3.25. Lokalno izjednaCavanje potencijala bez
uredaja klase II) moraju imati zastitne
spajanja sa zemljom kontakte na koje !reba prikljuciti vo-
dic za izjednacavanje potencijala.
3.4.5. Zaiitita elektricnim odvajanjem
Elektricno odvajanje je zastitna mjera
od indirektnog dodira kod koje je pogon-
sko sredstvo neuzemljeno i galvanski od-
vojeno od napojne mreze. Elektricno od-
vajanje se postize upotrebom:
• transformatora za odvajanje,
,-·-·
• motorgeneratora s namotajima odgov-
rajuCe izolacije,
Pri tome trebaju biti:
njem (vidi 3.4.2),
• neprenosni izvori u vrsti zaStite izolira-
njem iii zasticeni od indirektnog dodira
na neki drugi nacin (npr. sa zastitnim
vodicem prema 3.4.6). Slika 3.26. ElektriCno odvajanje s viSe troSila
Dijelovi pod naponom elektricki odvo-
jenoga strujnog kruga ne smiju biti spoje- U slucaju dvostruke greske !reba osigu-
ni s drugim strujnim krugovima niti pove- rati iskljuCivanje zastitnih organa m;mtar
zani sa zemljom.
Nazivni napon elektricki odvojenoga
strujnog kruga ne smije biti veci od 500 V.
Duljina je ogranicena na 500 m. Preporu-
dozvoljenog vremena (vidi 3.4.1). Zastitu
treba dimenzionirati za riajnepovoljniju
kombinaciju dviju gresaka, slika 3.27.
Slika 3.27 prikazuje strujni krug dvos-
cuje se da bude ispunjeno: truke greske kod zastite elektricnim odva-
janjem s jednim trosilom. Na visinu napo-
.. .:..10:.:0.::_00:.:0 na dodira u velikoj mjeri utjece RE, otpor
d U]ma
1 voda u m <
UN izmedu trosila i doticne zemlje.
119
 Glavni vodic za izjednacavanje potenci- Na slici 3.30 prikazana je pojednostav-
jala mora imati presjek koji nije manji od ljena shema TT mreze s petljom struje
polovine presjeka najvecega zastitnog vo- greske.
RF1 i RF2- otpori no mjeslu kvara dica u instalaciji, ali najmanje 6 mm 2 • J,
O·FI ,----- -----,
R, Nadstrujna zastita u TT mr.Zama* I ~:::~========1t=""
I.
R, u, I ~
.,, Ova zastita se provodi u TT mrezama I
tako da se izvede neposredan spoj kuciSta I
s uzemljivacima iii s uzemljenim dijelovi- I
'" ma cime se postiZe da pri greski na izola-
ciji (potpuni spoj s kucistem) putem nad-
I
~ I
Slika 3.27. Opasnost kod primjene zaStite elektriCnim odvajanjem s jednirn troSilom strujnih zastitnih organa nastupi iskljuCi- I
vanje (sl. 3.29).
3.4.6. Zastita automatskim iskljucivanjem
11 -r-
Izjednacavanje potencijala 1 l1

it: ~
napajanja iii signalizacijom
U svakoj zgradi mora biti provedeno l1
Podjelu ove zastite prikazat cemo da-
I..b.
izjednacavanje potencijala. Sljedeci ele- lZ I
nom shemom: meriti trebajn biti spojeni na sabirnicu za .b I
izjeduacavanje potencijala i na taj nacin l3 [" _ _ __!'-----~
I ZASTITA ISKWUCIVANJEM Ill SlGNALIZACIJOM
dobro medusobno povezani (sl. 3.28): 1------ H - - - - ;-r-
I ISKWUCIVANJEM I • glavni zaStitni vodiC, i I Stika 3.30. Petlja struje greSke u TT mreti
SIGNALIZACIJOM
• glavni zemljovod, I I -t
I I
I Ako je u trenutku greske covjek u dodi-
• glavne vodovodne cijevi,
r -h ru s neispravnim troSilom, kroz njegovo
~-"-~·
TT-MRE2A TN-MREZA IT -MRE2A
• nadstrujna z~tita
• strujna zaStitna
• nadstrujna za~ita
• strujna zaStitna
• nadstrujna zaStita
• strujna zaStitn~
•
•
glavne cijevi plinske instal acije,
usponske cijevi centralnog grijanja,
i lfld! tijelo ce proteci struja:
sklopka (FI)
• napOnska zaStitna
sklopka {FU)
sklopka (FI) sklopka (FI)
• kontrolnici
iwlaclje • ostali metalni elementi zgrade iii, kon-
.!- •• u,
• naponska zaStitna
sldopka (FU)
strukcije. Slika 3.29. Nadstrujna zaStita u TT mreZi

Vodor
"'t:,. IJ ,,r Gromobranska
Na slici 3.31 prikazana je shema u
kojoj su oznaceni najznacajniji otpori u

'~'-·,, ~ tI
Hlodna Toplo instole cijo
vade vade palencijela u •I'
kupeomci

II
Anlene
Teleko~unikociooi
uredOJ! ""·
h o
I ,,
trtr
Gri]enje

I
...
Oevod
u,
~
pline R,
KPO
oQl Uo ,, t-- UF
l
g
I
Sobirnica ze

~I
Usc

,, '"
PrikljuCok posloji
izjednoCavenje Ro j RAl_
u TN ~relama potencijala

Uzemljenje
T\.. _ 1 _ _ ..JT
__!l N
gromabrcnske
Ddvod tr "'"
Uzemljenje
Slika 3.28. IzjednaCavanje potencijala
instclccije =
Stika 3.31 Shema strujnog kruga struje greSke
• U pravilnicima (SL list SFRJ hr. 43/66 i 13/78) koristi se tennin ,,za.Stitno uzemljenje".

120 121
 strujnom krugu greske. Pretpostavljeno je
da je greska nastala izmedu faznog vodica
u kuciSta pogonskog sredstva. rvv'-~---~----u
.s" 50
- 10
Da bi se dozvoljeni napon dodira UL
zadrzao u dopustenim granicama (vidi
~~~~~------+-+--------L1
+-'VV"~+h---+.J-.--- LJ
I
-I
3.4.1) potrebno je dimenzionirati uzemlji-
!'-,.
vac i nadstrujnu zastitu tako da bude
ispunjeno: I gL 16 A
10
5
1
1
!"-,

I 0,5
L G

I
0,1
gdje su: 0,1

RA otpor uzemljenja uzemljivaca kuCista,

I, struja nadstrujnog organa koja uzro-
t, -=- RA=0,625 Q
0,05
0.01
O,Ql
--
kuje iskljucivanje unutar 0,2 s odnos- Slika uz primjer 0~0 I
1 1)1,5 3 4 56 10
no 5 s (vidi 3.4.1 i sl. 3.19),
Prema krivuljama koje pokazuju ovis- Slika 3.33. Krivulja isklapanja vrijeme-struja LS-prekidaCa
• UL dozvoljeni napon dodira (50 V -, nost vremena iskljuCivanja o struji (sl.
120V=). 3.32 i sl. 3.33) treba odrediti I •.
Presjek zastitnog vodica moze se odre- Presjeci zastitnih vodica ne smiju biti
Primjer - LS prekidac 16A, tip L, t=5 s,I, =80A diti prema. tablica 3-4 i kontrolirati pro- nizi od vrijednosti danih u tablici 3-4.
raCunom.
Dva motora zaStiCena su nadstrujnim - gL osigurac 16 A, t=5 s,I, =72A
organima, automatskim prekidacem i ras-
talnim osiguracem. Treba odrediti maksi- Tablica 3-4
malno dozvoljeni otpor uzemljenja zajed- Nazivni presjeci
nickog uzemljivaca.
Za:Stitni vodiC iii PEN-vodiC Za:Stitni vodiC odvojeno poloZen
zaStiCeni neza:StiCeni
Fazni Izolirani 0,6/1-kV
vodiC instalacijski CetveroZilni
10' vod kabel Cu A1 Cu
mm' mm' mm' mm' mm' mm'
1
to' bis 0,5 0,5 - 2,5 4 4
5 -
0,75 0,75 2,5 4 4
~ 1 I I - 2,5 4 4
to 2 1,5 1,5 1,5 2,5 4 4
5 2,5 2,5 2,5 2,5 4 4
1 4 4 4 4 4 4
to' 6 6 6 6 6 6
r1 5 10
16
10
16
10
16
10
16
10
16
10
16
to• 25 16 16 16 16 16
5 35 16 16 16 16 16
50 25 25 25 25 25
10'1 70 35 35 35 35 35
5 95 50 50 50 50 50
1 120 70 70 50 50 50
w-2 150 70 70 50 50 50
185 95 95 50 50 50
2•JQD 240 - 120 50 50 50
300 - 150 50 50 50
400 - 185 50 50 50
Slika 3.32. Krivulja isklapanja vrijemeRstruja gL-rastalnog osiguraCa

122 123

Odredivanje presjeka zastitnog vodica
proracunom, za vrijeme iskljucivanja do
~ s u sluc~ju greske, indenticno je prora-
cunu presJeka faznog vodica (vidi 4.2.2),
odnosno vrijedi:
S=~
k
mmz,
gdje su:
s /minimalni dozvoljeni presjek zastit-
nog vodiCa u mm 2 ,
vrijeme iskljucivanja prekostrujnog
organa us,
I struja neposrednog kratkog spoja u A,
k konstanta koja uzima u obzir materi-
jal vodica, naCin polaganja i dozvolje-
nu pocetnu i maksimalnu temperaturu
izolacijskog materijala (vidi 4.2.1).
Ovako odreden presjek u pravilu je manji
od onog u tablici 3-4.
Ogranii'.enje upotrebe i opasnosti kod nad-
strujne zaStite u IT mreZama
Za zastitu velikih trosila potreban je
vrlo malen otpor uzemljenja:
za trosilo zasticeno osiguracem gL
IN=6A, t=5s, I,=28A
R<sov_
A- 28 A - 1,785 Q,
za trosilo zasticeno osiguracem gL
IN=63A, t=Ss, I,=350A
R < SOV _
A-350A -0,142Q.
. Postici taka male otpore uzem!jenja
Je tesko I skupo, a U krejevima S vecim
specificnim otporom tla i nemoguce.
Za velika trosila, gdje se ne maze posti-
ci zadovoljavajuce mali otpor uzemlje-
nja, ta se zastitna mjera ne smije upot-
rebljavati.
Zastita strujnom zastitnom sklopkom u TT
mreZama
Strujna zastitna sklopka (FI iii ZS) je
posebno konstruirani uredaj koji auto-
matski iskljucuje, ako potece struja greske
veca od nazivne diferencijalne struje I•
sklopke (sl. 3.34).
Pri tome je vrijeme iskljuCivanja t s 0,2 s.
Sva pogonska sredstva zasticena strujnom
zastitnom sklopkm treba uzemljiti tako
da pri protjecanju struje greske njihov
uzemljivac ima dovoljno malen otpor
uzemljenja, da se na pogonskom sredstvu
ne pojavi previsoki napon dodira, tj. mo-
ra biti isput1ieno:
UL Q
R As[ . kasnjenjem cca 30 ms (sl. 3.37).
••
Tablica 3- 5 daje maksima!no dozvo- treba paziti na pravilno dimenzionira-
ljene otpore uzemljenja TT mreze ovisno nje uzemljivaca:
o nazivnoj diferencijalnoj struji I •• FI
sklopke za UL =50 V.
Tablica 3-5 gdje su:
I,, [A] O,Q3 0,1 03 0,5 1 RA otpor uzemljenja zajednickog uzem-
ljivaCa,
RA [Q] 1660 500 166 100 50
UL dozvoljeni napon dodira,
Kao sto se vidi, da bi sklopka uredno Z faktor istodobnosti;
funkcionirala, dovoljni su uzemljivaci s Z = 0,5 za 2 do 4 FI zastitnib
velikim otporom uzemljenja, tj. ta se za-
sklopki,
Stita moze upotrijebiti gotovo u svakoj
TT mreZi. Z = 0,35 za 5 do 10 FI zastitnib
sklopki,
Z = 0,25 za vise od 10 FI zastitnih
sklopki,
------N
EI.,- soma nazivnih diferencijalnih
"
I struja FI zastitnih sklopki u A.
I
I Kod proracuna treba zanemariti naj-
osjetljivije FI sklopke s I •• = O,Q3 A, uko-
I liko rade paralelno s FI sklopkama osta-
I lih nazivnih vrijednosti I ••.
I Kod serijskog spajanja FI sklopki treba
~ R6 paziti na selektivnost zastite. Selektivnost
Slika 3.35. FI sklopka i prikljuCni pribor se osigurava, tako da se za glavnu FI
sklopku koristi sklopka s vremenskim
Kada vise FI za8titnib sklopki radi para-
lebw sa zajednickim uzemljivaeem (sl. 3. 36),

~~'-~_23~x~J8~0~/2~20~VL___ l1 3xZ20V
L1
~vv~-}~---------Ll L2 PE
~VV'--4-+~--------LJ LJ KPO
H--r-----N
I
I
I ·-,
I ·--,
.,!. Ro _,iR, lR, ..,!.. RA Stika 3.36. Paralelni spoj FI sklopki sa zajedniCkim
uzemljivaCem
Slika 3.37. Serijski spoj FI sklopki
Slika 3.34. ZaStita FI sklopkom u IT mre:li

125
124
Ogranicenje upotrebe i opasnosti kod pri-
mjene strujne zastitne sklopke u IT mre-
Zama
I. Da bi se mogla upotrijebiti strujna
zastitna · sklopka, mora struja odvoda
zbog nesavrsenosti izolacije uvijek biti
manja od nazivne diferencijalne struje
sklopke, jer u protivnom sklopka isklapa
i kad nema kvara. Tako za strujnu za-
stitnu sklopku I •• = 0,03 A otpor izolacije
mora biti najmanje:
220
R, = O = 7,33 kQ.
,03
2. Strujna zastitna sklopka nece najvje-
sklopki (gledajuCi u smjeru toka energi-
je) ne smije postojati. Ako ta veza po-
stoji, onda u slucaju kvara na jednom
troSilu mogu iskljuciti obje sklopke: Ti-
me je izgubljena svrsishodnost postav-
ljanja pojedinacne zastite, tj. selektiv-
nost (slika 3.39).
Zastita naponskom zastitnom sklopkom u
TT mrezama
Upotreba naponske zastitne sklopke
(FU sklopke) prema JUS N.B2.741 i JUS
N.B2.754 u pravilu nije zabranjena, ali se
njena upotreba preporucuje samo u po-
sebnim slucajevima:
vaca, tj. od njih udaljeno najmanje 20 2. Uzemljivac Rn ne smije se nalaziti u
metara. Otpor pomocnog uzemljivaca potencijalnom lijevku drugih uzemljivaca.
RH treba, radi sigurnosti, biti do 200 Q Ako se to ne postigne, moze doci do:
(maks. 500 Q). • pojave napona na kuCiStu,
• pogresnog okidanja sklopke (slika 3.42).
Primjer
Ako se pretpostavi da je struja iskljuce-
nja FU sklopke I A= 0,04 A i otpor svitka
-r--"
sklopke R8 = 400 n, moze se izracunati
maksimalno dozvoljeni otpor RH' I i
! I
I
1 Rs ~ -----~-:
I ..---. ---c::l-.--+
u, i i ·--------
:

rojatnije djelovati niti u slucaju dvostru-

kog kvara (slika 3.38). • ako upotreba strujne zastitne sklopke
nije moguca (istosmjerno napajanje,
razliCita frekvencija i dr.),
• ako se upotrebom nadstrujne zastite ne
moze postici vrijeme potrebno za isklju-
cenje.
i [A
i Zastitna naponska sklopka u spoju
i prema slici 3.40 automatski iskljucuje,
t.
Slika 3.38. Opasnost kod primjene strujne zaStitne
ako izmedu kuCista i pomocnog uzemlji-
vaca nastane previsok napon dodira.
sklopke - kod pojave dvostrukog kvara zaStitna
sklopa neCe djelovati
"'--..----------ll
3. Ako se upotrebljava pojedinacna ~vv'---f~---------l2
zastita troSila strujnim zastitnim sklop- ~vv~-t~---------L3
kama, spoj izmedu neutralnih vodica iza ---;:t::;:t!:;.:-t=f·---~ -- N
-...-------- l
t=-=- -------,-- - N I
;U>
I PomoCni
. uzemljivaC
I' I' I I
' '
'• R,l
i
__l_RH
~
'•
_ ___.,_N Nopanski lijevok
Stika 3A2. Neispravno postavljen pomoCni uzemlji-
UL -!A. R, = 50-0,04· 400 = 900 Q. VaC naponske za.Stitne sklopke
0,04
Nadstrujna zastita u TN mrezama*
Ogranicenja upotrebe i opasnosti pri pri-
mjeni naponske zastitne sklopke u IT mre-
Zama
Kod nadstrujne zastite u TN mreza-
ma sva kucista i mase pogonskih sred-
stava moraju se povezati zaStitnim vodi-
Cima sa uzemljenom toCkom sistema na-
I. Naponska zastitna sklopka nece dje- pajanja. Uzemljena tocka je obicno ne-
lovati ako je svitak R, premesten (vidi utralna tocka. Treba razlikovati tri tipa
sliku 3.41). TN mreza (sl. 3.43): TN-S, TN-C i
TN -C-S mreze.
Pravilnom izvedbom instalacije i zastite
---r----N postize se da kod greske na izolaciji (po-
tpuni spoj s kucistem) putem nadstrujnib
zastitnih organa (vidi sl. 3.44), dode do
I
I
:------: J iskljucenja unutar propisanog vremena
(vidi 3.4.1).
r-__._' ____ .._
-; ___ ---,

Sabirnico zo izjednaCavonje l,, I Potencijal PEN vodica treba odr:Zavati

potencijolo
q=pJ----, Slika 3.40. FU sklopka u Tf mreZi I
I
~Rs I dovoljno niskim prema zemlji, a to se
maZe postiCi:

~
. . I • uzemljenjem na viSe mjesta,
! I ..L Kod previsokih napona dodira sklopka I • simetrijom optereCenja,
Ir I. I. = '' iskljucuje unutar 0,2 s sve fazne vodice i j_
I l I • pravilnim dimenzioniranjem vodova.
L----f L----~·-·J i neutralni vodic, ako on postoji. Pomocni -=- Rs
L----------·-' uzemljivac !reba postaviti izvan napon- Slika 3.41. Neispravno primjenjena naponska zaStit- ~ U pravilnicirna (,SL list SFRJ" br. 43/66 i 13/78) koristi se
Stika 3.39. NedopuSteno spajanje neutralnih vodiCa skih lijevaka (vidi 3.5) drugih uzemlji- na sklopka termin ,nulovanje", a za PEN vodii: koristi se termin nul vodiC.

126 127
 ll Tehnickim propisima odredeni su slije- Stika 3.45. Plan niskonaponske
l1 deci uvjeti (vidi sl. 3.45): TN mreZe
l3
~··--· - !
·---·--PEN • ukupan otpor uzemljenja moze iznositi
R.,;;;Hl,
! -· ! • otpor uzemljenja transformatora ili 200m

l ! ukupan otpor uzemljenja u promjeru

200m oko trafostanice ne smije biti
veCi od 5 Q,
• ukupan otpor svih uzemljivaca na za- 200m

TN-C-S
dnjih 200 m nadzemnog voda ne smije
TN-t
"I"
TN-S
:I ll biti veCi od 5 Q,
• PEN vodic se mora uzemljiti na kraju
Uvjeli koji moraju biti zadovoljeni
1
s 2.2; R3s5.Q;
200m
";" Rg

l2 svakog ogranka duljeg od 200 m. _1 _.._+··+-

Rt
1
R2
1
Rts
200m
~ '•
L3
Ukupan otpor pogonskog uzemljenja, I - :s;.sg; Rg::s;S.Q;
-·-· 1- . r-·-r--t· - --

i r: ·f-
.
I
L -
-rt-- PE
ako je PEN vodic uzemljen na vise mjes-
ta, odreduje se prema:
1
~+~
1

R9 s5.Q.; - - --
I
:SS&l;
,, ~

'• ,,
~

r +
1 1

L-.-. ~ L . -..!9 R" = 1 I

1
1
RiO+Ril
R13 :s;. 5.Q; - 1- - :=:{5.2; R1:s.SQ;
Tip mre1:e I N·C-s - + - + ... + - _l_+_j_
Rt4 Rts
RBl RB2 RBn E

r""'~..,.-----~r---u Nadstrujna zastita u TN mrezi je pra- ,,•

t...r""'~+.,------h>---l1 vilno dimenzionirana ako je ispunjeno:
Slika 3.48. Nulovanje mreZe
_,___
+-'YV"'--j-+~----+--1-<r--LJ
--N
gdje su:
'
·r JPE gdje su:
nadstrujne zastite unutar propisanog
vremena (vidi 3.4.1),
Ry, Xr otpor i reaktancija
transformatorra,
I . ·H-, . ·-h z, impedancija petlje kvara, R0 nazivni fazni napon. otpor i reaktancija faz-
,),. i.._.--.':__-"::1. L._.:J nog vodiCa,
Tip mre:le IN-S I, struja koja osigurava djelovanje
Iz navedenog izraza moze se priblifuo RPEN' XPEN otpor i reaktancija
Slika 3.43. Tipovi TN mreZe
izracunati kriticna duljina IK, tj. udalje- PEN vodica.
3X380/2ZOV 3X220V nost od tocke napajanja na kojoj prestaje
~
l1 l1
djelovanje zastite:
l1 l2 IF
l3 L3
r------------ ll

~·-
·~-rrrr
PEN ·11PE I
+-"'"""--------f+--11
I u
I ~j I I I I ii ii gdje su: ·--PEN

I
I .._ .J
:JII I
i
Jl
I
ii
._j i
S presjek vodica,
p specificni otpor .
I
I
I,

l l l ,!, Ocekivani napon dodira U" na mjestu

greSke moZe se pribliZno izraCunati iz iz- l
Slika 3.44. Nadstrujna zaStita u TN-C mreZi raza: Slika 3.46. Petlja struje greSke u TN mreZi

128 9 V. SRB: ElektriCne instalacije i niskonaponske mreZe 129

 Zanemarivanjem i uvodenjem konven- zemljospoja faznog vodica, dosli na na- Uz predpostavku da je RK » Rsr i RA = 1 n uz otpor pogonskog uzemljenja
cionalnog faktora C, koji uzima u obzir pon koji je veCi od dozvoljenog napona RK » Rn, mo.Ze se oCekivati vrlo visoki R• = 2 !l, poteci ce struja greske:
impedanciju petlje greske na strani izvora dodira UL, mora biti ispunjen uvjet: napon dodira U •. Zbog toga se PEN
napajanja (C = 1, ako je mjesto greske u vodic mora izvesti s jednakom paznjom 220
R. UL =73 3 A.
blizini transformatora, C=0,6 ako je -RE-< =----"="=- kao i fazni vodici, i ne smije se nikada 1+2 ,
mjesto greske daleko od transformatora), Uo-UL' prekinuti (u strujni krug PEN vidica ne
gdje je: Ta struja greske na pogonskom uzem-
moZe se pisati: smije se postaviti zastitni organ!). ljenju izaziva pad napona:
RE najmanji oeekivani otpor uzem-
RPEN
U.=G-Uo R R , ljenja vodljivih dijelova koji ni-
A+ PEN su povezani s PEN vodicem.
iii uvodeci Presjek PEN odnosno zastitnog vodica
u TN mrezama· odreduje se prema ta-
·--,-·-·-·
pre kid
blici 3-4. i
U•= C·U 0 - -.
m U TN-C mrezama dozvoljeni su samo ~1
1 +m trajno polozeni vodovi i vodici minimal- ----+~
Primjer nog presjeka 10 mm 2 Cu iii 16 mm 2 AI . ,,
,
m .=1, (vidi sl. 3.47). L... _____ J
c =0,7,
u.=nv. Ogranicenja upotrebe i opasnosti u nad- j,.Re
strujnoj zaStiti u TN mreZama
U slucajevima kada moze doci do di- Slika 3.48. Prekid PEN vodiCa u neposrednoj blizini Slika ~.49. Prekid PEN vodiCa u blizini napojne
rektnog spoja faznog vodica i zemlje (npr. 1. Preslaba struja greske: pogonskog sredstva toCke
kod nadzemnih vodova), da PEN vodic i Ako je struja greske manja od .struje na
s njim spojena kucista ne bi, u slucaju kojoj zastitni organ reagira u toku 0,2 Opasnost od prekida vidica jos je veca Up=IF · R.= 73,3 · 2 =146,6 V,
sekunde, i nije zadovoljen uvjet: IF> I,. ako do prekida dode u blizini napojne
tocke (slika 3.49), a vodic nije uzemljen na i to je potencijal PEN vodica koji se
f---·-· U tom slucaju moze se upotrijebiti za- dovoljno mjesta. U slucaju kvara na jed- odrzava sve dok zastita ne iskljuci trosilo
stitni organ s drugom karakteristikom i nom trosilu, napon greske se pojavljuje u kvaru. Na tom potencijalu naslo bi se
na taj nacin postiCi zadovoljavajuce rezul- na svim ostalim ispravnim troSilima na kuciste svih pogonskih sredstava, sto je u
tate, iii se mora provesti druga zastitna kojima je primijenjena ova zastitna mjera. svakom slucaju nedopustivo.
mjera. Zbog toga je zabranjena kombinacija
ll--~---<>-r+-i-~;_:...:...;._
2. Prekid PEN vodica: 3. Uzemljenje izlozenih vodljivih dijelova tih zastitnih mjera u PEN mrezama.
Lz--+r__..+-i--t-r-- kucista u PEN mrezi: 4. Uzemljenje neutralnog vodica radifor-
u---+-+~-+--t--+-t-1--
PEN--··· . I
! !<10mm'
- tr-
I ,10 mm'
Ako dode do prekida PEN vodica u
neposrednoj blizini pogonskog sredsva, u
slucaju kvara pogonsko sredstvo dolazi
Ako dode do kvara na uzemljenom
trosilu s malim otporom uzemljenja npr.
miranja PEN mreze zemljovodom ne-
dovoljnog presjeka (slika 3.51):
pod pun fazni napon, a zastita ne reagira
II M w (slika 3.48).
~~~~--r---~-----L
-r-- -r---N
I!
I,
I I
b
h
l 1 - -........+--l-+--lll----------'----t---
l1---~-+~------~---~4r--
l
I
r -----

,__ ---1
I j •]
----!.f
:

__
I

~=--.::.::!
I

~
Uf=146,6V

R11 =-1 Q
1~ / /

Slika 3.47. TN mreZa s TN-C i TN-S dijelovima

-----
.J:e·ZQ \,·~

Slika 3.50. Opasnost pri uzemljenju izlo:lenih vodljivih dijelova u PEN mreZi

130 131
 Tocka na PEN vodieu, koja se povezuje
s uzemljivaeem, moze se nalaziti na napo-
nu od nekoliko desetaka volti prema zem-
lji. Ako je Sz samo 1.5 mml, moze doci do
zagrijavanja zemljovoda, a u slucaju duljeg
zagrijavanja do prekida iii pozara.
rn~~~~~---------*--L
--·r-·--·--·-PEN
I i
Zastita od iodirektnog dodira sigoalizaci- du faznog vodica i vodljivih dijelova. b) kucista, mase pogonskih sredstava i
jom i automatskim iskljuceojem napajanja Vrijednost I, uzima u obzir struju strani vodljivi dijelovi pojedinacno
u IT mreZama odvoda i ukupnu impedanciju uzem- uzemljeni (TT mreza). Tada mora biti
ljenja elektricne instalacije; ispunjeno:
Kao sto je prije receno, kod IT mreza UL granicna dozvoljena vrijednost napo- gdjesu: RA·J.:o;UL,
neutralna tocka izvora napajanja izolira- na dodira (vidi 3.4.1). RA otpor uzemljenja kuCiSta i vodljivih dijelo-
naje od zemlje (vidi sl. 3.56) ilije uzemlje- va koji su povezani s uzemljivaCem,
na putem dovoljno velike impedancije. Ukoliko se za utvrdivanje pojave prve
greske upotrebi kontrolnik izolacije, ure- I. struja koja osigurava djelovanje nadstruj-
U slucaju jednostruke greske (dozemni daj mora pri pojavi prve greske: ne zaStite unutar propisanog vremena,
spoj) struja greske je malog intenziteta UL granicna dozvoljena vrijednost napona
(kapacitivna strui'! odvoda, vidi sl. 3.53) i • dati zvucni iii svjetlosni signal, dodira (vidi 3.4.1).
nije neophodno iskljucenje, tako da proiz- • automatski iskljuCiti napajanje.

I i
r---_,.,f
vodni procesi ne moraju biti obustavljeni.
Treba napomenuti da u s!ucaju jednostru-
r'~--r-----------L1
Sz=l.Smrn 1 ke greske zastitni vodic dolazi na potenci-
! L----J

