PITANJA OZR

1. Tko je osnovao muzikologiju kada i kako?

Tvorac je Guido Adler, a nastala je u drugoj polovici 19. stoljeća (1885. godine).
(str 20. koje nema)
2. Što je to RILM, a što RISM?
RISM je elektronička baza podataka koja objedinjuje glazbene izvore; rukopise i
tiskovine.
RILM je elektronička baza podataka koja popisuje sve s područja glazbe, sadrži
bibliografske podatke ali i sažetke.

3. Što je to Casestudy?
„Case study“ je analitička i induktivna metoda proučavanja pojedinačnog i
izdvojenog slučaja. Nedostatak metode je nemogućnost reprezentativnosti,
nedostaje joj sinteza. U muzikologiji je primjenjiva kod izrade monografskih
radova.

4. Koja je razlika između sistematske i historijske muzikologije?

Historijska muzikologija se od sistematike razlikuje zbog predmeta proučavanja

(povijest glazbe) i osnovne historijske metode. Predmet sistematske
muzikologije je utvrđivanje najviših zakona u pojedinim granama tonske
umjetnosti. (21. i 23. str.)

5. Što je to organologija?
Organologija je znanost o proučavanju instrumenata. Obuhvaća znanja o
instrumentima, gradnji instrumenata, instrumentalnom zvuku i povijesnom
razvoja. Bavi se i klasifikacijom. Spada u historijsku muzikologiju.Razvila se
početkom 20.st i povezana je s etnomuzikologijom.

6. Što znači NGROVED2?

New grovedictionary 2. izdanje
7. Nabroji grane sistematske muzikologije.
glazbena akustika, fiziologija glazbe, psihologija glazbe, psihologija tona i
zvuka, estetika glazbe i filozofija glazbe (Drager)
moderna podjela sistematske muzikologije: glazbena akustika, fiziologija
glazbe, psihologija glazbe, sociologija glazbe, estetika i filozofija glazbe.

8. Koje se metode koriste u sociologiji glazbe?

- Posmatranje
- Intervju
- Anketa
- Metoda analize sadržaja
- Statistička
- Eksperimentalna
- Metoda terenskog rada (iz sadržaja)

9. Što je to glazbena paleografija?

Glazbena paleografija je dio historijske muzikologije koja se bavi proučavanjem
stare notacije, transkribiranjem u suvremenu notaciju i njihovom prezentacijom
u zvučnom izvođenju. Ima zadatak da ubicira stare notne zapise i tako historiji
da neophodne podatke o vremenu i prostoru u kojem je nastao stari notni zapis.
Otkriva rukopise i druge vidove zapisivanja u arhivima starih samostana, crkava,
biblioteka i sl. i upornim arhivskim radom iznosi na svjetlo dana vrijednosti
stare glazbe.

10. Što je to glazbena ikonografija?

Ikonografija je grana povijesti umjetnosti koja je bavi opisom, identifikacijom i

interpretacijom sadržaja prikazanog u likovnom umjetničkom djelu (izvoru)
- proučavanje slikovnih prikaza (izvora)
- glazbena ikonografija je slikovni prikaz nota, instrumenata, prostora-
scene, portreti glazbenika
11. Što je to tematski katalog?

Tematski katalog je popis skladbi određenog skladatelja sa detaljnim filološkim

podatcima. Dobio je ime po tome što sadrži teme, tj. incipite (početke tema), a
funkcija mu je identifikacija, utvrđivanje redoslijeda skladbi itd.
 Pitanja sa ispita
1. Što je muzikologija?
Muzikologija je znanost o glazbi, odnosno polje znanosti čiji je predmet
istraživanja glazbena umjetnost kao fizički, psihološki, estetski i kulturni
fenomen. (11. str.)
2. Kad je nastala i tko je tvorac?
Tvorac je Guido Adler, a nastala je u drugoj polovici 19. stoljeća (1885.
godine). (str 20. koje nema)
3. Podjela muzikologije.
Povijesna, sistematska, etnomuzikologija i primjenjena. (iz sadržaja)
4. Što je paleografija?
Paleografija je dio historijske muzikologije koja se bavi proučavanjem stare
notacije, transkripcijom u suvremenu notaciju i njihovom prezentacijom u
zvučnom izvođenju. Otkriva rukopise i druge vidove zapisivanja u arhivama
starih samostana, crkava, biblioteka i sl. Najznačajnije studije su izdanja
francuske benediktinske opatije u Solesmesu. (27. str.)

5. Historijska muzikologija. Organologija.

Organologija je dio historijske muzikologije koja se bavi opisivanjem gradnje

instrumenata i njihova povijesnog razvoja. Termin je uveo Nicholas Bassaraboff
1941. godine. Dva glavna zadatka su:
- gradnja instrumenata- što uključuje i tehničke i izvođačke sposobnosti
graditelja,
- povijesni razvoj pojedinog i grupe instrumenata do njihove uloge u
manjem ili većem ansamblu. (29. str.)

6. Mjesto muzikologije u sustavu znanosti.

Prema klasifikaciji UNESCO-a muzikologija pripada u područje humanističke
znanosti, polje društvene znanosti i granu biotehničke znanosti (62. str.)
7. Izvori, primarni i sekundarni Tribalo je pripoznat neki izvore, napisat šta mu
fali
Primarni pisani izvori:
- knjige,
- znanstveni i stručni časopisi
Sekundarni pisani izvori:
- enciklopedije
- leksikoni
- rječnici
- bibliografije
- indeksi i sažeci
- dnevna i periodična štampa
- programske knjižice, programi, plakati (89. str.)

