UVODNO PREDAVANJE

Digitalni integrirani krugovi

Opće informacije o kursu

ECTS kredita 5
Časova predavanja 36 (3 časa × 12 sedmica)
Časova tutorijala 0
Časova lab. vježbi 24 (2 časa × 12 sedmica)
Nastavni ansambl:
• Prof. Dr. Senad Huseinbegović, dipl.ing.el. – predmetni nastavnik
• V. asis. Nermin Čolo, MoE-dipl.ing.el. – saradnik

2
Opće informacije o kursu

Princip skupljanja bodova:

• Laboratorijske vježbe 0 – 15
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

• Prvi međuispit 0 – 30
ൠ Završni pismeni ispit 0 – 60
• Drugi međuispit 0 – 30
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

• Završni usmeni ispit 0 – 25

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

UKUPNO: 0 – 100

Vrednovanje znanja studenata:

95 – 100 bodova 10 (izuzetan uspjeh bez grešaka ili sa neznatnim greškama)
85 – 94 bodova 9 ( iznad prosjeka, sa ponekom greškom )
75 – 84 bodova 8 ( prosječan, sa primjetnim greškama )
65 – 74 bodova 7 ( općenito dobar, ali sa značajnijim nedostacima )
55 – 64 bodova 6 ( zadovoljava minimalne kriterije )

3
Opće informacije o kursu
Dva međuispita se organizuju tokom semestra i traju po 90 minuta gdje
studenti rješavaju tri numerička zadatka koji se boduju do 30 bodova.

Predviđena je izrada 12 laboratorijskih vježbi. Dio vježbi će biti

održan u elektroničkoj laboratoriji gdje će student raditi sa osnovnim
logičkim kolima. Drugi dio vježbi će biti održan u računarskoj laboratoriji
gdje će stundet koristeći neki od simulacijskih softvera simulirati neke
složenije digitalne sklopove. Na kraju semestra, student će dobiti zadatak
koji će na bazi znanja stečenih na laboratorijskim vježbama tebati
impelmentirati samostalno. Za sve ove aktivnosti student može ostvariti
do 15 bodova.

4
Opće informacije o kursu
Nakon uspješno položenih međuispita (oba međuispita, lab vježbe i praktični
rad s minamalno 40 bodova) student pristupa završnom usmenom ispitu.
Usmeni ispit je koncipiran kao brza provjera teorijskog znanja studenta. Svakom
studentu će biti postavljeno 5 kratkih pitanja čiji tačni odgovori nose po 5
bodova (max 25 bodova).

Studenti koji nisu ostvarili 40 bodova tokom semestra ili nisu zadovoljni
ostvarenim rezultatima, pristupaju polaganju završnog pismenog ispita koji
nosi do 50 bodova i traje 135 min.

Topla preporuka:
• Dolazite na predavanja i tutorijale.
• Aktivno sudjelujte u svim vidovima nastavnog porcesa.
• Nemojte koristiti nedozvoljena sredstva na ispitu.
• Prepisivanje je strogo zabranjeno i biti ćete sankcionisani.

5
Sadržaj kursa
• TRANZISTORI KAO PREKIDAČI – Bipolarni transistor kao prekidač. Način rada, statičke i
dinamičke karakteristike. MOSFET transistor kao prekidač. Način rada, statičke i dinamičke
karakteristike.

• BROJNI SISTEMI I BULOVA ALGEBRA – Decimalni, binarni i heksadecimalni brojni sistem.

Konverzija između različitih brojnih sistema. Bulova algebra i njeni zakoni. Logičke operacije. Logička
kola.

• PREGLED INTEGRIRANIH KRUGOVA – Klasifikacija integriranih krugova. Monolitni

integrirani krugovi. Planarni proces na siliciju: epitaksijalni rast, oksidacija, difuzija, fotolitografija,
metalizacija. Realizacija komponenata monolitnih integriranih krugova (pn prelaz, npn i pnp transistor,
tranzistori sa Šotkijevom diodom, MOSFET, CMOS, otpornik, kondenzator). Vrste i osobine MOS
struktura. Složene strukture. Tendencije razvoja. Hibridni integrirani krugovi. Hibridni integrirani
krugovi sa tankim slojem. Hibridni integrirani krugovi sa debelim slojem. Poređenje monolitnih i
hibridnih integriranih krugova. Faktori za selekciju tehnologije integriranih krugova: osobine, cijena,
zapremina i težina, pakovanje, pouzdanost.

• LOGIČKI KRUGOVI – Geneza logičkih krugova: DCTL, RTL, DTL, HLL, HTL. Prenosna
karakteristika. Napon praga. Nivoi logičkih signala. Margina šuma. Kašnjenja. Tranzistorsko-
tranzistorska logika. Emiterski spregnuta logika. Logički krugovi sa tri stanja. Integrirana injekciona
logika. MOS i CMOS logički krugovi.Izbor tipa logike. Pravila opterećenja.

• IMPUSLNI SKLOPOVI - Krugovi za formiranje impulsa (bipolarni, MOS i CMOS): produživači

impulsa, monostabilni multivibratori, astabilni multivibratori.

6
Sadržaj kursa
• FLIP-FLOPOVI – RS flip-flop. T flip-flop. RST flip-flop. D flip-flop. JK flip-flop. MS flip-flop.

• BROJAČI – Binarni brojači. Radni (asinhroni) i paralelni (serijski) brojači. Brojači sa skraćenim
ciklusom. Brojači sa nepravilnim brojanjem. Kružni brojač. Džonsonov brojač. Generički brojač.
Presetabilni brojač.

• REGISTRI – Stacionarni registri. Registri pomaka. Statička i dinamička logika. Dinamički dvofazni
registar pomaka. Odnosne i bezodnosne ćelije.

• MEMORIJE – Memorije samo za očitavanje (ROM). MOS memorija samo za očitavanje.

Programiranje ROM-a. Primjene ROM-a. Programabilne memorije. Izbrisive programabilne memorije.
Električki izbrisive programabilne memorije. Memorije sa slučajnim pristupom (RAM). Struktura RAM-
a. Elementi RAM: Osnovne ćelije bipolarnog RAM-a. Osnovne ćelije statičkog MOS RAM-a.
Dinamičke memorije sa slučajnim pristupom (DRAM). Osnovne ćelije dinamičkog RAM-a. 1T DRAM
ćelija. 3T DRAM ćelija.

• PROGRAMABILNA LOGIČKA KOLA – Tipovi, structure, karakteristike i načini programiranja

programabilnih logičkih kola. PAL, PLA, CPLD i FPGA logička kola.

• AD I DA KONVERTORI – Analogno-digitalna i digitalno-analogna konverzija. Osnove A/D i D/A

konverzije. Tipovi i princip rada A/D i D/A konvertora.

7
Literatura

• Huseinbegović, S. “Digitalni integrirani krugovi (predavanja)”, ETF Sarajevo, 2023.

• Musić, M. “Digitalni integrirani krugovi (predavanja)”, ETF Sarajevo, 2021.
• Dokić, B. „Digitalna elektronika”, Akademska misao, 2012.
• Dokić, B. „Integrisana kola – analogna i digitalna”, ETF Banja Luka, 1999.
• Nikolić, M. “Digitalna elektronika (scripta)”, FTN Novi Sad, 2016.