.,i ,., jal faznog vodica, a time i na linijski ~~-,_~-----~----L1

~RB
Slika 3.51. Zemljovod nedovoljnog presjeka
5. Krivo spojeni prikljucni pribor:
Na zastitni kontakt prikljucnog pribora
moze se zabunom spojiti fazni vodic.
Zastita strujnom zaStitnom sklopkom u
TN mrezama
Zastita strujnom zastitnom sklopkom
FI dozvoljena je samo u TN-S mrezama.
I TT iii kao TN mreza ovisno da li su:
~~~-+~------~4------~
napon prema ostalim fazama (vidi 3.1.2).
Kucista pogonskih sredstava i strani
vod!jivi dije!ovi moraju se uzemljiti:
• pojedinacno,
r-- -
• grupno (grupa kucista je medusobno I I
povezana zaStitnim vodiCem i uzem- I I
+-----:.J
ljena zajednickim uzemljivacem),
·-·-·.L...·-·-·-·1
• zajednicki. Slika 3.55. Petlja struje dvostruke greSke u IT mreZi
Pri tome mora biti zadovoljen uvjet: .,i '• Upotrebljavajuci strujnu zastitnu sklop-
Stika 3.54. IT mreZa s kontrolnikom izolacije
ku FI mora se analizom mreze utvrditi
gdje su:
Ujedno se moraju poduzeti zastitne mje- dali sklopka FI u slucaju dvostruke gres-
RA otpor uzemljenja kuCista i vodlji- re kako bi se izbjegla opasnost da dvije ke iskljucuje barem jednu gresku.
vih dijelova koji su povezani s Upotreba naponske zastitne sklopke
greske nastanu istovremeno na dva razliCita
uzemljivaCem; vodica pod naponom. Poslije pojave prve FU je teoretski dozvoljena, no u praksi se
I, struja greske u slucaju jednostru- greske, IT mreZa se s obzirom na zalititu od ne koristi. U principu vrijede rezmatranja
ke greske male impedancije izme- indirektnog dodira more promatrati kao kao u TT mreZi.
l1

~
ao a) sva kucista, mase pogonskih sredstava l2
I ll. i strani vodljivi dijelovi medusobno I l3
i. 70
.L;;,"a; I;l
"=" RB
.l_
...- RA •.(~' v spojeni jednim zastitnim vodicem koji
I II
0 <8-<f'.. -# je uzemljen (TN mreza). Tada mora I
Stika 3.52. Upotreba strujne zaStitne sklopke u TN
mreZama 0 $'?
#; .::fi
.,..,_#
biti ispunjeno: I ol c1! Cl
.":,.<::>'1$ ~ Z 5 ·J.s U 0 , , I
Uvjet djelovanja zastite sada je: ." ·'
::.f>$'
gdje su:
I/ z, impedancija petlje kvara, If l1
Zs·I,..n::;Uo, 0
~ v I. struja koja osigurava dje!ovanje It
npr. za J•n = 1 A Z 8 ,;2200.
0~
nadstrujne zastite unutar propi- I II
\jol.\0'11 o;
sanog vremena, I
U praksi se, u pravilu FI sklopka 10
1,3 2.5 6 10 16 25 35 so 70 95 150 napon prema uzemljenom za- ' '
moze koristl~i u TN-S mrezama bez Presjek lmmlJ
stitnom vodicu kod IT mreza ._,___~.____.tJ
proracuna iii mjerenja impedancije pet-
lje greske Z 8 • Slika 3.53. Kapacitivne struje odvoda bez neutralnog vodica U 0 = U; Slika 3.56. Petlja struje jednostruke greSke u IT mre.Zi

132 133

Dodatno izjednacavanje potencijala
Ako se u instalaciji iii dijelu instalacije
ne mogu ispuniti zahtjevi zastite putem
automatskog iskljucenja, potencijal se
mora dopunski lokalno izjednaciti. To se
radi tako da se svi pristupacni vodljivi
dijelovi i strani vodljivi dijelovi (npr. ar-
matura betonske konstrukcije) spoje za-·
Stitnim vodiCima.
Efikasnost izjednacavanja potencijala
provjerava se uvjetom:
UL
Z <-
- /a'
gdje su:
z impedaricija izmecru istovreme-
no pristupacnih kuciSta i masa
pogonskih sredstava i stranih
vodljivih dijelova,
dozvoljeni napon dodira,
struja djelovanja zastitnog ure-
daja.
Dodatno izjednacavanje potencijala
moze biti potrebno, npr. u TN i TT mre-
zama velike duljine, gdje je impedancija
petlje kvara visoka. Ono nema svrhu
smanjivanja vremena djelovanja zastite,
vee smanjuje napon dodira na vrijednost
koja nije opasna.
3.4. 7. Kriticna usporedba zastitnih mjera
a) Vrijednost zastite i mogucnost pri-
mjene
Na slici 3.57, prikazana je usporedba
zastitnih mjera prema kriteriju vrijednosti
zastite i prema kriteriju mogucnosti pri-
mjene. Kao sto se na slici vidi, prema
vrijednosti zaStite, zaStitne se mjere mogu
sloziti slijedeCim redom:
1. Strujna zastitna sklopka I •• s 30 rnA,
2. Izoliranje iii upotreba uredaja klase II,
sigurnosni mali napon,
3. Strujna zastitna sklopka I •• :2: 30 rnA,
134
4. Elektricno odvajanje, postavljanje u
nevodljive prostorije,
5. Naponska zastitna sklopka, nadstrujna
zastita u TT i TN mnizama,
6. Lokalno izjednacavanje potencijala
bez spajanja sa zemljom.
Redoslijed zastitnih mjera prema mo-
gucnosti primjene:
1. Strujna zastitna sklopka I,. s 30 rnA,
2. Stnijna zastitna sklopka I,. :2: 30mA,
3. Nadstrujna zastita u TN mrezama,
4. Izoliranje iii upotreba uredaja klase II,
5. Naponska zastitna sklopka,
6. Nadstrujna zastita u TT nirezama,
7. Sigurnosni mali napon, elektricno od-
vajanje,
8. Lokalno izjednacavanje potencijala bez
spajanja sa zemljom, postavljanje u ne-
vodljive prostorije.
Zastita strujnom zastitnom sklopkom
je, dakle, najprihvatljivija zbog njene vri-
jednosti i mogucnosti primjene.
Troskovi izvodenja zastitnih mjera od
indirektnog dodira priblizno su u slijede-
Cem omjeru:
Nadstrujna Nadstrujna Strujna
zaStita zaStita za~titna
u TN mre:iama u TT mreZama sklopka
2 6
Taj omjer troskova izracunat je 1985. go-
dine za podrucje okolice Zagreba.
Visoki troskovi, dakle, otezavaju vecu
pnmjenu zastite . strujnom zastitnom
sklopkom.
• ·1 o upotre br·JIVO s1
opcem .
apsolulno sigumost slrujno zaSl sklopko 14N>30 mA
strujna zeSt. s}<lopko I4N.c30 rnA
sir. zoSiilno sklooka l•w s 30 mA
nodslruina zaS!ila u TN mre i:omo
izoliranje, sigurnosni mali nopon izoliranje
str. zoSiitna sklopko 14N>30 rnA naponskp. zaSiilna sklopka
e l. odvojonje, nevodljive proslorije nadstrujna zoS!ila u TT mreioma
nadslrujf\Q zoSiito u IT i Tf mali napon,el. odvaja_~le
mreZamo -1 I I
Vrijednosl zaSiile Mogucnost pnmJene
Slika 3.57. Usporedba zaStitnih mjera
b) Primjena pojedinih nacina zastite u 3.4.8. lspitivanje zastitnih mjera
nas i u svijetu Prije pustanja postrojenja u pogon iz-
U Jugoslaviji ne postoji jedinstveno vodac treba ispitati zastitu i dokazati nje-
propisan sistem zastitnih mjera. Svako nu djelotvornost. Djelotvornost nadstruj-
distribucijsko poduzece provodi svoje ne zastite u TN mrezi moze se dokazati i
odredbe. U Zagrebu je uglavnom primije- raCunski.
njena nadstrujna zastita u TT i TN mre-
Mjerenje otpora uzemljenja pri upotrebi
Zama.
nadstrujne zastite u TT mrezama
Strujne i naponske zastitne sklopke Za mjerenje su potrebni:
upotrebljavaju se rij~tko.
• regulacijski otpornik 20 do 1000 n,
• voltmetar unutrasnjeg otpora R. R>40 k(!,
Navodimo praksu u nekim evrepskim
zemljama. • ampermetar,
• pomocna sonda.
Svicarska: primjenjuje se nadstrujna
zastita u TN-S mrezama. Nakon sto se navedeni elementi spoje
prema shemi spajanja (slika 3.58) i ocitaju
Svedska: primjenjuje se nadstrujna instrumenti, otpor uzemljenja izraCuna se
zastita u TN-S mrezama. relacijom:
Nadstrujna zastita u
TN-C mrezama je zabra-
njena.
~~--------~-----------------~
Francuska: mreZa radi s izoliranom
neutralnom tockom, a
rasprostranjena je upot-
reba vrlo osjetljivih struj-
nih zastitnih sklopki. \ ~
V. Britanija: primjenjuje se nadstrujna I
zastita u TN-S mrezama
uz istodobno izjednaca- i
vanje potencijala.
SR Njemacka: primjenjuju se razne vrs-
1-:- Ra
te zastita. Slika 3.58. Mjerenje otpora uzemljenja
135
Mjerenje otpora petlji Ispitivanje djeiovanja zastite naponom (Y'"----------------ll ka postavijenih u ravnini zemlje zrakasto od
pogreske r-n--------------------[1 uzemljivaea pojavit 6e se napon koraka Us-
Za mjerenje otpora petlji (siika 3.59) F'"---------.-------LJ
potrebni su: Rad skiopke provjerava se aktiviranjem ----N
ispitnog uredaja. Za provjeru napona po-
• voltmetar, greske na kojem skiopka djeiuje sltili pro-
• ampermetar, mjenijivi opornik, koji se spaja izmedu
• dva reguiacijska otpomika (R. ""20 R.,). uzemijenog vanjskog vodica i sticenog
pogonskog sredstva; r---_j
'
• dva tipkaia.
: r--------1
• voitmetar unutamjeg otpora Ru"" 3000 fl, L.L I
Kad su tipkaia otvorena, voitmetar koji se spaja izmedu pogonskog sred- I
mjeri napon faznog vodica prema zemiji. stva i pomoCne sonde;
I

Prvo se tipkaiom s. i otporem R. obavi 1-~------

predispitivanje - napon ne smije jako • pomocna sonda (slika 3.60).
odstupati izmedu otvorenog i zatvorenog -=- RA

tipkaia. Slika 3.61. Ispitivanje ~jelovanja zaStite strujnom

F--t3-
pogreSkom
rn~-----------------------11
~~----------------------11
~~----------~----------[]
5 ------.-l-h- ~i -20m
Stika 3.63. Napon koraka
---------- -N
Mjer¢ za smanjenje napona koraka
I Napon koraka treba biti unutar odre-
denih granica, jer se mora osigurati da
I M covjek svojim korakom ne premosti previ-
soku razliku potencijala (vidi siiku 3.64).
I
Slika 3.62. Mjerenje struje odvoda na elektriCnom
I >10m >10m
troSilu Us

_llz-Uzl 550
R,---~-- -=- R8 "':::'" RH -::- Sondo
3.4.9. Napon koraka
Slika 3.59. Mjerenje otpora petlje Slika 3.60. Ispitivanje djelovanja za~tite naponom
pogreSke
Razjasnjenje pojmova
Ako je to zadovoijeno, pocima se mje-
riti. Promjenijivi otpor treba taka' udesiti Uzemijivac iii biio koji vodijivi pred-
da na pogonskom sredstvu viada napon met ukopan u zemiju iii postavijen u
Zatvaranjem tipke Sh strujnim krugom vodijivu vezu sa zemijom ima odreden
potece struja I, a voltmetar pokaze pad od 50V. 200
lpitivana FU skiopka mora iskiopiti. otpor rasprostiranja R~, odnosno, aka
napona Uzl na otporu Rh. uzmemo u obzir i dozemne vodove, odre-
deni otpor uzemijenja RE. Ako kroz ta-
Otpor petlje je: kav uzemijivac potece neka struja IE pre-
lspitivanje djeiovanja zastite strujom 125 v
pogreske rna potencijaiu referentne zemije, nastat gbv
ce pad napona:
Rad skiopke provjerava se aktiviranjem
ispitnog uredaja. Visina napona kvara na UE=RE-JE
Buduci daje I= U"/Rh, gornji izraz se 0.1 0,2 sekunde
kojem skiopka iskopca mjeri se kao i pri odnosno, dozemni vod bi Ce na naponu Vrijeme isklopanja zoSiitnog organa t
maze pisati u obiiku: provjeri naponske zastitne skiopke, a U8 prema referentnoj zemlji. Slika 3.64. Iznos dopuStenog napona koraka: a)
struja iskiapanja se mjeri ampermetrom izvan postrojenja prometne povrSine; b) izvan po-
Oko uzemljivaca stvara se tzv. naposki
R p-R
- h
U,- U, 1 (slika 3.61). Mjerenje struje odvoda prika- strojenja slabo prometne povrSine; c) unutar postro-
u,, zuje siika 3.62). lijevak (vidi sliku 3.63). Izmedu dviju toea- jenja uz upotrebu zaStitne obu6e

136 137
 Slika 3.65 prikazuje moguce iznose na- odgovarajuCim rasporedom i vrstom uzem- Za uzemljenje i kratko spajanje u za-
pona koraka u ovisnosti o udaljenosti od ljivaca modelira naponski lijevak (vidi slike Gromobronsko troko tvorenim elektroenergetskim rasklopnim
uzemljivaca u niskonaponskoj mrezi. Sa- 3.67, 3.68 i 3.69). postrojenjima sluzi poseban pribor:
rno prvi korak, tj. prostor neposredno uz I • kuglasti prikljucak, koji se prilikom izgrad-
uzemljivaC u niskonaponskoj mreZi, cpa- nje postavlja na sabirnice svih faza te na N
san je za covjeka. i sliCno,
I I • kuglaste stopice, koje odgovaraju kuglastom
prikljucku,
I I I • Stap od izolacijskog materijala, na kojem se
nalazi- kljuC za pritezanje kuglaste stopice;
I I I • prikljuCnih kabela, koji se izvode kao
I
----t---t--
Slika 3.67. Smanjivanje napona koraka
I
I I -----]"':::'ruko-oogo
a) pauk (slika 3.72).
b) lanac (slika 3.73).
Posebni pribor (slika 3.74) shill za rad na
nadzemnim vodovima
j____l_____ rukn
a=600mm
Slika 3.70. Primjer pogibije elekromontera pri dodi-
ru gromobranske trake kada je bu.Silica bila u kvaru b=IBObOmm ~
Napon koraka pri radu na elektrificira-
"9"'1~::::::'1 01C:>
noj pruzi prikazuje slika 3.71.
I Korak 0,6m )· Sljka 3.72. ZaStitni prikljuCni kabel - pauk
Slika 3.65. Napon k_oraka_u ovisnosti o udaljenosti
od uzemljivaCa

/
Z3 z2 Z1 Z1 z2 zl

I
---· Slika 3.68. Smanjivanje napona koraka postavlja-
njem uzemljivaCa na istu dubinu
Slika 3. 73. ZaStitni prikljuCni kabel - lanac

Prilikom izgradnje postrojenja treba osi-

gurati dovoljno kuglastih prikljucaka; pre-
porucljivo ih je staviti u svako polje iii
I Slika 3.71. Primjeri napona koraka pri radu na
elektrificiranoj pruzi
poslije svakoga znacajnijeg aparata.

I 3.4.10.. Zastitne mjere pri radu na mreZi iii

I instalaciji
Zbog zastite od:
I R;-40 kS"I. • slucajnog iii pogresnog uklapanja,
~.~.~~~m /
• induciranih struja,
• povratnog napona
Ra~"" I UF Uf
!reba pogonska sredstva na kojima se
I I I Z3 zl izvode radovi:
'----~--_) Slika 3.69. Smanjivanje napona koraka postavlja- • uzemljiti i
Slika 3.66. Napon greSke UF i napon dodira U8 za njem uzemljivaCa u razne dubine • kratko spojiti.
primjer rasporeda uzemljivaCa prema sl. 3.67 Redoslijed rada:
Primjeri iz prakse 1. iskljuci,
Dakako da je najjednostavnija mjera za Pogibiju na gradilistu radnika koji je 2. provjeri, da li je iskljuceno (i osiguraj
smanjivanje napona koraka smanjivanje dotakao rukom dobro uzemljenu. gro- od ponovnog uklapanja),
otpora uzemljenja RE. Ako je to nemogu- mobransku traku, a nogom se nalazio 3. provjeri, ima li napona,
ce iii ekonomski neopravdano, smanjiva- u naponskom lijevku busilice u kvaru, 4. uzemlji i kratko spoji, pa tek nakon Slika 3.74. Pribor za kratko spajanje na nad.Zemnim
nje napona koraka provodi se tako da se prikazuje s!ika 3.70. toga zapocni raditi. vodovima (izolacijske poluge s ovjesnim stezaljkama)

138 139
4. VODOVI I MREZE NISKOG NAPONA
4.1.1. Razjasnjenje pojmova
Elektricni vodovi sluze za vodenje elek-
tricne energije. Elektricna energija koju
vodimo vodom maze biti razlicitih napo-
na, snage iii frekvencije.
Pod vodom u sirem smislu razumijeva-
mo uz sam vod i sav pribor, naprave i
uredaje koji sluze za trajno nosenje iii
polaganje voda.
Osnovni elementi voda su:
• vodiC,
• izolacija vodiCa,
• slojevi za zastitu vodica i izolacije od
vlage, mehanickih, toplinskih i kemij-
skih utjecaja,
• pribor za spajanje, zavrSavanje, noSenje
i mehanicku i elektricku zastitu voda.
Vodic je naCinjen od vodljivog materi-
jala, najcesee od bakra iii aluminija i sluzi
samo za vodenje elektricne energije. Yo-
die se sastoji od jedne iii vise zica.
Vodici za elektroenergetske svrhe izra-
duju se s povrsinom presjeka od 0,5 do
1000 mm 2 . Vodic od vise zica nazivamo
uze iii uzica. Vodic s pravilno, tj. helikoi-
, dalno sukanim Zicama nazivamo uZe, a s
nepravilno sukanim Zicama uzica. Presjek
vodica maze biti razlicita oblika. NajeesCi
su kruzni, sektorski i suplji presjek.
Kao izolacije upotrebljavaju se:
• zrak (kod vodova s golim vodicima) sa
staklenim, porculanskim iii plasticnim
izolatorima za zavjeSenje,
• papir,
• tekstil (pamuk, svila, plaino, juta itd.),
• lakovi (silikonski),
• elastomeri (na bazi prirodnog iii umjet-
nog kaucuka),
• terinoplasti (PVC, polietilen, umrezeni
polietilen, teflon itd.),
• slojevi na vodicu naneseni glavanski
(npr. oksidi),
• azbesti,
• smjese prije navedenih izolacijskih ma-
terijala.
Slojevi za zastitu vodica i izolacije od
vlage, mehanickih, toplinskih i kemijskih
utjecaja, izraduju se od metala, gume,
termoplasta, impregniranih tekstila itd.
U pribor za spajanje, zavrSavanje, no-
senje, mehanicku i elektricnn zastitu voda
ubrajamo: ·
• instalacijski materijal (instalacijske cije-
vi, instalacijske kutije, uvodnice),
• uporiSta (stupove, krovne nosaCe, kon-
zole i slicno ),
• kabelske garniture (kabelske glave i
spojnice), ·
• pribor za kabelsku trasu (kabelske ka-
nalizacije, kabelske police i slicno).
Niskonaponski vod, kao i svaki drugi
elektriCni vod, ima svoje osnovne para- ,
metre, tj.:
• vodic pru2a otpor prolazu elektricne
energije,
141
• izolacija nije sa¥rsena pa postoji odvod p 20 elektricna otpornost (specilic- U tablici 4-1 navedeni su faktori po- Kod simetricnog nadzemnog voda je npr.:
kroz izolaciju, ni otpor) u Qmm 2/m, pri tern-· vecanja aktivnog otpora u !l/km djelova-
njem izmjenicne struje na energetske ka- /lo d 1
o kapacitet, peraturi od 20 'C, L=-ln-+- H/km
o induktivitet: S presjek vodica u mm 2 , bele pri frekvenciji f =50 Hz. 2n r 4·n
S 1 presjek pojedinih vodica u liZe-
Nadomjesna shema voda prikaznje utje- tu u mm2 , Tablica 4-1
caj pojedinih parametara na vod (slika n broj vodica u uzetu, PoveCanje radnog otpora (!l/km) djelovanjem izmjeniCne struje od 50 Hz na energetske kabele
4.1): k, faktor povecanja istosmjernog
Z=R+jwL=R+jX; otpora zbog promjera zice i Presjek Armirani kabel Nearmirani kabel Kabel s plastiCnom izolacijom
vodiCa s olovnirn plaStom s AI plaStom annirani nearmirani
Y=G+jwC=G+jB, presvlake,
mm'
gdje je R djelatni otpor u Q,
k 2 faktor povecanja istosmjernog
otpora zbog pouzavanja u vo-
Cu l AI Cu I AI Cu IAI Cu I AI

L induktivitet u H, 25 O,Ql 0,003 0,008 -

diCu,
G odvod kroz izolaciju u S, k 3 faktor povecanja istosmjernog
35 O,Ql 0,003 0,008 -
50 O,Ql 0,0035 . 0,008 -
B odvod kroz kapacitet u S, otpora zbog pouzavanja u vo- 70 0,011 0,0045 0,009 - -
C kapacitet u F, du (npr. kabelu). 95 0,011 0,053 0,009 - -

X jalovi otpor u Q, Kada se uzmu u obzir i promjene tempe- 120 0,012 0,006 0,0095 0,0008 -
w 2nf 150 0,012 0,007 . 0,0068 0,0095 0,001 -
rature, tada je otpor istosmjernoj struji po 0,01 0,0012 0,0008
185 0,0125 0,0120 0,0078 0,0075 0,0095
n-shema kilometru duljine: 240 0,0128 0,0123 0,009 0,0085 0,01 0,0095 0,0015 0,0011
T-shemo
1000· Pzo · k, · k2 · k, (l+a 20 ·At) 300 0,0130 0,0125 O,Q105 0,0097 0,01 0,0095 0,0018 0,0013

n
Rot n·S Qjkm 400 0,0135 0,0130 0,013 0,012. 0,01 0,0095 0,0023 0,0018
z z 1
1 1 Napomena: PoveCanje radnog otpora kabela manjeg presjeka 6d 25 mm 2 moZe se zanemariti.
gdje je a20 temperaturni koeficijent otpora
pri 20'C,
At razlika temperature vodiea u
Kapacitet, induktivnost i odvod kroz izolaciju gdje je (prema slici 4.3) d =J
d12 · d13 · d 23 ,
odnosu na 20 'C. r polumjer vodiCa, n. broj Zica u vodiCu,
Odvod kroz kapacitet je:
Slika 4.1. Nadomjesna shema elektriCnog voda Otpor izmjenicnoj struji po kilometru /lo apsolutna permeabilnost.
B 1 =2nf- C 1 ·10- 6 S/km d,
duljine voda je:

i~~----~---·
r --,------~]
Sve parametre elektricnog voda ne tre- B 1 =roC,.
R 1 =R 01 +R" +R., +Rm 1 Qjkm, 3
ba u jednakoj mjeri respektirati kod svih
vrsta vodova. Kod niskonaponskih elek- gdje je R 1 otpor izmjenicnoj struji po ki- Kapacitet jednozilnog kabela je:
tricnih mreza i instalacija treba uzimati u lometru duljine u Qjkm,
0,024·e, d11 d1l
prakticna razmatranja samo neke, i to Rn skin efekt u !l/km, Slika 4.3. Prikaz udaljenosti vodiCa
Rh 1 efekt bliskosti u !l/km, C, R 11F/km.
najcesce samo radni (djelatni) otpor.
Rm 1 gubici u susjednim metalima, ln-
r K valitativni prikaz odnosa induktivite-
isti efekt kao povecanje radnog ta i presjeka voda prikazuje slika 4.4.
Djelatni iii radni otpor vodi~a
otpora u Qjkrn: U gomjem izrazu je: x,
Djelatni otpor vodica za istosmjernu R,, =Ro, · Y,;
struju je: e, relativna dielektricna konstanta,
Rml = Rol ' Ym, R polumjer voda iii metalnog plasta,
1000 · p 20 ·I
n, gdje su ·D promjer vodica (vidi sliku 4.2),
s s razmak medu sredistima vodiCa,
r polumjer vodica. 0.4

a otpor istosmjernoj struji po kilometru
duljine je:
1000·p 20 ·k,·k 2 ·k 3
Ro 1
n·S 1
gdje je R 0 otpor istosmjernoj struji u Q,
R 01 otpor istosmjernoj struji po
kilometru duljine,
duljina voda u km,
Y,, Y,, Ym odgovorajuCi koeficijenti. Izracunavanje kapaciteta kod viseZilnih
0 kabela je komplicirano pa se stoga najvise
vrijednosti kapaciteta odreduju mjere-
njem.
Qjkm,
Kapacitet nadzemnog niskonaponskog ,
voda je prakticki zanemariv.
Induktivitet je:
s d
Slika 4.4. Induktiviteti nadzemnog niskonaponskog
Slika 4.2. Efekt bliskosti X=wL Qjkm. voda

142 143
 Odvod kroz izolaciju je: vodom u Sirem smislu razumijevamo, p-o- od pogorsanja elektricne funkcije pri po- U tabiici 4-3 navedene su vodljivosti
red vodica, sav ovjesni materijal, stupove laganju u kabelske vodove, kabelske ka- nekih materijala.
G 1 =G01 +Gn Sjkm iii nosaCe za zavjeSenje vodiCa, zajedno s nale iii u vodu.
gdje su: G01 = 1/R, vodljivost izolacije voda, njihovim temeljima. Ovamo ubrajamo Tesko je postaviti ostru granicu u od- Tablica 4-3
a,, dielektricni gubici u izolaciji nadzemne niskonaponske i visokonapon- nosu na gradu izmedu kabela i instalacij- Vodljivost nekih materijala i odnos vodljivosti
prikazani u obiiku vodljivosti. ske mreze i dalekovode svih napona. prema Cu
skih vodova. To se naroCito odnosi na ka-
Otpor izolacije jednoZilnog izoiiranog k Odnos vodljivosti
voda: Materijal
m/mm 2 Q prema Cu
R
p·ln- VC izolncija Srebro 62,5 1,08
r Bakar 58 1,00
R, z,,. 1011 MQjkm, lspuna od gume Zlato 45,5 0,77
Krom 35,8 0,62
gdje su: p specificni otpor izolacije, PVC vanjski plnSt Aluminij 53 0,60
R polumjer voda iii metalnog Natrij 23 0,40
plasta, Slika -4.5. Nadzemni vod
r polurnjer vodica. Iz gospodarskih razloga izbor je prak-
Slika 4.7. Sastavni dijelovi kabela ticki ogranicen na Cu i A1 koji su tehnicki
Dielektricni gubici: Instalacijski vodovi (siika 4.6) upotreb- ravnopravni.
Gn =roC·tgii Sjkm. ljavaju se najcesce u elektricnim instalaci-
jama.. V odici u instalacijskim vodovima bele i vodove izolirane gumama iii plas- Prije odgovora na pitanje, da li u odre-
U najvecem broju prakticnih slucajeva najcesce su izoiirani, a mogu biti i goli. tiCnim masama. Razlikovati ih moZemo denom slucaju upotrijebiti Cu iii Al vodic,
vrijedi: V odici se izoiiraju presvlaeenjem izolacij- prema paznji koja je konstrukcijom po- treba p_aCiniti ekonomsku raCunicu i imati
skim materijalima. klonjena zastitnom sloju. Kabelu odno- na unlu Cinjenice koje su u nastavku izne-
su na instalacijski vod ima konstrukciju sene. Tablica 4-4 prikazuje odnose nekih
pa je prema tome:
u kojoj je veca paznja poklonjena izola- velicina Cu i AI.
a, ,a,,. ciji i zastiti od mehanickih ostecenja.
U tabiici 4-2 navedene su realne vri- Razlika postoji i u nazivnim naponima. Tablica 4-4
jednosti parametara za neki odredeni vod. Instalacijski vodovi ne izraduju se za Usporedbe nekih veliCina za Cu i AI
napone vise od 1 k V, osim kod instalacije
Tabela 4-2 svjetlecih cijevi, dok se kabeli izraduju i VeliCina Cu AI
Parametri niskonaponskog voda za najviSe napone.
Slika 4.6. Instalacijski vod Presjek 1 1
S-3x25mm, Cu, 50HZ Prema vrsti elektricne energije koju
Parametar prenose, vodove dijeiimo na: Otpor I 1,65
Kabel s PVC Nadzemni Instalacijski vod s izoliranim vodiCima
izolacijom vod nastaje kada se vodici obuhvate u jedan • energetske, ElektriCna vodljivost I 0,61
vod bilo posebnim. slojevima izolacijskog • telekomunikacijske. DopuSteno s:rujno
R, Qjkm 0,714 0,714
X 1 Qjkm 0,08 0,7 iii drugog materijala, bilo uvlacenjem u optereCenje 1 0,8
instalacijske cijevi. Energetske vodove razlikujemo prema
B 1 Sjkm 1,76·10- 4 =176·10- 6
G1 ~Gu Sfkm 3,50·10-' Instalacijski vod s golim vodicima gra- naponu i snazi koju mogu prenositi. Masa I 0,33
den je tako da se vodic okruglog iii profil- DopuSteno strujno
Vrste vodova nog presjeka izolira od zastitnog pokriva- optereCenje 1 1
ca vodica. Zastitni pokrivaCi vodica uc- 4-1.2. Vodic niskonaponskog voda
Vodove mozemo podijeiiti na osnovi Presjek. I 1,45
razlicitih kriterija. Najcesee ih dijeiimo na: vrscuju se na zid iii uza zid objekta, a
sluze za zastitu od slucajnog iii namjernog Vodljivi materijali Masa 1 0,44
• nadzemne vodove, dodira vodica.
• instalacijske vodove, Instalacijski vodovi s golim vodiCima U 4.1.1 zakljuCili smo da je kod niskog
• kabelske vodove. susrecu se u praksi pod nazivom ·kanalni napona najznacajniji djelatni otpor: Prirodne rezerve bakra su ogramcene,
Nadzemni se vod (slika 4.5) sastoji od razvod (bus bar). dok su rezerve aluminija prakticki neog-
vodica polozenih u zraku, koji mogu biti Instalacijski vodovi upotrebljavaju se 1 ranicene. Pri dobivanju aluminija ograni-
goli iii izolirani. Vodici se pricvrscuju na uglavnom za napon do 1 kV. R,=k·S n;m, cenje moze biti cinjenica da se za 1 kg
stupove iii nosaee pomocu staklenih ili Kabel (slika 4.7) je vrsta voda s vise aluminija utrosi od 15 do 20 kWh elek-
porculanskih izolatora. Pod nadzemnim medusobno izoliranih vodica sa zastitom gdje je k = 1/p elektricna vodljivost. tricne energije.

144 10 V. SRB: ElektriCne instalacije i niskonaponske mreZe 145

 Bakar se sve vise izbjegava i zbog veli- o plasticne deformacije pod mehanickim Za niski napon upotrebljavaju se: gdje je D promjer kruga koji prolazi kroz
kih oscilacija u cijenama (vim tablicu tlakom sto zahtijeva upotrebu posebnih • Alba vodiCi (Copper Clad). Americka srediste vodica na obodu,
4- 5 i sliku 4.8), a u velikoj mjeri smatra stezaljki (vidi slike 4.9 i 4.10), tvrtka Texas Instruments prva je u svi- d promjer jedne okrugle :lice,
se strateskim materijalom pa je njegova • stvaranje sloja oksida koji ima velik jetu proizvela taj vodic 1963. godine. U N korak namatanja Zica.
cijena u izravnoj vezi s ekonomsko-poli- specificni elektricni otpor. ovoj izvedbi kombiniraju se prednosti
tickom situacijom u svijetu. aluminija i bakra. Iako se predvida sve
veca primjena takvih vodica u buduc-
Tablica 4-5 nosti, za sada je samo ogranicen broj
Odnosi cijena za AI i Cu u nekim godinama proizvodaca u svijetu u mogticnosti da Puni ~odiC ( iica I Puni sektorski ~odiC

• ~
ga proizvede zbog slozene i skupe teh-
Godina
Odnos cijena nologije,
1935. 1967. 1974. • aluminijske legure s popravljenim kon-
taktnim i mehanickim svojstvima, ll<rugli viSei:iCni ~diC tl<rugij kompaldirnni vodi'C
• sini-pol - aluminijski vodic prevucen

-~-·
!kg AI:lkg CU 2,17 0,73 0,36
slojem nikla,
Metala za isto • puni sektorski aluminijski vodic, tzv.
strujno optereCenje 0,44 0,4397 0,4388
solidal-kabeli. Seklarsk:i viSeiiCni vodit Seklorski ko~akliran1 ~d1c
UmnoZak odnosa cije Za nadzemne vodove upotrebljavaju se
na mase i odnosa rna- Stika 4.9. Mehanizam ciklusa prekida spoja pri upo-
se za isto strujno opte- trebi alurninija u elektrotehnici • Alucelik,
reCenje 0,955 0,321 0,158 • aluminijske legure, npr. Al-drey.
U tablici 4-6 navedeni su usporedni Suptji"viSeliCni vodit Kompaktirani segrn.enl~i
N apomena: Cijena kompletnog voda za jedinicu du- podaci za vodice od bakra, aluminija i vodiC
ljine nepovoljnija je zbog veCe koliCine materijala Alba - Copper Clad. Slika 4.11. Oblici presjeka vodiCa
potrebnog za izoliranje AI vodiCa.
Tablica 4-6
Bakat: tunli t<l lonu, London Altuninij: tun!i zo. tonu,London Uspordni podaci o bakru, alum.iniju i alba-vodiCu
llOO

"'"' Bakar Aluminij Alba - Copper Clad

1100

.
1000
900
,.
~·
Slika 4.10. Stezaljke za aluminijske vodiCe
Presjek Masa
El. otpor
pri Presjek Masa
El. otpor
pn Presjek Masa
El. otpor
pri
,."'"" Zato se u instalacijama s AI vo<licima
nuzno upotrebljavaju posebne stezaljke mm 2 kg/km
20°C
!ljkm mm' kgjkm
2ooc
!ljkm min 2 kgjkm
20°C
!ljkm

197l. 197].
go~irla
1974. 1975.
.
""no
1!111. 1913.
godina
1974: 1975.
prikazane na slici 4.1 0.
Suvremene metode spajanja AI vodiCa
(zavarivanje, lemljenje, presanje-gnjecenje)
2,5
6
10
22,2
53,2
89,0
7,14
2,79.
1,77
4
10
16·
10,9
27,4
43,7
7,39
2,94
1,85
4
io
16
13,8
33,4
53,5
6,79
2,71
1,71

Slika 4.8. Cijene bakra lijevo i aluminija desno na su toliko razvijene da se spajanje AI vodi-
Londonskoj burzi prema godinama ca moze smatrati jednako pouzdano kao i Oblici presjeka vodica Standardni presjeci i najmanji dopusteni
spajanje Cu vodica. presjeci
Presjek vodica moze biti puni, tj. samo
Pored navedenih Cinjenica treba istak- Udio aluminija u izradi vodica za kabele jedna Zica iii se moZe sastojati od viSe Zica Tehnickom regulativom odredeni su
nuti da aluminij ima 2,2 pula vecu speci- napona 1,6 i lOkV dostigao je 1973. godi- (slika 4.11). standardni presjeci vodica i najveci otpor
ficnu toplinu ·od bakra, zbog cega je vodic ne u pojedinim zemljama ove postotke: Uze je pravilno sukani vodic sastavljen koji odredeni presjek smije imati (vidi
od aluminija manje osjetljiv na kratkot- U SFRJ Jugoslaviji 8%,_ u SR Njemac- od vise Zica, dok je uzica nepravilno sukani tablicu 4-7 strana 148).
rajna strujna opterecenja. Istaknimo i ne- koj 64%, u USA 75%, u Svedskoj 80% i vodic. Vodic u obliku liZeta upotrebljava se Potreba da se pored presjeka regulati-
ka slabija svojstva aluminija u odnosu na u Madarskoj 97%. kod nadzemnih vodova i kabela, a uzica vom odreduje i najveCi dopu8teni otpor,
bakar: kod gajtana (savitljivih izoliranih vodica).
Nove tendencije u gradnji vodii'a proistek:la je iz toga sto se na taj naCin
• 3 pula manja mehanicka cvrstoca (Cu Broj Zica u sukanom vodiCu moZe se osigurava osnovna kvaliteta koju neki vod
196Njmm2 , AI 64N/mm 2 ), Za visoki napon upotrebljavaju se: izraCuna ti iz izraza: mora imati, tj. njegova strujna opteretivost.
• velika koliCina elektricne energije po- • supravodljivi kabeli (tekuCi helij na D
Presjeci PE i PEN vodica moraju biti u
trebna za proizvodnju 1 kg AI (oko -268 "C, odn. 5K, gubitaka riema), odredenoj ovisnosti o presjeku faznih vo-
20kWh/kg), • kabeli s natrijevim vodiCima. dica, .sto je bilo receno u glavi 3.

146 10* 147

 4.1.3. Oznacavanje vodova, sabirnica i ste- Ab - butadijen-akrilonitril,
Tablica 4-7 Si - silikonska guma,
Standardni presjeci vodiCa i njihov otpor istosmjernoj struji u .Qjkm u zavisnosti o temperaturi
zaljki aparata F - politetrafluoretilen,
Fe - fluoronirani etilen-propilen,
Standardni
Pod oznacavanjem vodova, sabirnica i Pa - poliamid,
ElektriCni otpor vodiCa u 0/km pri temperaturi od
presjek vodiCa stezaljki aparata razumijevamo slovno- Ec - klorirani polietilen,
20'C 40'C 60'C -brojcane oznake, oznake bOjama, grafic- Ni - nitrilna guma,
kim simbolima ili smjestajem u skladu s Pt - poliester,
mm' Cu Al Cu A1 Cu A1 N - polikloropen,
usvojenim sustavom koje omogucuju da Es - klorsulfonirani polietilen,
1,5 11,9 - 12,81 - 13,72 - toeno odredimo izvedbu odnosno naCin Pu - poliuretan,
2,5 7,14 12,12 7,69 prikljucka pogonskog sredstva. Standar- IP - impregnirani papir,
12,0 8,23 13,88
NP - naroCito impregnirani papir,
4 4,46 7,58 4,8 8,13 5,14 8,68 dnim se sustavom oznaCavanja posti.Ze si- N - poluvodljivi sloj ispod i iznad izolacije,
6 2,98 5,05 3,2 5,42 3,43 5,78 gurnost !judi i opreme i znatna olaksanja h - poluvodljivi plaSt,
10 1,786 3,03 1,92 3,25 2,06 3,47 pri projektiranju, proizvodnji, rukovanju i T - tekstilni oplet.
16 1,116 1,89 l,ZOI 2,03 1,286 2,17
popravcima e1ektricnih aparata i instalacija. c) Vrsta materijala i nacin izvedbe metal-
25 0,714 1,21 0,769 1,3 0,823 1,39 nag plasta:
35 0,510 0,866 0,549 0,929 0,588 0,992
Oznacavanje izoliranih vodova i kabela A - aluminijski plaSt,
50 0,357 0,606 0,384 0,65 0,412 0,694 Oznaka izoliranih vodova i kabela sas- Az - aluminijski plaSt ad trake-zavaren,
Av - aluminijski plaSt- valovit,
70 0,255 0,433 0,275 0,464 0,294 0,496 toji se od grupe slovnih i brojcanih sim- 0 - olovni plaSt,
95 0,188 0,319 0,202 0,342 0,217 0,365 bola prema navedenom redoslijedu: ZO - olovni plaSt na svakoj Zili posebno.
120 0,149 0,253 0,16 0,271 0,171 0,289 a) Oznaka posebnog podrucja upotrebe d) Svojstva konstrukcije znacajna za pri-
!50 0,119 0,202 0,128 0,217 0,137 0,231 (samo za vodove): mjenu (samo za vodove):
185 •0,0965 0,164 0,104 0,176 0,111 0,188 A - automobilski, S - za svjetiljke, A ,- otporan na atmosferilije,
240 0,0744 0,126 0,08 0,135 0,0857 0,145 B - brodski, .? -za zavarivanje, F ' - finoZiCni,
300 0,0595 0,101 0,0641 0,108 0,0686 0,116 D - dizaliCni, Z - ZeljezniCki. J - pojaCan plaSt,
K - koristan vodiC,
Napomena: U stupcuna za Cu 1 Al pn 20°C unesene su naJveCe dopuStene vnjednostl prema VDE 0201 i 0202.
b) Vrsta materijala upotrijebljenog za L - 1ak!i p1a!t,
izolaciju i nemetalni plast: M - mnogoZiCan,
P -
poluvinilklorid, YN - ne podrZava gorenje,
Iz mehanickih razloga potrebno je pre- Gibljivi vodovi za prikljuCak E -
termoplastiCni polietilen, 0 - samonosiv,
sjeke vodova zadrzati u odredenim okvi- laganih ruCnih naprava do X -
umreZeni polietilen, R - s razmaknutim Zilama,
G -
guma na bazi prirodnog i stirenbutadi- S - naroCito savitljiv,
rima, neovisno o strujnom optereCenju. 1 A i najveCe duljine prikljuC-
jenskog kauCuka, T - otporan na toplinu,
Zahtjeve koje u tom pogledu trazi tehnic- nog voda od 2m, ako je to Ev - etilen-vinilacetat, U - s paralelnim Zilama,
ka regulativa prikazuje tablica 4-8. ustanovljeno u odgovaraju- B - butilna guma, V - visokonaponski,
Cim odredbama za naprave. 1,0 Ep - etilen-propilenska guma, Z - s elektriCnom zaStitom od metala.
Naprave do Z~S A najveCe du-
Tablica 4-8 ljine prikljuCnog voda 2 m, e) Svojstva konstrukcije znacajna za primjenu (samo za kabele):
Najmanji presjeci vodiCa za elektroenergetske vodove aka je to ustanovljeno u od-
govarajuCim odredbama za Simbol Vrsta zaStite od korozije preko metalnog plaSta

Najmanji presjek naprave. 0,5 Vlakna impregnirana kompaundnom masom

01
NaCin u mm Naprave do 10 A, za prikljuC-
polaganja nice i spojne kutje do lOA 02 Tekstilni oplet impregniran kompaundnom masom
za Cu za AI nazivne struje. 0,75 03 PlaSt od polietilena
Naprave preko lOA, viSestru-
Stalno, zaStiCeno polaganje 1,5 2,5 04 PlaSt od PVC-mase
ke prikljuCnice i spojne kutije
Vodovi u rasklopnim postro- nazivne struje veCe od 10 do MehaniCka zaStita od CeliCnih traka ZaStita od korozije
jenjima i razdjelnicama kod 16A. 1,0
jakosti struje do 2,5 A 0,5 - 10 Omot od dv;ju CeliCnih traka Premaz kompaundnom masom
Zice za grla
preko 2,5A do 16A 0,75 - 11 Omot od dvi.'u CeliCnih traka Premaz bitumenskim lakom
preko 16A 1,0 - Svjetiljke u nizu za unutarnje 12 - -
prostorije:
Otvoreno polaganje (na izola- izrnedu niza j prikljuCnice 0,75 (vidi VDE 13 Omot od dvij 1 CeliCnih traka Vlakna impregnirana kompaundnom masom
torima) izmedu pojedinih sijalica 0,5 0710 dio 3.) 14 Omot od dvij 1 CeliCnih traka PlaSt od PVC-mase
razmak 1,1CvrSCenja do 20m 4 16
Energetski nadzemni vodovi vidi VDE 0211 15 Omot od dviju CeliCnih traka PlaSt od polietilena
preko 20 do 45 m 6 16
(vgez.ilnih) 16 Omot od dviju CeliCnih traka PlaSt od elastomera
Prema VDE 0100.

148 149
 Simbol MehaniCka zaStita od okruglih iica ZaStita od korozije Simbol Elementi konstrukcije ispod vanjskog plaSta od termoplastiCne mase

20 - - 46 -

21 Omot od pocinCanih okruglih CeliCnih iica ElektriCna zaStita postavljena preko jezgre kabela u obliku ornata iii opleta od metalnih
i zavojnica od CeliCne pocinCane trake - 47
Zica, odnosno ornata ad metalnih traka

22 Omot od pocinCanih okruglih CeiiCnih Zi.ca ElektriCna zaStita postavljena oko svake i.ile posebno u vidu omota ili opleta od
i zavojnica od CeliCne pocinCane trake PlaSt od polietilena 48 metalnih i.ica, odnosno omota od metalnih traka

23 Omot od pocinCanih okru.gli.h CeliCnih Zica Vlakna impregnirana kompaundnom 49 -

mas om
24 Omot od pocinCanih okruglih CeliCnih Zi.ca PlaSt od PVC-mase Elementi konstrukcije ispod vanjskog plaSta od elastomera

25 Omot od pocinCanih okruglih Celifuih Zica

PlaSt od PVC-mase so UnutraSnji plaSt od gume
i zavojnica od pocinCane CeliCne trake
51 SrediSte i unutraSnji plaSt od gume
26 Omot od dva sloja pocinCanih okruglih CeliC- Vlakna impregnirana kompaundnom
nihiica masom 52 -

27 Omot od dva sloja pocinCanih okruglih CeliC- ElektriCna zaStita od metalnog opleta ili orilota oko svake Zile pojedinaCno i unutraSnji
nih iica · PlaSt od PVC-mase 53 plaSt od gume
28 Oplet od pocinCanjh okruglih CeliCnih iica Premaz od nezapaljivog laka u boji 54 -
29 Omot od aluntinijskih okruglih Zica PlaSt od PVC-mase KoncentriCni zaStitni vodiC od metalnog opleta iii ornata preko unutraSnjeg plaSta od
55
gume
MehaniCka zaStita od plosnatih CeliCnih ill
specijalnih aluminijskih okruglih iica ZaStita od korozije 56 -
30 - - 57 -
Omot od pocinCanih plosnatih CeliCnih Zica i 58 UnutraSnji plaSt od gume; skraCeni korak pouZenja Zila
31 zavojnica od CeliCne mase -
59 -
32 - -
60 ZaStitni vodiC pouZen zajedno s faznim vodiCima
33 Omot od pocinCanih plosnatih CeliCnih Zica Vlakna impregnirana kompaundnom
masom 61 ZaStitni vodiC ravnomjerno rasporeden u meduprostore Zila, unutraSnji plaSt od gume
34 - - Komandne i kontrolne Zile postavljene u meduprostore faznih Zi.la; unutraSnji plaSt od
62 gume
35 Omot od pocinCanih plosnatih CeliCnih Zica
i zavojnica od CeliCne pocinCane trake PlaSt od PVC-mase
Komandne i kontrolne Zile postavljene u meduprostore faznih :lila; zaStitni vodiC