8. Onda su bile skraćenice neke, šta koja znači... npr.HILM

Nema HILM već RILM, al sve skraćenice se nalaze na 9. str.

9. Pomoćne znanosti u historijskom području.

- Opća historija s paleografijom, diplomatikom, bibliotekarstvom i
arhivistikom,
- historija književnosti i lingvistika,
- historija mimičkih umjetnosti i plesa,
- biografistika muzičkih umjetnika
- statistika muzičkih udruženja, institucija i izvedbi. (21. str.)

10.Metode muzikološkog istraživanja.

- Historijska metoda
- Komparativna metoda
- Metode analize i sinteze
- Induktivne metode prikupljanja podataka
- Deduktivne metode zaključivanja
- Metoda klasifikacije
- Metoda dekripcije
- Case study
- Metoda idealnog tipa
- Teorija sustava kao metoda
- Metoda kompilacije
- Metoda kolaža (iz sadržaja)
1. Organologija je znanost o proučavanju instrumenata. Obuhvaća znanja o
instrumentima, gradnji instrumenata, instrumentalnom zvuku i
povijesnom razvoja. Bavi se i klasifikacijom. Spada u historijsku
muzikologiju.Razvila se početkom 20.st i povezana je s
etnomuzikologijom.
2. „Case study“ je analitička i induktivna metoda proučavanja
pojedinačnog i izdvojenog slučaja. Nedostatak metode je nemogućnost
reprezentativnosti, nedostaje joj sinteza. U muzikologiji je primjenjiva
kod izrade monografskih radova.
3. Utemeljitelj suvremene muzikologije je Guido Adler, a utemeljitelj
muzikologije u Hrvatskoj je Franjo Ksaver Kuhač.
4. 3 muzikološka časopisa: Arti musices, IRASM, Melos
5. Preliminarna bilješka ili prethodno priopćenje je rad kraćeg opsega koji
se objavljuje u časopisu, a obaviještava o otkriću na temelju kojeg će se
kasnije napisat znanstveni članak.
6. Izvorni znanstveni rad je aktivnost kojom se dolazi do novih spoznaja,
otkriva nove univerzalne zakone ili metode, dok je stručni rad aktivnost
koja koristi znanstveno otkrivene spoznaje, rutinska primjena postojećeg
znanja.
7. Razlika između gl.knjižnice i gl.arhiva je u pristupu otvorenog i
zatvorenog tipa. Arhiv čuva građu koja je rijeđa i koju treba više čuvati
(npr.rukopise ili starija notna izdanja). Gl.knjižnice u Zagrebu su MUZA,
HGZ, NSB, Odsjek za povijest hrvatske glazbe i Gradska knjižnica grada
Zagreba, a gl.arhiv HGZ-a i samostana Sv.Franje Asiškog.
8. Psihologija glazbe je grana sistematske muzikologije kojoj su tematska
žarišta osjet, percepcija, slušanje i sluh, pamćenje, analiza i podučavanje
glazbe. Ova nauka koristi induktivne metode istraživanja: promatranje,
eksperiment, anketu i intervju.
9. Estetika gl. I filozofija gl. su izrazito spekulativne grane sistematske
muzikologije. Imaju isti predmet proučavanja ali različit pristup. Estetika
iz filozofije crpi metodu analize filozofskog tipa, a bavi se ispitivanjem
lijepog i vrijednog u glazbi i smislom i biti glazbene umjetnosti. Estetika
odgovara na pitanje zašto je neka kompozicija estetički uspješnija od
druge, a filozofija glazbe je refleksija koja uključuje elemente i drugih
filozofskih disciplina; glazba kao kritika historijske realnosti.
10.Discipline historijske muzikologije: povijest glazbe, glazbena
paleografija, povijest glazbenog izdavaštva i arhivistika, organologija,
glazbena ikonografija, povijest izvedbene prakse, povijest glazbenog
kazališta i plesa.
11.U srednjem vijeku su postojala dva tipa glazbe koja se nisu odnosila na
glazbenu praksu: musica teoretica (bavi se intervalima, ljestvicama) i
musica pratica (bavi se spekulativnim aspektima glazbe). Rimski filozof
Boetije je glazbu podijelio na musica instrumentalis (zvučeća glazba),
musica humanis (ljudska glazba) i musica mundana (svjetska glazba).
12.Tematski katalog je popis skladbi određenog skladatelja sa detaljnim
filološkim podatcima. Dobio je ime po tome što sadrži teme, tj. Incipite
(početke tema), a funkcija mu je identifikacija, utvrđivanje redoslijeda
skladbi itd.
13.JSTORE je elektronička baza podataka članaka u znanstvenim i stručnim
časopisima.
14.RISM je elektronička baza podataka koja objedinjuje glazbene izvore;
rukopise i tiskovine.
15.RILM je elektronička baza podataka koja popisuje sve s područja glazbe,
sadrži bibliografske podatke ali i sažetke.
16.EBSCO je elektronička baza podataka koja između ostalog sadrži
znanstvenu i stručnu periodiku.