N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01_a.

ELEMENTI STROJEVA 1

1. UVOD - DODATAK
Temeljni pojmovi iz mehanike

Stručni studij konstrukcijskog strojarstva, akad. god. 2015/16.

Uvod – Dodatak
Ponavljanje temeljnih pojmova iz mehanike

• Sila
• Newton-ovi zakoni (aksiomi)
• Moment
• Rad (energija)
• Snaga
• Stupanj iskoristivosti
• Prijenosni omjer

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01_a.2

Ponavljanje temeljnih pojmova iz mehanike

Sila

Veličina kojom se definira mehaničko djelovanje jednog tijela na

drugo. Vektorska veličina definirana intenzitetom, pravcem, i
smjerom.
- vanjske sile (međusobno djelovanje dva tijela)
- unutarnje sile (međusobno djelovanje pojedinih čestica tijela)

Isaac Newton
1643 ÷ 1728

Prvi Newtonov zakon - zakon inercije

Tijelo ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog pravocrtnog gibanja sve dok pod
djelovanjem sile ne promijeni ta stanja.

Drugi Newtonov zakon - zakon impulsa

Brzina promjene količine gibanja materijalne točke po intenzitetu, pravcu i
smjeru jednaka je sili koja djeluje na materijalnu točku.
d r ur
dt( )mv = F /jedinica za silu 1 njutn (N)/

Klasična mehanika ® m = konstantno

r
dv r ur
m = ma = F
dt
m - masa
ur
v - brzina (vektor)
r
mv - količina gibanja (vektor)
t - vrijeme
ur
F - sila (vektor)
r
a - ubrzanje (vektor) 4

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01_a.3

Treći Newtonov zakon - zakon akcije i reakcije

Dvije materijalne točke djeluju jedna na drugu silama istih intenziteta i pravaca,
a suprotnih smjerova

Moment

Moment sile
Ako na tijelo u njegovoj nepomičnoj točki djeluje sila, tada će moment koji izaziva
rotaciju tijela biti jednak vektorskom produktu vektora položaja hvatišta i vektora
sile.
uur r ur
M = r´ F
uur
M - moment sile (statički moment)
r
r - vektor položaja hvatišta sile (točka A) u odnosu na točku T
ur
F - vektor sile
Intenzitet (veličina) momenta sile jednaka je:
uur r ur
M = M = r ´ F = h ×F 5

Ako na tijelo djeluje moment sile, izazvat će rotaciju tog tijela. Sila F
će izazvati i translaciju tog tijela.

Moment sprega sila

Ne izaziva translaciju jer je rezultanta sprega sila jednaka nuli.

Intenzitet ukupnog momenta izazvan silama u spregu

d d
M = F × + F × = F ×d
2 2

Moment sile i moment sprega sila naziva se okretnim momentom.

Jedinica za moment u SI sustavu je 1 njutn-metar (Nm). 6

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01_a.4

Rad (energija) Rad i energija su identične fizikalne veličine

za pravocrtno gibanje Jedinica za rad (energiju) je 1 džul (Joul) (1 J = 1 Nm)

ur
Za konstantnu silu F
ur r
W = F ×s - skalarni produkt vektora, tj.
W = F ×s
ur r
Ako sila F i put s zatvaraju kut a
W = F ×s ×cos a

ur
Kod linearne promjene sile F rad je jednak
1
W= F ×s
2

W = T ×ϕ
ur
za kružno gibanje T - moment torzije
ϕ - kut rotacije

Kada su sile i momenti promjenjivi (različiti zakoni promjene),

tada se rad kod pravocrtnog gibanja i rotacije računa prema izrazima
W =ň F ×ds
W =ň T ×dϕ

Snaga
Snaga je obavljeni rad u jedinici vremena. Ako sila djeluje u pravcu
puta, snaga će biti jednaka
dW d ur r
P=
ur
dt
=
dt( )
F ×s