63
postavljen koncentriCno preko unutraSnjeg plaSta
36 Omot od specijalnih aluminijskih okruglih
iica Sloj od 1 impregniranog jutenog prediva
64 ZaStitni i kontrolni vodiC koncentriCno postavljen preko unutraSnjeg plaSta od gume

37 Omot od specijalnih aluminijskih okruglih ZaStitni i kontrolni vodiC koncentriCno postavljen preko unutraSnjeg plaSta od poluvod-
iica i zavojnica od aluminijske trake PlaSt od PVC-mase 65 ljive gume
Elementi konstrukcije ispod vanjSkog plaSta od tennoplastiCne mase
Elementi konstrukcije ispod ojaCanog vanJskog plaSta od elastomera

40 KoncentriCni vodiC postavljen preko jezgre kabela u obliku omota iii opleta od metalnih
iica, odnosno omota od metalnih traka 70 SrediSte od gume; bez unutraSnjeg plaSta

41 Omot od dviju CeliCnih traka 71 SrediSte od gume; zaStitni vodiC i unutraSnji plaSt od gume

42 Oplet od pocinCanih okruglih CeliCnih Zica preko unutraSnjeg plaSta od PVC-mase SrediSte od gume; elektriCna zaStita u obliku opleta iii ornata oko svake Zice i unutraSnji
73
plaSt od gume
43 Oplet od pocinCanih profilnih CeliCnih Zica
SrediSte od gume; elektriCna zaStita koncentriCno postavljena preko unutraSnjeg plaSta
44 Omot od pocinCanih o~ruglih CeliCnih Zi.ca i zavojnica od CeliCne pocinCane trake 74
od gume
45 Omot od pocinCanih plosnatih CeliCnih Zica i zavojnica od CeliCne pocinCane trake 75 -

150 151
 i) Nazivni napon kabela oznacuje se druge grupe stavlja se crtica (-) ako oz-
Simbol Elementi konstrukcije ispod ojaCanog vanjskog plaSta od elastomera naka kabela sadrzi daljnje simbole.
brojem i izrazava u kV.
76 - Za viSefazne sisteme nazivni napon kabela ozna-
Cuje se naponom izmedu vodiCa i zemlje (U 0 ) i Primjer oznaCavanja kabela:
77 - izmedu dva vodiCa (U) koji se tazdvajaju kosom
Kabel s izolacijom od etilen-propilen-
crtom (U 0 /U), a izra:Zava se u kV.
78 SrediSte od gume; poluvodljivi slojevi oko svake Zile; u meduprostorima :lila postavljene ske gume s tri fazna vodica presjeka
zaStitne Zile; unutraSnji plaSt od gume j) Nazivni napon izoliranih vodova oz- 95 mm 2 sa zastitnim vodicem istog presje-
naCuje se brojem i izraZava u V. ka oznaCenim zeleno-Zutom bojom, s
Elementi konstrukcije i elektriCne zaStite ispod vanjskog plaSta od termoplastiCnog
materijala ili elastomera Kod oznaCavanja izoliranih vodova iza oznaka unutrasnjim plastom od gume i vanjskim
druge grupe stavlja se kosa crta (/), a iza oznake plastom od polikloropena, za nazivni na-
80 KoncentriCni vodiC rasporeden oko svake Zile posebno treCe grupe stavlja se crtica (-) aka oznaka pon 0,6/1 kV, oznacuje se:
sadrZi i simbole iz treCe, odnosno Cetvrte grupe.
81 ElektriCna zaStita oko svake Zile posebno; ispuna i omot od dviju CeliCnih traka Ep N 50- Y 4 x 95 0,6/1 kV.
ElektriCna zaStita postavljena koncentriCrio preko jezgre kabela; omot od dviju CeliCnih Primjer oznacavanja instalacijskog voda:
82 traka
OznaCavanje izolacije vodiCa bojama
Instalacijski vod izoliran PVC masom
83 - u zajednickom PVC plastu s razmaknu- Da bi se olaksao rad na postavljanju i
tim :mama s tri bakrena fazna vodica i odrZavanju mreZa i instalacija, izolacija
ElektriCna zaStita oko svake Zile posebno; ispuna i omot od pocinCanih okruglih CeliCnih vodica nije uvijek jednako obojena. Kako
84 Zica i zavojnica od pocinCane CeliCne trake zaStitnim vodiCem presjeka 1,5 mm 2 ozna-
Cuje se: su obojene izolacije pojedinih vodica i za
85 ElektriCna zaStita oko svake Zile posebno; ispuna i omot od pocinCanih plosnatih CeliCnih PP/R- Y 3 x 1,5mm2 koju namjenu, propisuje JUS N.CO.
Zica i zavojnica od pocinCane CeliCne trake 010/1983, a ti su propisi navedeni u tablici
ElektriCna zaStita postavljena koncentriCno preko jezgre kabela; omot od pocinCanih Kod oznacavanja kabela iza oznake 4-9 i zorno prikazani na slici 4.12.
86 okruglih CeliCnih Zica i zavojnica od pocinCane CeliCne trake
Tablica 4-9
ElektriCna zaStita postavljena koncentriCno preko jezgre kabela; arnot od pocinCanih Boje izolacija vodiCa prema JUS N.CO.Ol0/1983
87 plosnatih CeliCnih Zica i zavojnica od pocinCane CeliCne trake
Broj Sa zaStitnim vodiCem Bez zaStitnog Ranije obojenje
90 ElektriCna zaStita postavljena koncentriCno preko vanjskog plaSta :lila (oznaka Y) vodiCa prema VDE 0250
91 Dodatna elektriCna zaStita postavljena koncentriCno preko vanjskog plaSta Vodovi za trajno polaganje
92 -
2 crna, svijetloplava siva i crna
93 - 3 zeleno-Zuta, crna i svijetloplava crna, svijetloplava i smeda siva, crna i crvena
94 - 4 zeleno-Zuta, crna, svijetloplava crna, svijetloplava, smeda siva, crna, crvena i plava
i smeda i crna
95 -
5 zeleno-Zuta, crna, svijetloplava, crna, _svijetloplava, smeda, siva, crna, crvena, plava i
smeda i crna crna 1 crna ern a
f) Izolirani vodovi i kabeli koji sadrte h) Broj zila i nazivni presjek vodica ozna-
zaStitni vodiC (oznaCen zeleno-Zutom cuje se brojem :lila X nazivni presjek Instalacijski vodovi za prijenosne elektriCne uredaje
bojom) oznacuju se slovnim simbolom vodiCa u mm 2 :
2 smeda, svijetloplava siva i crna
,Y". oznaka presjeka stavlja se iza oznake tipa
vodiCa, zeleno-Zuta, smeda i svijetlo- crna, svijetloplava i smeda siva, crna i crvena
g) Vrsta materijala, oblik presjeka i sas- presjek koncentriCnog vodiCa ili elektriCne
plava
tav vodica oznacuje se tako da se prvo zaStite razdvaja se kosom crtom od oznake 4 zeleno-Zuta, crna, svijetlo- ?rna, svijetloplava, smeda siva, crna, crvena i plava
oznaci materijal, zatim oblik i sastav presjeka faznih vodiCa, plava i smeda 1crna
vodica: Cetvero:Zilni kabeli kod kojih jedna Zila ima 5 zeleno-Zuta, cma, svijetlo- crna, svijetloplava, smeda, siva, crna, crvena, plava
smanjeni presjek vodiCa {neutralni iii zaStitni plava, smeda i crna crna, crna i crna
za vodiCe od bakra simbol se izostavlja,
vodiC) oznaCuju se taka da se iza presjeka 6 u vanjskom sloju: zeleno-Zuta, sve Zile erne oznaCene crvena, plava, Zuta, siva
za vodiCe od aluminija stavlja se simbol ,A", faznih vodiCa stavlja znak plus ( + ), a zatim a ostale erne oznaCene broje- brojevima poCevSi iz i ostale sive
za viSeZiCne vodiCe okruglog presjeka simbol rresjek neutralnog iii zaStitnog vodiCa (npr. viSe vima poCevSi iz srediSta srediSta
se izostavlja, 3x70+35),
za viSeZiCne vodiCe sektorskog presjeka stav- oznaka zaStitnog vodiCa koji je ravnomjerno Napomena: JUS N.CO.OI0/1983. u skladu Je s PublikaCJJOm IEC 227 1 245, prvo lzdanJe 1z 1967. 1 u slov1ma CEE pubhkac!Je 2 1 13.
lja se simbol ,S", rasporeden u meduprostore izmedu faznih VodiC zeleno-:l:ute izolacije upotrebljava se isklju6vo za zaStitnu funkciju, tj. za PE ili PEN vediC.
za jednoZiCne vodiCe sektorskog presjeka :lila jednak:a je oznaci faznih vodiCa i s njom VodiC svijctloplave izolacije upotrebljava se za neutralni vediC iii za glavni (fazni) vediC u vodovima bez neutralnog vodica.
stavlja se simbol ,SJ". se spaja znakom plus ( + ). Oznaka ,Y" dodajc sc s\ovnoj oznaci vHeZilnih vodova sa za~titnim vodiCcm, npr PP 41-Y-4 x 25 mm 2 •

152 153
 OBILJftAVANJE 2:1LA KABLOVA IIZOLIRANIH VODil:A ZA NAZIVNE NAPONE DO 1 kV, PREMAJUS N.CO. 010/83
Oznacavanje sabirnica i vodica
lnstalacijski vodovi za prikljufak prijenosnih troMa sa 1 - 5 f.ila Sabirnice i vodici se oznacavaju prema tablici 4-10.
1 fila 2 !jle 3!ila 4!ile · S!ila
... Tablica 4-10
t)
0
Oznabvanje sabirnica

•• ~
• 0
Tip A sa
zeleno/futom OznaCavanje
tHorn
(oznaka ,,Y") GrafiCki simbol
Vrste vodiCa SlovnobrojCana GrafiCki
za vodiCe u
oznaka simbol

•
el. Semama

~
" •
Tip B bez 1. faza L1
zeleno/!ute
file
L2
0 Sustav napajanja izmjeniCnom
strujom
2. faza

3. faza LJ

·3tile
neutralni vodiC N --- --
Sustav napajanja istosmjernom pozitivni L+ +
t)

••
Tip A sa strujom
zeleno/!utom negativni L- -
!ilom
(oznaka .,Y"I
I
;,
srednji vodiC M -- - --

• ~ir:;!~~ai kablo~vabez · "

ZaStitni vodiC PE @ --·--
kablova sa ZaStitni vodiC neuzemljen PU -- --
koncentrio!nim

0
za§titnim
vodlo!e111 ZaStitni neutralni vodiC PEN @ ---· - -

*
lnstalacijski vodovi za trajno polaganje sa 2 - 5 fila Uzemljenje E
BeSumno uzemljenje TE

*
00 08 nao!in a naCin b
VaZi i za kablove sa koncentrio!nim za!itltnim vodi~em (tip C)
na<:in a

Na ~ahtjev potrOOa~a obiljefavanje iii a kablova i izoliranlh vodiCa sa vi~e od 5 tila mole biti prema naCinu a ill b
nao!inb
Oznacavanje stezaljki aparata
Stezaljke aparata oznacavaju se prema tablici 4-11.
Tablica 4-11
Ozna~avanje stezaljki aparata

t) Zeleno{!uto - upotrebl)ava se isklju~ivo za obiljefavanje fila sa zaWtnom funkcijom. t). PE iii ?EN vodita OznaCavanje

•
Stezaljke aparata za SlovnobrojCane
GrafiCki simboli
Svijetlop!avo - upotrebljava se za obiljeiavanje neutra!nog vodiCa. Mole se upotrebljavati i za obi!je.!avanje laznih lila u vl!e- oznake
ii!nim izoliranim vodiCima i kablovima koji nemaju neutralni vodi~.

IzmjeniCni sustav 1. faza u

2. faza v
3. faza w
Primjeri oznaCavanja
neutralni vodiC N

GG/J-Y P? 00 "'·Y
ZaStitni vodiC PE @
3 X 0,75 mrn' 2X10mm2 4X2,5mm 2
Uzemljenje E ..:!,.
BeSumno uzemljenje TE
Slika 4.12. ObiljeZavanje vodiCa bojama prema standardu JUS N. CO. 010

154 155
 4.1.4. Izvedbe instalacijskih i kabelskih tricnim instalacijama, kao sto su primjeri- Plinske cijevi. Instalacije izradene s plio- izvodi se slicno kao i vodovodna instalacija.
vodova ce prikljucci na razne strojeve i uredaje te skim cijevima postavljaju se u vlaznim pro- U ovim cijevima maze, zbog naglih
za instalacije na samim strojevima. storijarna s velikim isparavanjima. Slicno se promjena temperature, doci do stvaranja
Vodovi u instalacijskim cijevima Plasticne cijevi proizvode se od PVC-a izvode i instalacije u prostorijama ugroZe- kondenzata (vode). Da bi se izbjeglo sa-
Instalacijske cijevi upotrebljavaju se pri (negorive) i polietilena (gorive ali cvrsce). nim eksplozivnim smjesarna. Za izvedbu in- kupljanje te vade na jednom mjestu, in-
polaganju vodova i sluze za mehanicku, Polazu se u zbuci iii pod zbukom u suhim stalacija u plinskim cijevima upotrebljavaju stalacija se mora poloziti pod malim nagi-
antikorozivnu i elektroizolacijsku zastitu i vlaznim prostorijama. Osim cijevi za se besavne i pocincane cijevi. Besavne cijevi bom prema razvodnim kutijama, a prav-
vodica. normalno mehanicko naprezanje, postoje moraju biti premazane zastitnom bojom ljenje lukova nije dopusteno, nego se cije-
jos pojacane cijevi za veca mehanicka na- radi zastite od korozije. Sarna instalacija vi moraju voditi pravocrtno.
Izolacijske cijevi izradene su od izola-
cijskog materijala sa vanjskim plastom iii prezanja s debljom stijenkom i veceg pro-
bez njega. mjera. Tablica 4-13
Dimenzije i mase CeliCnih oklopnih (STAPA) cijevi
Zastitne cijevi upotrebljavaju se samo Celicne oklopljene (stapa) cijevi proiz-
za mehanicku zastitu vodica. vode se sarno bez unutarnje izolacije i Oznaka cijevi Cijev
Navoj
sluze kao mehanicka zastita. Polazu se u i navoja JUS M.B0.090-1952
Instalacijske cijevi mogu biti: suhim i vlaznim prostorijama bez agresiv-
• instalacijske oblozene cijevi (Bergman- vanj. unut. masa veliki 0 koraka rupe za
nih para, pod zbukom iii na zidu. JUS DIN mm kgjm mm na 1" navoj
mm
nove ili armirane izolacijske cijevi,) Celicne cijevi s prijeklopom (Peselove
• instalacijske celicne oklopljene (celicne cijevi) izradene su od lakiranog celicnog Re 9 Pg 9 15,2 13,2 0,35 15,2 18 14
izolacijske cijevi i stapa-cijevi), Re 11 Pg 11 18,6 16,4 0,47 18,5 18 17,4
lima bez unutarnje izolacije s vidljivim Re 13,5 Pg 13,5 20,4 18 0,56 20,4 18 19,2
• instalacijske cijevi bez metalnog plasta savom. Upotrebljavaju se za mehanicku Re 16 Pg 16 22,5 19,9 0,68 22,5 18 21,3
(gumene, papirnate i1i erne cijevi, cijevi zastitu elektricnih vodova iskljuCivo u su- Re 21 Pg 21 28,3 25,5 0193 28,3 16 27,0
od plasticne mase), him prostorijama, a dopusteno je samo Re 29 Pg 29 37 34,2 1,23 37 16 35,7
Re 36 Pg 36 47 44 1,68 47 16 45,7
• celicne cijevi s prijeklopom (Peselove iii vidno polaganje. Za izvodenje odvojaka i Re 42 Pg 42 51 1,94 54 16 52,7
54
CeliCne cijevi s otvorenim Savom), lukova upotrebljavaju se gotovi izradeni
• plinske cijevi (erne i pocincane cijevi), lukovi, polulukovi, koljena i T -komadi. Tablica 4-14
• savitljive celicne cijevi (pancer-gibljive Cijevi i pojedini dijelovi spajaju se me- Dimenzije i mase zaStitnih instalacijskih cijevi
cijevi), dusobno pomocu posebne spojnice iii kol-
• savitljive plasticne cijevi. CeliCne cijevi s prijeklopom (PeSelove cijevi)
caka. Za razvod sluze posebne kutije (za
Tvornicka duljina instalacijskih CIJeVI Unutarnji promjer 14 18 26 37 mm
Peselove cijevi), koje mogu biti sa dva, tri
najcesce je 3 metra. Uz svaku cijev isporu- Vanjski promjer 15,5 19,5 28 39,5 mm
iii cetiri uvoda. Cijevi se pola:l:u tako da je kgjm
cuje se po jedan kolcak, koji sluzi za Masa cijevi 0,27 0,36 0,71
sav cijevi okrenut prema zidu iii prema
medusobno nastavljanje cijevi. gore. Za ucvrscenje cijevi na zid i zbuku Savitljive CeliCne cijevi ,,SAPA"
Savitljive celicne cijevi i savitljive plas- upotrebljavaju se razne vrste obujmica, Unutarnji promjer 14 18 25 35 38 42 50 55 mm
ticne cijevi izradene su posebnim postup-
kom od segmenata vezanih medusobno,
sto ovisi od broja cijevi koje se paralelno Vanjski promjer 17 21 ~ ~ ~ m ~ ~ mm
polazu i od podloge na koju treba pri- · Masa cijevi 0,178 0,224 0,390 0,644 0,680 0,765 1,16 1,27 kgjm
taka da se cijev maze savijati. Te se cijevi cvrstiti obujmicu (zid, beton, celicne kon-
upotrebljavaju za razne primjene u elek- strukcije i slicno). Tablica 4-15
Polaganje vodova u cijevi od plastike
Tablica 4-12 Presjek Nazivni = unutarnji 0 cijevi (mm)
Dimenzije plastiCnih instalacijskih cijevi vodiCa 11 13,5 16 23 I 29 36
Mehan. mm' maks. broj vodiCa u cijevi
0 Nazivna mjera
naprez. mm 11 13,5 16 23 29 36 42 48 1,5 3 5 6
2,5 2 3 5 6
Nor- unut. 11,1 13,5 16,1 23 4 2 4 6
29 36 42 48
mal no vanj. 12,7 15,3 17,9 25 31,2 6 3 6
38,6 45 51 10 4 6
16 3 5 6
JaCe unut. 16 17,5 19,4 24,9 33,6 42,8 49,6 54,7 25 3 5
vanj. 18,6 20,4 22,5 28,3 37 47 54 59,3 35 2 4
50 3

156 157
 Tabiica 4-16
Pomocu posebne tropolne stezalike i instalacijske cijevi. Lukovi za instalacijske
Polaganje vodova u ~eli~ne oklopljene (STAPA) cijevi
izolacijske pregrade ostvaruje se priklju- obiozene (Bergmanove) cijevi cesto se pra-
Nazivna mjerajunut. 0 u mm cak na horizontalni vod, tako da ga ne ve od obicnih cijevi pomocu narocitih
Presjek Re 9 I Re 11 Re 13,5 Re 16 Re 21 moramo rezati. klijesta.
Re 29 Re 36 Re 42
vodiCa
13,2 I 16,4 18 19,9 25,5 34,2 44 51
Tablica 4-18
mm2 maks. broj vodiCa P, P/1 ili G u 1 cijevi
MoguCnosti prikljuCka vodiCa na stezaljke razvodne kutije (Prema VDE 0606)
1,5 5 6
2,5 3 6
4 3 4 5 6 Nazivni presjek Broj vodiCa koji se mogu prikljuCiti na svaku pojedinu stezaljku
6 2 3 4 5 stezaljke razvodne razvo.dne kutije, ako je presjek vodiCa u mm 2
6
10 2 5 6 kutije u mm 2
16 3 70
25 6
4 6
35 2,5 1···4 1···4 1···3 1·--2
4 6
50
70 2 4 6 6 1 .. ·4 1"·4 h·3 1"·2
95 3 5 10 1"·4 1"·4 1 .. ·3
120 2 4 16 1···4 1···4 1···3
3 25 2 .. -4 1 ... 3
35 1 .. -2
. Pribor za polaganje instalacijskih cijevi Prema materijaiu: 50 1 .. ·2
Je sav ~aterijal koji je potreban za smjes- • od ceiicnog lima,
tanJe C!Jevi na mjesta njihove ugradnje. • od plasticne mase.
Svaka vrsta cijevi zahtijeva poseban pri- Na univerzalne kutije mogu se spajati Osnovne preporuke za polaganje instalacij-
bor za polaganJe. Pribore mozemo podi- Prema obliku: nepokretna trosila, npr. stednjaci, bojleri i skih cijevi i pribora
jeliti ovako: • okrugle, siicno, upotrebom posebnog mosta za
rasterecenje i poklopca. • Instalacijske oblozene cijevi upotreblja-
Pribor za izolacijske cijevi: • Cetverokutne. vaju se za polaganje na zid ili pod
Za smjestaj sklopke iii prikljucnice JUS Lule i krajnice siuze za zavrsavanje cije- zbuku samo u suhim prostorijama i po-
• obloZene, gumene i papirnate iii erne, vi. Proizvode se za nazivne promjere kao i
predvida dva tipa kutija istog promjera: vrerneno vlaZnim iii praSnim prostorija-
• celicne oklopljene, instaiacijske cijevi.
• plasticne. • tip A za priCvrSC:ivanje s vijcima, ma. Nije dopusteno polaganje tih cijevi
• tip B za pricvrsCivanje s upornim pan- Za zavrsavanje instalacijskih cijevi u trajno vlaznim iii prasnim prostorija-
Pribor za zaStitne cz)·evi: dzama (sapom). upotrebijavaju se: ma.
• celicne s prijeklopom (Pesel), Dimenzije i mase pojedinih instaiacij- • krajnice, kad vodic izlazi iz zida u smje- • Instalacijske cijevi bez metalnog plasta
• phnske, skih kutija navedene su u tablici 4-17. ru polaganja cijevi; smiju se polagati samo pod zbuku i to
• CeliCne savitljive. Tablica 4-17 • lule, kad se vodic izvodi iz cijevi pod samo u suhim i Cistim prostorijama.
Pribor za cijevi posebne namjene: Podaci o instalacijskim kutijama' kutom manjim od 90° na smjer polaga- • Za spajanje instalacijskih cijevi bez me-
Instaiacijske kutije postavljaju se zbog: nja cijevi; tainog plasta upotrebijavaju se spojnice
Unutamji promjer (kolcaci).
• krizanja vodova (kriZna kutija), kutije 55 70 78 95x95 mm
• iuie, kad se vodic uvodi u zagradu,
• odvajanja vodova (odvojna kutija), NajveCi promjer • visestruke lule, kad se vodic grana pri • Ceiicne oklopljene cijevi upotrebijavaju
cijevi 11 13,5 23 29 mm izlazu iz zida. se u svim moguCim uvjetima, osim Sto
• proiaza vodova (prolazna kutija), Visina kutije 34 36 38 je polaganje zabranjeno u prostorijama
43 mm
• montaze sklopke, tipkala iii prikljuenice. Masa za Obujmice se upotrebijavaju za pricvrsCiva- gdje bi moglo doci do korozije. Naroci-
100 komada 3,9 5,1 6,2 12,8 kg nje cijevi pri polaganju na zid Proizvode
lnstalacijske kutije dijelimo prema upot- to se upotrebljavaju tamo, gdje su II)O-
reb! na: se u istim nazivnim mjerama kao i cijevi. guca velika mehanicka ostecenja .
• m?nta2ne, bez poklopca (sluze za smjes- . Instalacijske kutije zatvaraju se poklop-
Cima. Poklopce treba poseb110 naruCiti, a Spojnice i lukovi upotrebljavaju se za • Celicne oklopijene cijevi ucvrscuju se
laJ sklopke, prikljucnice i tipkala), nastavljanje dviju cijevi. Spojnice se upot- na zid i tavanicu u suhim prostorijama
proizvode se u istim nazivnim mjerama
• razv9dl!e, s poklopcem (slu2e za uvod i kao i kutije. rebljavaju za nastavijanje cijevi u pravcu, pomocu obujmica. U vlaznim prostori-
S111Jestar vodica na mjestima grananja iii Univerzalna instalacijska kutija omo- a iukovi za nastavljanje cijevi pod kutom. jama poiazu se pomocu odstojnih obuj-
za oiaksanJe uvlaeenja vodica u cijevi), gucuje da se za buducnost predvidi vise Na svakoj cijevi duljine 3m treba da se mica na udaljenosti 2 do 3 em od zida.
• umverzalne slu:le kao montaZne i raz- prikljucnih mjesta nego sto je u trenutku nalazi po jedna spojnica (kolcak). Lukovi Radi antikorozivne zastite treba prema-
vodne kutije. instaliranja potrebno. se proizvode za jednake promjere kao i zati cijevi sredstvom protiv rdanja.
!58
159
 • Celicne cijevi s prijeklopom (Peselove)
smiju se polagati jedino po zidu i to u
suhim prostorijama, gdje je potrebna
samo mehanicka zastita vodica. Pola-
ganje tih cijevi u zid zabranjeno je.
• Cijevi svih vrsta polazu se samo po
pravcu, i to jedino vertikalno iii hori-
zontalno. Pri horizontalnom polaganju
cijevi moraju imati mali nagib prema
kutiji, da se njima ne bi sakupljala i
zaddavala voda.
• Na slobodnim krajevima cijevi postav-
ljaju se uvodne porculanske lule i kraj-
nice, da se prilikom uvlacenja vodica ne
osteti njegova izolacija.
• Cijevi se mogu polagati prije stavljanja
zbuke ako su zidovi suhi.
• Polaganje instalacijskih oblozenih cijevi
i cijevi bez metalnog plasta u zidove od
blata zabranjeno je.
• Cijevi polozene u zbuku ne smiju se
prekrivati materijalom koji ih nagriza.
• Za ucvrsCivanje cijevi prije stavljanja
zbuke upotrebljava se u suhim prostori-
jama sadra, a u vlaznim obujmice iii
cementna sadra.
• Vodici se postavljaju u cijevi tako da se
bez poteskoca mogu uvlaciti i izvlaCiti.
Broj i presjek vodica mora biti u skladu
s tablicama 4-15,4-16.
• Razvodne kutije postavljaju se tako da
je najveci razmak medu njima 6 m.
• Kutije valja postaviti tako da je mogu-
ce lako uvlacenje i izvlacenje vodica.
Izmedu dvije kutije po pravilu ne smije
biti vise od dva luka ili tri krivine.
• U jednoj cijevi pozeljno je da budu
samo vodici istog strujnog kruga.
• Kroz istu kutiju smiju se polagati vodi-
ci razlicitih strujnih krugova.
Vodovi u zbuci
Elektricne instalacije u zbuci iii tzv.
PP(R instalacija upotrebljava se u Jugos-
laviji od 1958. godine i postala je zbog
svojih prvenstveno ekonomskih prednosti
najeesci oblik elektricne instalacije u stam-
160
benim objektima individualne izgradnje te
u vecim objektima, gdje se upotrebljava
klasican gradevinski materijal. Na slici
4.13 prikazan je dvozilni i trozilni instala-
cijski vod PP(R za polaganje u zbuku.
Slika 4.13. DvoZilni i troZilni instalacijski PP/R vod
za polaganje u Zbuku
Vodovi tipa PP(R smiju se polagati
samo u suhim prostorijama i ispod zbuke,
i u supljinama stropova i zidova od beto-
na i slicnog negorivog materijala bez po-
krivanja zbukom. Ti vodovi se ne smiju
polagati u snopu, postavljati u instalacij-
ske kanale niti ispod gips-kartonskih plo-
ca bez obzira na nacin na koji se pri-
cvrscuju. Ne smiju se polagati niti na
zapaljive materijale niti u slucaju pokriva-
nja zbukom.
U pribor za polaganje voda u zbuku
ubrajamo:
• razvodne kutije s poklopoem i 4 stezaljke;
na odvojene stezaljke mogu se prikljuCiti
vodovi od 3 x 2,5 mm 2 iii 4 x 1;5 mm2 ,
• kutije za ugradnju,
• univerzalne kutije za nizanje,
• stropne ili zidne uvodnice,
• celicni cavlici s podloskom,
• zidni ulozak (tip!).
Vodovi u podnim kanalima
Ako zelimo izvesti instalaciju koja ce
zadovoljiti i u buducnosti, kada bude po-
trebno prikljuciti nova trosila jake i slabe
struje kojih broj i elektricne karakteristike
u trenutku postavljanja instalacije ne zna-
mo, uputno je upotrijebiti elektricnu in-
stalaciju s vodovima u podnim i zidnim
kanalima. Tu vrstu instalacije pogodno je
upotrijebiti i u poslovnim prostorijama
(npr. uredima, robnim kucama i slicno), u
prostorijama velike povr8ine bez pregrad-
nih zidova itd. U takvim slueajevima jed-
va i da postoji drugi nacin prikljucka
trosila.
U svijetu je razvijen niz instalacijskih
sistema te vrste.
Vodovi na odstojnim obujmicama
Za instalacije u industriji postoji danas
niz instalacijskih kabela koji su takve
konstrukcije da se mogu postaviti na od-
stojne obujmice izravno na zid, odnosno
na zbuku. Izbor vodova ovisi od uvjeta
prostorija u kojima se instalacija postav-
lja. Za ucvrscivanje vodova o zid postoji
niz obujmica, od kojih su neke vrste pri-
kazane na slici 4.14.
Slika 4.14. Odstojne obujmice
Obujmica se ucvrscuje na podlogu na
viSe naCina:
1. Vijcima na drvenu ucvrsnicu. Ucvrsni-
ca se prethodno uloZi u sadru iii oe-
mentira u zid. U vlaznim prostorijama
nije dopusteno upotrebljavati sadru.
2. Vijcima koji se uviju u posebne zidne
uloske (tiple za zid). Zidni ulosci se
ukucaju u rupe u zidu, odnosno beto-
nu, koje se prethodno buse specijalnim
svrdlom.
11 V. SRB: Elektri~e instalacije i niskonaponske mre:le
3. Montata obujmica na posebne vijke,
koji se prethodno posebnim pistoljem
upucaju u podlogu. Pistolj je tako kon-
struiran da ga je moguce aktivirati is-
tom, kad je prislonjen na tvrdu podlo-
gu. Meci su nacinjeni s razlicitim pu-
njenjem, prema tome da li je podloga
od zeljeza, betona iii cigle. Potreban je
oprez pri radu s takvim pistoljem na
objektima, gdje su pojedini zidovi naCi-
njeni od mekanih materijala, jer postoji
opasnost da vijak (metak) probije zid i
eventualno izazove nesreCu.
4. Posebna vrsta obujmice lijepi se na
podlogu specijalnim ljepilom.
5. Neke vrste obujmica predvidene su za
ucvrsCivanje vodova u posebnim okol-
nostima, npr. zeljezne konstrukcije i
slicno.
Rijetko se dogada da vodove u instala-
cijama u industriji polazemo u sam zid. U
tome slucaju se u zidu dubi kana! u koji
se ulate vodic. Za prorezivanje utora n
zbuki sluze posebne rucne glodalioe.
Vodovi na nosivoj konstrukciji, zidnim ka-
nalima i sl.
Pri takvoj instalaciji postavljaju se ka-
beli i vodovi na posebne nosace koji su
smjesteni uz zid iii su montirani ispod
stropa iii u betonskim kanalima. Vrste
izvedbi ovih instalacija prikazane su na
slici 4.15.
Slika 4.15. Shematski prikaz moguCih vrsta izvedbe
instalacija na nosaCima i u betonskim kanalima.
161
. Pri polaganju kabela u l;leionske kanale
1 u zgrade treba prethodno skinuti vanjski
zastitni antikorozivni omot, ukoliko je iz-
raden od materijala koji moze prenositi
pozar. U tom slucaju metalnu armaturu
kabela treba premazati zastitnim lakom
radi zastite od korozije. Preporucuje se,
da sirina i dubina betonskih kanala ne
bude ispod 300 mm. Sirinu kauala preko
1000 mm treba izbjegavati. Prilikom pola-
ganja vise kabela zajedno treba uvijek
nastojati, ako je ikako moguce, osigurati
razmak izmedu kabela bar za debljinu
kabela. Pri polaganju kabela razlicitih na-
pona medusobni razmak je obavezan.
Kanalni razvod (bus bar)
Ovo je modemo rjesenje instalacije u
industriji, a odgovara veCini zahtjeva mo-
derne industrije. Glavna prednost te vrste
instalacije je u tome sto se e]ementi proiz-
vode industrijski pa su jeftiniji, a montaza
je vrlo brza. Ta vrsta instalacije moze se
ekonomicno upotrijebiti, ako je trosila vi-
se, jer je sistem ekonomieniji kada je na
nekom prostoru vise prikljucaka. Nadalje,
buduci da se taj sistem postavlja slobod-
no u bali, moguca je vrlo dobra kontrola i
odrzavanje. Prikljucci se izvode pomocu
posebnih elemenata, odvojnih kutija, vrlo
jednostavno i brzo. C:itav sistem moze se
vrlo jednostavno izmijeniti i drugaCije for-
mirati ako to zahtijeva izmijenjeni tehno-
loski postupak u industriji, a moze se bez
ikakvih predradnji po potrebi i povecati.
Sve te osobine prikladne su za onu vrstu
industrije u kojoj se cesto mijenja raspo-
red trosila zbog promjena tehnoloskog
procesa.
Nedostaci tog sistema su slijedeci:
1. Ako trosila nisu blizu jedno drugome,
vee su ,rijetko" rasporedena u hali,
onda rastu troskovi po jednom trosilu.
2. Taj sistem razvoda elektricne energije
moze se upotrijebiti za pogone u suhim
prostorijama. Postoje dod use rjesenja i
za prasnjave pogone pa se ti sistemi
javljaju i u drvnoj industriji, no jos
uvijek nema nekih pouzdanih iskustava
162
u tom pravcu. Za vl.Zne pogone i ke-
mijsku industriju taj naCin razvoda jos
ne zadovoljava.
Osnovni elementi takve instalacije su
gole bakrene sabirnice koje su na poseb-
nim izolatorima smjestene u limene kana-
le. Normalno se takvi kanali izraduju du-
gi 3 m, a pri mont.Zi se spajaju u duljine
prema potrebi.
Ima cetiri vrste kanalskog razvoda:
• osnovni razvod za struje, veC prema
tipu od 800, 1350, 2000 i 3000 A,
• motorni razvod za struje od 150, 250,
350 i 700A,
• rasvjetni razvod za struje 25 i 50 A,
• dizalicni razvod.
Sami nazivi vee govore, gdje se upot-
rebljava koja vrst razvoda. Osnovni ka-
nalski razvod sluZi za glavni dovod ener-
gije. Na prijelazu s kanalnog razvoda na
drugu vrst instalacije preporucuje se ug-
radnja zastitne sklopke. Limeni kanali
spajaju se na samom mjestu u zeljene
komade i oblike i postavljaju se na strop,
odnosno ispod stropa, pomocu raznih dr-
ZaCa, ve6 prema raspoloZivom prostoru.
Vodovi na nosivom uZetu
Ova vrsta instalacija upotrebljava se u
industrijskim halama najeesce za postav-
ljanje svjetiljki. Taj nacin montaze omo-
gucava postavljanje svjetiljki nadstoj visi-
ni prema podu. Izvodi se samonosivim
kabelom iii tako da se celicna uzeta ucvrs-
te i nategnu izmedu zidova hale. U tu
svrhu se ubetoniraju u zid kuke na koje se
nategne celicno uze pomocu posebnog
priteznog vijka. Preporucuje se da se ras-
pon odredi statickim proracunom. Medu-
sobni razmaci paralelno postavljenih lini-
ja krecu se od 6 m do 12m. VeCi se raspo-
ni ne preporucuju, jer se tesko postize
dovoljno zatezanje celicnog uzeta pa mo-
ze doCi do prevelikih provjesa. Da se spri-
jeCi preveliki provjes uzeta, treba (pored
zatezanja) u:le pricvrstiti za strop na vise
mjesta ukoliko je to moguce, sto se cesto
zbog izvedbe krova ne maze uciniti. u ce-
Iicnim uzetima mogu se, vee prema duljini
i broju svjetiljki, pojaviti znatne sile, na
sto treba paziti kad se odreduje mjesto
ucvrscenja uzeta. Zbog toga u nekim ob-
jektima ta vrsta instalacije nije provediva.
0 postavljena celicna u:leta vjesaju se vo-
dovi, a zatim i svjetiljke. Vodovi se pri-
cvrscuju na telicna u:leta pomocu celicnih
iii aluminijskih nosaca iii pomocu poseb-
nih traka, dok se vodovi vecih presjeka
pricvrscuju posebnim obujmicama.
Komentar Pravilnika o tehnickim normati-
vima za elektricne instalacije niskog napo-
na (,SI. list SFRJ" br. 58{88)
Ovim se pravilnikom propisuju:
1) svojstva i karakteristike uredaja i
opreme za izvedbu elektricnih instalacija;
2) uvjeti i zahtjevi kojima mora biti
udovoljeno pri izvedbi i upotrebi elektric-
nih instalacija;
3) oznacavanje i obiljezavanje uredaja,
opreme i e1ektricnih instalacija koji utjecu
na sigurnost i zastitu zivota i zdravlja pri
upotrebi elektricnih instalacija;
4) tehnicke zastitne mjere pri upotrebi
elektricnih instalacija;
5) postupak i nacin kontroliranja i ve-
rifikacije propisanih svojstava, karakteris-
tika i kvalitete elektricnih instalacija.
JUS standardi N.A0.44l, N.A0.826,
N.A5.070, N.A9.003, N.A9.004, N.B2.730,
N.B2.741, N.B2.743, N.B2.751, N.B2.752,
N.B2.754, N.B2.761, N.B2.771, N.C0,075,
N.K5.051, N.K5.052, N.K5.056, N.L5.210
sastavni su dio ovog Pravilnika.
I zvod iz Pravilnika:
Ele.ktriCna razdioba
Clan 15.
Tipovi elektriCne razdiobe, trajno dopuStene
struje vodiCa i vanjski utjecaj na elektriCnu razdiobu
utvrdeni su prema jugoslavenskom standardu JUS
N.B2.752.
11*
Clan 16.
Izolirani vodiCi i kabeli moraju se zaStititi od ·
mehaniCkih, toplinskih i kemijskih oSteCenja odgo-
varaju6im tipom elektriCne razdiobe, naCinom po-
stavljanja, polo.Zajem iii oblogom.
ElektriCna razdioba ima dovoljnu mehaniCku
CvrStoCu ako su vodiC:i u instalacijskim cijevima iii u
instalacijskim kanalima, kabeli s ispunom ill plaS-
tom u Zbuci iii ispod Zbuke, a nezaStiCeni kabeli u
prolazima i instalacijskim prolazima.
Na osobito ugroZenim mjestima (npr. pri vode-
nju izoliranih vodiCa i kabela u podu) moraju se
osigurati dodatne zaStitne mjere, kao Sto je postav-
ljanje u cijevi, kanale i sl. uz primjenu odgovarajuCeg
stupnja zaStite zaStitnim kuCiStem.
Tip elektriCne razdiobe odreduje se prema uvjeti-
ma rada elektriCne instalacije.
Clan 17.
Presjek i tip vodiCa i kabela odreduju se prema
uvjetima.za polaganje' vodiCa i kabela i prema trajno
podnosivoj struji, uzimajuCi u obzir i ograniCavajuCe
faktore· zaStitnih mjera, karakteristike uredaja za
zaStitu od kratkog spoja i preoptereCenja, -tempera-
ture Spojeva i dopuSteni pad napona.·
Struja vodiCa pri normalnom radu elektriCne
instalacije mora biti manja od nazivne struje osigu-
raCa iii nazivne v)ijednosti struje djelovanja uredaja
za zaStitu od preoptereCenja strujnog kruga vodiCa,
a ta vrijednost mora biti manja o.d trajno dopuStene
struje vodiCa.
Clan 18.
Presjek neutralnog vodiCa mora biti jednak pre-
sjeku faznog vodiCa u jednofaznome strujnom krugu
iii u viSefaznome strujnom krugu u kojem su presjeci
faznih bakrenih vodiCa manji od 16 mm2 , a presjeci
fazni:h aluminijskih vodiCa manji od 25 mm 2 •
U viSefaznim strujnim krugovima u kojima je
presjek faznoga bakrenog vodiCa veti od 16 mm 2 , a
presjek faznoga aluminijskog vodiCa veCi od
25 mm 2, neutralni vodiC moZe imati manji prsjek uz
ove uvjete:
1) da oCekivana najveCa struja kroz taj vodiC,
ukljuCujuCi i eventualnu pojavu harmonika, tokor:n
normalnog rada nije veCa od trajno dopuStene struJe
za taj presjek;
2) da je neutralni vodiC zaStiCen od preoptereCe-
nja;
3) da je presjek neutralnoga bakrenog vodiCa
jednak najmanje 16 mm 2 , a presjek neutralnoga alu-
minijskog vodiCa jednak najmanje 25 mm2 •
Presjek zaStitnog vodiCa utvrden je prema jugos-
lavenskom standardu JUS N.B2.754.
163
 Clan 19.
Presjek izoliranih vodiCa postavljenih i mehaniC-
ki zaStiCenih u trajnim elektriCnim instalacijama ne
smijc biti manji od 1,5 mm 2 za bakrene vodiCe ni
n~anji od 2,5 mm 2 za aluminijske vodiCe. ' izloZena vlaCnim iii ugibnim 'silama.
Zahtjev iz stava 1. ovog Clana ne odnosi se na
presjek izoliranih vodiCa u sklopnim blokovima,
rasvjetnim tijelima, elektriCnim kuCanskim aparati~
rna i drugim elektriCnim aparatima koji se prikljuCu-
ju na elektriCnu instalaciju.
Clan 20.
DopuSteni pad napona izmedu napojne toCke
elektriCne instalacije i bilo koje druge toCke ne smije
biti veCi od ovib vrijednosti prema nazivnom napo-
nu elektriCne instalacije:
1) za strujni krug rasvjete 3%, a za strujni krug
ostalih troSila 5%~ aka se elektriCna instalacija na-
paja iz niskonaponske mreZe;
2~ za. strujni krug rasvjete 5%, a za strujni krug
ostalth troSil<~; 8%, aka se elektriCna.instalacija na-
paja neposredno iz transformatorske stanice koja je
prikljuCena na visoki napon.
Za elektriCne instalacije Cija je duljina ve6a od
100m dopuSteni pad napona pove6ava se za 0,005%
po duZinskom metru iznad lOOm, ali ne viSe od
0,5%.
Clan 21.
Spoj vodiCa i druge elektriCne opreme (u nastav-
ku teksta ,spoj") mora biti izveden taka da bode
siguran i postavljen taka da dopuSta moguCnost
stalne provjere.
Spoj mora biti osiguran sredstvima koja odgova-
raju materijalu vodiCa i njegovu presjeku.
Spoj mora biti pristupa,Can nakon skidanja po-
klopca ili pregrade alatom, a pristup mora imati
stupanj zaStite najmanje IP 2X prema jugoslaven-
skom standardu JUS. N.A5.070.
Clan 22.
Izolirani vodiCi i kabeli ne smiju se nastavljati u
instalacijskim cijevima i instalacijskim kanalima.
Izolirani vodiCi i kabeli mogu se spajati samo u
instalacijskim kutijama, kabelskim spojnicama ili
sklopnim blokovima, a mjesta spajanja moraju se
izolirati stupnjem izolacije koji odgovara tipu elek-
triCne razdiobe.
Iznimno od odredbe stava 2. ovog Clana, u zido-
vima koji se montiraju od elemenata izljevenih od
betona, spajanje se maZe obavljati i u kutijama
zidnih prikljuCnica, i to ispod prikljuCnica, uz uvjet
da ~ubina tih kutija dopuSta smjeStaj spojeva istoga
strujnog kruga.
164
Clan 23.
Medusobni spoj elektriCne instalacije iii spoj
elektriCne razdiobe s elektriCnom opremom mora
biti izveden taka da elektriCna razdioba ne bode
Aka se djelovanje sila iz stava 1. ovog Clana ne
maZe izbjeC~ mora se predvidjeti sistem za rastere-
Cenje.
Clan 24.
Spoj u elektriCnim instalacijama mora biti di-
menzioniran taka da moie trajno podnositi dopuS-
tenu struju vodii!':a.
Aka je spoj elektriCne instalacije izloZen toplini,
mehaniCkim iii kemijskim utjecajima ili vibracijama,
moraju se poduzeti odgovaraju6e dodatne zaStitne
mjere.
Clan 25.
Spoj mora biti izveden taka da se ne smanji
presjek iii oSteti vodiC i izolacija.
Clan 26;
"Na krajevima elektriCne razdiobe, a posebno na
izlazima. ulazima i na mjestima prodiranja (prola.Ze-
nja) elektrii::ne razdiobe kroz zidove i elektriCnu
OJ:!remu, mora se obaviti trajno brtvljenje (npr.
uvodnieama).
Clan 27.
Na mjestima prolaza elektriCne razdiobe kroz
zidove, osim--tipa koji se izvodi u instalacijskim
cijevima i kanalima, mora se osigurati odgovarajuCa
dodatna mehaniCka zaStita (npr. pom_oCu Cahure,
cijevi, kutije i sl.). · ElektriCna razdioba- niZeg napona ne smije se
Aka elektriCna razdioba prolazi kroz metalnu
konstrukciju, rubovi otvora moraju biti zaob!Jeni.
Clan 28.
ElektriCna razdioba koja je izloi.ena vibracijama
mora biti izvedena sa savitljivim (gipkint) vodiCima
iii kabelima.
Clan 29.
Ako se u blizini elektrii!':ne razdiobe nalaze druge
neelektriCne instalacije, izmedu njih semora osigura-
ti takav razmak da odriavanje jedne instalacije ne
ugroZava druge instalacije.
Najmanji dopuSteni razmak izmedu elektriCne
razdiobe i drugih instalacija jest 30 mm.
Clan 30.
Ak:o se u blizini elektriCne iazdiobe nalaze insta-
lacije grijanja, cijevi s toplim zrakom ili dimnjak,
