Usporedna raščlamba tekstova

CHARLES BAUDELAIRE: IGRAČKA SIROMAHA (Spleen Pariza)

Htio bih vam predočiti jednu bezazlenu zabavu. Ta sasvim nedužnih radosti ima
tako malo!
Kad ujutro odlazite od kuće s nakanom da bez cilja vrludate cestama, napunite
džepove sitnim, najjeftinijim igračkama - dobro će vam, na primjer, poslužiti
lutak izrezan od ljepenke, što se prevrće kad povlačite za uzicu, kovači što
udaraju po nakovnju, jahač na konjicu kojega je rep zviždaljka - pa njima
podarite siromašnu, nepoznatu dječicu na koju putem naiñete uz krčme ili pod
stablima. I vidjet ćete, od čuñenja će silno razrogačiti oči i neće se isprva usuditi
da prihvate pruženu igračku sumnjajući o svojoj sreći. A onda će sitnim ručicama,
naglo i pohlepno prihvatiti ponuñeni darak i pobjeći poput mačaka koje iz
iskustva znaju kako ljudima ne treba vjerovati, pa se mudro skrivaju da bi pojele
komadić dobačene hrane.
Tik uz cestu, iza željezne ograde što okružuje prostrani vrt gdje se negdje u dnu
bjelasa suncem obasjani dvorac, nalazio se lijep dječačić svježa lica, obučen u
veoma ljupko ladanjsko odijelo. Raskoš, bezbrižnost i prekomjerno izobilje, kojim
su bogataška djeca uvijek okružena, čine ih tako lijepom, da gotovo pomišljamo
kako ona i nisu od iste tvari od koje su djeca srednjeg staleža i sirotinje.
U travi, kraj toga djeteta, leži divna igračka, isto tako svježa kao i lice njezina
vlasnika, lutka ulaštena, pozlaćena, u grimiznoj haljinici, ukrašena perjem i
nakitom od stakla. No dijete se ne zabavlja svojom omiljenom igračkom. Evo što
promatra:
S onu stranu ograde, na cesti izmeñu stričaka i kopriva, stoji drugi dječarac,
zamusan, slabašan i čañav, jedan od onih obespravljenih mališa na kome bi
čovjek nepristrana oka mogao otkriti ljepotu, kad bi ga u duhu očistio od ogavne
naslage bijede, baš kao što iskusan pogled stručnjaka znade često pod korom
prostog pokosta nazreti savršenu umjetničku sliku.
Kroz tu simboličnu ogradu od željeznih šipaka, što dijeli dva svijeta, cestu i
dvorac, mali sirotan pokazuje svoju igračku bogataškom sinu koji u nju lakomo
zuri kao da je to neka nepoznata i skupocjena rijetkost. A igračka, koju je mali
prljavko dražio, drmusao i tresao u škatulji s rešetkama - bio je živi štakor.
Dječakovi su roditelji sigurno zbog štednje uzeli tu igračku iz samog života.
I dvoje se djece bratski gledaju i smiju na sva usta pokazujući zube sasvim iste
bjeline.

Odabrala. A. Sikavica Joler, prof. (prema M. Bekić Vejzović, prof.) 1

 Usporedna raščlamba tekstova

SALOMONOVA PRESUDA

Tada doñoše dvije bludnice kralju i stadoše preda nj. I reče jedna žena: "Dopusti ,
gospodaru moj! Ja i ova žena u istoj kući živimo i ja sam rodila kraj nje u kući. A
trećega dana poslije moga poroñaja rodi i ova žena. Bile smo zajedno i nikoga
stranog s nama; samo nas dvije u kući. Jedne noći umrije sin ove žene jer bijaše
legla na njega. I ustade ona usred noći, uze moga sina o boku mojem, dok je tvoja
sluškinja spavala, i stavi ga sebi u naručje, a svoga mrtvog sina stavi kraj mene. A
kad ujutro ustadoh da podojim svoga sina, gle: on mrtav! I kad sam pažljivo
pogledala, razabrah: nije to moj sin kojega sam ja rodila!"

Tada reče druga žena: "Ne, nije tako. Moj je sin onaj živi, a tvoj je onaj koji je
mrtav!" A prva joj odvrati: "Nije istina! Tvoj je sin onaj koji je mrtav, a moj je onaj
koji živi!" I tako se prepirahu pred kraljem.