F = konstantno
r
za pravocrtno gibanje ur d s ur r
P = F × = F ×v = F ×v
dt
r
v - vektor brzine
ur r
ukoliko između vektora sile F i vektora brzine v postoji kut 8α
P = F ×v ×cos α

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01_a.5

ur
ur d ϕ ur ur
P =T × = T ×ω = T ×ω (W = 1 J/s = 1 Nm/s)
dt
ur
T - moment torzije, (Nm)
ur
za kružno gibanje ϕ - kut torzije, radijan (rad)
ur
ω - kutna brzina, (rad/s)
ω = 2 ×π ×n (s - 1 )
n - broj okretaja u sekundi (s - 1 )

Stupanj iskoristivosti
Omjer korisno dobivene energije (rada) i uložene energije naziva se
stupnjem iskoristivosti. W1

W2
∆W 9

W2 W1 - ∆W ∆W
η= = =1-
W1 W1 W1
W1 - dovedena mehanička energija (rad)
W2 - korisna dobivena energija (rad)
∆W - gubici energije
η < 1 - stupanj iskoristivosti
Ukoliko su W1 i W2 konstantne veličine stupanj iskoristivosti se može prikazati kao omjer snaga
P2 P1 - ∆ P ∆P
η= = =1-
P1 P1 P1
∆ P - gubitak snage

Stupanj iskoristivosti serijski spojenih tehničkih sustava

∆PI ∆PII

P1 Tehnički P2 Tehnički P3
sustav I sustav II
10

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01_a.6

P2
ηI =
P1
P3
η II =
P2
Ako oba sustava smatramo cjelinom, ukupni stupanj iskoristivosti je
P
η= 3
P1
Budući je
P3 P2 P3
= × = ηI ×η II Ţ η = ηI ×ηII
P1 P1 P2
Proširenjem ovakvog razmatranja dolazi se do općenitog zaključka
da je ukupni stupanj iskoristivosti serijski spojenih sustava
η = η I ×η II ×ηIII ×××
Budući da je
P1 = P2 + ∆ PI = P3 + ∆ PII + ∆ PI = P3 + ∆ P Ţ ∆ P = ∆ PI + ∆ PII
Ukupni gubitak snage biti će jednak zbroju pojedinačnih gubitaka snage
11
∆ P = ∆ PI + ∆ PII + ∆ PIII +×××

Prijenosni omjer
Omjer ulazne i izlazne brzine naziva se prijenosni omjer.

∆P
P1 P2
T1 T2
Pogonski
Prijenosnik Radni stroj
stroj
ω1, n1 ω2, n2

- Motori s unutarnjim - Alatni strojevi

izgaranjem
- Parni strojevi
- Toplinske turbine
- Pneumatski motori
- Elektromotori itd.
- Remeni prijenos - Dizala
- Lančani prijenos
- Transporteri
- Zupčani prijenos - Pumpe
- Tarni prijenos
- Ventilatori
- Mehanizmi, itd. - Elektrogeneratori
- Kompresori, itd.

12

SOSS 2015/16
N. Vulić: Elementi strojeva 1 P01_a.7

ω1
i=
ω2
Budući da je ω = 2 ×π ×n prijenosni omjer se prikazuje kao odnos brzina vrtnje
n1
i=
n2

Ako je
i > 1 - reduktor
i < 1 - multiplikator

Zbog gubitaka u prijenosniku

P2 = η ×P1
T2 ×ω2 = η ×T1 ×ω1 /: ω2
T2 = η ×T1 ×i
13

za serijski spoj prijenosnika

Prijenosnik I Prijenosnik II
ω1, n1 ω2, n2 ω3, n3
n1
iI =
n2
n2
iII =
n3
Ako se oba prijenosnika smatraju cjelinom ukupni prijenosni omjer je
n1
i=
n3
Budući da je
n1 n1 n2
= × = iI ×iII Ţ i = iI ×iII
n3 n2 n3
Za više prijenosnika u seriji
i = iI ×iII ×iIII ××× 14

SOSS 2015/16