elektriCna se razdioba mora izolirati toplinskom
izolacijom ili ekranima, ili se mora postaviti izvan
toplinskih utjecaja. · .od izolacijskog materijala ili od metala s izolacij-
Clan 31.
ElektriCna razdioba ne smije se postaviti ispod
neelektriCnih instalacija na kojima je mogu6a kon-
denzacija vade iii drugih teku6ina.
ElektriCna razdioba, u pravilu, ne smije se po-
stavljati u isti instalacijski kanal, cijev i sl. s drugim
neelektriCnim instalacijama, a aka se to ne maZe
izbjeCi, mora se osigurati zaStita od indirektnog
dodira automatskim iskljuCenjem napajanja iii pri-
mjenom izolacije za opremu razreda II. i mora se
postaviti odgovarajuCa zaStita od opasnih utjecaja
drugih instalacija.
Clan 32.
Metalni dijelovi elektriCne razdiobe (npr. spoj-
nica i sl.) koji su izloZeni vodi ili kondenzaciji
moraju biti i izvana i iznutra zaSti6eni od ·korozije i
moraju imati osiguran odvod kondenzirane pare
odnosno tekuCine.
Clan 33.
Ak:o se elektriCna razdioba postavlja po zidovi-
ma, najmanji dopuSteni razmak izmedu elemenata
elektriCne razdiobe i zida je 5 mm.
Clan 34.
postavljati u isti omotaC iii cijev, niti blizU: elektriCne
razdiobe Ciji je napon viSi, osim aka izmedu te dvije
razdiobe postoji izolacijska pregrada koja izdrZava
ispitni napon elektriCne razdiobe viSeg napona.
Clan 35.
U istu instalacijsku cijev ili instalacijski kanal
mogu se postavljati vodiCi samo jednoga strujnog
kruga, osim vodiCa upravljaCkih i pomo6nih struj-
nih krugova.
Clan 36.
Kroz isti viSeZilni kabel ne smije se voditi viSe
strujnih krugova, osim vodiCa upravljaCkih i pomo6-
nih strujnih krugova.
Clan 37.
ElektriCna razdioba mora biti postavljena taka
da u sluCaju kvara ne ugroZava okolinu.
Razdjelne kutije za kabele iii vodiCe (u instalacij-
skim cijevima) Sto se polaZu _pod Zbuku moraju biti
skom postavom i uvodnicama od izolacijskog mate-
rijala.
Za priCvrSCivanje elektriCne razdiobe mogu se
upotrijebiti sredstva i primijeniti postupci koji ne
izazivaju deformacije iii oSte6enje izolacije, kao Sto
su gipsanje, obujmice od izoacijskog materijala pri-
lagodene obliku kabela, lijepljenje iii zakivanje Cavli-
ma s podloZnim ploCicama od izolacijskog materija-
la i dr.
Clan 38.
Kabeli poloZeni neposredno u Zbuku i u zid
moraju po 'cijeloj duljini biti pokriveni Zbukom deb~
ljine najmanje 4 mm.
Iznimno od odredbe stava 1. ovog Clana, kabeli
ne moraju biti pokriveni Zbukom ako su poloZeni u
Supljinama s_tropova i zidova od betona iii sliCnog
materijala koji ne gori niti potpomaZe gorenje.
Clan 39.
Kabeli i instaladjski vodiCi poloZeni u instalacij-
ske cijevi u zi.du iii kabeli poloZeni neposredno u
Zbuku i ispod Zbuke moraju se voditi .vertikalno i/ili
horizontalno, tako da budu paralelni s rubovima
prostorije.
Pri horizontalnom polaganju kabeli i instalacij-
ski vodiCi (u instalacijskirn cijevima) vode se na
udaljenosti od 30cm do llOcm od poda i 200 em od
poda do stropa.
Pri vertikalnom polaganju kabela i instalacijskih
vodiCa (u instalacijskim cijevima) udaljenost od ru-
bova prozora i vrata mora biti najmanje 15 em.
Trase kabela koji napajaju uCvrSCena grijala vo-
de moraju se poklapati s osi postavljanja grijala
vade.
Koso polaganje kabela i instalacijskih vodita (u
instalacijske cijevi) dopuSteno je na stropovima, ali
ne i u zidovima.
Clan 40.
Uvjeti za polaganje kabela u prostorijama u
kojima se nalazi kada ili tuS utvrdeni su u jugosla-
venskom standardu JUS. N.B2.771.
Clan 41.
Polaganje kabela na zid dopuSteno je ako kabel
ima izolaciju od termoplastiCnog materijala s ispu-
165
nom i plaMom, ako se polaZe na obujmice na zidu i
ako je ad poda _do. visine 2 m dodatno zaStiCen od
mehaniCkih oStecenJa.
Razdjelne kutije i drugi pribor koji se postavlja na
zid uz polaganje kabela iz stava 1. ovog Clana moraju
imati brtvene uvodnice i stupanj zaStite D.ajmanje IP
5X utvrden za vlaZne prostorije odnosno odgovaraju-
Ci stupanj zaStite utvrden za druge prostorije.
clari 42.
Kabeli bez ispune, kao Sto su kabeli tipa PP/R,
smiju se polagati samo u suhim prostorijama, i to
ispod Zbuke, a u Su~ljine stroJ??Va . i zidova. od
betona i sliCnoga negonvog matenjala 1 bez poknva-
nja :ibukom.
Kabeli iz stava 1. ovog Clana ne smiju se voditi u
snopu, postavlj~ti u instala~jske ~kanale ni _ispod
sadrenih (gipsamh) kartonskih ploca, bez obztra na
naCin na koji se priCvrSCuju, i ne smiju se polagati na
zapaljivi materijal ni kad se pokrivaju Zbukom.
Clan 43.
za prikljuCak p~en~si~ih~ i t;teP_r~nosivih aparata
koji se pomiCu radi. pnklJu_cenJa ih su _tok~m nor~
malnog rada izloZem ogramCenom pomtcanJU, te za
elemente elektriCne razdiobe u dvostrukom podu
moraju se upotrebljavati savitljivi kabeli.
Kabeli iz stava 1. ovog Clana _prikljuCuju se utika-
fem i prikljuCnicom iii kutijom za stalni prikljuCak.
Na mjestima na kojiina je potrebna zaStita od
mehaniCkih oSteCenja savitljivi kabeli mogu se zaSti-
titi postavljanje~ u ~avitlj!ye instalaeijske iii metalne
cijevi s unutarnjom IzolaCIJSkom oblogom. ·
Clan 44.
Pri postavljanju izoliranih vodiCa u instalacijske
cijevi u zidu od nezapa!jivo~ materijala iii _bet~na,
instalacijska cijev mora tmah_t~~ve unut~rnJe mJere
da se vodiCi mogu Iako vadttt 1 postavlJati nak:on
postavljanja pribo~a: Met~!n~ instala~ijska cijev t;n~:
ra imati unutarnjt tzolaetjskt omot 1 odgovaraJUCt
stupanj zaStite ostvaren kuCiStem.
Instalacijska cijev, aka nije metalna, mora biti
izradena od materijala koji ne gori niti potpomaZe
gorenje.
Clan 45.
Ako se izolirani vodiCi polaZu u instalacijske
kanale koji se p~st~vljaju_ n!l zid il_i strop,__ moraju
udovoljavati teh~tCkml ';lVJetlma ~.mstalaCIJS~e. k_a-
nale. Instalacijski kanab se ne SIDIJU postavljat1 IS-
pod Zbuke niti ulijevati u beton.
Aka se izolirani vodiCi polaZu u instalacijske
kanale koji se postavljaj~ u ~podu, t! inst~lacijski
kanali moraju odgovaratt naemu odrzavanJa poda
(suhi iii mokri postupak) i tehniCkim uvjetima za
instalacijske kanale u podu.
166
Clan 46.
Neizolirani vodiCi moraju biti postavljeni odnos-
no zaStiCeni taka da se ne mogu dodirnuti dijelovi
pod naponom i moraju biti priCvrSCeni na odgovara-
juCe izolatore.
Najmanji dopuSteni medusobni razmaci neizoli-
ranih vodiCa odredeni su danom tablicom.
Rasp on Horizontalni Vertikalni
razmak razmak
I 2 3
do 2m Scm !Ocm
iznad2mdo4m lOcm 15cm
iznad 4m do 6m 15cm 20cm
iznad 6m 20cm 25cm
Razmaci izmedu neizoliranih vodiCa i dijelova
zgrada, CeliCnih konstrukcija i sl. moraju odgovarati
medusobnim horizontalnim razmacima neizoliranih
vodiCa odredenih u tabliei.
Iznimno od odredbe stava 2. ovog Clana, razmaci
manji od razmaka odredenih u tablici dopuStaju se Mjere u em
za neizolirane vodiCe velikih presjeka, uz uvjet da su
na svak:om metru duljine priCvrSCeni na odgovaraju-
Ca izolacijska tijela i da su provjereni na dinamiCka
naprezanja zbog struje kratkog spoja. Stika 4.15a. J>olaganje elektriCne instalaeije u'sobi (prema DIN 18015/1982)
Razmak · izmedu neizoliranih vodiCa iz stava 4.
ovog Clana i dijelova zgrada, CeliCnih konstrukcija i
sl. iznosi najmanje 1 em, a u vlaZnim prostorijama i
na slobodnom prostoru - najmanje 2 ern.
Clan 47.
Razmak: izmedu izoliranih vodiCa priCvdCenih
na odgovarajuCe izolatore mora u svim prostorijama
iznositi najmanje 2 em, a u vlaZnim prostorjjama i
na slobodnom prostoru - najmanje 5 em.
Clan 48.
Kabeli se mogu ukopati u zemlju · ako imaju
odgovarajuCi omotaC koji ih Stiti od mehaniCkih i
drugih utjecaja.
Pri polaganju kabela u zemlju dubina ukopava-
nja ne smije biti manja od 0,6m od gornje povrSine
zemlje odnosno ne smije biti manja od 0,8 m ispod
povrSine puta.
Iznimno, od odredbe stava 2. ovog Clana moZe se
odstupiti ako se kabeli pola:Zu u kamenito tlo.
Clan 49. ririffiririri¥ lnstalaciona zona
U blokove s otvorima (kabelice) srniju se polaga- lnstulacioni vod
ti kabeli koji su nirnijenjeni za polaganje u zemlju,
teSki gumeni kabeli i vodljiva uZeta. 1Q] Sklopka
U podzemne zaStitne izolacijske instalacijske ei- [Q] Prikljucnica
jevi smiju se polagati kabeli s plaStom iii s olovnim
omotaCem, uz uvjet da ostanu pristupaCni i zamjen-
ljivi te da je cijev mehaniCki .cvrsta, zaStiCena od
prodora tekuCine i da se provjetrava. Stika 4.15b. Polaganje elektriCne instalacije u kuhinji i radnoj prostoriji (prema DIN 18015/1982)
167
 Clan 50. koji slliZi za preracunavanje strujnog op- Mehanicko dimenzioniranje obavlja se na
Kabeli se mogu postaviti u zraku slobodno za- tereeenja pri temperaturama okoline ni- osnovi dopustenoga mehanickog napreza-
~~gnl!~ti .iii priCvrSC~ni nosivim kukama, obujmicama Zim od 35•c, navedene su u tablici 4-20. nja vodica u dop koje za razlicite materijale
Ih shc~tm sredstvuna za priCvrSCivanje iii poloZeni iznosi:
na pohce (regale), rdetke Ojestvice) ili sliCne nosaCe.
• Cu Zica 108 Nfmm 2 ,
Slob~dno zategnuti kabeli moraju se postaviti i Tablica 4-20
zate~~b tako da progib ili pomicanje ne uzrokuje I • Cu liZe 176Nfmm2 ,
o~tecenJa kabela. 1• •I Koeficijent k za korekciju vrijednosti strujnib opte-
• Alucelik 98 do 240 Nfmm2 ,
reCenja pri temperaturama okoline niZim od +40°C
. Sr~dstva ~a priCvrSCivanje odnosno nosaCi mora- • AI 69 Njmm 2 •
JU ~e 12abratt tako da mogu podnijeti masu kabela Slika 4.16. Provjes, raspon i zatezno polje Temperatura okoline
koje nose bez oSteCenja od vanjskih utjecaja. 30 20 10 0 Na osnovi toga odredeni su najmanji
(zraka) u oc
~~ verti~alnom polaganju, kabeli se moraju ras- dopusteni presjeci nadzemnih vodova
ter~titl vlastite mase. Vla.Cno naprezanje ne smije biti
Dodatno opterecenje vodica je pretpos- 1 kV koji su:
tavljeno jednolieno rasporedeno opterece- Koeficijent k 1,12 1,22 1,30 1,36
vece od 60 N/mm 2 ukupnog presjeka vodiCa za bakar • Cu 10 mm 2 (iznimno za raspone do
odnosno 30 N/mm 2 ukupnog presjeka za aluminij. nje koje djeluje okomito na uzad vodica 2
zbog naslaga leda, illja i snijega. Vodici nadzemnog voda spajaju se po- ' 45m moze2biti 6mm ),
Sigurnosni razmak je najmanja dopuste- sebnim spojnicama koje su prikazane na • AI 25 mm (iznimno 2 za raspone do
4.1.5. lzvedbe nadzemnih vodova niskog na medusobna udaljenost dijelova pod slici 4.17. 45m moze biti 16mm ),
napona naponom, iii dijelova pod naponom i • Alueelik 16 mm 2 .
uzemljenih dijelova. Ekonomsko dimenzioniranje je odabira-
Razjasnjenje pojmova ~::w nje takvog sopt koji je jednak iii ve6i od s
Vodic (odreden elek:tricnim, odnosno mehanic-
,Jladzem~i vo1 je vrst elektricnog voda kim dimenzioniranjem) za koji su ukupni
CIJI su fazm vodic1, neutralni vodic i zastit- Za nadzemne vodove niskog napona
najcesce se upotrebljavaju vodiCi gradeni godisnji troskovi hili najni.Zi. Pri izracuna-
ni vodic, postavljeni nad zemljom. vanju optimalnog raspona treba uzet u
K:'o vodic se najcesce upotrebljava go- kao aluminijsko uze, a samo iznimno kao
bakreno iii alucelieno uze. obzir:
lo uze.
Izbor presjeka vodica naziva se dimen- • godisnje troskove za vodiee,
Uporiste je mjesto na trasi nadzemnog • godilinje troskove za uporilita,
voda .~oje sluZi za pricvrscenje vodica. zioniranje voda. Dimenzioniranje moze bi-
ti elektrieno, mehanicko iii ekonomsko. • godisnje troskove za gubitke snage
URonste .za golu liZad sastoji se od kera- energije.
miCk!h ~~ staklenih izolatora koji su po- Elektricno dimenzioniranje obavlja se na
stavljem na stupovima, konzolama ill osnovi dopustenog strujnog optereeenja, Na sJjci 4.18 prikazan je postupak kojj
krovnim nosaCima. struje kratkog spoja, dopustenog pada na- treba provesti, ako se zeli izracunati opti-
pona, gubitaka snage (vidi 4.2) i to tako da malni raspon.
Rasp?n je •?_doravna. udaljenost dvaju mehanicka cvrstoca vodica ne bude nedo- Din
susJedmh uponsta (slika 4.16). pustivo umanjena zbog zagrijavanja stru- m,god . I
. Provjes je okomita udaljenost od zamis- jom. Dopustiva strujna opterecenja golog Slika 4.17. Spojnice za vodiCe nadzemnog voda
I
IJenog pravca koji spaja dva uporista i vodica za nadzemne vodove navedene su u
vodica (slika 4.16). tablici 4-19, a vrijednosti koeficijenta k, Po nastanku kratkog spoja treba osigu- I
rati dovoljno brzo isklapanje. Potrebno ···!'"!.
• <,.
Tablica 4-19 vrijeme aktiviranja zastitnog organa mo- I ·<~·-,,
1
I
l,;,, .<~, ·--L .,,,~q;;..
Dopu~teno strujno optereCenje golih vodU!a nadzemnih vodova (prema DIN 48201) Zemo izraCunati iz:
Nazivni Stvarni Broj x Promjer Trajna strujna opteretivost
presjek
u nnn'
presjek promjer uieta Bakar A]uminij Aldrey Alueelik ·-..''%·
~.~""'Sta
I •, .. /,,o'~
umm' ·umm umm uA uA uA uA I -...:.....*...X',
I ·-.~~:,_,.,
16 15,89 7x 1,7 5,1 125 110 105 90 gdje je k koeficijent izracunat uz pretpos-
25
35
24,25
34,36
7x2,1 6,3 160 145 135 125 tavku da su najvise dopustene I /_,.,,_../'
7x2,5 7,5 .200 180 170 145 temperature pri pojavi kratkog
50 48,36 19x 1,8 9,0 250 225 210 170
soja iii preoptereeenja Tm~c" =
70
95
65,82
93,27
19x2,1
19x2,5
10,5
12,5
310
380
270
340
255
320
290
350 = 170 °C i TmoxAI = 150 •c; za Cu r"" I
120 117,00 19 X 2,8 14,0 440 390 365 410 k 2 =0,02; za AI k'=O,Oll.
S presjek vodica u mm 2 ,
I I
. Napomena. D~p~Steno stf1!JDO opterecenJe odredeno je uz pretpostavku da je okolna temperatura 35 oc i brzina Steh Sapt S[mm2l
VJetra D,6m/s. NaJvt§a dozvolJena temperatura vodiCa je za: bakar 70°C, aluminij i aldrey 80°C, aluCelik 80°C. I k struja kratkog spoja u A. Stika 4.18. Optimalni raspon

168 169
Provjes
Provjes na udaljenosti x od sredine ras-
pona moZemo na osnovu pforaCuna lan-
Canice odrediti iz izraza:
" 12 • g x/2
f, =-eh-'--eh-,
' g <Ijg <Ijg
odnosno najveci provjes (kada je x = 0) iz
pojednostavnjenog izraza:
f=l';·g.
8. (I
Najveci provjes koji se smije dostici
ogranicen je sigurnosnim razmakom D 1
dopustenim mehanickim opterecenjem.
Za nazivne napone do 1 kV smatra se
da je sigurnosni razmak odr:lan ako iznosi:
D ~ 30 em pri horizontalnom i kosom po-
laganju za raspone do 45 m,
D ~ 40 em za raspone vece od 45 m.
Pri vertikalnom polaganju vodica:
D~40 em za raspone do 45 m,
D ~ 60 em za raspone vece od 45 m.
Jednadzba stanja vodica kojom uzima-
mo u obzir promjene tereta zbog dodat-
nog optereeenja i temperature glasi:
a1-a2 1; (gi
9~)
--E-+{3(t1-t2)=24 <Ij- "~,
gdje su: a 1 i a 2 naprezanja kod stanja 1 i
2 n Njmm 2 ,
E modul elasticnosti (za AI je
55 000 N/mm 2 ),
fJ koeficijent toplinskog isteza-
nja (za AI je 23 ·10- 6 m/mK,
g 1 i g 2 su mase vodica pri stanju
I i 2 (za AI je 2,7 ·10- 3 kg/
m/mm 2 ,
l, je raspon u m.
Dodatno opterecenje vodica zbog leda
izracunava se za nase klimatske prilike iz
iskustvene formule:
gdod = 0,18 .Jd kgjm,
gdje d promjer vodica u mm.
170
Temperaturne graniee za nase klimat- Stupovi mogu prema ulozi u nadzem- U posljednje se vrijeme upotrebljavaju
ske prilike treba uzeti +4o•c i -2o•c. nom vodu (slika 4.22) biti: stupovi od aluminija i poliestera. Pred-
Izradene su posebne tabliee provjesa iz • nosivi, nost poliesterskih stupova ogleda se u:
kojih se za prakticke svrhe izracunava pro- • zatezni, • neograniCenom trajanju, pa je i odrZa-
vjes. Na slikama 4.19 i 4.20 graficki su • linijski, vanje nepotrebno,
prikazana naprezanja i provjes vodica u • kutni.
• maloj tezini sto omogucuje lak i jeftin
ovisnosti o temperaturi te ovisnost provje- transport.
sa o naprezanju, naponu i presjeku vodica.
Tlak vjetra kojem stup iii nosac mora
odoljeti izracunava se iz:
6,f _1\________ _
v2
I P =16, N/m 2 ,
I" . , I
I "'.. , I gdje je v najveca brzina vjetra u m/s u pet
I '<::.. I go dina.
I '--· I Slika 4.21. Raspored izolatora na uporiSta za nazivni
----~
napon 1 kV
I Samonosivi kabel
I Samonosivi kabel, iii nadzemni kabel,
je izolirani vod u kojem je u jednom
Slika 4.19. Naprezanje i provjes vodiCa u ovisnosti o omotacu provucen odreden broj vodica i
-temperaturi
nosivo uZe.
Ta vrst voda pogodna je naroCito zato
sto nije potrebno odr:lavati sigurnosni
razmak, niti postivati pravila o zastiti od
direktnog dodira. Zbog toga je narocito
N(l s i vi Zatezni
pogodan za upotrebu u naseljenim mjesti-
Linijski Kutn i ma. Pored niza tehnickih prednosti, ta
I1k•<S1 vrst voda je u mnogo slucajeva i ekonom-
I"<"
ski opravdana.
Odnosi cijena (u 1974. godini) za odre-
Slika 4.22. Stupovi u nadzemnom vodu
I deni slucaj mogu biti cak i toliko izraziti:
I Materijal od kojeg se izraduju stupovi
I samonosivi nadzemni podzemni
za vodove 1 kV su impregnirano drvo,
kabel vod kabel
'·
Stika 4.20. Ovisnost provjesa o naprezanju, rasponu
beton + drvo, armirani beton iii iznimno
celik. 100 152 176
i presjeku vodiCa S
Uporista
Uporista se izraduju od poreulanskih 4.2.1. Strujna opteretivost voda stalacijski, samo su jednostavnije vari-
iii staklenih izolatora postavljenih na stu- jante.
pave, konzole iii krovne nosace. Uvod u temu Gu biei u vodu iznosit ce:
Medusobni razmak uporista na jed-
nom stupu kod vise vodica ovisi o potreb- Na slici 4.23 prikazana je nadomjesna V=n·I 2 ·R 1 ·10- 3 Wjm.
nom sigurnosnom razmaku (slika 4.21). toplinska shema kabela polozenog u zra-
Postoji odfedena analogija izmedu Oh-
ku, a na slici 4.24 nadomjesna toplinska mova zakona U =1· R i toplinskog stanja
Izolatori su potporni ukoliko su postav-
ljeni cvrsto, a viseCi ukoliko se njisu oko shema kabela polozenog u zemlji. Svi voda:
cvrste tocke. ostali vodovi, kao npr. nadzemni iii in- A8= V·ES,
171
gdje su: LliJ. razlika temperature vodica i kod kabela polozenog u zemlju: Vrijednosti LliJ.. odredene su tehnickom • za vodice, instalacijske vodove i
okoline, tzv. nadtemperatura, regulativom i to tako da su odredene kabele ukopane, uzidane iii po-
V gubici, I:S =Sk +S. =S,+S,. +Szv + S,_, najvise dopustene temperature vodica i lozene u kabelsku kanalizaciju
I:S zbroj toplinskih otpora. a kod kabela polozenog u zraku je: najvise prosjecne temperature okoline. pod zemlju . . . . . . . . . . . . . . . . 20 •c

•' ."
Gubici u vodiCu
I:S =Sk +S,k = S, + S,. +S~ + S,k,
gdje su: s•• toplinski otpor okoline kod
Za vodove niskog napona (do 1 kV)
najvisa dopustena temperatura ovisi o
vrsti izolacije, a dana je u tablici 4-21.
Iz navedenih podataka slijedi LliJ.. za
pojedine tipove izolacije i nacine izvode-
nja instalacije. Uz definiranu LliJ.. odredu-
Joptinski otpor izotocije nadzemnog vodiCa, ju se trajno podnosive struje (IJ.
t--bptinski otpor unulroSnjeg zoS1ilnog slojo
Gubici u omotaOl
sk toplinski otpor kabela, Tablica 4-21
Sok toplinski otpor okoline kabela, Trajno podnosive struje prema tehnickoj
t-- Gubid u crmotuii
S, toplinski otpor izolacije, NajveCa dozvoljena
Tip izolacije
•' ••
loplinski olpor vanjskog zoSiilnog s\ogo
s•• toplinski otpor uuutarnjeg za- temperatura eq regulativi
stitnog sloja, JUS N.B2.752 odreduje trajno podnosi-
PVC 70 na vodiCu ve sruje i izbor presjeka nearmiranih ka-
Joplinski otpor okotine s~ toplinski otpor vanjskog za-
"'• lkonvekdjo + radijocijo 1
stitnog sloja. UmreZeni polietilen (XPE) bela i vodova za elektriene instalacije u
90 na vodiCu zgradama ciji nazivni napon ne prelazi
Toplinski otpor metalnih sastavnih di- i etilen-propilen (EPDM)
Ukupm gubrcr
jelova kabela moze se zanemariti. 0,6/1 kV.
Stika 4.23. Nadomjesna toplinska shema kabela po- Mineralna (sa PVC plaStem
70 na omotaCu
loZenog u zraku iii pristupaCni goli)
~adtemperature
Utjecaji na strujnu opteretivost
Mineralna (goli i
105 na omotaCu
Gubici u vodu pri optereeenju I u od- nepristupaCni) - Utjecaj temperature okoline
Gubici u wdiCu
nosu na nazivno opterecenje I. iznose: Ukoliko se temperatura okoline, u ko-
loplinski otpor izotocije
Temperatura okoline odredena je: joj se polazu vodici, instalacijski vodovi i
~ Gubici u omotlllu
V=v.(:J • za vodice, instalacijske vodove i kabeli, razlikuje od 20"C odnosno 30'C,
loptinski otpor unutroSnjeg roStitnog slojo
kabele u zraku bez obzira na teba trajno podnosivu struju korigirati
t---- Gubici u nrmoluri
nacin polaganja . . . . . . . . . . . . 30°C faktorom prema tablici 4- 22 i 4- 23.
•• Toplinski olpor vonjskag zoSlitnog stojo jer je LliJ.= V· I:S-> V= LliJ.
I:S
Tablica 4-22
~ Topllnski otpJr Uo (toplinski otpori s promjenom temperatu- Korekcijski faktori za temperature okoline kada se razlikuju od 30oc za vodile, instalacijske vodove i kab:ele u
re ostaju prakticki isti). zraku bez obzira na naCin polaganja
Okoline

(I)2 -+I=I Rf.IJ.

Izolacija
Stika 4.24. Nadomjesna toplinska shema kabela po- LliJ.=LliJ. - - Mineralna
lo.Zenog u zemlju - n [n n .d8n.
Okolna UmreZeni PVC obloi!en Goli
~aslici 4.25 prikazanaje ovisnost nad- temperatura PVC polietilen iii goli neizloZen
Uvrstenjem izraza za gubitke u izraz za iii etilen-propilen izloZen dodiru dodiru
temperature o struji u vodu.
toplinsko stanje voda dobivamo: "C 70"C IOS"C
2
LliJ.=n·l ·R 1 ·l0- ·I:S, 3
•• 10 1,22 1,15 1,26 1,14
IS 1,17 1,12 1,20 1,11
odnosno: ••• 20 1,12 1,08 1,14 1,07
1,04
25 1,06 1,04 1.D7
I =J LliJ.·10
n·R 1 ·I:S
3
A,
35
40
45
0,94
0,87
0,79
0,96
0,91
0,87
0,93
0,85
0,87
0,96
0,92
0,88
50 0,71 0,82 . 0,67 0,84
gdje su: n broj optereeenih vodica, 55 0,61 0,76 0,57. 0,80
R 1 (!2/km) djelatni otpor ua po- 60 0,50 0,71 0,45 0,75
gonskoj temperaturi (vidi 4.1.1). · 65 - 0,65 - 0,70
70 - 0,58 - 0,65
Kod gologa nadzemnog vodica, koji je 75 - 0,50 - 0,60
dovoljno udaljen od drugih vodica da ne- 80 - 0,41 - 0,54
85 - - - 0,47
ma medusobnoga toplinskog djelovanja je: - - - 0,40
I:S=s •• '·
Slika 4.25. OVisnost nadtemperature o struji u vodu
90
95 - - 0,32

172 173
 Tablica 4-23
- Utjecaj trajanja i velicine opterecenja cijski faktori za polaganje u grupi dani su
Korekcijski faktori za temperature okoline kada se T t, ,_!L. u tablici 4-28.
razlikuju od 20°C za vodove ukopane, uzidane ill Aka opterecenje vodova varira tokom 1- ,. ,.
U 1- ~ ~
1-
poloZene u kabelsku kanalizaciju u zemlju vremena, ugrijavanje vodiCa ovisit .Ce - NaCin polaganja ,C''
Temperatura Izolacija
svakom trenutku o iznosu opterecenja. Na taj nacin se postavljaju:
I' .lJ 1\1J 1\ II 1\ lJ
tla Prema tome, ukoliko je vod trajno opte- • instalacijski vodovi i kabeli na zidu,
oc PVC XPEi EPDM ~ec~n struj~'? ma';ljom od podilosive iii je I' lJ • instalacijski vodivi, kabeli i vodici na
10 1.10 1.07 IZVJesno VnJeme 1zvan pogona, moC:i Ce
t'- I/ zidu, podu, stropu,
15
25
1,05
0,95
1,04
0,96
izdrzati odredeno vrijeme i veca opterece-
nja od trajno podnosivog, bez opasnosti II • instalacijski vodovi i kabeli u otvore-
nim kanalima iii kanalima sa ventilaci-
30 0,89 0,93 da se dostigne temperatura vodica veca t
35 0,89 od propisane. Slika 4.26.. Porast temperature vodiCa kabela pri in- jom.
0,84
termitirajuCem pogonu
40 0,77 0,85 Trajno podnosive struje za nacin pola-
45
Faktor C koji pokazuje koliko se pave-
0,71 0,80
50 0,63 0,76
cava opteretivost voda pri kratkotrajnom. Trajno podnosive struje prema nacinima ganja ,C'' dane su u tablicama 4-24,
55 0,55 0,71 pogonu izraCunavamo iz izraza: polaganja vodica, instalacijskih vodova i 4-25 i 4-26.
60 0.45 0,65 kabela (prema JUS N.B2.752) Korekcijski faktori za polaganje u gru-
65 0,60 C=J 1 pi dani su u tabJicama 4-28 i 4-29.
- Nacin polaganja ,A"
70 0,53 1-e-t•' . - Nacin polaganja ,D"
75 0,46
80 0,38
Na taj nacin se postavljaju: Na taj nacin se postavljaju:
gdje je tk trajanje kratkotrajnog pogona u
sekundama, a r vremenska konstanta. • izolirani vodiCi u cijevima u termiCki • kabeli u kabelske kanale u zemlji,
Treba znati da ti korekcijski fatori ne izoliranom zidu, • jednozilni i viseiilni kabel u rov,
Struja kojom se vod moze kratkotrajno
uzimaju u obzir povecanje temperature opteretiti jest: • instalacijski vodovi u cijevima iii bez • instalacijski vodovi i kabeli u metalne
zbog solarnog iii drugih infra-crvenih zra- cijevi u termicki izoliranom zidu, cijevi.
cenja. l=C·I""' • izolirani vodiCi u cijevima, zatvorenim Trajno podnosive struje za naCin pola-
Opteretivost kabela pri intermitiraju- kanalima. · ganja ,D" dane su u tablici 4-27, a
- Utjecaj toplinskog otpora medija korekcijski faktori za grupno polaganje u
Vrijednosti trajno podnosivih struja ba- cem opterecenju voda (vidi sliku 4.26) s Trajno podnosive struje za nacin pola-
trajanjem ciklusa t" i trajanjem opterece- ganja ,A" dane su u tablici 4-24. tablici 4-28.
zirane su na toplinskom otporu medija od
nja tk iznosi: Trajno podnosive struje odnose se na - NaCin polaganja ,E", .,F'~ i ,G"
2,5 Km/W. Na mjestima gdje je toplinski
otpor medija ve6i trajno podnosivu struju jedan strujni krug sastavljen od: Na naCin polaganja oznaCen s ,.E" po-
treba reducirati ili izmijeniti materijal oko • dva izolirana vodica iii dvozilnoga in- stavljaju se visezilni instalacijski vodovi i
voda. stalacijskog voda, kabeli u zraku tako da razmak izmedu
voda i zida nije manji od 0,3 D (D =
Utjecaj polaganja instalacijskih vodo- • tri izolirana vodica iii trozilnog instala- promjer voda).
va i kabela u grupi (vise strujnih kru- cijskog voda.
Nacin polaganja oznacen s ,F" ukljucu-
gova iii visezilnih vodova)
Za pojedine nacine polaganja odredeni
r
f
(S)'
x·c·y·Ll8. . -
I.
s,
Ukoliko se na naCin
vodica, instalacijskih vodova iii kabela
,A'~ pola.Ze viSe je polaganje jednozilnih vodova i kabela
koji se dodiruju u razku. Pri tome razmak
su korekcijski faktori za skupno polaga- zajedno u istoj grupi, treba primijeniti izmedu grupe jednozilnih vodica (kabela)
nje (vidi tablicu 4-28, 4-29, 4-32, gdje su: korekcijske faktore prema tablici 4-28. i zida nije manji od promjera vodica D.
4-33). Isto vrijedi i za ostale nacine polaganja. Nacin polaganja oznacen s ,G" uklju-
1< specifiena vodljivost materijala vodica, - Nacin polaganja ,B" cuje polaganje jednozilnih vodova i kabe-
- Utjecaj broja optereeenih vodica
c · y konstantna zavisna o materijalu vodica Na taj nacin se postavljaju: la u zraku taka da udaljenost od zida nije
U simetriCnim viSefaznim sistemima ne- manja od promjera vodica D.
(za Cu 3,5Wsjcm 2 , za Al2,5 Wsjcm 2), • izolirani vodiCi u cijevima na zid u,
utralni vodic se ne smatra kao optereceni Trajno podnosive struje za nacine pola-
vodic i ne uzima se u obzir dok se u Ll8. dopusteno povecanje temperature u • izolirani vodiCi u kanalima i kutijama
ganja ,E", .,F" i ,.G" dane su u tablicama
slucaju nesimetricnog opterecenja smatra normalnim okolnostima, na zidu,
4-24, 4-30 i 4-31. Za polaganje na
kao optereceni vodic. PEN vodic u TN • izolirani vodiCi u cijevima u podnim nosaCe kabela i vodova, noseCim kukama
mreZama se uzima u obzir na isti naCin !=(1 + a20 Ll8.), utjecaj temperature na kanalima sa ventilacijom.
otpor, i slicnim uredajima treba trajno podnosi-
kao i neutralni vodic. Trajno podnosive struje za nacin pola- ve struje korigirati faktorima prema tabli-
Zastitni vodic se ne uzima u obzir. S - presjek vodica. ganja ,B" dane su u tablici 4-24. Korek- cama 4-28.

174 175
 Nastavak tablice 4~24
- NaCini polaganja ,H", ,J", ,K" i ,L" - NaCini polaganja ,M~', ,N", ,P" i ,Q"
Nacin polaganja oznacen s ,M" uklju- Aluminij I 2 3 4 5 6 7 8 9
NaCin polaganja oznaeen s ,H" uklju-
cuje polaganje instalacijskih vodova i ka- cuje polaganje grupa jednoZilnih vodova i I 8 8,5 9,5 II II 13 13,5 15 16
1,5 10 [I 12 14 14 16,5 17,5 19 21
bela na neperforirane nosaee. kabela na neperforirane nosaee. 2,5 14 15 16,5 19 19,5 23 24 26 28
Nacin polaganja oznaeen s ,J" ukljucu- NaCin polaganja oznacen s ,N" uklju-. 4 19 20 22 25 26 31 32 35 38
je polaganje instalacijskih vodova i kabe- cuje polaganje grupa jednoZilnih vodova i 6 24 26 28 32 33 39 42 45 49
10 32 36 39 43 45 54 58 62 67
la na perforirane nosace. kabela na perforirane nosaee. 16 43 48 53 58 61 73 77 83 91
Nacin polaganja oznacen s ,K" uklju- Nacin polaganja oznacen s ,P" uklju- 25 57 63 69 76 78 89 97 101 108
cuje polaganje instalacijskih vodova i ka- cuje polaganje grupa jednoZilnih vodova i 35 94 96 111 120 126 135
bela na vertikalne perforirane nosace. kabela na vertikalne perforirane nosaee. 50 113 117 135 147 154 165
70 142 150 173 187 198 211
NaCin polaganja oznaeen s ,L" uklju- Nacin polaganja oznaeen s ,Q" uklju- 95 171 182 210 227 241 257
cuje polaganje instalacijskih vodova i ka- cuje polaganje grupa jednozilnih vodova i 120 197 212 244 263 280 300
bela na kabelske nosaee, nosece kuke kao kabela na kabelske nosaee, nosece kuke 150 226 245 282 302 324 346
185 256 280 322 346 371 397
i samonosive kabele. kao i samonosive kabele. 240 300 330 380 409 439 470
Trajno podnosive struje za ove nacine Trajno podnosive struje za ove naCine
polaganja dobiju se kada se trajno pod- polaganja dobiju se kada se trajno pod-
nosive struje za naCin ,E''. pomnoZe ko~ nosive struje za naCin ,F" pomnoZe ko-
rekcijskim faktorima iz tablice 4- 32. rekcijsim faktorima iz tablice 4-33. Tablica 4-25
Trajno podnosive struje (A) za naCin polaganja ,,C" za kabele s mineralnom izolacijom (70°C na plaStu)
Tablica 4-24
Broj i razmjeStaj vodiCa za naCin C
Trajno podnosive struje (A) za na~ine polaganja ,A", ,,B", ,C", ,E", ,F" Nazivni
za izolaciju vodiCa od PVC i umre&nog polietilena presjek Tri vodiCa
DvoZilni vod i1i
NaCin dva jednoZilna viSeZilni iii jednoZilni
Broj optereCenih vodiCa i vrsta .izolacije jednoZilni poloZeni u jedan do
polaganja vodiCa (kabela)
mm' obliku trokuta drugoga
tri, dva, tri, d,..
A I 2 3
PVC PVC polietilen polietilen
500V
tri, dva, tri, dva, 1,0 18,5 15 17
B
PVC PVC polietilen polietilen 1,5 23 19 21
2,5 31 26 29
tri. dva, tri, dva, 4 35 38
c PVC PVC- polietilen polietilen
40

tri, dva, tri, d,.. 750V

E,F
PVC PVC polietilen po!ieti!en 1,0 20 . 16 18
1,5 25 21 23
Presjek {mm 2) I 2 3 4 5 6 7 8 9
Bakar 2,5 34 28 31
I 10,5 II 12 13,5 14,5 17 18 19 21 4 45 37 41
1,5 13 14,5 15,5 17 18,5 22 23 24 26 6 57 48 52
2.5 18 19,5 21 23 25 30 32 33 36
4 24 26 28 31 . 34 40 42 45 49 10 77 65 70
16 102 86 92
6 31 34 36 40 43 52 54 58 63
10 42 46 50 54 60 71 75 80 86 25 133 112 120
16 56 61 68 73 80 96 100 107 115 35 163 137 147
25 73 80 89 95 101 119 127 138 149 50 202 !69 181
35 117 126 147 157 171 185 70 247 207 221
50 141 153 179 192 210 225 95 296 249 264
70 179 196 229 246 269 289
95 216 238 278 298 328 352 120 340 286 303
150 388 328 346
120 249 276 322 346 382 410
150 285 318 371 399 441 473 185 440 371 392
185 324 362 424 456 506 542 240 514 434 457
240 380 424 500 538 599 641

176 12 V. SRB: Elektriene instalacije i niskonaponske mreie 177

Tablica 4-26 Nastavak tabliee 4-27
Trajno podnosiva struja (A) za naMn polaganja ,e' za kabele s mineralnom izolacijom (105°C na plaStu) Aluminij I 2 3 4
Nazivni · Broj i razmje~taj vodiCa za naCin C 1,5 17 14 20 16,5
presjek Tri vodiCa 2,5 22 19 26 22
4 29 24 34 29
DvoZilni vod iii
vi~eZilni ili jednoZilni
6 36 30 42 36
dva jednoZilna
vodiCa (kabela) jednoZilni poloZeni u jedan do 10 48 40 56 47
mm' obliku trokuta drugoga 16 62 52 73 61
25 80 66 93 78
soov I 2 3 35 96 80 112 94
D
1,0 22 19 21 50 113 94 132 112
1,5 28 24 27 117 163 138
2,5 70 140
38 33 36 95 166 138 193 164
4 51 44 47 120 189 !57 220 186
750V !50 213 178 249 210
1,0 24 20 24 185 240 200 279 236
1,5 31 26 30 240 277 230 321 272
2,5 42 35 41 300 313 260 364 308
4 55 47 53
6 70 60 67
10 96 Tablica 4-28
81 91
16 127 107 119 Korekcijski faktori za grupu od nekoliko strujnih krugova ill nekoliko viSeZilnih kabela sa izolacijom od PVC ill
25 166 140 !54 umre.Zenog polietilena za naCin polaganja ,A", ,B", ,C", ,D", ,E" i ,F"
35 203 171 187
50 260 212 230 Broj strujnih krugova iii viSeZilnih vodova
70 307 RazmjeStaj
260 280 I 2 3 4 6 9 12 15 20
95 369 312 334
120 424 359 382 I Ukopan iii zatvoreni 1,00 0,80 0,70 0,70 0,55 0,50 0,45 0,40 0,40
!50 485 410 435
185 550 Jedan sloj na zidovima,
465 492
240 643 544 572 2 podovima iii na neper- 1,00 0,85 0,80 0,75 0,70 0,70 - - -
foriranim nosaCima
3 Jedan sloj na stropu 0,95 0,80 0,70 0,70 0,65 0,60
Tablica 4-27 Jedan sloj na perfori- -
4 1.00 0,90 0,80 0,75 0,75 0,70 - -
ranim nosaCima
Trajno podnosive struje (A) za na~in polaganja D" za izolaciju vodiCa od PVC i umrefenog polietilena
" 5
Jedan sloj na nose6im
1,00 0,85 0,80 0,80 0,80 0,80 - - -
NaCin Presjek Broj optereCenl"h vodiCa i vrsta izolacije kukama i sl.
polaganja mm' dva, PVC tri, PVC dva, polietilen tri, polietilen
Tablica 4-29
Bakar I 2 3 4
Korekcijski faktori za grupn od nekoliko strujnib krugova ill nekoliko vi~eZilnib kabela s mineralnom izolacijom
1,5 22 18 26 22 za naCin polaganja ,C"
2,5 29 24 34 29
4 38 31 44 37 Korekcijski faktori
6 47 39 56 46 RazmjeStaj Broj strujnih krugova iii viSeZilnih vodova
10 63 52 73 61
16 81 67 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 12 14 16 18 20
95 79
25 104 86 121 101
D 35 125 103 146 122 1 Grupirani na povrSini iii poloieni u
1,00 0,80 0,70 0,65 0,60 0,55 0,55 0,50 0,50 0,50 0,45 0,45 0,40 0,40 0,40
otvorene kanale iii cijevi
50 148 122 173 144
70 183 151 213 178 kada se
95 216 179 2 Jednostruki 1,00 0,85 0,80 0,75 0,75 0,70 0,70 0,70 0,70 0,70 0,70 0,70 0,65 0,65 0,65
252 211 dodiro.ju
120 246 203 287 240 - sloj na zidu
iii podu
3 razmaknuti 1,00 0,95 0,90 0,90 0,90 0,90 0,90 0,90 0,90 0,90 0,90 0,90 0,90 0,90 0,90
150 278 230 324 271
185 312 257 363 kada se
304 4 Jednostruki dodiruju 0,95 0,80 0,70 0,70 0,65 0,65 0,65 0,60 0,60 0,60 0,60 0,60 0,55 0,55 0,55
240 360 297 419 351 - sloj na stropu
300 407 336 474 396 5 razmaknuti 0,95 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85 0,85

178 12* 179

 Tablica 4-30 Tablica 4-31

Trajno podnosive struje (A) za kabele s mineralnom izolacljom poloZene u zraku na naCin E" ,F" i G" Trajno podnosive struje (A) za kabele s mineralnom izolacijom poloZene u zraku na naCin ,E", ,F" i ,G"
(70 oc na plaStu) " ' ' " (105 oc
na plaltu)

Broj i razmje_Staj vodiCa_ za .~aCine E,.F i G Broj i razmjeStaj vodiCa za naCine E, F i G

Tri vodiCa Tri vodiCa
Nazivni DvoZilni vod ViSeZilni vod Jedno:lilni koji Nazivni DvoZilni vod ViSeZilni vod JednoZilni koji Jedno:lilni
Jedno:lilni JednoZilni JednoZilni
presjek iii dva jednoZilna iii tri jednoZilna se dodiruju presjek iii dva jednoZilna ili tri jednoZilna se dodiruju razmaknuti razmaknuti
razmaknuti razmaknuti
vodiCa (kabela) razmjeStena u vertikalno vodiCa (kabela) razmjeStena u .vertikalno horizontalno
horizontalno
trokut trokut
mm 2 NaCin E iii F NaCin E iii F NaCin F mm 2 NaCin E iii F NaCin E iii F NaCin F NaCin G
NaC:in G NaCin G NaCin G

,~
s1
,~
·~ I'r ~~o, lk~/~ I II,
~~s ~~~ I'r I~D, I~I 0.
2 3 4 5 1 2 3 4 5
500V 500V
1 19,5 16,5 18 1 24 21 23 26 29
20 23
1,5 25 21 23 26 1,5 3! 26 29 33 37
29
2,5 33 28 31 34 _2,5 41 35 39 43 49
39
4 44 37 41 45 4 54 46 51 56 64
51
750V 750V
1 21 17,5 20 26 22 25 32
22 25 1. 28
1,5 26 22 26 28 1,5 33 28 32 35 40
32
2,5 36 30 34 37 2,5 45 38 43 47 54
43
4 47 40 45 49 4 60 50 56 61 70
56
6 60 51 57 62 6 76 64 71 78 89
71
10 82 69 77 84 10 104 87 96 105 120
95
16 109 92 102 110 16 137 115 127 137 !57
125
25 142 120 132 142 25 179 150 164 178 204
162
35 174 147 161 35 220 184 200 248
173 !97 216
50 215 182 198 213 50 272 228 247 266 304
242
70 264 223 241 70 333 279 300 370
259 294 323
95 317 267 289 400 335 359 440
309 351 95 385
120 364 308 331 353 120 460 385 411 440 501
401
!50 416 352 377 400 150 526 441 469 566
455 498
185 472 399 426 185 596 500 530 629
448 508 557
240 552 466 496 497 240 697 584 617 625 703
564

180 181
Tablica 4-32 Tablica 4-33

Korekcijski faktori za grupu od nekoliko viSeZilnih instalacijsk.ih vodova ill kabela Korekcijski faktori za grupu od nekoliko jednoZilnih instalacijskih vodova iii kabela
koji se primjenjuju na na8n polaganja ,E" koji se primjenjuju za nat!in polaganja ,F"
Broj vodova Broj trofaznih strujnih krugova
Na Cin polaganja Broj N aCin polaganja Broj 2 3
I 2 3 4 6 9 I
nosaCa nosaCa
dodiruju se dodiruje se 0,90 0,85
I 0,95 0,85 0,80 0,75 0,70 0,70 I 0,95

Neperforirani H
r· ~~
E I• • • • •

IlL!
2

3
0,95

0,95
0,85

0,85
0,75

0,75
0,75

0,70
0,70

0,65
0,65

0,60
Neperforirani
no saC
M
E
~EI
l"l~
AI
2

3
0,92

0,90
0,85

0,80
0,80

0,75

nosaCi na razmaku dodiruju se I 0,95 0,90 0,85

I 1,00 0,95 0,95 0,95 0,90 -
o,
~~~~~ - Perforirani ~§I 2 0,95 0,85 0,80
~~
2 0,95 0,95 0,90 0,90 0,85 N
® nosaC
AI 0,85 0,80
Ail 3 0,90
3 0,95 0,95 0,90 0,90 0,85 -
dodiruju se -