A kralj onda progovori: "Ova kaže: 'Ovaj živi moj je sin, a onaj mrtvi tvoj'; druga pak
kaže: 'Nije, nego je tvoj sin mrtav, a moj je onaj živi.'

Donesite mi mač!" naredi kralj. I donesoše mač pred kralja, a on reče: "Rasijecite
živo dijete nadvoje i dajte polovinu jednoj, a polovinu drugoj."

Tada ženu, majku živog djeteta, zabolje srce za sinom i povika ona kralju: "Ah,
gospodaru! Neka se njoj da dijete, samo ga nemojte ubijati!" A ona druga govoraše:
"Neka ne bude ni meni ni tebi: rasijecite ga!"

Onda progovori kralj i reče: Dajte dijete prvoj, nipošto ga ne ubijajte! Ona mu je
majka." (...)

(Biblija, Stari zavjet, Kraljevi I)

Odabrala. A. Sikavica Joler, prof. (prema M. Bekić Vejzović, prof.) 2

 Usporedna raščlamba tekstova

Usporedna raščlamba tekstova

Pažljivo pročitajte ponuñene tekstove i napišite što ih povezuje, a po čemu se

razlikuju. Obrazložite. Uočite i napišite pouku koju iščitavate u svakom ponuñenom
tekstu. Napišite na kojoj suprotnosti počiva svaki od ponuñenih tekstova.
Obrazložite i oprimjerite svoj odgovor.

1. korak

Naći zajedničko obilježje izmeñu ponuñenih tekstova, tj. objasniti takav izbor i
uočiti različitosti. Da biste odgovorili na to pitanje, morate analizirati razne
elemente nekog teksta. Ponuñeni tekstovi mogu:

- imati zajedničku temu: istražite o „čemu tekst govori“, (npr. rat, putovanje…)
- obrañivati istu situaciju (svaña, agonija, pobjeda, razočarenje…)
- prikazivati istovjetne likove (otac i sin, bračni drugovi…)
- pripadati istom književnom rodu (drama, poezija…)
- biti napisani na isti način (pripovijetka, opis…)
- biti iz istog registra (tragičnog, komičnog…)
- imati isti cilj (istaknuti zloporabu, kuditi…)
- pripadati istom književnoj epohi ili pravcu
- nalaziti se na istom mjestu unutar djela (uvod, rasplet, početak …)

Općenito gledano prisutnost jednog ili više navedenih elemenata opravdava izbor
tekstova.

- Ovdje se od vas traži da nañete razloge i sličnosti zbog kojih su ovi tekstovi
grupirani.
- Neka se vaša analiza temelji na raznim mogućnostima.
Razmotrite temu, vrstu teksta, identitet likova, zaplet, registar, poruku.
- Da biste se pripremili, u tabeli od dvije kolone nabrojite različite dijelove iz
oba teksta: tema, situacija, likovi, njihov broj i identitet, njihov odnos,
registar, razvoj radnje…
- Spomenute elemente klasificirajte i definirajte.
Svoje odgovore potkrijepite preciznim primjerima iz teksta.

Odabrala. A. Sikavica Joler, prof. (prema M. Bekić Vejzović, prof.) 3

 Usporedna raščlamba tekstova

2. korak

Ponuñeni tekstovi sadrže dva dijela: priču i poruku koja može biti eksplicitna (jasno
izražena) ili implicitna (iščitava se izmeñu redova).

Provjerite u svakom tekstu postoji li rečenica kojom se jasno izriče poruka / pouka /
moralni nauk / teza. Nañete li takvu rečenicu, zabilježite ju i objasnite. Provjerite da
ona u sebi ne nosi općenitiji nauk o moralu.
Nauk koji je implicitan, tj. koji se čita izmeñu redova, jasno objasnite. Pomoću citata
iz teksta pokažite kako ste ga pronašli.

Nakon toga usporedite pouke iz oba teksta i nañite poveznicu.

Promotrite jesu li slični? Ako jesu na koji način? Jesu li različiti, ili možda oprečni?
Ako jesu, navedite na koje se područje odnose.

Odabrala. A. Sikavica Joler, prof. (prema M. Bekić Vejzović, prof.) 4