Ii
0,85

rl
dodiruju se I 1,00 0,90 0,80 0,80 0,75 0,75 I 0,95
Vertikalni
perforirani p
2 1,00 0,85· 0,80 0,75 0,75 0,70 0,85 -
0~
E • • • • • nosaC 2 0,90
All .1,00 0,75 0,65
3 0,85 0,80 0,70 dodiruju se 0,95 0,95
I 1,00
Perforirani J
nosaCi , na razmaku
o, I 1,00 1,00 1,00 0,95 0,90 - NosaCi, noseCe kuke, Q ~EI . 2 0,95 0,90 0,90
~ El samonosivi kabeli
~~·~
~tlJ~~t~
\';-..
2 1,00 1,00 0,95 0,90 0,85 - Al 1 3 0,95 0,90 0,85

All 3 1,00 1,00 0,95 0,90 0,85 - I 1,00 0,95 0,95

::2De De
.
~~d
dodiruju se 0,85
0,90

II
I 1,00 0,90 0,80 0,75 0,75 0,70 Neperforirani 2 0,95
M
nosaC
3 0,95 0,90 0,85
Vertikalni 2 1,00 0,90 0,80 0,75 0,70 0,70 All
perforirani K 0,95
nosaCi @1 ~ frazmaku ;:2De De I 1,00 1,00

~E~
I 1,00 0,90 0,90 0,90 0,85 -

~
Perforirani 2 0,95 0,95 0,90
I
• "0
/ e N E,. ..
2 1,00 0,90 0,90 0,85 0,85 - nosaC = --
l;il 3 0,95 0,90 0,85

NosaCi,
r,~~E •
dodiruju se

• • •
I

3
.
1,00

1,00

1,00
0,85

0,85

0,85
0,80

0,80

0,80
0,80

0,75
0,80

0,80 . 0,75

0,75
0,80

0,75

0,70
Vertikalni
perforirani
nosaC
p
~I
<i:8
I
~"· De
I

2
1,00

1,00
0,90

0,90
0,90

0,85

noseCe kuke, L 1,00

~;tl
samonosivi na razmaku De I 1,00 1,00
I 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 -

r~
kabeli
NosaCi, noseCe kuke, 2 0,95 0,95 0,95
2 1,00 1,00 1,00 0,95 0,95 - Q
sarnonosivi kabeli
~I: •• .. 0,95 0,95 0,90
Al 1 3
AI 3 1,00 1,00 0,95 0,95 0,95 -

183
182
 4.2.2. Nadstrujna zastita vodova i kabela
(prema JUS N.B2.743 i VDE 0100)
T Prema tablici 4-24 odabiremo presjek
vodica 16 mm 2 , sa trajno podnosivom
stitnih uredaja; LS-prekidaca i gL-osigu-
raCa.
Vodovi i kabeli se stile nadstrujnim strujom pri 40°C: U tablici 4-35 dane su nazivne struje
zastitnim uredajima od pregrijavanja do Iz=0,87 · 73=63,5 A zastitnih uredaja za slucaj trajnog pogona
kojeg moze doci uslijed: i temperaturu okoline T=30°C. Ova tab-
I 2 =1,6·IN lica se treba primijeniti kod:
• preopterecenja u pogonu,
~IIAJ I 2 cs; 1,45 · Iz • instalacija rasvjete u industrijskim po-
• kratkog spoja. gonima,
Kao nadstrujni zastitni uredaji mogu se 1,45. 63,5 • instalacija termoakumulacijskih trosila,
upotrijebiti: 57,5A
1,6 • instalacija vecih grijaca vode,
• uredaji koji osiguravaju zastitu od stru- • instalacija industrijskih termickib trosila,
je preopterecenja i od struje kratkog dakle svugda gdje uslijed dugog iii traj-
spoja (prekidaCi s nadstrujnim okida- nog pogona temperatura vodova moze
cem, prekidaci u kombinaciji s osigura- Slika 4.27: Mjerodavne struje za dimenzioniranje
doseci maksimalnu dozvoljenu vrijednost.
Cima, gl i gil osiguraci prema JUS zaStite od preoptereCenja
N.E5.205 i JUS N.E5.206), U tablici 4-36 dane su nazivne struje
Prema VDE struja I 2 (veca ispitna stru- zastitnih uredaja u slucaju kratkotrajnog
• uredaji koji osiguravaju zastitu od pre- ja) se za osigurace klase gL i LS-prekida- pogona i temperaturu okoline T < 30 °C.
optereCenja,
• ured~i koji osiguravaju zastitu samo
ce tip L odreduje prema tablici 4-34. :. .,= Ova tablica se treba primijeniti kod:
I I
• glavnih vodova (prema DIN 18015),
od struje kratkog spoja. • vod.ova izmedu brojila i razvodista,
Tablica 4-34
• instalacija grijaca vode do 120 litara,
Zastita od preopterecenja Struja I 2 za gL-osiguraCe i LS-prekidaCe tip L prema
VDE standardima • instalacija za motore dizala,
Radna karakteristika nadstrujnoga za- Slika uz primjer
• instalacija rasvjete i prikljucnica u do-
stitnog uredaja koji stiti vod od preopte- Nazivna struja VeCa ispitna struja maCinstvu,
IN (A) I, (A)
recenja mora ispuniti dva uvjeta: U slucaju normalnih pogonskih uvjeta • u pravilu i instalacija s prikljucnicama
1) l 8 cs;INcs;Iz, do 4 2,1 ·IN za vodove s PVC izolacijom koji nisu u industrijskim pogonima,
od4do10 1,9 ·IN polozeni u zemlju, VD E standardi daju dakle svuda gdje vodovi nisu dliZe vrijeme
2) 12 ,;:; 1, 45 Iz, ad 10 do 25 1,75·JN tabelarno nazivne struje nadstrujnih za- optereceni trajno podnosivom strujom 12 .
ad 25 1,6 ·IN
f'dje su:
I 8 pogonska struja strujnog kruga, Tablica 4-35
Primjer Odredivanje nazivnih struja gL-osiguraCa i LS:prekidaCa pri trajnom optereCenju i temperaturi okoline T=30°C
IN nazivna struja zastitnog uredaja,
U prostoriji s trajnom maksimalnom Grupa 1 Grupa 2 Grupa 3
I z trajno podnosiva struja voda, Nazivni
temperaturom od 40 oc treba instalirati Presjek Cu AI Cu AI Cu AI
I 2 struja koja osigurava pouzdano djelo- trofazno trosilo nazivne snage S=32kVA. mm' A A A A A A
vanje zastitnog uredaja (veca ispitna Nazivni napon je U = 380 V. Ukoliko se
struja). 0,75 - - 6 - 10 -
upotrijebi instalacijski vod tip PP-Y polo- 1 6 - 10 - 10 -
Prema JUS N.B2.743 struja 12 jedna- zen na odstojnim obujmicama na zid treba 1,5 10 - 10 - 20 -
kaje: odrediti presjek vodiea i nazivnu struju 2,5 16 10 20 16 25 20
osiguraCa. 4 20 16 25 20 35 25
• struji prekidaca u toku utvrdenog vre- 6 25 20 35 25 50 35
mena, s 32000 10 35 25 50 35 63 50
• struji osiguraca tipa gl u toku utvrde- Ia ;;; 48,6 A, 16 50 35 63 50 80 63
nog vremena,
y3U fi·380 25 63 50 80 63 100 80
35 80 63 100 80 125 100
• 0,9 puta struja osiguraca tipa gil u toku 50 100 80 125 100 160 125
utvrdenog vremena. 70 125 - 160 125 200 160

184
185
Nastavak tablice 4-35
'
Za8tita od kratkog spoja zvoljene temperature u normalnom radu
Grupa 1 Grupa 2 Grupa 3 do maksimalno dozvoljene temperature,
Nazivni Zastitni uredaji trebaju osigurati preki-
Presjek Cu Al Cu AI Cu AI danje struje kratkog spoja prije nego sto priblizno se izracunava formulom:
uuu' A A A A A A
takva struja uzrokuje opasnost od toplin-
95 160 - 200 160 250 200 skog i mehanickog djelovanja u vodovi-
120 200 - 250 200 315 200 ma i spojevima. U praksi se zastita vodo-
!50 - - 250 200 315 250 gdje su:
va od struje kratkog spoja sastoji u tome
185 - - 3!5 250 400 315 da se usporedi krivulja dozvoljenog opte- t dozvoljeno vrijeme isklapanja u sluca-
240 - - 400 315 400 315 recenja voda i krivulja nadstrujnog zastit- ju kratkog spoja u s (dozvoljeno vrije-
300 - - 400 315 500 400
nog aparata koja !reba lezati tako da me trajanja kratkog spoja),
400 - - - - 630 500 preopterecenje voda ne bude moguce (vidi
500 - - - - 630 500
sl. 4.28). S presjek vodica u mm 2,
I efektivna vrijednost struje kratkog
Tablica 4-36 Krivuljo
dozvoljene spoja u A. Struja kratkog spoja se
Odredivanje nazivnih struja gL-osiguraCa i LS~prekidaCa pri optereCenju koje nije trajno
i temperaturi okoline T < 30 oc
I
t
oplerelivosli
voda
moZe odrediti: raCunskim metodama,
mjerenjem, prema podacima elektro-
Grupa 1 Grupa 2 Grupa 3 distribucije, mreZnim analizatorom,
Nazivni
Presjek Cu Cu Cu
mm2 A
AI
A A
Al
A A
AI
A
k konstantna materijala u A·/sfmm 2 •
0,75 - - 10 - 16 -
,_ Tablica 4-37
I 10 - 16 - 20 - Slika 4.28. Principijelno usporedivanje krivulja za-
1,5 16 - 20 - 25 - Stitnih aparata i dozvoljene opteretivosti voda Konstanta materijala k u A· JS/mm 2 za Al-
i Cu-vodiC i za razliCite izolacije
2,5 20 16 25 20 35 25 Na taj nacin se postize da svaka struja
4 25 20 35 25 50 35 Materijal Materijal izolacije
kratkog spoja koja se pojavi u nekoj tocki vodiCa
6 35 25 50 35 63 50 strujnog kruga bude prekinuta u vremenu PVC G,XPE,EPDM
10 50 35 63 50 80 63 koje ne prelazi ono vrijeme u kojem bi se Cu 115 143
16 63 50 80 63 100 80 vodic zagrijao do maksimalne dozvoljene
Al 74 94
25 80 63 100 80 125 100 temperature.
35 100 80 125 100 160 125 Maksimalna dozvoljena temperatura Napomena:
50 125 100 160 125 200 160 na vodicu u slucaju kratkog spoja za Vrijednost faktora k nije definirana za: vodiCe presjeka
70 160 - 200 160 250 200 razlicite izolacijske materijale iznosi: <10mm 2 , trajanje kratkog spoja preko Ss, gole vodiCe,
vodiCe sa mineralnom izolacijom.
95 200 - 250 200 315 250 - 200 oc za izolaciju od gume (G),
120 250 - 315 250 315 250
- 160 oc za izolaciju od polivinilklori- Kod vrlo kratkih vremena isklapanja
!50 - - 315 250 400 315
da (PVC), ( < 0,1 s), kada je asimetrija struje kratkog
185 - - 315 250 400 315 spoja znatna, (k'S 2 ) mora biti vece od
- 250 oc za izolaciju od umrezenog
240 - - 400 315 500 400
polietilena (XPE), vrijednosti Jouleova integrala (J 2 t}, koju
300 - - 500 400 630 500 navode proizvodaci sklopnih aparata. '
- 250 oc za izolaciju od etilen-propi-
400 - - - - 630 500
len kaucuka (EPDM), Dozvoljeno vrijeme isklapanja kratkog
500 - - - - 800 630 spoja moze se odrediti i sa krivulja danih
- 220 oc za izolaciju od strien-bu- u tehnickoj literaturi. Tako sl. 4.29 daje
Napomena: tadien kaucuka (SBR). dozvoljenu struju kratkog spoja ovisno o
Grupa 1 - jednoZilni vodovi ili kabeli poloZeni u instalacijske cijevi ili instalacijske kanale. Za kratke spojeve koji traju do 5 s, trajanju kratkog spoja odnosno vremenu
Grupa 2 - viSe:lilni vodovi ili kabeli poloZeni u zid iii na zid.
Grupa 3 - jednoZilni vodovi i kabeli slobodno poloZeni u zraku s medusobnim minimalnim razrnakorn jednakim promjeru vrijeme t u kojem odredena struja krat- isklapanja za Cu vodove s PVC izolaci-
voda. kog spoja zagrijava vodic od najvise do- jom.

186 187
 Primjer kraju voda (i5=q> 2 -q> 1). Kako se iz dijag- Ako je omjer X 1/R 1 vrlo malen iii pona u zavisnosti od ueestalosti optereee-
rama vidi cos q>"" 1, moze se pisati: nja. Ove vrijednosti nisu jos propisane teh-
PVC izolirani Cu vodic presjeka 35 mm 2 nickom regulativom, ali su znacajne za
u slucaju kratkog spoja optereeen je s 4 kA. 'U = -l·P .
.U 100·/·P praktiene proracune. Kao sto je na slici
a - - I I1 2 %.
Treba odrediti maksimalno dozvoljeno tra- u, x·S· U ""S .U vidljivo, bit ee npr. preporucljivo zadrfuti
padove napona ispod 1% za ueestalost op'
janje kratkog spoja:
~u f \,~' flUx Dopustena odstupanja napona tereeenja od jedanput do 60 pula u minuti.
t=(k·~)'=(lls-~)'
I 4000 =lOis
,.
\
u,
llUR
Treba razlikovati pojam pad napona,
sto mozemo definirati kao:
Na slici 4.29 moze se oCitati za I =4 kA i
U-U
S=35 mm 2 trajanje kratkog spoja t= 1 s. Llu=---"100%
u.
6
kA ' od pojma kolebanja napona, sto mozemo
definira ti kao:
4
3

1
1

'·:"'
5
4
- Slika 4.30. Vektorski prikaz pada napona
Llu' = umax; umin 100%.
• n

Dopustena odstupanja od nazivnog na-

pona, odnosno padovi napona, odredeni
- - Ut:eslalost aptereLenja

Slika 4.31. PreporuCljive najveCe vrijednosti pada

napona ·u ovisnosti o uCestalosti optereCenja: 1 -
3 su tehnickom regulativom. Trosila mogu

-
pad napona primjeCuje se na Zaruljama; 2 - djeluje
1 !-... :-..... Pad napona za jednofaznu izmjenicnu ispravno djelovati samo u odredenim na- na tr:ijnost Zarulja i TV aparata; 3 - djeluje na

ro'8
t---- ~~ struju priblizuo iznosi ponskim granicama. trajnost fluo-cijevi

6 2·/·P Prema Pravilniku o tehnickim normati- Kriticna duljina vodenja

5 4U U (R 1 cosq>+X 1 sinq>) vima za elektricne instalacije niskog na-
4 • COS<p Buduci da pad napona moramo za-
pona dozvoljeni pad napona izmedu loc-
3
~ ..... drzati u odredenim granicama, postojat
1

m• r- !"-....~ "'"' '

['...
gdje su:
4U pad napona u V,
ke napajanja elektriene instalacije (KPO)
i bilo koje druge tocke ne smije biti veci
od sljedecih vrijednosti:
ce duljina voda nakon koje ce vod biti
opterecen ispod strujne opteretivosti.
8 u pad napona u·%,
6 100·/·P
5 I duljina voda u m, • za strujne krugove rasvjete 3o/o, a za Iz izraza u dobivamo
4
!-... strujne krugove ostalih trosila 5%, ako x-S·U 2
3 ,...._ P snaga koja se prenosi vodom u W,
1
' t----
U nazivni napon u V,
se elektricna instalacija napaja iz nisko-
na ponske mre.Ze; 1.,
u·x·S·U 2
100-P
c~
p'
cos "' faktor ucina,
• za strujne krugove rasvjete 5°/o, a za
R1 radni otpor u 0./m, u·x·U 2

X1 jalovi otpor u fl/m.

10·2 Z345 6110"1 134 56810° 1 3s5
Trojonje kralkog spojo t -
_ Stika 4.29. Maksimalna struja kratkog spoja i mak-
simalno dozvoljeno trajanje kratkog spoja Cu vodo-
va s PVC izolacijom
4.2.3. Pad napona i gubitak snage
lzracunavanje pada napona
Vektorski prikaz pada napona prika-
zan je na slici 4.30 gdje je sa U 1 oznacen
napon na pocetku, a sa U 2 napon na
strujne krugove ostalih trosila 8%, ako
se elektricna instalacija napaja nepos-
gdje je c 100
Ako je omjer X 1 /R 1 vrlo malen iii redno iz trafo stanice koja je prikljuce- lk, kriticna duljina voda, tj. ona duljina
cos(/);:;;: 1, moZe se s dovoljnom toCnoSCu na na visoki napon. nakon koje je vod opterecen ispod
za proracune kod instalacija niskog napo- Za elektricne instalacije, Cija je duljina dopustene strujne opteretivosti.
na pisati: veca od 100m, dozvoljeni pad napona, Na primjer, vod presjeka 50 mm 2 ' od bak-
poslije svakog stotog metra dtiZine pave- ra, radi pod normalnim okolnostima, po-
'U 2·/·P .li 200·/·P ., cava se za 0,005% po dliZnom metru, ali
"" =--- 1 u /0 lozenje u zemlji, cosq>=l, 3-fazni, u=3%.
x·S· U · x·S·U 2 ' ne viSe od 0,5%.
I.=200A, P=J3·200· 380=132kW,
x specificna vodljivost u m/flmm2 Navedeni postoci vrijede za padove na-
pona, odnosno odstupanja napona od na- I.,=95m.
Za trofaznu izmjenicnu struju vrijedi:
zivnog napona. , · Isti vod mogao bi snagu od 50kW uz
4U U
l·P
(R ·cosq>+X 1 sinq>). Na slici 4.31 prikazan je~agram pre- propisaiie naponske uvjete prenijeti na
·cos q> 1 porucljivih najvecih vrijednosti padova na- lk,=251 m.

188 189
 Slika 4.32. prikazuje usporedbu krivulja p= tlP . 200· I-1 Na slici 4.34 prikazan je dijagram gubi- gdje je k faktor odreden prema krivulji na
dviju kritienih duljina vodenja uz pretpos- 100 taka snage u vodu, izrazen u W jm ovisno slici 4.36.
P U·cosrp·wS
tavku daje S 1 <S2, dok slika 4.33 prikazu- o presjeku vodica i jakosti struje koja se
je kritiene duljine vodenja kabela nazivnog · vodom prenosi.
200·P·l
napona 1 kV za razliCite presjeke. --::-=.--~%
x· S · U 2 ·cos 2 rp
za trofaznu izmjenicnu struju
J,

'
', 51< 51
3 ·I2
1nst ' P=3·I 2 ·R = - -
1 x·S kW/km, vrijem~

I.s 1 '
gdje je R 1 djelatni otpor pri radnoj tem- ol
peraturi po jedinici duljine trase u Qjkm,
tlP 300·I·l
p =-.
p
100= =-...:...:...-=--=--
U·cosrp·S·x
!OO·P·l
l~s 1 lkS 1
x·S· U2 ·cos 2 rp %.
Slika 4.32. KritiCna duljina vodenja Sa dovoljnom tocnoscu za prakticke pro- b)
racune vrijedi: Slika 4.35. Dijagrami struja kratkog spoja: a) daleko
100 od generatora; b) u blizini generatora

..5
A
170

"2100
95mml

70 mml
1
m
p=--
u
cos2 rp ·
Gubitak snage u izolaciji kabela:
__ ,
Slika 4.34. Nomogram gubitaka snage u vodu
2.0

,l.'i
-~ 75.5m
50mml
~ 180
11m kWjkm 6
~ 150 5mm2
4.2.4. Struja kratkog spoja
I" 0
0
60
tlP!i> LlP,z.
Gubitak elektricne energije iznosi: Razjasnjenje pojmova
1. 4

1. 2
I'
10
LlE=LlP·t kWh. Struja kratkog spoja je ona struja koja
0
za vrijeme trajanja .kratkog spoja tece na I, 0 O,Z 0.4 0.5 0,8 1,0 1.2
\0 20 30 40 so 60 70 ao go lOOm Gubici elektricne energije u niskona- mjestu kratkog spoja. Na slici 4.35 prika- R/X----
--Duljinn l ponski_m mrezama i instalacij am a mogu zan je dijagram struje kratkog spoja da- Slika 4.36. Nomogram za oCitavanje faktora k, R je
Slika 4.33. KritiCna duljina vodenja kabela nazivnog 1Znos1t1 znatan dio ukupne potrosnje elek- radni otpor, a X reak.tancija kratkospojnog kruga
napona 1 kV za razne presjeke vodiCa tricne energije. Mjere kojima se ti gubici leko od genera tara (a) i u blizini genera-
smanjuju od velikog su interesa ne samo lora (b). Trajna struja kratkog spoja Ik je efektiv-
za distribuciju elektricne energije vee i za Za niski napon uzima se da je tok na vrijednost izmjenicne struje koja ostaje
Gubitak snage cjelokupno gospodarstvo. struja kratkog spoja daleko od generatora nakon nestanka prijelaznih pojava.
Taka su primjerice gubici na podrucju (slika 4.35a): Pocetna izmjenicna struja kratkog spoja I>
Gubitak snage je prvenstveno gospo- je efektivna vrijednost izmjeniene struje krat-
darska veliCina. Njime se pokazuje koliki ~Elektre'\ Zagreb u niskonaponskoj mre-
Zl 1znoslh u 1975. godini 6,45%, a u sa- kog spoja u trenutku pojave kratkog spoja
se dio proizvedene elektricne energije gubi Udarna struja kratkog spoja I,d mjero-
u vodovima. mom Zagrebu 5,57%. U distribuciji BiH
gubici su u 1976. godini iznosili cak 14%. davna je za dinamicka naprezanja.
Gubitak snage u vodicima: Z=JCER)'+(EX)'. Rasklopna struja kratkog spoja I, je vri-
Ukupni gubici u jugoslavenskoj elek- jednost one struje kratkog spoja koja pro-
za jednofaznu izmjenicnu struju troprivredi iznosili su u 1975. godini oko Iznos udarne struje kratkog spoja odre- tjece kroz sklopni aparat u trenutku otva-
2 12,5% i to je gotovo dvostruko vise nego duje se iz: ranja kontakata.
2·I
P=2·I2 ·R 1 = - - kWjkm, sto iznose gubici elektroprivreda vecine
x·S evropskih zemalja. I r =JI"2
k +Iz a'

190 191
gdje je I, istosmjema komponenta struje
kratkog spoja u trenutku otvaranja kon-
takata sklopke.
Kratki spoj moze biti:
• tropolni (slika 4.37a),
• dvopolni (slika 4.37b),
• jednopolni (slika 4.37d).
Ako u niskonaponskoj mrezi ne postoji
cvrsto uzemljena locka, kvar na slici
4.37d ce biti dozemni spoj.
Ll~=
''==h'
l3 ur::~l
;;.:oz•<!:YMY,wM>Y/%S': %lf//OZ·1'Y/&/ffJN/~
ol lropolni kralki spoj bl Ovopolni kralki spoj
cl Dvopolni kratki spoj s isla~ dl Jednopolfli krnlki spoj
vremenim spojem so zemljom
Slika 4.37. Vrste kvarova i struje kratkog spoja
aI
Slika 4.38. Odredivanje impedancije pogonskog sredstva: a) direktne, b) inverzne i c) n~lte
Kratki spoj u blizini generatora javlja
se onda kada je kod tropolnog kratkog
spoja pocetna izmjenicna komponenta
struje kratkog spoja kod nekog sinhronog
stroja harem dvostruko veca od nazivne
struje. Tada vrijedi:
J'k_>Ja>Jk.
Kratki spoj daleko od generalora javlja
se onda kada se tako velika pocetna iz-
mjenicna komponenta struje kratkog spo-
ja ne pojavljuje. Tada vrijedi:
192
Direktna irnpedancija z. elektricnog po- gdje su: lrnpedancija voda ZL:
gonskog sredstva je kvocijent faznog na- Jk najmanja struja jednopolnog kratkog Djelatni i prividni otpor voda treba
pona i struje u vodicu prilikom napajanja spoja u A, racunati za svaki slueaj posebno. Pri to-
u simetricnom direktnom naponskom sis- c faktor 0,95, unosi utjecaj zanemarenih me se induktivni otpor kabela, viseZ:ilnih
temu, prema slici 4.38a. otpora npr. sabirnica, stezaljki, preki- vodova i jednoZ:ilnih vodova do 70 mm 2 u
Inverzna irnpedancija z, elektricnog po- daCa, osiguraCa, instalacijskim cijevima mo.Ze zanemariti;
gonskog sredstva je kvocijent faznog na- Z ukupni otpor petlje u n, koji je surna RL =Zv Induktivni otpor nadzemnog vo-
pona i struje u vodicu prilikom napajanja impedancija: da se ne smije zanemariti. Omski otpor je
u simetriCnom, inverznom naponskom - napojne mreZe ZLQ' odreden za 80 oc:
sistemu, prema slici 4.38b. - transformatora ZT,
- voda ZL =ZA +ZPEN· 1
Inverzna impedancija razlikuje se od R =-·124 Qjfazi,
direktne impedancije samo kod trofaznih L x·S '
Irnpedancija rnreie ZLQ:
rotacijskih strojeva. Pri napajanju mreza, RL =r·/·10- 3 Qjfazi,
transformatora, nadzemnih vodova, kabe- 1,1· U 2
la, prigusnica direktne i inverzne impe-
dancije su isle. gdje su:
ZLQ S"kn ·106 Qjfazi, XL=x·/·10-
ZL=z·/·10- 3
3
Qjfazi,
Qjfazi,
Nulta irnpedancija Z 0 elektricnoga po- U linijski napon u V,
gdje su:
gonskog sredstva je kvocijent faznog na- Skn poeetna snaga kratkog spoja u MVA.
pona i strilje kada se faze spoje paralelno l duljina voda u m,
Impedancija mreze se moze zanemariti
i napajaju izmjenicnim naponom, sl. ukolikoje S>.>100MVA. x specificna vodljivost pri 20°C u
4.38c. Opcenito se nulta impedancija raz- mjQmm 2 ,
likuje od direktne i inverzne impedancije. lrnpedancija transformatora ZT: S presjek voda u mm 2 ,
~
Rastavljanje trofaznog sistema u direktni, 1,24 .faktor koji uzima u obzir povisenje
inverzni i nulti primjenjuje se kod prora- Qjfazi, temperature na 80 oc,
cuna struja kratkih spojeva u trofaznim
mreZama. gdje su: r omski otpor voda u Qjkm pri 80 oc,
U kN napon kratkog spoja u %, x induktivni otpor voda u Qjkm,
U linijski napon u V, z impedancija voda u Qjkm odredena
z,
:I
I; z, I, 31,
SN nazivna snaga transformatora u kVA.
380 v
prema z=)r 2 +x 2 •
bl
"
Proracun struje kratkog spoja
Prikazan proracun je pojednostavljen u
odnosu na standardizirani proracun pre-
rna VDE 0102. Na taj nacin odredena
struja jednopolnog kratkog spoja unosi
gresku do 5%. Ova metoda je dozvoljena
za upotrebu, buduCi da rezultati uvijek
leze na strani sigumosti tj. izracunata
struja kratkog spoja je uvijek manja od
stvarne struje kratkog spoja.
c·U - - = djelathi otpor
- .... - "' prividni otpor
Jk = r; '
y3·Z Slika 4.39. Djelatni i prividni otpor transformatora
13 V. SRB: ElektriCne instalacije i niskonaponske mreie 193
Tablica 4-38 Impedancija petlje od izvora napajanja
Z ukupna impedancija do mjesta krat-
Otpori nadzemnih vodova u 0/km kog spoja u Q, do nadstrujnog zastitnog aparata promat-
Bakar Aluminij Zv impedancija petlje od izvora napaja- ranog strujnog kruga:
Presjek
s reaktancija rezistencija impedancija
nja do nadstrujnog zastitnog aparata
rezistencija impedancija reaktancija Zv=ZcQ+ZL 1 =0,521 !2+0,170!2=
umm 2 r X z r X z promatranog strujnog kruga u Q.
ZL ukupna impedancija voda od nad- =0,691 Q,
16 1,406 0,360 1,451 2,226 0,360 2,555 strujnog zastitnog aparata do mjesta
25 0,924 0,340 0,985 1,463 0,340 1,502
35 0,650 0,330 0,729 1,029 0,330 1,081
kratkog spoja (krajnjeg trosila) u Q, c-U 0,95 · 380 = 301,6 A.
duljina Gednostruka) voda strujnog ~-0,691
50
70
0,465
0,342
0,320
0,310
0,565
0,462
0,737
0,541
0,320
0,310
0,804
0,624 kruga u m, ~·Zv
95
120
0,242
0,192
0,290
0,290
0,378
0,348
0,382
0,305
0,290
0,290
0,480
0,421
z impedancija voda u Qjkm pri 80 oc. Iz dijagrama na slici 3.32 vidi se da bi
vrijeme isklapanja osiguraca u KPO bilo
Primjer 14 s, sto je dozvoljeno ukoliko je glavni
Tablica 4-39 Na mjestu ugradnje ku6nog prikljuc- vod zastitno izoliran (vidi sliku 3.19).
Otpori instalacijskih vodova i kabela u 0/km nog ormari6a (KPO) elektrodistribucijsko
poduze6e daje struju kratkog spoja od Kratki spoj na grijacem tijelu (K2)
Bakar Aluminij 400 A. U KPO instalirani su osiguraci
Presjek
s .
rezistencija reaktancija impedancija rezistencija reaktancija impedancija nazivne struje 63 A. Treba vidjeti da li je Iz dijagrama na slici 3.32 vidljivo je da
umm 2 r X z r X z instalacija prema shemi pravilno dimenzi- za gL-osiguraee IN=25 A uz vrijeme iskla-
onirana s obzirom na struju kratkog spo- panja t = 5 s isklopna struja odnosno stru-
4x 1,5 14,620 0,!15 14,620 - - -
ja i maksimalno dozvoljenu duljinu voda. ja kratkog spoja !reba biti I k(Kll = 130 A.
4x2,5 8,770 0,!10 8,770 14,800 0,110 14,800
4x4 5,480 0,107 5,480 9,260 0,107 9,260
4x6 3,660 0,100 3,660 6,170 0,100 6,170
4x 10 2,244 0,094 2,246 3,700 0,094 3,700
4x 16 1,415 0,090 1,418 2,324 0,090 2,326
4x25 0,898 0,086 0,902 1,489 0,086 1,492 3 X380 /Z20
4x35 0,652 0,083 0,657 1,086 0,083 1,089
4x 50 0,482 0,083 0,489 0,796 .0,083 0,800
4x70 0,336 0,082 0,346 0,551 0,082 0,557
4x95 0,244 0,082 0,257 0,398 0,082 0,406
4x 120 0,195 0,080 0,211 0,316 0,082 0,327 Glavni vod
PP 4X16mm2
4x 150 0,155 0,080 0,174 0,258 0,080 0,270 ll =60 ITl
4x 185 0,125 0,080 0,148 0,207 0,080 0,222 K,

Proracun maksimalne dozvoljene duljine voda ZL=2·z·l.

IH=16 A
Cesto je u praksi potrebno odrediti Dozvoljena duljina voda (duljina faz- pp~y 3X15 mm2
maksimalnu dozvoljenu duljinu voda iza nog vodica) je: 46 m
nadstrujnog zastitnog aparata kako bi se
dozvoljeni napon dodira U L i vrijeme is- c·U
---Z Slika uz Primjer
klapanja zadrzali u dozvoljenim granica- ~-/k v
ma (vidi 3.4.1 ).
Struja kratkog spoja je: 2·z Impedancija napojne mreze: c·U
gdje su: ---Z 0,95. 380 0,691
c·U c·U 0,95. 380 0,521 Q. ~-I. v ~-130
Ik= ~z·
/k najmanja struja jednopolnog kratkog z LQ ~·Ik
spoja u A (kratki spoj bez prelaznog ~-400 2·z 2· 5,480
otpora), Impedancija glavnog voda (vidi tablicu = 0,0832 km = 83,2 m,
Ukupna impedancija Z se sastoji od
U linijski napon u V, 4-39):
Z=Zv+Zv L 2 max=83,2 m,
c faktor 0,95; uzima u obzir ostale otpo-
ZLl =2·z·L 1
Ukoliko su fazni i neutralni vodic (PEN re (stezaljki, sabirnica, osiguraca, pre- Kako je L 2 m..;> L 2 , taj strujni krug pravil-
vodic) jednakog presjeka vrijedi: kidaca), Zu =2·1,418Qjkm·0,06km=0,170 Q. no je dimenzioniran.

194 13* 195

 Kratki spoj na prikljui!nici (K3) monike. Kod istosmjerne struje niskim U distribucijske svrhe upotrebljavaju se • mijenj.anjem mreznih prilika,
Iz dijagrama na slici 3.33 vidi se da za naponom smatra se napon do 1500 V. uglavnom niski naponi. Prednosti nizeg • povisenjem nazivnog napona.
LS-prek:idac IN= 16 A uz vrijeme isklapa- nazivnog napona ogledaju se u smanje- Kao racionalno rjesenje za smanjenje
nja t = 0,2 s isklopna struja odnosno struja nim opasnostima od direktnog i indirek- gubitaka i struja kratkog spoja uvodi se
kratkog spoja trebala biti I k(K3 l = 80 A: tnog dodira, te manjim troskovima za sve viSe primjena ,viSih niskih napona",
izolaciju. kao npr. 660 V (IEC publikacija 38 prepo-
c·U 0,95· 380
---z Mane niZeg nazivnog napona dolaze rucuje napon 660 V). Primjena tog napo-
I J3·Ik v 3·80 0,691 vrlo ostro do izraZaja u pogonskim sred- na donosi slijedeee prednosti:
2·z 2·14,620 stvima, mre.Zama i instalacijama veCe sna~ • fazni napon u mreZi 660 V jednak
ge. Potrebni presjeci za odredenu snagu je linijskom naponu u mrezi 380 V
=0,0654km=65,4m, povecavaju se, a time znatno poskupljuju (380. 1,73 =660),
L 3 max= 65,4 m mrezu i instalaciju. • niskonaponski kabeli izolirani su za po-
gonske napone do 1 kV, pa prema tome
Kako j~ L 3 m"'> L 3 taj strujrii krug pravil- Dilema 220 V- 230 V- 240 V mozemo primijeniti isle kabele za na-
no Je d1menzwmran. zivne napone 380 V i 660 V (vidi sliku
l) svijetu postoje dva nazivna napona
koji su veoma slieni. Napon 220/380 V n 4.41),
Dinami~ke site • ista elektricna snaga moZ. se prenositi s
upotrebi je u Jugoslaviji, Saveznoj Repub-
Ako zelimo provjeriti sigumost koju lici Njemackoj i u nizu drugih zemalja. manjim presjekom; za prenosenje iste
nam pruzaju nosaCi sabirnica i1i obujmi- Promjer olovno;~ ploS!a Norveska ima nazivni napon 230/400 V. snage potrebna je 42% manja struja,
ca, !rebamo iz!;acunati dinamicke sile koje Stika 4.40. Razmak obujmica u ovisnosti o dinamiC~ Napon 240/415 V primjenjuje se npr. u sto omogucava povecanje nazivnih sna-
se JavljaJu pn nastanku kratkog spoja. koj sili .pri kratkom spoju Velikoj Britaniji i nizu zemalja. ga transformatora i olaksava upotrebu
Mehanicke sile koje se pojavljuju pri krat- sklopnih aparata,
U raznim zemJjama svijeta u primjeni su Prema navodima Electrical World-a
kom spoju izracunavaju se iz izraza: danas se oko polovine covjecanstva koris- • smanjuju se gubici (vidi sliku 4.42),
ovi nazivni mali naponi: 6 V, 12 V 24 V i • smanjuju se struje kratkog spoja (vidi
za dvopolni kratki spoj
4~ V. Ovdje treba naroCito nagla~iti pri- ti naponom 220/380 V.
sliku 4.41),
m]Onu malog napona 24/42 V. Nairne, pri- Ukoliko zelimo isto trosilo primijeniti
F -02I~• N • povecavaju se granicne duljine vodenja
K2- ' a m' blifuo vrijedi da je 24 · J3
:::e42, sto moZ. za nazivni napon 220 i 240 V, razlika .od
9% moze biti ozbiljan problem. Iskustvo (vidi sliku 4.43),
imati odgovarajuee prakticko znaeenje. • povecava se granicna snaga elektromo-
za tropolni kratki spoj Mali naponi upotrebljavaju se iskljuci- je pokazalo da vecina trosila moze do-
voljno dugo trajati ako napon ne varira tora.
FK3 =0,808. FK2• vo tamo gdje je osnovna svrha postizanje
za~tite od indirektnog dodira i njegova se vise od ±6%.
gdje su: I •• udarna struja kratkog spoja pnmJena ogranicava na periferiju instala- Nastojanjem IEC pokusavaju se uskla- 80
ukA, cije, uz samo troSilo. diti ta dva napona. Na generalnom 40. kA IJ0do1SOMVA~
630 do 1000 ~VA SE\201!!~240mm1
a razmak vodiCa u em. U tablici 4-40 navedeni su niski napo- zasjedanju IEC-a 1975. godine u Haagu Uk-6'/, l"'Odoi.OOmm
ni prema publikaciji IEC 38. usvojen je novi standardni niski napon
Na slici 4.40 prikazan je dijagram za
razmake obujmica u zavisnosti o dina- 230/400V,
mickoj sili koja se pojavljuje pri kratkom Tablica 4-40 180 v 660 v
spoju. s dopustenim odstupanjem ±6o/o za tro-
Nazivni niski oaponi prema IEC 38 fazne distributivne mreze niskog napona.
Vrsta struje Serija I Serija II
4.2.5. Izbor nazivnog napona Dilema 380 V -660 V
Jednofazna 220V .120V
Niski napon izmjeniCna 120/240Y Troskovi gubitaka u mrezama i instala-
240V cijama s velikom gustocom optereeenja su
Niskonaponskim postrojenjem se, pre- Trofazna
znatni. Porastom snaga pojedinih trosila,
230/380Y 120/208 y
rna definiciji koju daje VDE 0100 smatra 500*V 240/415Y
povecanjem gustoce optereeenja i poras- 100 200 m
postrojenje u kome efektivna v;ijednost 277j480**Y tom snaga kratkog spoja, problemi se 100 200 m
nap~':'a izmjenicne. struje medu bilo kojim 660'Y 660'V zaostravaju. Ouljma kobela
vodiCJma ne prelazJ 1000 V, s frekvencijom Racionalizacija elektroenergetske opskr-
"' nije za upotrebu u javnoj distribucijskoj mreZi, Slika 4.41. Udarne struje kratkog spoja na razliCitim
od najvise 500Hz, ukljucujuci vise har- *"' samo za industrijske instalacije i velike objekte. be na niskom naponu moze se provesti: niskim naponima

196 197
 4.2.6. Gospodarski vid izbora ukupnih troskova za P?Stav\ianj.e voda po-
Granicne snage niskonaponskih elek- manje u odnosu na prednosti koje posti- jedinici duljine i struJe koJa tm~ :'odo~
tromotora, uz pretpostavku da se nazivna zemo uvodenjem toga napona. niskonaponskog voda
moze protjecati U odredenom SiUCaJU, UZl-
struja ogranici na 600 A, iznose: Izbor tipa niskonaponskog voda majuci u obzir tehnicke kriterije:
100
za 220V ... 170kW
'!. Prilikom izbora tipa voda treba uzeti u . C1 din/m
za 380V ... 300kW g 75 razmatranje troskove za svaki pojedini tip i •=T ----;:-
za 660V ... 500kW. :5- medusobno ih usporediti. Izabrat eemo da-
kako najjeftiniji tip uz uvjet da osigurava: Strujna cijena moze biti samo ~ru~a
j 50
mjera ekonomicnosti nekog napaJanJa.
V Jaay•
95 o odgovarajucu sigumost napajanja,
mm l 15 • sigurnost okoline voda, Osnovna mana joj je sto ne uzima u obzir
• estetsku koncepciju objekta. ukupne godisnje troskove u kojima su i
troskovi gubitaka.
I ./soov . / Znatno vecu sigurnost napajanja i si-
gurnost okoline voda u veCini slucajeva Na slici 4.45 prikazani su dijagrami
35
// / !rotozni motor
Slika 4.44. Prikaz uStede na kabelima pruzaju kabeli u odnosu na nadzemne
strujne cijene prema odnosima cijena u
5 7./ 660 v vodove. Tu cemo cinjenicu ilustrirati ne- 1980. godini.
16 ./L/
Daljnje povisivanje niskog napona, npr. kim primjerima:
610
4 na 1000 V, izaziva ove troskove: • tokom nevremena s vjetrom u Zagrebu
1.5
50 100 kW 150 • elektromotori manjih nazivnih snaga je 1971. godine bilo 262 kvara na nisko- '"Tj-
lrofazni rrolor od 5kW za napon od 1000 V su skuplji naponskoj mrezi, od eega samo dva na
Slika 4.42. Prikaz potrebnog presjeka kabela od onih za 660 V i nize napone, kabelskoj mrezi, \
I
• potrebno je mijenjati konstrukcijskn • normativ vremena za odrZavanje 1 km I
koncepciju sklopnih aparata zbog tes- niskonaponske distribucijske mreze u I
koce gasenja luka,
100
m v 6x • bitno se povecavaju problemi zastite od
BiH u 1975. godini bio je:
za nadzemne vodove

g
75

1/ ~
v 5r
380
indirektnog dodira.

Preporucljivi nazivni oaponi

47 norma sati po km duljine,
za kabele
Slika 4.45. Prikaz strujnih cijena

Broj paralelno polozenih vodova

~50 34 norma sati po km duljine.
./ t;::
vv
15
/ v Ako se zapitamo koje nazivne niske
napone treba preferirati, vjerojatno bi taj
Na osnovi kriterija iznesenih od 4.2.1.
do 4.2.5. odredit eemo koji je presjek S,
Dopusteno strujno opterecen)e pojedi-
nih tipova vodova ne raste. lmearno s
~ :::: V" niz izgledao ovako: dovoljan za odredeno optereeenje. To ce- povecanjem presjeka voda. SI:ka 4.46 po-
~ mali napon ... 24/42 V mo uciniti na osnovi sljedeCih osnovnih kazuje da dopustena gustoca slruJe u
1,5 10 50 mm2 240
Presjek S opci napa n ... 220/380 V iii 230/400 V kriterija: A/mm 2 pada s povecanjem presjeka. voda.
Slika 4.43. Prikaz duljina kabela za pad napona od 1% visi napon ... 380/660 V. . • strujna opteretivost, To dovodi na zakljucak da, ukohko se
Dosao bi, dakle, u obzir tronaponski • dopusteni pad napona, radi o napajanjima vece snage, treba pr_o-
Slozenija zastita od direktnog i indirek- sistern. • struja kratkog spoja. vjeriti moze li se odredeno napaJanJe JZ-
tnog dodira i potreba posebno izvedenih U tablici 4-41 naveden je prikaz tro- s, ce biti toliki da zadovo1java svaki od
sklopnih aparata teskoce su, no znatno naponskog sistema. navedenih kriterija.
Pravi vod cemo izabrati tek tada ako
Tablica 4-41 odaberemo odgovarajuci tip, odnosno iz-
Prikaz tronaponskog sistema vedbu voda i odredimo S,, tj. presjek
Struja uz cos rp = 1 Potreban presjek (mm 2) Duljina vodenja za voda uz kojeg ce ukupni godisnji troskovi
Nazivni napon kod snage uz cosrp=l pad napona do 6%
v biti najniZi.
1 kW \ 10 kW 100 kW 1 kW l IOkW lOOkW I kW I 10kW IOOkW
24 jednofazno 41,55 416,6 4166 6 240 - 5,8 23,2 - Strujna cijena voda
220 jednofazno 4,54 45,4 454 1,5 6 240 1222 48,7 195
Pri izboru tipa voda moze nam, kao
380 trofazno 2,63 36,3 263 1,5 2,5 95 727 121,3 odredena slika ekonomicnosti napajanja s
660 trofazno 1,51 15,1 151 1,5 1,5 50 219,5 219
460
732 nekim vodom, posluZiti i strujna cijena. '·'
Slika 4.46. Prikaz dopu~tene gustoCe struje u ener~
.. Strujna cijena definirana je kao omjer getskom vodu
Napomena: VodiC1 od bakra, dopuStena strujna opterebvost prema grup1 2, VDE 0100.

199
198
 vesti s vise paralelno polozenih vodova, h, godisnje trajanje upotrebe u od aluminija. Na slici 4.49 prikazan je Produktivnost elektrodistribucijskog podu-
uz niZe troskove. Krivulju ukupnih godis- h/god., rezultat jednoga takvog racuna. zeCa
njih troskova kod vise paralelno poloze-
nih. vodova prikazuje slika 4.47. k cijena elektricne energije u Produktivnost rada nekog elektrodis-
din(kWh, tribucijskog poduzeca iii odjela za odrza-
V, gubici po kilometru duljine vanje industrijske mreze maze se iskazati
voda kod A, u kWh(god., slijedeCim pokazateljima:
• mrezom preneseni kWh godisnje po
vm gubici po kilometru duljine TminCu
radniku,
voda kod Am u kWh(god.,
TminAl
• broj potrosackih postrojenja po radniku,
T.m cijena izvedbe voda presjeka • broj transformatorskih stanica po rad-
Am u din(km, niku,
T., cijena izvedbe voda. presjeka • duljina mreze, odnosno instalacija, po
A, u din/km, radniku.
Produktivnost rada maze znatno utje-
p = (T + 1)/100 gdje je T godisnja cati na troskove postavljanja i odrzavanJa
Su, S0 tu StAI Sol S [mml)
otplata ovisna o duljini kre- vodova. Zato pri izracunavanju ukupmh
dita i kamatnoj stopi, 1% za Slika 4.49. Prikaz rezultata raCuna alternative AI ili
6 Cu vodiCa godisnjih troskova treba to imati u vidu.
Broj paraletnih vodova n troskove odrzavanja.
Stika 4.47. Ukupni godiSnji troSkovi kod viSe para- Slika 4.48 prikazuje dijagram za odre-
lelno poloZenih vodova
divanje presjeka voda s najnizim godis-
njim troskovima.
Usporedivanje se maze provesti tako
da se izracuna strujna cijena vise paralel- 4.3.1. Tipovi mr.Za
no polozenih ·vodova i usporedi sa struj- T
nom cijenom jednog voda: Din
Mreze mozemo podijeliti na otvorene i
goa:- zatvorene.
. C, . C,+C2 + ... +C. Otvorene mreze (slika 4.50) su:
zi=J-, zn I • zrakaste iii radijalne mreze,
Nl Nl +JN2+ ... +JNn
• paralelne zrakaste mre:Ze,
U mnogo slucajeva ce za neki n biti i. < i 1• • preklopive zrakaste mreze.
Ako se zeli tocniji proracun, treba uze- Zatvorene mreze (slika 4.51) su:
ti u racun ukupne godiSnje troskove koji- Gubici • petljaste mreze,
ma sn obuhvaceni gubici i troskovi odr- • zamkaste mre:le,
Zavanja. • zatvorene zamkaste mre.Ze.
Zrakasla ili
Ekonomi~ni presjek voda S, s, Se S{mmlJ
CJD>+j---+-1-· rodijolno

Slika 4.48. Presjek voda s najniZim godiSnjim tro-

Presjek voda koji u odredenom slucaju Skovima
izaziva najnize ukupne godisnje troskove Parole Ina
nazivamo ekonomicnim presjekom S,. Nje- zra kasto
ga mozemo odrediti iz izraza: Alternativa Cu iii AI vodi~

S, · Sm · h, ·k(V,- V.J Ako podemo od pretpostavke da su

S, ('T.m- 'r.,) p

gdje su: S, najmanji moguCi presjek u
mm 2 odreden tehnickim kri-
terijima,
sm najveci postojeci presjek toga
voda u mm 2 ,
til Q-·'
vodovi s vodiCima od bakra i aluminija
jednako tehnicki pouzdani ukoliko se is- Preklopiva
pravno izvedu, gomja altemativa svodi se ztokoslo
zomkasto
na izbor jeftinejeg rjesenja. U takvom
slucaju izabrat ce se bolje rjesenje tako da
se izracunaju ukupni godisnji troskovi za Stika 4.51. Zatvorene mreZe: petljasta, zamkasta i
Slika 4.50. Otvorene mreZe: zrakasta ill radijalna,
S, s vodicem od bakra i isto to s vodiCem paralelna zrakasta i preklopiva zrakasta mreZa zatvorena zamkasta ·

200
201
 ·Moment opterecenja je pojam kojim se
koristimo pri proracunu mreza. Taj je
pojam izveden iz analogije prema siicnom
pojmu u mehanici.
1 Nastavak tablice 4-42

Krak Snaga
Duljina
otcjepa
Ukupna
duljina
Moment
snage
Presjek S Stvarni pad
napona u
Za trofaznu zrakastu mrezu iii vod vri-
kW m m kWm mm' %
jedi pojednostavnjeni izraz za pad napona: 8150
20 60 60 1200 0,0131 -3-~35,6 2,15
100·/·P 5 80 140 700
u %, c 10 80 220 2200 50
x·S·U 2 15 50 270 4050
odnosno: --
8150
100·/·P
s x·u·U2
mm 2
. --M [kWml 170m
Slika 4.53. IzraCuna vanje presjeka pomoCu momenta
optereCenja N apomena: U raCun su uzeti samo djelatni otpori.
Ako napisemo da je 100/(>< · U 2 )=e<, onda
gomji izraz glasi:
4.3.2. Primjer proracuna mreze Petljasta mr.Za p ·1=25·80+25·200+40·260+80·310+
· /·P l·P e<·M '
S=e<--, odnosno S=e<-=-- Zrakasta iii radijalna mreza Petljasta mreza moze se prikazati u + 15· 390+ 10·440+5. 520+20· 600=67050
u u u obliku grede (slika 4.55). Proracun po-
Primjer zrakaste mreze prikazan je na trebnog presjeka te petljaste mreze nacinit 67050
"'cu =0,0131 (0,0123 + 6,5% zbog pouitavanja1 slici 4.54. Na tom primjeru prikazat eemo p = = 101 59 kW
6emo uz pretpostavku da je cijela petlja c 680 ' '
"'AI=0,0210 (0,0197 +6,5% zbog pouitavanja). 25 kW istog presjeka.
P, =220-101,59= 118,41 kW.
Moment opterecenja, prema slici 4.52 Fiktivne reakcije P, i P, izracunavamo
Ce iznositi: postavljajuCi analogno kao u mehanici Rezultati proracuna uneseni su u tablicu
ravnoteZu momenta optereCenja: 4-43. U racun su uzeti samo djelatni
M=J:l·P=/1 ·P1 +(11 +lz)·Pz+ ... +
SkW otpori. Racun za krak c je kontroia.
+(11 +12 + ... +l.)P•. 220 kW
40 kW
25 kW
I, I,
D
120m
Pa
iO kW jsom a
10m

==>A
Slika 4.52. Moment optereCenja mreZe Stika 4.54. Zrak:asta mre.Za
BOkW
Izracunavanje potrebnog presjeka mo- pojednostavnjem proracun potrebnog pre- 210 kW
ze se obaviti pomocu nomograma sa slike sjeka pojedimh krakova mreze, a rezultate BOrn
4.53. '\Om
proracuna prikazati u tablici 4-42.
P,
Tablica 4-42 \Om
Rezultati proraCuna zrakaste mreZe
15kW
Duljina Ukupna Moment Presjek S 10kW
Krak Snaga otcjepa Stvami pad
duljina snage
kW m
napona u BOrn 120m 60m \Om BOrn \Om BOrn BOrn 60m
m kWm mm' %
a 25
25
80
120
80
200
•2000
5000
17400
0,0131-3-~76 2,4 f I
25kW
~
25kW
l
t.OkW
I
80kW 15kW
~ ~
10kW lkW
l l 20kW f
40 60 260 P,
10400
17400 95 "
n
80 120 60 50 80 50 80 80 60

b 80 240 240 19200

19200
o,o131--~85
3 2,65
f ~
21
l
25
l 28.5 51.5
~
11
I l
10 I
~
20 f
95
11B,S kW " 101,5 kW
Slika 4.55. Petljasta mreZa
202
203
Tablica 4-43

Duljina
Reuzltati prora(!una petljaste mrefe

Ukupna Moment Presjek S Stvarni pad

1 Krak a
Duljina l, = 310m, a ukupna opterece-
nja u kraku su P,=90kW,
Ukupno flktivno optereeenje u tockama
A i B je:
PA =P.A +P,A =33,87+26,72=60,59kW,
Krak Snaga otcjepa duljina snage napona u P,8 · 310=25 · 80+25 · 200+40·260= P 8 =P , 8 + 80 + P ,.=56,93 +80+ 23,28 =
kW m m kWm mm' % =159,41kW,
=17400kWm
PA+P.=220kW.
25 80 80 2000 26207 P, 8 =56,13kW, P,A=33,87kW.
25 120 200 5000 0,0131 -3-~ 114,4 2,88 Dva paralelna voda istog presjeka•. d.u-
a 40 60 260 10400
120 Krak b ljina l i 1,, imat ee isti otpor kao zamislje-
28,41 50 310 8807 Duljina lb =240m, a ukupna optereee- ni vod istog presjeka duljine l,b:
--
26207 nja u kraku su P,=80kW, u kraku b
postoji samo opterecenje u tocki B, pa l = l,·lb =135m.
20 60 60 1200
0,0131
26207
--~114,4 nije potrebno flktivno prebacivanje. •b l• +l b
5 80 140 700 2,88
3
c 10 80 220 2200 Tim postupkom smo zamkastu mrezu
15 50 270 4050 120 Krak c
Duljina l, =350m, a ukupna opterece- pretvorili u petljastu.
51,59 80 350 18057
nja u kraku su P,=50kW, · Snaga P• u tocki B bit ce napajana
26207
kroz oba kraka i to:
P,8 · 350=20· 60+5 ·140+ 10 · 220+
Pa·135 4440kW
Jednostavna zamkasta mr.Za Sva opterecenja flktivno prebacujemo u +15·270=8150kWm, P'A, J35+ 350 ' '
Proracun presjeka jednostavne zamkas- cvorista A i B, da bismo zamkastu mrezu P,8 =23,28kW, PoA=26,72kW. PAab= 159,41-44,40= 115,01 kW.
te mreze prikazat eemo na istom primje- pretvorili u petljastu, sto je prikazano na Na slici 4.57. prikazan je daljnji tok Opterecenja pojedinih krakova izracunat
ru, uz pretpostavku da je: Sa= Sb = Sc. slici 4.56. proracuna. Cemo iz izraza:
25 kW
40kW P>.,=P:... ~=50,30kW,
l,+ b
120m ~··
PAb=P~ab-P~a=64,71 kW.
aom
SOm Prema tome ce krakom c, neposredno
nakon tocke A, tj. prije prvog opterecenja
~··L_~~--------~'~··L-------------~~-
---,/ "\ ankw u kraku c, teCi suaga P A,:
PA,=P,A +P'A,=26,72-44,40=71,12kW,
60rr. c
gdje p oA snaga koja tece prema opte-
~. lt=350m
SU:
reCenjima u kraku c,
PA =6t:l.S9 Pa"'159.41 P:., snaga koja tece krakom c i
20kW lOkW . dio je flktivne snage P•·
Krck a

'I
P01 ,.33)i7kW
""
I
75kW
""
I
mw
r lob -135m
---PAab
l'';-
Lt = 350m

f
Kroz krak a teCi ee snaga:
p A• =P,A +P:..=33,87+ 50,30=84,17kW,

Krak b
f ?8,159.41 P'At
a kroz krak b teci ce snaga:
PAab
·------------~"~"------------~ PAb=PAb=64,71kW.
., .. Ukupna snaga mreze od 220 kW dijeli se
prema tome u tocki A u krakove:
'" •
1h=25JHW 20kW 5kW
!
1lkW
!
15kW
I
P, 1"2l28kW
p A• +PAb +PA,=84,17 +64,71 + 71,12=
=220kW.
Slika 4.56. Zamkasta mreZa pretvorena u petljastu
205
204
 Presjek mreZe izraCunat Cemo na osno-
vi dopustenog pada napona u kraku b:
64 7
S=0,0131 ' ~" 240
4.3.3. Proracun slozene zamkaste mrei!e
Transfiguracija CvoriSta mreZe
Pri proraCunu mreZa maZe se ukazati
potreba za transfiguracijama dijelova mre-
ze. Zbog toga cemo navesti izraze za dvije
najcesce transfiguracije (vidi sliku 4.58).
A
I \
I \
,, I ,,
I \
Fiktivni prijenos opterecenja iz cvorista
Ako je u zvjezdistu opterecenje PK, isto
68->70mm 2 djelovanje na mrezu imat ce i ftktivna
opterecenja PA> P 8 i Pc u tockama A, B i
C (vidi sliku 4.59). Pretpostavimo li da svi
l,
-'<::"------:;;>---
A
\''
Na slici 4.60 prikazana je mreza s
navedenim podacima potrebnim za mje-
renje u analizatoru istosmjernom strujom.
Vrijednosti u pravokutnicima oznacavaju
otpore u mil.
Prema toj shemi spoji se model na mre-
mom analizatoru i mjerenjem se vrlo brzo
mogu dobiti podaci za pojedine tocke
mreZe, ito:
• raspodjela struje, omjeri napona i gubi-
ci snage u normalnom pogonu i u slu-
Caju kvara,
• struje kratkog spoja na svim mjestima
mreZe,
• sudjelovanje svakog pojedinog transfor-
matora u struji kratkog spoja,
• promjene struje kratkog spoja pri razli-
citim sklopnim stanjima,
• opterecenje transformatora u normal-
nom pogonu mre:le,
• opterecenja vodica i padovi napona u
normalnom pogonu.
Na temelju tih vrijednosti mogu se od-
rediti pogodne veliCine i smjestaj transfor-
matora, te dimenzije kabela i energetske
instalacije. Tako istraZena mreZa moZe se
izgraditi uz minimalne investicije i opti-

I
/ \
\
Slika 4.59. Transfiguracija optereCenog CvoriSta
malnu:ekonomiCnost.
I ,, L, \ krakovi mrde imaju jednake presjeke,
- - - , - ,- - - - - - 8
fiktivni prijenos se moze provesti pomocu
ovih izraza:
Slika 4.58. Transfiguracija CvoriStR mreZe

Uz pretpostavljene jednake presjeke

sv1h krakova, vrijede ovi izrazi:
Transfiguracija zvijezda - trokut
11 ·12 +12 ·13 +13 ·1 1
L1 m,
I,

L2
z, ·12 + 12 ·1, + z, ·I, m,
12
11 ·12 +12 ·13 + /3 ·11
L, m.
z, Mrezni analizator

Transfiguracija trokut - zvijezda u slozenijim mrezama proracun mreze 10kV/0,4kV ~

moze biti vrlo kompliciran i danas se 400kVA CJ
L 2 ·L 3 Uk= 6 "!.
z, m, provodi na elektronickom racunalu. u
L 1 +L2 +L3
praksi se mogu primijeniti mrezni analiza-
L 1 ·L 3 tori. MreZnim analizatorom se zpravo si~
12 m,
L 1 +L2 +L3 mulira mreza. Impedancije pojedinih ele- IOkV.SOHz
menata mreze mogu se ugraditi u stvar-
L 1 ·L 2 nim iznosima, a optereCenje se simulira
1, m.
L 1 +L2 +L3 umanjeno za cjelobrojni visekratnik. Slika 4.60. Primjer proraCuna mreZe mreZnim analizatorom

206 207
 4.3.4. Izbor tipa mreie prve faze stajala bi oko 68% troskova
Izbor tipa mreze !reba obaviti uzimaju- definitivne mreze.
ci u obzir slijedeee: Drugu fazu mre'le izgradili bismo doda-
vanjem 50 m vodica presjeka S = 70 mm2 •
Ojena mreZe (prema primjeru obradenom u 4.3.2) Time bismo ra<Iijalnu mre'lu pretvorili u
petljastu. Mrefu bismo u tom slucaju mgli
Presjek Duljina Relativni
Tip mre.ie Krak troSkovi
mm 2 m %
5. SKLOPNI APARATI I RAZVODNI UREDAJI
Zamkasta a, b, c 70 900 98
Zrakasta a 95 260
b 95 240 100
c 50 270
770
Petljasta aic 120 660 115
Napomena. CiJene 1985. Cu, IPO 13, 1 kV. 5.1.1. Klasifikacija sklopnih aparata
niskog napona
Sigurnost dobave energije osiguravaju
mreze slijedecim redosljedom: Podjela sklopnih aparata poluina, grebenasta, paketna, instalaci-
• zamkasta, cijska sklopka,
Sklopni aparat je pogonsko sredstvo koje • impJ!lsna sklopka (s povratnom silom,
• petljasta, strujni krug spaja, prekida iii rastavlja. vlastiti mehanizam za isklapanje). Pri-
• zrakasta. Za napone do I 000 V mozemo sklopne mjeri: tipkalo, sklopnik,
aparate podijeliti na: • zaporna sklopka (mehanicki zapor -
Struje kratkog spoja koje 6e se pojaviti u
mrezama (od vecih prema manjim): Osigurace, koji samostalno prekidaju potrebna je mehanicka sila pri uklapa-
• zamkasta,
strujni krug rastaljivanjem vodljivog di- nju i pri isklapanju za oslobadanje za-
jela uzrokovanog djelovanjem struje; pora). Primjeri: instalacijski automatski
• petljasta, prekidaci, antomatske sklopke.
• zrakasta. Sklopke pomocu kojih namjerom poslu-
Slika 4.61. Postupni.razvoj mreie
Zioca iii samostalno (bez intervencije Prema vrsti pogona:
posluzioca) spajamo, odnosno prekida-
Problemi za§tite i odrzavanja mo strujne krugove. Dijelovi za spaja- • rucni (mehanickom silom),
opteretiti sa 61% punog opterecenja a • daljiriski (pneumatski, motorom iii
Zamkasta mreza tra:li najvise brige o troskovi prve i druge faze iznosili bi 74% nje i prekidanje nalaze se cvrsto vezani
u jednom kuCistu; elektromagnetski).
ispravnosti zastite, dok je zrakasta jed- ukupnih troskova izgradnje mrezee.
nostavnija za odrzavanje. Definitivno oblikovanje mreze dovrsili Pokretace i programatore. Pokretac je Prema mogu!:nosti uklapanja:
U nasem je primjeru najbolje naCiniti bismo u trecoj fazi dodavanjem kraka b sklopni aparat kojim trosila, prvenstve- • besteretna sklopka (kada nema optere-
mrezu postupno u fazama, kako prikazuje duljine 240m, presjeka S=70mm 2 • Takav no elektromotore, dovodimo u pogon- cenja iii uz malo opterecenje, npr. u
slika 4.61. razvoj mre'le bio bi pogodan za dvostruko sko stanje. Programator je sklopni apa- praznom hodu),
U prvoj fazi trebalo bi izraditi radijalnu poveeanje opterecenja za deset godina. rat koji omogucuje prijelaz trosila iz • teretna sklopka (uklopi nazivnu I., a
mrezu sa S=70mm 2 • U tom slucaju rna- jednog pogonskog stanja u drugo; isklopi 2 I.),
Druga faza izradila bi se pribli:lno 5
gao bi se krak a opteretiti sa 92%, a krak go<Iina nakon prve faze, a treca faza 10 Prikljucne naprave za cvrste i pokretne • motorska sklopka (uklopi i isklopi stru-
c sa 46% punog optereeenja. Izgradnja godina nakon prve. vodove, kod kojih <Iijelovi sto sluie za je koje se javljaju pri pokretanju i pre-
spajanje odnosno prekidanje strujnih optereeenju motora), ·
krugova nisu Cvrsto vezani na jednom • prekidac (ucinska sklopka) uklapa i is~
postolju. klapa struju do struje kratkog spoja.
Prema nai'!inu ga§enja luka:
Podjela sklopki
• zraCno,
Prema naCinu rada: • uljno,
• postavna sklopka (bez povratne sile, • vakuumsko,
uklapanje i isklapanje rucno). Primjeri: • magnetsko, itd.
208 14 V. SRB: Elektritne instalacije i niskonaponske mreZe 209
Prema primjeni: Releje prema vrsti dijelimo na: I. nazivne struje sklopnih aparata,
• zastitne sklopke (za zastitu od nedopus- • vremenske, I • struje aktiviranja iii poticanja sklop-
tivih iznosa struje, zagrijavanja, napona nog aparata (vidi tablicu 5-1); vee
• vlaZnosne, smo ranije utvrdili da vrijedi I a= k · I •'
pogreske iii podnapona), • prekostrujne,
• upravljacke sklopke (u zavisnosti o ulo- gdje je k visekratnik nazivne struje kod
• podnaponske, koje sklopni aparat isklapa u zeljenom
zi u tehnoloskom procesu uklapaju iii
isklapaju strujne krugove), al • temperatume, vremenu,
• rastavljaCi (rastavljanje strujnog kruga • pomoCne, I odrezana struja kratkog spoja (iii stru-
- svih vodica - pokazivac sklopnog • protupozarne (dimne itd.). P ja popustanja),

polozaja; nije neophodno da se vide Naglasimo ponovo razliku izmedu oki- Ik struja kratkog spoja na mjestu ugrad-
rastavljeni kontakti) besteretni, teretni, daca i releja: nje sklopnog aparata,
motorski i uCinski, I u udarna struja kratkog spoja,
• prijeklopke su sklopke kojima od dva iii Okidac je dio sklopnog aparata koji
reagira na promjene unaprijed odredene, I, rasklopna moe sklopnog sparata.
vise strujnih krugova izabiremo zeljeni, b) .
• komandne sklopke uklapaju najcesce Slika 5.1. Okidaci (a) i releji (b) prvenstveno elektricne, velicine, a relej je Opeenito treba vrijediti da je:
pomocne strujne krugove (npr. releji), sklopni aparat koji reagira na razne fizi-
Okidac moze takoder biti: kalne velicine (vidi tablicu 5-1). I. <I, <Ik<I,.
• krajnje sklopke (u ovisnosti o fizikalnoj
veliCini iii pogonskom stanju koje nad- • primarni,
ziremo) uklapaju iii isklapaju strujni • sekundarni,
Tablica 5-l
krug (nivo sklopke, tlacne sklopke, • ruCni,
Struja aktiviranja I sklopnih aparata kao viSekratnik nazivne struje In
membranske sklopke itd.), • pomoCni. •
• pomocne sklopke, za uklapanje iii iskla- U potroSaCkim poStrojenjima U kabelskim i nadzemnim
Prekostrujni okidac je onaj kojem je mreZama, ukljuCivo kuCni
panje pomocnih strujnih krugova. iza posljednje razdiobe
vrijeme prorade ovisno o struji. Vrst prekostrujnog ill iza kuCnog prikljuCnog prikljuCni ormariCi i zaStitni
Stnlja poticanja iii aktiviranja (udesenja) Primjeri karakteristika prekostrujnih zaStitnog organa ormariCa organi u glavnom vodu
je iznos struje koja treba teci neko odre- okidaca: Faktor k
deno vrijeme nakon koga sklopni aparat k. 0,15
djeluje. inverzni t
I·)0,02 Rastalni osiguraCi
2,5
U poslijeratnom se razdoblju sklopni
aparati tako brzo razvijaju da im se pro-
( -1 -
I.
brzi ............... 3,5
tromi do 15A .. ..... 3,5
tromi od 63 A ....... 5
sjecno svakih 7 godina udvostrucuje ras- k. 13,5
klopna snaga. Razvoj dovodi do smanje- vrlo inverzni t=---
ZaStitne sklopke s kratkostrujnim
I._1 1,25
nja iii uklanjanja prednosti koje na tom izbacivanjem i kratkom zadd-
podrucju imaju osiguraci. I. Skom
Za!ititni organ je sklopni aparat koji na k·80 Instalacijski automatski prekidaCi
krajne inverzni t
odredeni stetni poticaj isklapa strujni
krug. Najcesce zbog prevelike struje. GJ-1 - karakteristika L

Instalacijski automatski prekidaCi

- karakteristika H
3,5

Okidaci i releji
Okidai'. je (prema VDE 0660 i 0670
vidi sliku 5.1 b) dio sklopnog aparata koji
pri promjeni unaprijed odredenih fizikal-
nih, a narocito elektricnih, velicina oslo-
bada akumuliranu energiju (u nategnutoj
opruzi iii komprimiranom zraku) i na tom
principu prekida iii ostvaruje elektricni
kontakt.
Okidaci mogu biti s mjerenjem velicine
(npr. prekostrujni) iii s reagiranjem na
pojavu (npr. na pojavu napona).
gdje je k faktor vremena prorade.
Relej je sklopni aparat (komandna
sklopka) koji ce u slucaju pojave unapri-
jed udesene fizikalne velicine biti aktivi-
ran i tako omoguCiti upravljanje daljnjim
uredajima (vidi sliku 5.lb). Aktiviranje re-
leja moze uslijediti:
• ako se prijede udeseni iznos neke veliCi-
ne,
• zbog neke fizikalne pojave. Potrebno je
da fizikalna pojava traje odredeno vri-
jeme, da bi nastupilo aktiviranje releja.
2,5* 2,5
Napomena: Pri struji Ia isklapanje te nastupiti unutar 0,2 sekunde.
"'Ne zamjenjivati rastalne osigurare i instalcijske automatske prekidare.
Struje kao poticajne veli&!e sklopnih aparata 5.1.2. Osiguraci
Pokusajmo na jednom mjestu pokazati Prekidanje struje osiguracem
jakosti struja koje se mogu javiti kao
poticajne iii druge mjerodavne velicine Osigurai'. je sklopni aparat koji shili kao
kod sklopnih aparata. zastitni organ. Taljenjem jednog iii vise top-
Razlikujemo slijedece struje kojima je ljivih vodiea u osiguracu prekida se strujni
jakost jednaka iii veca od nazivne: krug u kojem se osigurac nalazi. Do

14* 211
210
 prekida struje dolazi nakon dovoljno du- K!asiftkacija osiguraca prema funkcional- Funkcionalni razred g: Osiguraci za opcu 104
gog protjecanja struje odredene velicine nim i pogonskim razredima upotrebu.
s
Osigurac ima sve dijelove koji tvore kom: Rastalni u!ozak trajno provodi struje 2
pletan zastitni organ. Funkcionalne osobine niskonaponskih to'
od najmanje do nazivne i maze isklo-
Kod rast_alnih vremena ispod 5 ms (0,005 osiguraca odreduju se prema karakteristi- piti struje od najmanje struje aktivi- 5
~ekundi) os1gur~Ci ogranieavaju jakost stru- ci struja-vrijeme. Primjer takve karakte- ranja do prekidne moci (nazivne ras- 2
Je kratkog spoja, jer je prekidaju vee u
porastu, sto je prednost s obzirom na sma-
~stike dan je na slici 5.3, a podaci za
1~p1tne struje topljivih umetaka osiguraca
klopne struje). 1 to'
5
I II

Sistema D u tablici 5-2. Funkcionalni razred a: Osiguraci za poje-

~jenje din~ckih naprezanja postrojenja dina podrucja. 2
101
~
IZa os1guraca (slika 5.2). Stvarna struja koja
Rastalni ulozak trajno provodi struje
h I od najmanje do nazivne, a maze isklo- 5
I piti struje veee od odredenog visekrat-
0
E 2
I
th -~-l
/ I
-*----
I nika svoje nazivne struje do prekidne
moCi (nazivne rasklopne struje).
! '"
5
2
1 I I Strujna aktiviranja kod osiguraca od-
10"1
I I govara struji taljenja rastalnog uloska.
5
Karakteristike osiguraca funkcionalnih
I I razreda a i g dane su na slici 5.4. 2
I ko
I I '" 3
I I 4·10"
I I 4 5 10 1
'• I I
1,5 \9 !n Slika 5.5. Karakteristika osiguraCa aM - posebna
Slika 5.2. ~r~~idanje struJ'e o~iguraCem: IP je struja StruJa zaStita sklopnih aparata
propu~tam.~ tb odr~za!la struja; tt je rastalno vrije- Slika 5.3. Kanikteristika osiguraCa
me; t 1 JC vnjeme trajanJa luka; i1 je struja elektriCnog
luka Tablica 5-2
lspitna struja topljivib liDietaka osiguraCa tipa D
~e P?iavljuje maze se izracunati iz slijede- 2
ceg IZraza: Nazivna Ispitna struja Vrijeme to'
struja In ispitivanja 5
topljivog manja
JP=J2·Jk·sinrp, veCa
umetka, A h
gdje je: t, rastalno vrijeme u ms, 1 10 2
do 4
6 do 10
1,5 In 2,1Jn 1 .1-
'" .,. 5

I k struja kratkog spoja u A na

mjestu ugradnje (efektivna
16 do 25
25 do 63
1,5 Jn
1,4!n
1,31,
1,9Jn
1,75 fn
1,6 In
1
1
1
Slika 5.4. Karakteristike osiguraCa funkcionalnog
razreda a i g
. tO'
.~ 5
2

vrijednost), 63 do 160 1,3 in 1,6]n 2 ·~

160 do 400 2
JP struja propustanja osiguraca
1,3 Jn 1,6 l,
..
3 Pogonski razredi odredeni su slovom
koje je simbol, odnosno skracenica, po-
eil. 10°5
N~pon:ena. Prem_a "\:'DE 0636/1976. vnjedi za ostgu- 0
u A iii odrezana struja. race tipa D Daz.IVOJ napon do 500 V odnosno do gonskog sredstva koje se stili, tj.: 2
660V. . '
Osiguracki sistemi (izvedbe osiguraca) Toplji~~ u_met.ak unut?r vremena ispitivanja ne smije L kabeli i vodovi,
5
taka su razradeni da se unutar jednog pregonJeh pn opterecenju s manjom ispitnom stru- M sklopni aparati,
~o~
2
os1gurackog sistema topljivi umeci odre- a mora. pregorjeti pri optereCenju s veCom R poluvodiCi,
tspttnom strUJOffi.
dene izrade mogu uz odredene uvjete me- B postrojenja u rudarstvu. .5
dusobno zamjenjivati. Tehnickom regulativom uvedeni su Prema toj klasifikaciji postojali bi dakle 2
pojmovi funkcionalnog i pogonskog raz- osiguraci s oznakama karakteristika (oz- 10"3
NajeesCi primjeri osigurackih sistema su: nake funkcionalnog i pogonskog razreda): tO' 4 6 a101 4 t0 2
reda
...l..-
• NH osiguracki sistem, Funkcionalnim razredom odreduje se u gL opca zastita kabela i vodova, 1,

• D osiguracki sistem. kojem strujnom podrucju rastalni ulozak aM posebna zastita sklopnih aparata (ka- Slika 5.6. Karakteristika osiguraCa aR - posebna
!reba isklopiti. rakteristiku vidi na slici 5.5), zaStita poluvodiCa

212
213
aR posebna zastita poluvodica (karakte- Radi toga treba povecati presjek vodi- Tablica 5-3
Prekidna moC (u kA) nazivne rask.lopne struje osigurai!a tipa D
ristiku vidi na slici 5.6), ca u skladu s odabrani'm osiguracima.
'
gR opea zastita poluvodica, PogreSan izbor osiguraCa izaziva ove Prekidna moC u kA pri naponu
gB opca zastita postrojenja za rudarstvo. probleme: Nazivna struja 1n
Prema ranije va2ecim propisima posto- • onemogucuje zastitne mjere od previso-
topljivog umetka
A 220V I 220V 380V
I 380V 500V
I 500V
jali su rastalni ulosci s karakteristikama: kog dodirnog napona, 00 00
00 00 00
00 70
• brzi i 2 do 20 70 100 70
• preopterecenjem vodica, a time preko- 25 do 63 00 00
100 50 50
• tromi, 70 100 70
mjernim zagrijavanjem, moZe nastati 80 do 125
100 50 100 40 40
pa se te izvedbe jos mnogo susrecu u 160 do 200 50
poZar,
primjeni. • ako se ne primijeni princip selektivnos- Napomena: Prema podacu:na tvrtke Siemens.
ti, dogodit ce se da zbog male greske na
Selektivnost z..Stite osiguracima perifernom trosilu jaci osigurac izbaci Tablica 5-4
Za osiguranje nekog strujnog kruga veci dio objekta. Standardne nazivne struje (u A) ras~~h um~taka D
osigura~a i pripadne karaktensti~ne boJe
bitno je da pri pojavi prekomjerne struje
strujni krug prekine onaj zastitni organ Rastalni umeci tipa D
koji je najblizi uzroku povecanja struje na Prekidna moe i struja aktiviranja osiguraca
Nazivna struja Boja
nedopusteni iznos, odnosno onaj zastitni A
organ koji rni zelimo da isklopi. Taj je Prekidna moe (iii nazivna rasklopna stru-
zahtjev jedno od osnovnih pravila za
upotrebu sklopnih aparata i naziva se
selektivnost zaStite.
ja) je najveca struja (efektivna vrijednost)
koju osigurac pod odredenim propisanim
uvjetima moze isklopiti.
! 2
4
6
ruZiCasta
smeda
zelena

I
10 crvena
Pri upotrebi osiguraca mora se vrijeme Struje aktiviranja obuhvacaju podrucje .. 16 siva
njegova iskljucenja tako udesiti da osigu- od najmanje struje aktiviranja do prekid- . 20 plava
rac ne iskljuci strujni krug pri pokretanju ne moci. Najmanja struja aktiyjranja raz- . 25 Zuta
trosila. Vrijeme iskljucenja osiguraca mo- licita je za razlicite funkcionalne razrede. 35 cma
ra biti takvo da osigurac izdrzi odgovara- Jakost struje aktiyjranja kod osiguraca 50 bijela
jucu struju pokretanja trosila, prema ka-
tegoriji upotrebe, AC 1 do AC 4. (Vidi 2.1.)
ovisi o vremenu protjecanja struje, sto je
vidljivo iz karakteristika osiguraca. t 63
80
bakrena
srebrna

• 100 crvena
Da bi se osigurala selektivnost zastite Prekidna moe osiguraca treba biti toli-
I 125 Zuta
osiguraCima treba: ka da osigurac moze sigurno prekinuti 160 bakrena
• ne popravljati topljive umetke, nego na- struju kratkog spoja na mjestu gdje je 200 plava

kon pregaranja neispravan umetak za-

mijeniti novim,
ugraden. Prema propisima, kao struja
kratkog spoja na mjestu ugradnje osigu- ~ Napomena: Prema JUS N.E5.005/1962.

raca smatra se ona koja bi tamo tekla

• ne ugradivati brzi osigurac iza tromog kad bi se osigurac nadomjestio vodljivim
(iduCi od trosila), spojem.
• ako se brzi osigurac ipak ugraduje iza
tromog, tada on mora biti za dva stup-
nja jaCi, Osigura~ki sistem D
• ispred instalacijskog automatskog pre-
kidaca ne ugradivati rastalni (iduCi od OsiguraCe tog ·sistema nazivamo i insta-
trosila), lacijskim osigurai!ima. Sastoje se od ov.ih
dijelova (vidi sliku 5.7):
• ako se rastalni osigurac ugraduje ispred
instalacijskog automatskog prekidaca, • osnove,
tromi topljivi umetak mora biti za dva • kape,
stupnja slabiji, iii brzi za tri stupnja a) b) c) . .
• topljivog umetka, · d D · • . ) DIAZED· b) NEOZED· c) topljivi umec1 srednJe Evrope, Engleske t
slabiji, od nazivne struje automatskog Shka 5. 7. Izra a os1guraca. a , USA '
prekidaca. • kalibarskog prstena.
215
214
 Izraduju se u slijedecim izvedbama: Osigurac D (vidi tablice 5-3, 5-4, Na slici 5.9 prikazane su karakteristike Tablica 5-7

• tip DIAZED (iii D - slika 5.7a) za 5-5 i 5-6 ) mogu se izradivati s toplji- a u tablic 5-7 podaci 0 prekidnoj moci Prekidna moC NH osigura~a

nazivne napone do 550 V i struje do vim umecima kojima su karakeristike ta- NH osiguraca.
ka ugodene da efikasno stite neka odrede- Zahtjev prema
200 A (za 660 V potrebne su posebne . Tip Nazivna VDE
izvedbe), na pogonska sredstva, kao npr. silicijeve osiguraCa struja
ispravljace, rudarske ured,Ye i slicno. A kA cosrp
• tip NEOZED (iii Do - slika 5.7b) za
D 6 do 200 16 0,3
nazivne napone do 380 V i struje do Osiguracki sistem NH iii osiguraci velike
100A. prekidne moci NH veliCine 00 6 do 100 25 0,4
veJiCine 0 6 do 100 25 0,4
NH osiguraci (slika 5.8) ill osiguraCi veli- NH veliCine 1 36 do 200 25 0,4
Tablica 5-5
ke prekidne moCi (iii visokouCinski) nami- NH veliCine 2 244 do 400 25 0,4
jenjeni su prekidanju velikih struja koje se veliCine 3 425 do 600 25 0,4
MoguCnost prildju~ka vodita na stezaljke osnove mogu pojaviti prigodom preopterecenja
osiguraCa trosila i kratkog spoja. Takve struje javlja-
ju se najeesee u industrijskim i distribucij- Pored ova dva osnovna dijela uz te osigu-
Nazivna struja osnove Presjeci vodiCa race mogu se upotrijebiti:
A mm' skim elektriclrim mrezama pa se prema
tome i ova vrsta osiguraCa u tim mreZama • izolacijska rucka (vidi sliku 5.8) koja
16 1 do 4 najcesce upotrebljava, naroCito za nazivne sluZi za zamjenjivanje topljivih umetaka
63
napone do 500 V, a u posebnim izvedbama (mogu biti jednopolne iii tropolne),
2,5 do 25
i ~a 660 V. Ti se osiguraCi uspjesno primje- • indikator pregaranja koji pokazuje da li
100 10 do 50 UJuju i za ogranicavanje struje kratkog je osigurac djelovao.
spoja, cime se izbjegavaju poteskoee koje
Napomena: Prema VDE 0635a/1968. . donosi struja kratkog spoja. JUS N.E5.205(1970 odreduje da naziv-
ni naponi NH osiguraca mogu biti: 220,
380, 500, 660 i 900 v.
Tablica 5-6 Nazivni napon topljivog umetka mora
Srebme Zice za rastalne niti osigura~a do I k V biti nili od nazivnog napona osnove osigu-
I· raca u kojoj ce se topljivi umetak upotreb-
.
Nazivna Promjer Presjek Najmanji ljavati. Nazivni napon osiguraca je najniZa
Masa DopuSteni
struja Zice Zice dopu.Steni
osiguraCa
Zice gubitak vrijednost nazivilih napona njegovih dije-
presjek Cu vodiCa snage
A mm mm' Slika 5.8. NH osiguraCi: topljivi umetak, osnova lova (osnove, drzaca, topljivog umetka).
mm' -
gjm w (podno:l.je) i izolacijska ruCka

2 0,08 0,005 0,75 0,055 2,5

4 0,12 0,013
K-abelski osiguraci
0,75 0,14 2,5
6 0,18 O,Q25 1 0,28 2,0
10 0,27 0,057 1,5 0,60
Kao primjer posebne izrade NH osigu-
2,0
16 0,35 0,096 2,5 1,01 2,3
raca za odredenu svrhu opisat cemo ka-
20 0,41 0,132 4 1,4 2,5
belske osigurace.
25 0,47 0,174 6 Kabel PPOO 4 x 95 mm 2 prema strujnoj
1,9 3,0
35 0,58 0,264 10 2,8 3,3 opteretivosti stiti se sa NH osiguracem
50 0,80 0,503 16 5,3 5,0 nazivne struje 220 A standardne karakte-
63 1,0 0,786 16 8,7 6,0 ristike. Ni izborom slijedeee niZe nazivne
80 1,25 1,23 25 12,9 8,0 vrijednosti struje od 160A jos nije postig-
I~(
100 1,4 1,54 35
A)
17,0 10,0 nuta termicka zastita kabela, jer prema
125 1,5 1,77 Slika 5.9. Karakteristike NH osiguraCa
160
50 18,6 - odgoyarajucem VDE 0660 NH osigurac
1,8 2,55
200 2,2
70 27,0 - NH osiguraCi sastoje se od: 16A pri 1,3-strukoj nazivnoj struji (manja
3,80 95 40,0 - • osnove (iii podnozja), ispitna struja) ne smije iskopcati unutar
Napomena. DopuUem gub1tak snage prema VDE 0635a/1968.
• topljivog umetka (iii patrone). 2 h, dok pri 1,6-strukoj nazivnoj struji
216 217
(veca ispitna struja) u tom vtemenu mora
iskopcati. U tom vremenu vodiCi PPOO
kabela prekoracuju dopustenu granicnu
temperaturu od 70°C. Vrijeme pregaranja
kabelskog osiguraca prikazuje dijagram
na siici 5.10.
• strujnim krugovima, a impuls dobivaju
I
!! 70°
".•
~
II
H na, rastavljac) su starije rjesenje, koje se
II
II
II
ll
Vrijeme
Slika 5.10. Vrijeme pregaranja kabelskog osiguraCa
pri raznim viSekratnicima nazivne struje
Pri umetanju kabelskog osiguraca, cija
je karakteristika uskladena s termickom
karakteristikom kabela od umjetne mase,
temperature taljenja leze ispod dopuste-
nih granicnih temperatura.
U slucaju kratkog spoja kabelski se
osigurac zbog selektivnosti ponasa kao
tromi NH osigurac. Karakteristike odgo-
varaju DIN propisima, a tijelo osiguraca
• Instalacijske sklopke (slika 5.12) koje su • Tipkala (impulsna, rucna, zracna, uprav- Motorske sklopke
prema ostaiim podjelama iz 5.1.1 jos i ljacka) slu.Ze najcesce za posredno up-
postavne, rucne, zraene i upravljacke. ravljanje trosilima. Njima se obicno da- Motorske sklopke (slika 5.14) mogu uk-
je impuls sklopnicima iii prekidacima. lapati i isklapati struje koje se javljaju pri
pokretanju i preoptereeenju elektromotora.
• Krajnje sklopke (impulsna, mehanic-
kom silom, zracna, upravljacka) upot-
rebljavaju se za automatsko upravljanje
01,
dodirom odredenog dijela stroja. Po-
PI,
sebna izrada krajnjih sklopki su tlacne,
nivo-sklopke i membranske sklopke. •
• Poluzne sklopke (zaporna, rucna, zrac-
postepeno napusta.
· Teretne sklopke obiljezavaju se odrede-
nim brojem pa ih cesto nalazimo oznace-
Stika 5.11. Teretne sklopke
ne samo brojem umjesto shemom spoja.
U tablici 5-8 navedena su oznacavanja i
Ta vrst sklopki upotrebljava se kao sheme teretnih sklopki.
zasebno postavljen aparat u vlastitoj
razvodnoj kutiji iii kucistu. Nazivna Dijagram za izbor grebenaste sklopke Slika 5.14. Sklopnik
struja instalacijskih sklopki najeesce ne prema podacima tvornice ,Rade KonCar"
prelazi 16 A. prikazuje slika 5.13. U opisu dijagrama Medu motorske sklopke mozemo ubrojiti
naveden je primjer za upotrebu dijagrama. siijedece sklopne aparate:
~J =t===i±i ¥
[~1/2 tLdJs/1 • Motorska zastitna sklopka, koja je pre-
jednopolno dvopolno serijska "' rna ostalim podjelama iz 5.1.1 nazvana
"'""
(l
joS i zaporna, ruCna, zraCna i1i uljna i
~.I
"'
~B/1 )(711 "• '"10 I "Z< zastitna. Najcesce se izraduju s bimetal-

je samo zbog boljeg raspoznavanja oboje- izrnjeniCna krilno I'

II:
5
3
no plavo. oI l

Primjer za upotrebu dijagrama: Treba odabrati gre~

' benastu sklopku za direktno sklapanje i protustruj-
5.1.3. Sklopke i ~
,s Qfi
: no koCenje kaveznog motora snage 7kW, na 380V
I ' uz 30 sklapanja na sat.
\
Niskonaponske sklopke podijeiiii smo I
'5 '
jednopo!na l
prema mogucnosti uklapanja na besteret- 1. Izbor pripadnog optereCenja: AC4 (vidi gla-
ne, teretne, motorske i na prekidaCe. Tom ~;r l
vu 2).
~6/!
?firo
cemo se podjelom poslu.Ziti u daljnjem 3 2. Na gornjem dijelu dijagrama naCi broj sklapa-
izmjeniCno kriZna
'5 5' 2&!6 nja na sat = 30.
tekstu.
Besteretne sklopke nemaju veceg znace-
nja na niskonaponskom podrucju.
b)
Stika 5.12. Spojevi instalacijskih sklopki: a) pregibne;
b) okretne
~'
5

j,: '" "

10

~li6J
--'" ---- l&Js
'
'
l
l
3
3. Od broja 30 poCi horizontalno do sjeciSta sa
pravcem tereta AC4.
5 4. Na donjem lijevom dijelu dijagrama na skali
" '"'"
:::::::::s•.!.G'IJQ
15 za 380V pronaCi snagu motora 7kW pa od te
Teretne sklopke • Grebenaste sklopke (postavne, rucne toCke poCi horizontalno udesno.
zracne, upravljacke) sluze za rucno up- '" ''"" "so 5. Od gore pronadene toCke na AC4 spustiti
Teretne sklopke (slika 5.11) su prema ravljanje trosilima vecih nazivnih snaga '"
"" '"
5 '' vertikalu do horizontale dobivene po opisu 4,
spomenutoj podjeli sklopke koje uklapaju i obicno su dio razvodnog uredaja. Tzv.
'"
&0 10
5
'" ''""" '' pa se dobije sjeciSte S.
In a isklapaju 2 I~. U teretne sklopke paketne sklopke posebne su izrade, ali Slika 5.13. Dijagram za izbor grebenaste sklopke pre- 6. Dobivena toCka S le:Zi u polju traZenog tipa
moZemo ubrojiti: sluze istoj svrsi. rna podacima tvornice Rade KonCar sklopke 2G 40.

218 219
 nim i elektromagnetskim okidaeem.
----r--------ll
---4--r~------~
Ranije su motorske zastitne sklopke iz- -----~~------------8 t-1:'"--'<:t\O'<:tOO V)
....<-~~..,ft--='o\N o011'l 0 N
radivane s uljnim gasenjem luka. N N t"'l ll'l t'--

• Sklopnik (iii kontaktor) koji je prema

ostalim podjelama iz 5.1.1 jos i impulsni, '<:t'<:t"\OinOOV)
daljinski elektromagnetski, zracni, up- ....<-~c--rc...rvrr-=r- N r- r-.,
r-·- --1-· --'·-- - ,.. -;;:j.._. ~
- C"' C"' ~ V)

ravljacki i zastitni. To je aparat na ko-

jem pociva osnova daljinskog upravlja- 'f*l·
I
j ,;;J=,X j
nja i regulacije u jakoj struji . Sklopnik
ima ulogu pojacala u jakoj struji. Im-
pulse koji se daju malim strujama i
naponima prenosi na aparate kojima se
I r _,__,l
prekidaju velike struje. Primjer uprav- I L - J I
ljanja sklopnikom pomocu tipkala pri- L._ ··-- -··-·--·-·~
kazan je shemom na slici 5.15, a podaci
~
za izbor sklopnika prema nazivnoj stru- I I t'f')O.n'MNt-0
-NNMOOS~ I I
ji i AC kategoriji trosila navedeni su u
tablici 5-9. M
3-

Slika 5.15. Upravljanje sklopnikom pomoCu Upkala

·~·
"' I~
0

Tablica 5-8
OznaCavanje spojeva teretnib sklopki

KarakteristiCan Broj Spoj

KarakteristiCan Broj Spoj
broj polova broj polova

1 1 ltl' 4 1
'\j, j, I I "' "'~
ID~ 0"1 -~ ~F \0
--M'<:t<o
r- 00
I I

j, ,j
~
5 1

2 2 1' I.'
t!' tl'
6 1 ~ jl
I

3 3 1),'~'
tl' tl' tl' 6/2 2 '~L~~ sj
t' I
1

gJ-J~· go;:::-,=:~~~~S:?2~
--"'
03 4
t!' tl' tf' ,!'
N
7 1
'Vf
't l

220 221
 Prekidaci
Prekidaci (iii ucinske sklopke) uklapaju
i isklapaju struje do struje kratkog spoja
(slika 5.16).
• Prekidaju znatno manju struju kratkog
spoja od osiguraca. .~·
• Skuplji su od osiguraca, iako u prilika-
ma sa mnogo prekidanja mogu biti ren-
t
l
tabilniji.
Prema JUS N.E3.210/1966 instalacijski
automatski prekidaci izraduju se za izmje-
niCne napone 250 i 380 V i za nazivne
struje od 6, 10, 16, 20 i 25 A. Najveca
struja koju po tome standardu automat-
ski prekidac mora prekinuti je 1500 A.
Instalacijski automatski prekidaCi izra-
duju se s bimetalnim okidaCima za iskla- ~
0

panje kod dugotrajnih malih preopterece- X

nja i elektromagnetskim okidaCima za ~
Slika 5.16. PrekidaCi kratkotrajna velika preoptereeenja. .g
Prema naCinu ligradivanja, automatski
Sklopni aparati koje mozemo ubrojiti u prekidaci mogu biti:
prekidace su instalacijski automatski pre- • za trajno ugradivanje i
kidaCi, tarifni prekidaci i prekidaci velike • zamjenljivi.
rasklopne moCi. Karakteristike insta!acijskih automat- ·~>
.
skih prekidaca za pojedine namjene pri-
Inastalacijski automatski prekidaCi, koji kazane su na slici 5.17.
suprema ostalim podjelama iz 5.1.1 jos i
zaporni, ruCni, zraCni i zaStitni. Cesto se u 50 ----------

praksi ti automatski instalacijski prekida-

ci pogresno nazivaju automatskim osigu-
racima iii LS automatima. Prikladni su za
ugradnju na ona mjesta u elektricnoj in-
stalaciji gdje se javlja struja kratkog spoja
do 6 kA i gdje su pogonske okolnosti
takve da eesto dolazi do preopterecenja iii
kratkih spojeva.

Osobine instalacijskih automatskih pre-

kidaca (vidi i tablicu 5-10) su:
• Poslije prekidanja strujnog kruga ne ~ 50 --------
·i
treba mijenjati topljivi umetak vee je
dovoljan pritisak prstom na polugu
okidaca. Ta osobina otklanja sve rizike
oko nestrucnog popravka topljivih
umetaka.
• Mogu sluZiti za povremeno nastavljanje
iii prekidanje strujnog kruga, tj. mogu
zamijeniti ulogu sklopke, iako to treba 1 2 3 4 5 6 7 B 9 10 11 12 l3 14 15 Jl[,

izbjegavati. VeCina proizvodaca jamci Slika 5.17. Karakteristike instalacijskih automatskih

do 10 000 uklapanja, sto je znatno ma-
nje od broja uklapanja koje izdrZi obic-
na sklopka.
prekidaCa: podruCje H su strujni krugovi u domaCin-
stvu; podruCje L su strujni krugovi za rasvjetu i
upravljanje; podruCje K za aparate s motorima;
N
podruC:je G za rasvjetu i male motore

222
223
 Tarifni prekidaCi suprema ostalim pod-
jelama iz 5.1.1 zapomi, rueni, zraeni i
zastitni. U prekidace posebne namjene
ubrajamo npr. tarifni prekidac koji se pr-
venstveno upotrebljava za ogranicavanje
snage (odnosno struje) potrosaca elektric-
ne energije i to prvenstveno u tarifne svr-
he. On, medutim, moze poslilZiti i za za-
stitu vodica od preoptereeenja i kratkog
spoja. Na primjer, tvomica ,Iskra" jamCi
za svoj tarifni prekidac prekidnu moe od
1,5 kA,, i vijek trajanja od 20 000 promje-
na polozaja. Karakteristiku tarifnog pre-
kidaca vidi u 2.3.5.
PrekidaCi velike rasklopne moCi su pre-
rna ostalim podjelama iz 5.1.1 jos i zapor-
ni, rucni iii daljinski, zracni iii uljni iii s
magnetskim gasenjem luka, zastitni, up-
ravljacki iii ucinski rastavljaci.
Osnovne karakteristike tih sklopki su:
1. moguenost prekidanja glavnoga struj-
nog kruga u punom optereeenju,
2. prekidanje struja kratkog spoja.
1200 kVA
400 v
L 60
/,:
0,1 -~------
I, 101, I,
Slika 5.18. Karakteristika prekidaCa velike prekidne
moCi.: a~ za _termiCki okidaC - hladno stanje; b) ·za
temuCki okidaC - toplo stanje; c) elektromagnetski
okidaC; d) trajanje prekidanja; !r je najveCa struja
koju prekidaC moZe prekinuti
Karakteristike prekidaca velike rasklopne
moCi u razlicitim stanjima prikazane su
na slici 5.18, a primjeri postavljanja tak-
vih prekidaca u niskonaponskoj mrezi pri-
kazuje shema na slici 5.19. IduCi od izvora
Potrebna rasklopna moe I, treba biti od-
redena na osnovu najveee struje kratkog
spoja na mjestu ugradnje prekidaca.
Prekidaci su redovito opremljeni bime-
talnim okidacem koji osigurava postroje-
nje od preoptereeenja, nadstrujnim okida-
cem koji reagira na struje kratkog spoja i
podnaponskim okidacem, koji reagira na
premale napone. Ove sklopke obicno
imaju moguenost daljinskog upravljanja.
Prekidaci se izraduju za nazivne struje do
nekoliko tisuea ampera, a oni najnovije
izrade mogu prekidati struje i do 40 kA.
5.1.4. Pokretaci i programatori
Pokretaci
PokretaCi. su sklopni aparati kojim trosi-
la (prvenstveno elektromotore) dovodimo u
"1
L._ - lJ l1
f-·- f--.
l1
·-+-'-'--+'~--·_j
pogonsko stanje. Kao primjer pokretaca
koji se cesto nalazi u praksi opisat eemo
sklopke zvijezda-trokut.
Sklopke zvijezda-trokut upotrebljavaju
se za pokretanje kaveznih motora, a nji-
hova upotreba osniva se na cinjenici da
motor spojen u zvijezdu ,uzima" manje
struje pri pokretanju nego kad je spojen u
trokut, uz isti napon mreze. Nedostatak
pokretanja motora sklopkama zvijezda-
-trokut je u tome, da se motor ne smije u
pocetku potpuno opteretiti, vee samo do
oko treCine nazivnog tereta. Motor koji
zelimo pokretati takvom sklopkom mora
imati statorski namot nacinjen tako da se
u spoju trokut moze prikljuCiti na linijski
napon.
Sklopke zvijezda-trokut mogu biti rucne
iii automatske. Slika 5.20 prikazuje shemu
~
Uo
". '-'/ I
l1

energije prema trosilu svaki naredni preki- ---+-+_...._____ ,,

l1
dac mora imati manje zapomo vrijeme t,.
1000-lBOOA
In-== 1800A
l1 --+-.....- - - - - l 1
lJ ---4--------------8 Mala brzina
'--+-.J lr= 40 kA, tv=170 ms(vrijeme zadriavanjo)
ol b) po\oioj I

---4-----,---~--~--~---- G.R.

I
·ooO-lOOOA
In = 500A
lr = 2SkA. t~=llO ms

,I
!
.,
1 Ter. sklopka
10 10, I
--~---t----,r-----...----+----- P.R. l1 l1
'VI
,_j
IL._. 'VI
_j
380-630A
In = 400A ll ll
lr "'20 kA l1 l1
tv =50ms lJ lJ l3
cl d) el
Slika 5.2.0. She~e djelovanja ruCnih po.kretaCa elektromotora: a) ~~oj motora s tropol~om sklopkom; b) spoj
TroSilo motora 1 reverz10ne preklopke; c) spoJ rnotora s preklopkom ZVlJezda-trokut; d) spoJ motora. s odijeljenim
Stika 5.19. Primjer postavljanja prekidaCa velike prekidne moCi u niskonaponskoj mre:li namotima za dvije brzine; e) Dahlanderov spoj dvobrzinskog mOtora

224 15 V. SRB: Elektri~e instalacije i niskonaponske mrete 225

spoja s rucnom sklopkom (grebenasta sheme prema slici 5.21) ne udesi na naziv-
sklopka zvijezda-trokut), a slika 2.21 shemu nu struju motora, vee na struju dobivenu Upotreba prikljuenih naprava u elek-
takve sklopke sastavljene od tri sklopnka, mnozenjem nazivne struje s faktorom 0,58. tricnoj instalaciji prikazuje slika 5.23.

•I
,, 21195)
22!95)

b1
·-:
I o.d 3

' ~·
J" ,, 13

I "
I I
,I ll\~ '
" _ __J
I
43
" 13

g
<I~
' ,, dl~' ,, p'
10 10 10
n) ~

Slika 5.21. Shema automatskog pokretaCa zvijezda-trokut za elektromotqr: a)_shema djelovanja; b) strujna shema

Slika 5.23. PrikljuCne naprave u elektriCJ:tim instala-

Program atori cijama: 1 - razvodne kutije; 2 - prikljuCnice; 3 -

~ It
- utikaC; 4 - natikaC; 5 - utikaC za napravu; 6 -
Programatori su sklopni aparati koji - sklopke i tipkala
omogucuju prijelaz trosila iz jednog po-
gonskog stanja u drugo. Kao jednostavan
programator maze poslu'Ziti na primjer Prikljucne naprave mozemo podijeliti:
vremenski okidac.
• prema mjestu upotrebe:
Na slici 5.22 prikazana je principijelna za doma6instvo,

£ lt
spojna shema i izgled vremenskog ok:idaea. za iridustriju,
Nakon sto prode udeseno vrijeme, vre- • prema broju polova:
menski okidac ce uklopiti iii isklopiti po- 2 polni,
moeni strujni krug kojirri se moze promi- 3 polni itd.,
jeniti pogonsko stanje troSila. To se cesto sa zastitnim kontaktom, Stika 5.24._ PrikljuCni pribor za domaCinstvo
primjenjuje kod pokretanja motora, kada
vremenski okidac u ulozi programatora • prema nacinu postavljanja:

~ I!
daje impuls za prebacivanje spoja sa zvi- pod zbukom,
na zidu itd.

i,
jezde u trokut.

5.1.5. Prildjucne naprave Prikljucni pribor za domaCinstvo

Slika 5.22. Principijelne spojne sheme vremenskih
okidaca (prema VDE 0435/62)
bimetalnog za8titnog ok:idaca i vremenskog
okidaCa koji nakon odredenog vremena ob-
avi preklapanje. Ovdje treba obratiti pa'Znju
da se bimetalni zastitni okidac (za slucaj
Razjasnjenje pojmova Prikljucni pribor za domacinstvo pri-
kazan je na slici 5.24, dok je na slici 5.25
Prikljucne naprave su sklopni aparati prikazan prikljucni pribor kojeg ne treba
za cvrsto polozene i pokretne vodove, upotrebljavati.
kod kojih dijelovi koji sluze za spajanje
odnosno prekidanje strujnih krugova nisu Struje koje se mogu uklapati prikljuc-
cvrsto vezani na jednom postolju. nim priborom za domaCinstvo u pravilu - Slika 5.25. PrikljuCni pribor kojeg ne treba upotreb-
ne prelaze 16 A. ljavati

226
15* 227
 Na generalnom zasjedanju IEC-a u Ni- Radi siguruosti korisnika i ispravnosti • 16A i 32A izmjeniene struje, ako je
ci 1976. godine prihvacen je prijedlog pre- prikljuenog pribora, za vece vrijednosti pogonski napon preko 500 V,
poruke novoga prikljucnog pribora za struja i napona potrebne su mehanicke i • 16 A istosmjerue struje, ako je pogonski
domaCinstva s nazivnim ·veliCinama: elektricne blokade, tako da se spajanje i napon preko 250 V,
250V, 16A. razdvajanje prikljucnog pribora obavlja u • 32 A istosmjerne struje, ako jepogonski
beznaponskom stanju. napon veci od 42 V.
Novi prikljucni pribor dobio je naziv: Mehanicka blokada zahtijeva odreden Prema broju polova, frekvenciji i rad-
Inter - steker. prikljucni pribor sa slijedecim karakte- nom naponu odredene su satne pozicije
0 obimnosti zadatka koji predstoji pri- 220/300 V=6h 120/20BV=9h ristikama: prema tablici 5 -11.
likom uvodenja novoga prikljucnog pri- Stika 5.26. PoloZaj zaStitnog kontakta
bora govori podatak da je samo u zemlja- Tablica 5-11
Odredivanje satne pozicije U>50V
ma zajednickog trZista postavljeno oko Satna pozicija
1,6 milijardi prikljucnica i 2,6 milijardi Frekvencija Radni napon
Tip v
utikaca. Golemi troskovi za prijelaz na Hz 16/20A 63/60 A
novi sistem u tim zemljama uvjetovat ce 32/30A 125/100A
dugotrajni prijelaz na neki sistem. 110 do 130 4 4
50; 60
220 do 250 6 6
Prikljucni pribor za industrijske svrhe
60 277 5 5
Prikljucni pribor za industrijske svrhe
izraduju se za struje do 200 A i napone do 380 do 415 9 9
750V. 480 do 500 7 7
Prikljucn pribor za nazivni napon veci 50; 60
od 50 V mora imati zastitni kontakt. Po- 2P +-b preko izolirajuCeg
12 12
transformatora
lozaj zastitnog kontakta odreden je bro-
jem i slovom h (sati). Izhor broja ovisi o 100 do 300 preko 50 10* 10*
polozaju zastitnog kontakta u odnosu na
zlijeh prikljucnice, kad se zlijeb usporedi s preko 300 do 500 preko 50 2 2*
brojem na brojcaniku sata, a prikljucnicu istosmjemo preko 50 do 250 3 3
gleda s prednje strane, sa Zlijebom postav-
ljenim tako, da pokazuje 6 sati. istosmjemo preko 250 8 8
Na slici 5.26 prikazan je primjer kako 110 do 130 4 4
·se oznacuje polozaj zastitnog kontakta.
Slika 5.27. Primjer prikljuCnice (natikaCa)'i-pripad- 50; 60 220 do 250 9 9
nog utikaCa
380 do 415 6 6

60 440' 11 11

480 do 500 7 7*
3P + ~
600 do 66o 5 5

preko izolirajuCeg
12 12
transfonnatora

50 380
3 -
60 440'

100 do 300 preko 50 10 10*

preko 300 do 500 preko 50 2 2*

228 229
Nastavak tablice 5 - 11 Mehanicka blokada povezana je sa Prema namjeni, domaca industrija izra-
sklopkom tako da se utikac ne more uvuCi duje 5 osnovnih zvedbi kucista:
Satna pozicija
Tip. Frekvencija Radni napon ni izvuCi iz prikljucnice ako su kontakti • konektori podgrupe 10,
Hz v 16/20A 63/60A prikljuCnice pod naponom. Elektriena blo- • konektori podgrupe 20,
32/30A. 125/IOOA
kada mora biti predvidena za prikljuCni pri-
• konektori podgrupe 30,
63,5/110 do 75/130 4 4 bor 63 A i 125 A ako je radni napon veCi od
42 V, a provodi se pomoeu pilot-kontkta. • konektori podgrupe 70,
120/208 do 144/250 9 9 • konektori podgrupe 50.
50;60 220/380 do 250/415 6 6 Konektori se izraduju u 5 kontaktnih
Prikljucni pribor za signalne kabele velicina prema nazivnoj jakosti struje i to:
277/480 do 288/500 7 7 22, 41, 73, 135 i 235 A.
Prikljucni pribori za signalne kabele
3P +N 347/600 do 380/660 5 5 uobicajeno se nazivaju konektori. Na slici Prema broju kontaktnih kombinacija i
+-=l=- 60 250/440' II II
5.29 prikazane su izvedbe i oznake konek- velicini kontakta izraduju se od 2 do 35
tora domace proizvodnje. kontakata.
50 220/380 Okrugli visepolni konektori univerzalno Prema kontaktnom rasporedu mogu
3 - su upotrebljivi u industriji. Sll1Ze za spa- biti za nazivni napon od 500 V i 700 V.
60 250/440'

svi
tipovi
100 do 300

preko 300 do 500

svi radni naponi i/ili vrste

preko 50

preko 50

struje {frekvencije) koje nisu gore

10*

I
10'

2*

I
e ll-2 lZ-5
25-7 29-17 32-12

U - 25; SOY

Satna pozicija
Tip Frekvencija Radni napon
Hz v
16/20A; 32/30A
lZ -12
41- 3 41- 19 1,1- Z6
5(}, 60 20 do 25 -
50; 60 40 do 50 12

100 do 200 4
•• .t
2P
3P 300 2
• ... eu•c
Pe<tete e~~_,;•D
~~•·•~e f
er:>•! ••x•F
weE
... ..
·®
'
400

preko 400 do 500

20 do 25; 40 do 50

II
3
l·~':•G
K r II
•®
..' <@ ®•
41-15
48-9 48- 4
istosmjerno 10 60-31

- ..
'
2
) uglavnom za Iucke- mstalaCIJe.
) samo zavkontejnere - hladnjaCe (standardizirano sa ISO).
Slika 5.29. Konektori
*) preporucene satne pozicije, nije standardizirano.
janje dijelova u raznim elektronskim ure- Prikljucni pribor za telefone i antene
Za .vizualno prepoznavanje radnog napona prikljuCnog pribora standardom su odredene boje: dajima, za spajanje uredaja s visepolnim
ljubiCasta 20-25 V kabelom, za nastavljanje visepolnog kabe- Prikljueni pribor za telefone (slika 5.30)
bijela 40-SOV
Zuta 100-130V la, te za potrebe automatizacije u indus- i antene postavlja. se neposredno uz elek-
plava 200-250V triji. troenergetsku instalaciju. Zato ga i spo-
crvena 380-480 V Takvi konektori izraduju se u 7 velicina minjemo, iako se u detaljnije opisivanje
crna 500-690V neCemo upuStati.
zelen:i frekv.>60 do 500Hz kuCista za svaki tip.

231
230
 teristike djelovanja brzog i tromog insta- Zastita trosila Instalacijski osiguraC
lacijskog osiguraca te instalacijskog auto- LS
Trosilo koje u pogledu zastite imil od- tromi brzi
matskog prekidaca (LS) isle nazivne sna- A A A
ge, tako da je moguca njihova medusobna redene osobitosti jest elektromotor. U ve·
usporedba. Na kojim mjestima treba po- cini pogona elektromotor je potrebno za- 10 25 35
staviti osigurac, prikazano je na slici 5.32. stititi od: 16 35 50
• preopterecenja, 20 35 50
• kratkog spoja, 25 35 50
• preniskoga pogonskog napona,
Slika 5.30. PrikljuCni pribor za telefonski aparat • ispada faze. \
\
5.1.6. Primjeri zastite vodova i troSila Zastita od preniskog napona i ispada \
\
faza najeesce je ekonomski opravdana sa-
Zastita vodova roo kod vecih elektromotora. Na slici 5.33 " \\
\
Zastita vodova sklopnim aparatima os-
tvaruje se tako da sklopni aparat, koji
\\
11 \
cemo u zastitnoj funkciji nazvati za!ititnim \
11
organom, isklopi vod ukoliko struja u nje- \
mu prijede odredeni iznos protjecuCi od- 13

redeno vrijeme. Prema tome dovoljno je - - - - - - - !-- r-

da zastitni organi za zastitu vodova imaju
1 2 3 4 5 [/[
samo nadstrujni okidac.
Slika 5.31. Karakteristike brzog i tromog ins;3.iacij- \ prekoslr. okidat 1 elJOOg.o!ddoC losiguraC 11/ln
Pojedine vrste zastitnih organa s nad-
strujnim okidaCima sa oznakama njihove
skog osiguraCa, te instalacijskog automatskog preki-
daCa LS iste nazivne struje
_j_
""
I
I

Slika 5.34. Dijagram za~tite elektromotora

zastitne primjene navedene su u tablici " o1

5-12, dok su na slici 5.31 prikazane karak- 2.5mmt 'L -'

.w.
Ovakvo je postavljanje potrebno zato da
1.5mm1 se postigne isklapanje osiguraca samo

-,.
Tablica 5-12 .J;, .1. onih struja koje instalacijski automatski
Vrste zMtitnib organa s nadstrujnim ok.idaCima

Namijenjen da
6mmt

E27
"\
I I
\. t
b1 J bl
prekidac ne moze isklopiti. Sva preoptere-
cenja imanje struje kratkog spoja prekida
zaStiti od dakle instalacijski automatski prekidac
Sklopni aparat -
za.Stitni organ w z\ [' r J-- (LS), a samo vrlo velike struje kratkog
kratkog ' I
preopte- E3 ~
' '' spoja osigurac.

spoja
Instalacijski osiguraCi
OsiguraC velike prekidne
moCi
Instalacijski automatski
prekidaC- LS prekidaC
Automatski prekidaC
velike prekidne moCi
Sklopnik s bimetalnim
okidaCem
Motorska zaStitna sklopka
Teretna sklopka
Napomena: sa ,da" oznaCeno je da se moZe primije-
niti pod odredenim uvjetima.
ml~~
reCenja
do lOA H
da da
(!) Selektivnost zastite prekidaca
da da Slika 5.33. ZaStita elektromotora od preoptereCenja, Selektivnost zastite ogleda se u tome da
kratkog spoja i ispada faze prilikom nedopustene pojave prevelike
da da struje, preniskog napona ili drugoga stet-
prikazana je shema upravljanja elektro- nag poticaja, isklopi onaj sklopni aparat
da da motorom pomocu sklopnika te zastite od
<1m koji odredimo. To je najcesce prvi uz
preoptereeenja, kratkog spoja i ispada
da
mjesto stetnog poticaja, iduci od mjesta
ne faze.
poticaja prema izvoru napajanja.
ne da Da bismo postigli pravilan redoslijed
isklapanja zastitnih organa prema slici Primjer provodenja selektivnosti zastite
ne ne
5.34, mora se (zbog razlicitih karakteristi- prekidacima prikazuje slika 5.35.
ka zastitnih organa) postavljati sklopne Struja udesenja prekidaca je ona struja
Slika 5.32. Gdje postaviti osiguraC? aparate slijedecih nazivnih struja (tablica): na koju je udesen okidac prekidaca. Struje

232 233
 Za napajanje trosila djelatne snage P Za iste gubitke potreban je veci presjek,
uz cos cp 1 i cbs q> 2 : sto znaci da su investicijski troskovi za
vod veci.
P=J3 · U · I 1 ·cos q> 1 =J3 · U · I 2 ·cos <p 2 Slika 5.37 prikazuje dijagrame pada na-
pona za dva krajnja slucaja, tj. za izrazito
1 1 cos rp 2 cos q> 1
-=--.---+ 12=11---. induktivno (a) i izrazito kapacitivno (b)
I 2 cosq> 1 cosrp 2 opterecenje.
Dakle, za napajanje trosila iste djelatne l·X
snage treba da uz razne cos rp protece u, \ I·X
razlicita struja. To dovodi do potrebe ve- I·R
I·R
ceg presjeka vodica pri slabijem cos <p, u, u,
u,
odnosno do povecanja gubitaka.

~ @ __ I
I
klOms Gubici i potrebni presjek vodica n
I t,

0 I ovisnosti o cos <p

lt,,f: __
Gubici uz isti presjek
!lin
Stika 5.35. Selektivnost zaStite prekidaCima: ta je vrijeme prorade; (,. je vrijeme aktiviranja; tE je viastito V=I 2 ·R
vrijeme; tL je vrijeme trajanja luka; tv je vrijeme zadrZavanja; t 8 je ukupno vrijeme
za isti R:
aktiviranja I, sklopnog aparata su sve Rasklopna struja I, je najveca struja • _ • cos 2 q> 1 R al b)

struje vece od one udesenja okidaca, koje koju sklopni aparat moze prekinuii. Tre- V1 . V2 =I 21 R.I 21 2 Slika 5.37. Dijagram pada napona: a) za induktivno,
cos q> 2
teku dulje od vremena prorade. ba odabrati takav sklopni aparat Cija je I, (nekompenzirano) optereCenje; b) za kapacitivno
Vrijeme prorade t, je zbroj vremena V1 : V2 = cos 2 <p 2 : cos 2 <p,. (prekompenzirano) optereCenje
veca od najvece struje kratkog spoja I k na
aktiviranja t~ i vremena zadr.Zavanja tv mjestu njegova postavljanja.
Na primjer cos <p 1 = 1; cos <p 2 = 0,5; Ista struja uz razlii':ite cos rp izazvat ce
sklopnog aparata.
v, =0,25 v,. razlicite padove napona.
U praktiCkim razmatranjima cos <p manji .
od 0,95 smatra se slabim faktorom ui':ina.
Prednosti odrzavanja povoljnog cos <p
5.2.1. Jalova snaga i jalova energija Snaga u trofaznom sistemu odreduje se
izrazom: Potrebno povecanje presjeka za iste gnbit- Odr'lavanjem povoljnog cos <p u mreZi i
Faktor ucina cos <p P=JJ·U·I·cos<p. instalaciji postize se:
ke pri raznim cos rp
QlkVArJ-
Mnoga pogonska sredstva koriste jalo- • smanjenje gubitaka,
vu energiju za stvaranje magnetskog polja P!KW) v, =V, • poboljsanje naponskih prilika,
(npr. elektromotori, fluo-rasvjeta, prigus- 2
cos fPl
nice itd.). Na slici 5.36 prikazan je vektor- _, '-::_/
+---=="-'-f.\ SlkVAJ
2
l=I 1 ·R 1 :11
2
cos 2 <p 2
• rastereeenje postrojenja (generatora, tran-
sformatora i prijenosne mreze),
ski dijagram jalove snage prije i poslije
provedene kompenzacije. Izraz za racuna- l o mogucnost prikljucka novih trosila na
R=- istu mrezu, ukoliko se pretbodno po-
nje jalove snage je:
r=----=
ol
,, ,, x·S
boljsa cos rp u mrezi.
Q=JS -P 2 2
, 1 · cos 2 <p
1---· 2 1 Zato nmoga distributivna poduzeca sti-
PlkWJ - x·S 1 .cos cp 2 x·S 2

-·
p S11kVAl
muliraju potrosaee da odrzavaju cos rp
COS<p=-,
s _,, ,I 0 ' SlkVAl
2
S _ .cos q> 1 _1_
1
priblimo oko 1.
1- . cos2 ({Jz Sz Na slici 5.38 prikazane su po,trebne
gdje su: S prividna snaga,
P djelatna snaga, 2
radne i jalove snage na podrucju SR Hr-
bl . sl cos <pz vatske u toku karakteristicnog dana na
Q jalova snaga, Slika 5.36. Jalova snaga: a) prije kompetlzacije; b) -=--,-.
s, cos rp,
cos rp faktor uCina. nakon konipenzacije pragu prijenos-distrib1,1cija.

235
234
 Uvrstavanjem vrijednosti dobivamo:
a kako je Z =_!_c' moze se pisati da je
w· Q,=45,6 kVAr,
3
MW Q,=U 2 ·w·C·10- kVAr.
1000 c 3
1,005·10.- 3 F
Idealna kompenzacija posti.Ze se kada U2 :w·10
se ostvari: Aka je napajanje trofazno i spoj konden·
900
\ QL-Q,=O. zatora u trokut, kapacitet svakog od tri
34 0
8oo 320 Idealna kompenzacija se prakticki rijetko kondenzatora bit ee:
II'
"' 1\ 1/ provodi zbog mogucnosti prekompenzacije
II 300
.. pri manjem opterecenju (primjerice nocu). c6 =
c =335,2 p.F.
700
f \·
'
i\
28 0
..... I' 3
260 Realna kompenzacija postize se ako se
600 ' 24 0 ' : • J } Hrvalska ostvari: Kod spoja u zvijezdu vrijedi:
... ; QL-Q,>O,
22 0
w ·.. IL h Cv=3·C6 .
1oo f---:H--+++++-t-Wk--1-+--A
........ ' 'd'\ I • )Hrvalska
200 ••
I
...... ·' ' ali tako da pri punom optereeenju cos q> '
18 o bude oko 0,95, a pri uajmaujem opterece-
4oo H -+,...+++l/l+--l4\-+-P':t--J 16 0 nju da ne dode do prekompenzacije. Otklanjanje Io8eg cos q> bez kompenzacije
1
' \
1 14 0
.... . •·.... Dijagram za odabir kapaciteta kompen- kondenzatorskim baterijama
3oo r-....-t--b'H~'++-t-:r.t\-\1---1-..--1''--1
;·
/ 120 zacijskog kondenzatora prikazuje slika 5.39.
..' ··.. } Zagreb
Kod elektromotorskih trosila treba ua-.
...·· \ ·· ··\ \ '[\. I/ }zagreb 100 ••••••
·.....· ...··
200
/"I---.··
... • 80~~~
~
60 ~~ Split
kVAr
60
stojati:
• izbjegavati slabo opterecene motore,
••. ' • ::1:.-:'. ·.., to\' ····· ··- b--Spr1t 40 ::: "-< ··· ··· :...· ~ 1:::: l"- ..-;: :(Rijeka
:J .... •••. - ......... • -~ ::· ·:.· ··:·"' Rijeka •.• t:t:" ::ct:.~ ~Osijek
100 50 • upotreb1javati motore s manje polova,
~. ....... ·•·•· ••• •• ....
··~·· M••· ••• • Osijek 20
40 • upotrebljavati vece jedinice.
o o~~~~-L~~L-~~-L----
6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 2 SAT 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 2 _4 6 SAT 30 Kod rasvjetnih trosila treba izbjegavati
~ . ~ upotrebu lluo i VTF izvora svjetlosti,
20 ukoliko za to ne postoje opravdani razlo·
Slika 5.38. Dnevni dijagrami radne (a) i jalove (b) snage na pragu prijenos - distribucija u Hrvatskoj
(1974. godine) 10 zi. Kada se upotrebljava lluo iii VTF
rasvjeta, tada treba odabrati svjetiljke u
Koliko je to znacajan problem govori • oCitavanjem na brojilu potrosene radne Trofazna struja.A 200 400 600 BOO} kompenziranom iii duo spoju.
slikovito i primjer s podrucja Zagreba. i jalove energije u duljem razdoblju Trofozro strujo A 600 1200 1800 2200 [(Jf)
.lednofozna stru}a 200 400 600 BOO Kao kompenzatori jalove energije mo-
Potrebe za jalovom snagom bile su: (mjesecu i sezoni): gu poslu2iti i preuzbudeni sinhroni stroje·
19~1. godine minimalno 29 MVA, a Slika 5.39. Dijagram za odabir kapaciteta kondenza-
Ai(kVArh) tora za kompenzaciju jalove snage vi kada rade paralelno prikljuceni na kru·
maksJmalno 128 MVA, tg q>, A,(kWh) ... cos q>,, tu mereZu. Ta se metoda, medutim, rijet~
1973. godine minimalno 104 MVA, a ko upotrebljava na niskom napomi.
maksimalno 154MVA. • analiziranjem vrste i broja trosila pri- Primjer proracuna jalove snage i kapacite-
kljueenih na instalaciju te poznavanjem ta kondenzatorske baterije
reZima rada. Vrste kompenzacije
5.2.2. Mjere za popravljaoje cos q> Snaga kojom se napaja potrosacko po·
Najcesce je za pouzdano odredivanje U praktickom provodenju kompeuzaci·
Izracunavanje cos q> prije kompenzacije cos q> prije kompenzacije potrebno uspo· strojenje je:
je na niskom naponu susrecemo slijec:Iece
rediti rezultate dobivene svim navedenim P=76kW uz cosq> 1 =0,68. vrste kompenzacija (vidi sliku 5.40):
Faktor ucina cos q> potrosackog po· metodama.
strojeoja iii konzumnog podrucja varira u Potrebno je poboljsati cos q> 1 ua cos q> 2 = • pojedinaena kompenzacija,
toku dana, tjedna, sezone. Faktor cos q> Kapacitivna jalova snaga = 0,90 (vidi sliku 5.36): • grupna kompenzacija,
moze se odrediti:
Kapacitivna jalova snaga moze se izra- Q,=Q-Q, • centralna komp~nzacija.
• oCitavanjem na cos q> instrumentu kroz Pojedinacna kompenzacija provodi se uz
Cunati jz izraza: Q =Ptgq> 1
dulje razdoblje, jer na osnovi kratko-
Q, =Ptgq> 2 samo trosilo i to taka da se istodobno s
rocnih ocitavanja ne bi bilo ispravno
donositi zakljucak, Q,=P(tgq>,-tgq>zl. trosilom uklapa odnosno isklapa k~nden-

237
236
 zator. Prednost pojedinacne kompenzaci- Grupna kompenzacija prunjenJnJe se na tokom godine i jalovoj energtJI, prije i P; cijena jalove energije u
je ocituje se u smanjenim gubicima u grupu od vise trosila. Ako se mijenja potre- nakon provedene kompenzacije navedeni din/kVArh,
instalaciji i boljem koristenju sklopnih ba za Q" valja pomocu posebnih okidaea su u tablici 5 -13. tP trajanje pogona h godisnje,
aparata (slika 5.41). isklapati pojedine kondenzatorske baterije.
Centra/nom kompenzacijom kompenzira Tablica 5-13
PpjedinaCna se cijelo potrosacko postrojenje (npr. tvor- Podaci o proraCunu u§tede pri popravljanju cos cp u n.n. rnre:ti
nica) na mjestu registracije, tj. na glavnim
sabirnicama. Mane centralne kompenzaci- Prije kompenzacije Poslije kompenzacije
je su nesmanjeni gubici u instalaciji te pad
I,~171A I,-126,SA
napona. Prednost je pak u boljem iskoris- Struja
S2 =25mm2
tenju kondenzatorskih baterija. Potreban Potreban presjek S1 =50mm2 .
Gubici tokom godine v, ~21 570kWh v, ~23,609kWh
broj kondenzatorskih baterija uklapa se V,~I0,78SkWh uz S,
automatski, potaknut impulsom iz releja Q1 -720000kVArh Q,~323000kVArh
Jalova energija ·
Grupna koji reagira na udeseni cos <p.
Godisnja usteda koja se postiZe korn- p relativan broj kompenziranih
5.2.3. Gospodarski znacaj popravljaoja penzacijom: motora,
cos <p u niskonaponskoj mreZi • smanjeni gubici za 10 785 kWh, " relativno (djelornicno) optere-
• smanjena potrosnja jalove energije za Cenje,
.Primjer proracuoa ustede 397000kVArh. P. nazivna snaga u kW,
Uz prosjecQ.e cijene koje su vrijedile u 'Pa fazni kut prl djelomicnom op-
Centratizirona Usteda koju potrosac moze postici
pokazat cemo nastavljajuCi ranije izloze- 1986. godini (1kWb::e30 N.D. i 1kVArh tereCenju,
ni prirnjer sa P=76kW, coscp 1 =0,68 i ""10 N.D.) postize se ova usteda: 'Po fazni kut odreden uz specifienu
cos <p 2 =0,90 sa 4 zilnim Cu vodicern izo- • u gubicima 323 550 din/god. cijenu elektroenergije p" kod
liranim PVC-om, polozenim u zemlju na koje se ne plaea jalova energija,
• u smanjenoj potrosnji .
dubini 80cm, kojim napajamo motorsko jalove energije 3 970 000 din/god. 'Ia stupanj djelovanja elektromo-
trosilo sto je u pogonu cijele godine tora pri relativnom optereee-
(8760 sati). Pretpostavljarno da je kom- Ukupna usteda ..... 4 293 550 din/god.
UJU.
penzacija pojedinacna. Podaci o struji, Cijena uredaja za kompenzaciju po- Troskovi uredaja za kornpenzaciju iz-
Slika 5.40. Vrste kompenzacija: pojedinaCna, grupna potrebnom presjeku vodica, gubicima trebnog kapaciteta u ovom primjeru (pre-
i centralizirana nose:
rna cijenama iz 1986. godine) iznosila je
tg<pa-tg~
oko 4000000 dinara. Ik=pk·y·fJ·cx·P. 'Ia '

t t 1: f3 t ·~
Vidljivo je da bi ugradnja uredaja za
kompenzaciju hila za potrosaca vrlo ren- gdje su: Pk specificni troskovi u din/k VAr
tabilna investicija, jer bi se potpuno ispla- za kompenzacijske uredaje,
tila ustedom unutar jedne godine. y relativan broj istodobno po-
PojedinaCna zoStita Komutaajski pagan Induktivno Transformator
gonjenih motora,
obiC:ni direktno spojanje grijanje zo zavarivanje <p~ fazni kut na koji se kompenzi-
Godisnji troSkovi za jalovu eoergiju i tro§..
kovi uredaja za kompenzaciju u elektromo- ra.
torskom pogonu Treba napomenuti da su odnosi cijena
najcesee takvi da su troskovi za kompen-

t
Godisnji troskovi za jalovu energiju iz- zacijske uredaje manji od troskova placa-
nose: nja jalove energije poduzecima za opskr-
bu elektricnom energijom.
tg 'Pa- tg 'Po
R.=p.·t ·(1-/J)·fl·P. , Osirn visokog stupnja djelovanja 'I kod
J J p 17(1.
Ufinski F!uorescentne Zvijezda -trokut Kondezator Motor s otkaCnikom
elektrornotora, potreban je i visok faktor
lronsformator cijevi 6 stezaljki 3 slezoljke preporuC\jivo rijetko gdje su: T godisnji troskovi u din/god. za ucina (dobar cos cp), da bi se zadrzali mali
Slika 5.41. Sklopne naprave pri pojedinaCnoj kompenzaciji ' jalovu energiju, troskovi za jalovu energiju.

238 239
5.3.1. Razvodni uredaji niskog napona Oznacavanje spojeva razvodnog ureda-
hbor razvodnog uredaja ja i trosila odredeno je telmickom regula'
tivom i prikazano na slici 5.42.
Razvodni uredaj u niskonaponskoj Razlikujemo slijedece tipove razvodnih
mreZi i instalaciji predstavlja napojno iii uredaja:
razdjelno mjesto. On sluZi kao locka s
• kucne prikljucne ormarice,
koje se grana mreza i odakle se upravlja
trosilima koja se napajaju njegovim po- • razvodne uredaje za stambene i slicne
objekte,
sredstvom. U razvodni uredaj ugraduju se
• upravljacke ormare,
i sklopni aparati za zastitu vodova.
• razvodne baterije,
Osnova za izradu razvodnog uedaja je • prenosive razvodne uredaje,
elektricna shema takvog uredaja. • kabelske ormare i zdence.
Izbor tipa razvodnog uredaja ovisi o: Opisat cemo ukratko navedene tipove. Slika 5.44. Razvodni uredaji za stambene i sliC:ne objekte
• namjeni, odnosno mjestu postavljanja
razvodnog uredaja (npr. za kucni pri- Kucni prikljul'ni ormarici Razvodni uredaj za stambene i slicne objekte troSila, te instrumenti za registraciju ut-
kljucak itd.), . roska elektricne energije i snage.
• optereeenju, npr. do 600 A zadovoljit ce KuCni prikljuCni ormaric (vidi slike 5.43 i Razvodni uredaj (slika 5.45) je mjesto Cesto susrecemo nazive kao razdjelni-
razvodna baterija, a za 2000 A odabrat 5.44) je razvodni uredaj kojim zavrsava razvoda u stambenim i slicnim objektima. ca, razvodna ploca, razvodnik, HVK plo-
cemo. upravljacki ormar, elektriena mr.Za i poCinje elektriena instala- U takav razvodni uredaj ugraduju se naj- ca, stanski razvodnik iii katni razajelnik.
• uvjetima smjestaja, odnosno potrebnoj cija, a osnovna svrha mu je smjelitaj sklop- eesce sklopni aparati za zastitu vodova i Sve su to razni nazivi za razvodri.e uredaje,
· mehanickoj zastiti, nih aparata za zaStitu vodova do brojila.
• zastiti od direktnog i indirektnog dodi-
ra, npr. izrada s primjenom zastitnog
izoliranja,
• specificnim uvjetima, npr. za vanjsku
montaZu, prenosivi, s tehnoloSkom she-
mom.
ll
L1

ll
Vodi~i
N
PE

,..!'! ......:!! ._.:!:.! .___!!!.._.!:!:._

Rozvodni
ure!!aj

~--I., N1 ·;rr-

r-1-· v • w N

Troiiilo PEt-
L-. _ _ _ _ _ __j
Slika 5.42. OznaCavanje spojeva na razvodnom ure- Slika 5.43. KuCni prikljuCni ormariCi za prikljuCke Stika 5.45. KuCni prikljuCni ormariC manjeg poslovnog objekta za elektroenergetski i tele-
daju i troSilu objekata nadzemnim vodom komunikacijski prikljuCak

240 16 V. SRB: ElektriCne instalaeije i niskonaponske mrd:c 241

najCeSCe baS za one u stambenim i sliCnim
objektima.
Nazivna struja sklopnih aparata na
razvodnim uredajima rijetko prelazi 63 A,
a najcesce iznosi 10 do 25 A.
Razvodne baterije
Razvodne baterije (slika 5.46) imaju
slicnu funkciju kao i upravljacki ormari,
sa slijedeCim osobitostima:
• razvodne baterije najeesee se postav1ja-
ju u pogonsko postrojenje,
• mehanicka zastita u kojoj se izvode
razvodne baterije obicno je relativno
visoka, npr. IP 55.
Tipizirani ormariCi (baterije od lima,
lijevanog metala iii plasticne mase) slafu
se u cjelovit uredaj, u koji se postavljaju
sklopni aparati i mjerni instrumenti.
Razvodna baterija koja sluzi za razvod
signalnih kabela naziva se razvodiste.
Nazivne struje sabirnica razvodnih ba-
terija rijetko prelaze 600 A.
242
Kabelski ormari i zdenci
Za smjestaj sklopnih aparata (osiguraea)
u cvoristima kabelske mre2e postavljaju se
kabelski ormari (slika 5.47). Pored svoje
Slika 5.47. Kabelski ormar
osnovne svrhe oni mogu poslu2iti i za
smjestaj uredaja za upravljanje javnom
rasvjetom iii cestovnim prometom. Mogu
sluZiti i kao niskonaponski razvod · kod
stupnih trafostanica.
Kabelski zdenci .sluze kao mjesto za
promjenu smjera kabelske trase i mjesto
za postavljanje kabelskih spojnica.
Prenosivi razvodni nredaji
Prenosivi razvodni uredaji (slika 5.48)
najeesee se upotrebljavaju na radiiistima.
OdgovarajuCim prikljucnim priborom osi-
Slika 5.48. Prenosi~i razvodni uredaj
gurava se prikljueak prenosivoga razvod-
nog uredaja. U njega se, pored sklopnih
aparata za zastitu strujnih krugova i tro-
sila, cesto ugraduje i transformator za
mali napon iii zastitno odvajanje, te struj-
na iii naponska zastitna sklopka.
Upravljacki ormari
Upravljacki ormari iii, kako ih jos cesto
nazivamo, komandne ploce, razvodni pul-
tovi iii razvodne ploce, sluze za razvod
16*
strujnih krugova naJcesce u industriji i
distribucijskim mrezama. U njih se ugra-
duju sklopni aparati za zastitu strujnih
krugova i trosila od preoptereeenja i krat-
kog spoja te aparati za upravljanje trosili-
ma iii grupom trosila.
Uprvljanje grupom trosila moze biti
automatsko, rucno iii kombinirano. Pro-
ces se more pratiti na odgovarajucoj she-
mi.
Upravljacki ormari (slika 5.49) izraduju
se najcesce s mehanickom zastitom koja
odgovara suhim prostorijama, a smjesta-
vaju se u elektricne pogonske iii zatvorene
elektricne pogonske prostorije (vidi glave
1 i 2).
Nazivne struje sabirnica upravljackih
ormara mogu iznositi nekoliko tisuea am-
pera.
U procesnoj industriji, npr. u rafinerija-
ma nafte, cesto se primjenjuju tzv. izvlaCi-
vi sistemi upravljackih ormara. Specific-
nost te izvedbe je u tome sto se sklopni
aparati i ostala oprema za zastitu, kontro-
lu i upravljanje pojedinog trosila nalazi u
posebno konstruiranom dijelu ormara iii
polici. Po potrebi se izvlacenjem odgova-
rajueeg dijela upravljackog ormara iii po-
lice moze obaviti intervencija u beznapon-
skom stanju, a da se pri tome 'ne prekida
pogon cijelog postrojenja.
5.3.2. Oprema za razvodne uredaje
Osnovni elementi rasklopnih uredaja
su ranije opisani sklopni aparati. Osim
njih u opremu za razvodne uredaje navest
eemo jos neke.
Mjerni transformatori
Mjerni transformatori su posebno kon-
struirani transformatori male snage za
mjerne i zastitne svrhe.
U niskonaponskim razvodnim uredaji-
ma upotrebljavaju se strujni transformato-
ri ako je nazivna struja tolika da ukljuci-
243
 Strujni visekratnik je visekratnik pri- Potrebna duljina voda je 50 m, tj. 100m
marne nazivne struje kod koje se pojav- vodica.
ljuje pogreska od 10% (vidi sliku 5.50).
P' =PN-5 VA= 30-5=25 VA,
I 1 I· J2
'2 I IAaititmt P'=I 2 ·R=l 2 - - S=-p, .
1
jezgn1 rPlO S · x' "1<
n:12
D
Uvrstenjem vrijednosti dobivamo:
1
9
8
; 7 100·5 2
S=---=
25·56. 18mm
,
2
-+2,5mm 2 .
'
s~r ...
ft-10'!. n:4
Hjemo jlizgm ncS

Instrumenti i brojila
'1.1
0 1 2 3 4 5 6 7. S g HI 11 12 13 Istrumenti sluze za mjerenje odredene
ViSekrotnik
flzikalne velicine. Signalni uredaji reagira-
Slika 5.50. Prekostrujni brojevi kod strujnih tran· ju na neku flzikalnu pojavu ukoliko ona
sformatora
dosegne odredeni intenzitet.
Primarne nazivne struje mjernih struj-
nih transformatora krecu se od 10 do Instrumenti mogu biti:
3000 A, a sekundarne su najcesce 5 iii 1 A. • pokazni, analogni iii digitalni,
Tablica 5-13 daje pregled strujnih
mjernih transformatora prema VDE 0414. • integrirajuci (npr. brojila).

Tablica 5-13
Strujni mjerni transfonnatori prema VDE 0414

Nazivna snaga Nazivni prekostrujni

Razred VA broj

Mjerna jezgra 0,2 5, 10, 15 n<10 iii n<5

0,5 5, 10, 15, 30
I* 5, 10, 15, 30, 60
ZaStitna jezgra lili3 5, 10, 15, 30, 60 n>lO ili n>20
..
* N1Je za obraCunske svrhe npr.
..
broJda .

Stika 5.49". UpravljaCki ormari (gore) i upravljaCki pult (dolje)
vanje instrumenata ili okidaca u glavni
strujni krug izravno nije moguce.
N aponski transformatori upotrebljavaju
se u niskonaponskim razvodnim uredaji-
ma samo izuzetno.
Razlikujemo slijedece izvedbe niskona-
ponskih strujnih mjernih transformatora:
• bez vlastitog primarnog namota (kao
primarni namot sluZi vodic glavnog
strujnog kruga),
• s primarnim namotom.
Razred tocnosti strujnog mjernog tran-
sformatora je najveci moguci postotak
pogreske pri nazivnoj struji.
Primjer izbora strujnoga mjernog transfor-
matora i potreban presjek sekundarnog vo-
dica
Za mjerne i registracijske svrhe potreb-
ni su:
A-metar ........ 1 VA
W-metar ....... 2,5VA
brojilo . . . . . . . . . 1,5 VA
ukupno
U tablici 5-14 dat je pregled brojila
,Iskra".
Instrumenti se prema pogreski koju !re-
ba ocekivati prilikom mjerenja razvrsta-
vaju u razrede tocnosti.
Uklopni sat najcesce sluZi za prebaci-
vanje brojcanika brojila s registracije po
jednoj tarifl na registraciju po drugoj tari-
fi, ali se maze upotrijebiti i za druge svrhe.
5 VA. Radi na principu satnog mehanizma.

244 245
Tablica 5-14 simuma, uklopni sat dvotarifno broji- Prema konstruktivnim osobinama ste-
Pregled brojila standardne izvedbe
lo jalove energije. zaljke mogu biti:
OptereCenje • vijcane, slika 5.54,
Vrst brojila Napomena
• spojne, slika 5.55,
120% 300% 400% 500% 600%
Stezaljke i uvodnice
Jednofazna brojila:
Serija E73 - - E73C (T) E73E (T) E73 F metalno kuCiSte Stezaljka je uredaj za spajanje dvaju iii
Serija E74 - - E74C E74E E74F izolacijsko kuCiSte vise vodica koji se stezu izvijaeem iii dru-
Trofazna brojila: gim odgo'varajucim alatom.
Serija T22 T22T T22B T22C (T) - - metalno kuCiSte
Serija T24 - - T24C T24E T24F izolacijsko kuCiSte Prema upotrebi, stezaljke mozemo
Stika 5.55. Spojne stezaljke
Serija T26 - - T26C T26E T26F izolacijsko kuCiSte podijeliti (DIN 46289/69) na:
(magnetsko leZiSte)
• spojne, • s obujmicom,
Serija T3 - - T3C (T) T3E (T) T3F (T) izolacijsko kuCiMe
Serija TE22 - - TE22CT TE22ET TE22FT statiCko brojilo, • prikljucne, • prorezne (Siic), slika 5.56a,
razred 0,28
• aparatne. • bezvijcane, slika 5.56b, itd,
Serija TE25 - - TE25CT TE25ET TE25FT statiCko brojilo,
razred 0,58 Primjer upotrebe stezaljki prikazuje slika a prema nacinu uspostavljanja sile kon-
Napomena: Prema podacima tvornic_e ,ISKRA", ako se uz tip brojila nalazi oznaka (T) brojilo moZe biti u 5.53. takta:
dvije izvedbe ili za direktni iii transformaforski prikljuCak. Oznaka T znaCi izvedbu samo za transformator· • glava vijka,
ski prikljuCak.
Ako se uz tip brojila stavlja oznaka D brojilo je izvedeno za dvotarifno registriranje energije.
• opruga,
Ako se uz tip brojila nalazi oznaka R brojilo sluZ.i za _registriranje jalove energije. e matica, itd.
I 5 Slika 5.57 prikazuje razne vrste uvodni-

i
S obzirom na nacin navijanja, ima dvije
vrste uklopnih satova: ~ll·-:;·-·i;lI r::-'--1 Ir-]A]111·
r.1 1
1

• s ruCnim navijanjem,
j
II
l ..
i1 1~
L
• s elektromotomim navijanjem.
Ako se uklopni sat upotrebljava za pre-
bacivanje brojcanika na brojilima, dopus-
teni su samo uklopni satovi s elektricnim
navijanjem.
k I
Na slici 5.51 prikazani su prikljucci
brojila, a na slici 5.52 spoj mjerne gar-
'
Stika 5.52. SJ)oj mjerne garniture: 1 je dvotarifno
I
•I
--------4--+-- } PrikljuCno
s1ezaljka

niture koju sacinjavaju: dvotarifno bro- brojilo maksimuma; 2 je tarifni relej; 3 je relej maksi-
muma; 4 je uklopni sat; 5 je dvotarifno brojilo jalove Slika 5.56. Prorezna stezaljka (a) i bezvijCana stezalj-
jilo maksimuma, tarifni relej, relej mak- / energije Stika 5.53. Vrste stezaljki prema upotrebi
ka (b)
r-
a). b)
r-E f1-·rt [} ~ [}
I/ 0

( 1)-< I ( l) 1:>--< . (6) ( 7}-< g '"

11 ll

ll -
ll l1
l1---------' l3
l3 N '---- a) b) c) dl . .
Slika 5.51. PrikljuCci brojila: a) trofazno dvosistemsko brojilo na trofaznoj mreZi bez neutralnog vodiCa;- b)
trofa:zno trosistemsko dvotarifno brojilo na trofaznoj mreii s neutralnim vodiCem Slika 5.54. VijCane stezaljke: a) plosnata stezaljka; b) luster stezaljka; c) sigma stezaljka; d) redna stezaljka

246 247
 zemni vod i spojevi na trakasti uzemlji- Izjednacavanje potencijala
vac, dok je na slici 5.60 prikazano zajed-
nicko uzemljenje zvjezdista transformato- Izjednacavanjem potencijala smatra se
ra i razvodnog uredaja, sto prakticki do- odstranjenje razlike potencijala koja moze
lazi u obzir ako se kao mjera za zastitu od nastati izmedu zastitnih vodica, vodljivih
indirektnog dodira upotrijebi nadstrujna cjevovoda i dijelova zgrade.
zastita u TN mrezama. Izjednacavanje potencijala obavlja se u
zgradi s nadzemnim, odnosno kabelskim
prikljuckom kao sto je prikazano na sli-
kama 5.62 i 5.63. Na sabirnicu za izjedna-
cavanje potencijala prikljucuju se sve in-
stalacije i dijelovi gradevinske konstrukci-
Stika 5.57. Uvodnice: a) kabelska; b) trubaste kabelske; c) za kabele armirane okruglom Zicom; je koji su izgradeni iz vodljivog materijala.
d) za kabele annirane CeliCnom trakom
Ovamo takoder treba spajati i uzemlje-
Ostala oprema postavkom da su uzemljenja odvojena. nja, ukoliko se ona posebno izvode, kao
Treba istaCi da pri odvojenom uzemljenju npr. uzemljivac u temelju, sto je prikaza-
Opremu koja se upotrebljava pri izradi valja odrzati razmak medu uzemljivacima no na slid 5.64.
razvodnih uredaja sacinjavaju: od harem 20m. Slika 5.60. ZajedniCko uzemljenje Sabirnice za izjednacavanje potencijala
• sabimice, u stambenim i slicnim objektima postav-
• monta.Zne traCnice, ljaju se najcesce u tzv. prostoriju za kucne
• potporni izolatori, IS '" ••• prikljucke, pa se tamo smjestaju prikljucci
• odvodnici prenapona.
U posljednje vrijeme se sve vise upot-
L1
lZ
D
D ••• ...
0 0 0
Zernljovod

Zemljovod iii dozemni vod je vod kojim

svih instalacija.

rebljavaju poluvodicki i ostali elektronic- "" .. spajamo uzemljivacko postrojenje s po-

ki elementi i to najcesce za regulacijske,
odnosno upravljacke svrhe. Takvi se sklo-
povi ugraduju u razvodne uredaje.
U razvodne uredaje se pored sklopnih
aparata i navedene opreme mogu ugraditi
Sistemom zastitnog voda istodobno su
ispunjeni uvjeti izjednacavanja potencija-
gonskim sredstvima koja treba uzemljiti. la, jer sistem zastitnog voda zahtijeva po-
Za odredivanje presjeka zemljovoda po- vezivanje svih vodljivih kucista elektricnih
sluZit cemo se dijagramima na slici 5.61. pogonskih sredstava medusobno i s vodlji-
Hiskonapon;l«< HiskonoionskD Hiskonnponska

'""" .~'--
1a~titno uzml}etje ~ogonsko uzemtjrojr laSI~no Ultlllljrnjr 00 0 00
i grijaci koji sprecavaju kondenzaciju va-
de u ormaru, zatim priguSnice za razne
cvrhe, kondenzatori za kompenzaciju fak-
Slika 5.58. Uzemljenje trafostanice i razvodnog ure-
daja
00
·"'
,.;:, ['... '",
,.
00

1'- t--..
tora uCina, transformatori za dobivanje Slika 5.59 prikazuje spojeve na sabimi t::::' ~ t-- ,t--, t'i::;:: t:.:: oot:::::
malog zastitnog napona, ispravljaci, us- dozemni vod u razvodnom uredaju, do-
00

...... 1' ·" t-- ~.~·

~~ ,r--.. )'..' ~ . 00
1'-- b, .,•' I ' ~ l:::- 1'--
....,
.
......... ' '",.,.
5
mjerivaci itd. t:;; ~: 000
,' !'-..
. ,•
I'
... ' !:"
....... b--.;'" 'Y,sr-:; -
0
........_ "' R ~~roo
.."
0 0
.....
5.3.3. Uzemljenje niskonaponskih uredaja
i izjednacavanje potencija!a
'
7,51::::-...

'",t' t:: )'-.

;:::::,
I'
I'--
.......
"" )~·:::
;oo

......... ,. " ·'I" I'

b
.....
.....
"" r"
'"r---
,"' 'r--: r-..
""
~-...-.....: '
,.""
-;:::::, 00

,' •• ,' '

Uzemljenja I ' b I"["' t:;:,., '" !'-.. I ' t" ~ ~ • ' 'r--- 1'- f:::::, 1'- ~"'-:-,
' I ' ·" 1'-- ["-..: "'" ' I" 1'-- ~ ,. ' t' !'-.. F:~ r--.....
U cilju zastite od indirektnog dodira i u
pogonske svrhe, niskonaponske uredaje " I ' ....... " 0'
,,' ~ " ",, t..... ~
"" 00 •
"
!reba uzemljiti. ........ I ~ "" !'--.:
Iznose otpora uzemljenja koje treba ooumni vod
" ll.2 0,3 ~s 1 2 1 s 10
' "·' ' , ' ' ' ,'
0 0 ; . ' " D.2Q3 0,5 1 2 J 5 0
' '
postiCi i naCin njihova proracuna obradili a) b) c)
smo u glavi 3. Cijevni uzemljivaC Stika 5.61. Dijagrami za odabir presjeka zemljovoda: a) za bakar pri. t~mperaturi okoline 20°C, a~ k~ajnj~
Na slici 5.58 prikazana su uzemljenja temperatura 200oC; b) za aluminij pri temperaturi okoline 20oC, a kraJnJa temperatura 200 oC; c) za cehk pn
trafostanice i razvodnog uredaja pod pret- Slika 5.59. Uzemljenje razvodnog uredaja temperaturi okoline 20°C, a kriljnja temperatura 200°C

248 249
 vim dijelovima . zgrade, cjevovodima i
uzemljivacima. Zastitni vodic sluZi dakle
istodobno i kao vodic za izjednacavanje
osiguraCi potencijala.
Vod za
izjednaCenje
potencijala
EleklriCki '-
vodljive cijevi
Slika 5.62. IzjednaCavanje potencijala u zgradi sa nadzemnim prikljuCkom
Slika 5.64. Primjer uzemljivaCa u temelju: 1 uzemlji-
vaC u temelju; 2 izvod za nadzemni prikljuCak; 3
spoj trake s izvodom; 4 izvod za izjednaCavanje
potencijala
Prema propisima za gradnju protuek-
splozijskih elektricnih pogonskih sredsta-
va s metalnim kuCiStem, ona moraju imati
(prema VDE 0171 dio I/12, 70) unutarnji
i vanjski prikljucak za .zastitni vodic iii
vodic za izjednacavanje potencijala.
I sva protueksplozijska pogonska sred-
stva na koja je primijenjen mali napon
kao zastitna mjera od indirektnog dodira,
moraju se takoder ukljuciti u sistem izjed-
nacavanja potencijala.
Ako se sa vodicem bez povratnog voda,
kroz koji protjeee izmjenicna struja, para-
lelno polozi zaStitni vodic, u njemu se
zbog magnetskog polja inducira napon.
Priblizna formula za visinu induciranog
napona glasi:
U=22·l-I V,
gdje je I duljina zastitnog vodica u km, a I
jakost struje u vodicu u kA.
Visina tog napona je reda veliCine 10 V,
ako se radi o duljim vodicima jace struje.
Pri tome naponu ne postoji opasnost od
dodira. Medutim, na prijelaznim otpori-
ma moze doci do pomjena, odnosno p~e­
kida, sto se moze manifestirati pojavom
iskre. Iskrenje se u eksplozivno ugrozenim
prostorijama mora bezuvjetno sprijeciti, a
to se postiZe izjedn.acavanjem potencjala.
Prilikom primjene izjednacavanja po-
tencijala u prostorijama ugrozenim ek-
splozivnim smjesama, sabirnica za izjed-
nacavanje potencijala obicno se smjesta u
blizinu razvodnog uredaja, a na nju se
pomocu vodica za izjednacavanje poten-
cijala (koji moze biti go! iii izoliran, ozna-
cen zuto-zeleno) spajaju svi vodljivi dije-
lovi i instalacije u objektu.

ElektriCki
vodljive
cijevi

Slika 5.63. IzjednaCavanje potencijala u zgradi sa kabelskim prikljuCkom

250
251
LITERATURA
Knjige

Loncar, J.: Osnovi elektrotehnike I i II, Tehnicka knjiga, Zagreb 1956, 1958.
Matanovii, D.: ZaStitne mjere u elektriCnii? uredajima, TehniCka knjiga, Zagreb 1960.
Nagel, M.: Handbuch der Installationstechnik fUr Starkstromanlagen, VEB Verlag Technik,
Berlin.
Vetrovec, V. i Bafez, P., a kolektiv: Hlinik a jeho pouZiti a elektrotechnice, SNTL, Praha 1962.
AEG - Hilfsbuch: 9. Auflage, Berlin 1965.
Karpov, F. F. i Kozlov, V. N.: SpravoCnik po rasCetu provodov i kabeljej, Energija, Moskva
1964.
Hoppner, A.: BBC, Handbuch fiir Planung, Konstruktion und Montage von Schaltanlagen,
Verlag W. Girardet, Essen 1965.
VEM - Handbuch Schutzmassnahmen gegen zu hohe Beriihrungsspannung in NiederspaR
nungslangen, VEB Verlag Technik, Berlin 1967.
HOsl, A.: Die neuzeitliche und Vorschriftsm3ssige Elektroinstalation, · Hiithig, A. Verlag, 6.
Auflage, Heidelberg.
Tehnicki prirucnik - Rade Koncar, Zagreb 1963.
Kabel und Leitungen Fiir Starkstrom, Siemens 1965.
Parnes: Electric Cables
Artbauer: Kabel und Leitungen
Srb, V.: Kabelska tehnika, Tehnicka knjiga, Zagreb 1970.
Keler~ D., MariCeviC, M., Srb, V.: Elektromonterski priruCnik, TehniCka knjiga, Zagreb 1987.
Planung und Bau von Ortsnetzen, Siemens
Elektrische Installationstechnik, Siemens
Mikula, M., Gojmerac, Z.: Telekomunikacioni vodovi i mreZe, TehniCka knjiga, Zagreb 1974.
Fedorov: Osnovni elektrosnabd.Zenije promiSljenih predprijatilj, Energija, Moskva 1972.
Franken: Niederspannungs - Leitungsschalter, Springer Verlag, 1970.
Srb, N.: Elektromotori, Rade Koncar - Tehnicka knjiga, Zagreb 1980.
Poiar, H.: Osnove energetike, Skolska knjiga, Zagreb 1978.
MarinoviC: ElektriCni uredaji za rad u atmosferi eksplozionih smjesa, zapaljivih plinova i para;
ViSa tehniCka Skola za sigurnost na radu i zaStitu od po:Zara u Zagrebu, Zagreb 1978.

253
 Katalozi
Elektrokontakt, Rade Koncar, Elka, 3 M, Pfisterer, Kloeckner Moeler, DODUCO, Fritz
Driescher, Elmos, TEP, Stahl, FKS, BBC i Iskra

Tehnifki propisi i standardi

JUS, DIN/VDE, IEC, BS, CSN i Sluzbeni listovi SFRJ

Materijali sa savjetovanja
CIGRE, SEITH i International Conference, Institut of Metals, ZUrich 72

Cianci iz ~asopisa
Energija, Elektrotehnika, ETZ b i ASEA Journal

254