12_5_2020_Hamlet i Othello

Shakespeareove tragedije

Odsjek za bosanski jezik i književnost

Svjetska književnost II

Shakespeare i tragedija

37/38 drama.

18 za života, ostalo posthumno.

Prvi folio 1623.

Klasifikacija

- Komedije (Mletački trgovac..)

- Tragedije (Hamlet, Macbeth, Othello, Kralj Leare, ...)
- Istorijske drame (Rikard II, Rikared III, Kralj John..)
- Dark comedies, tj. drame ideja (Troilo i Kresida, Mjera za mjeru, Sve je dobro što se
dobro svrši..)

Jedinstvo drame (ne kroz radnju, već na semantičkom planu: glavni likovi često imaju
karakterizaciju koja i nije potrebna za glavni tok radnje, ali svijet drame je bogatiji od radnje:
pr. grobari u „Hamletu“)

Tragička radnja:
- Poremećeno stanje duha – ludilo, npr. Međutim, ono nikada nije izvor događaja (da
je Hamlet doista lud, i samo lud, ne bi bio tragičan!)
- Natrpirodni elementi – d hovi, vještice, npr. Međutim, oni samo pospješuju radnju!
- Sreća ili slučaj – ali slučaj koristi rijetko. Tek kada radnja poodmakne, pa su svi uzroci
već učvršćeni.

1
Tragično – premješteno unutar lika
Sudbina i karakter – „Ljdi su u Šekspirovom svetu uvek tvorci vlastitog jada.“ Jovan Hristić
Svijet tragedije je svijet akcije. Ali često je to djelovanje suprotno od očekivanog ishoda.

Hamlet

Hamlet otvara eru velikih tragedija.

Kada je Kott pisao svoj čuveni tekst o Hamletu, prije nekoliko decenija još, mogao je
konstatovati da je bibliografija o Hamletu veća od varšavskog telefonskog imenika.

Svako čitanje, svaka epoha i doba imaju svoga Hamleta.

I uvijek se otkriva nešto novo.

Kottova analiza crpi one fragmente tragedija pomoću kojih se „Hamlet“ razotkriva kao
duboko intoniran politički tekst.

I konstatuje da se ne može igrati u cjelini, jer bi trajao 8 sati.

Stoga, postavljanje Hamleta na pozorišnu scenu iziskuje „odabir“, kao i svako

argumentovano čitanje teksta tragedije.

Analiza mora biti izvedena u kauzalitetu, dok naravno, hipoteza može argumentovano biti i
opovrgnuta.

Zapravo, posmodernom terminologijom: Hamlet je poližanrovski tekst: i politika, i moral, i

filozofija, i eshatologija, i metafizika, ljubav, i porodica, i politika, i država i ideologija..

Politika: takav Hamlet započinje riječima: „Nešto je trulo u državi Danskoj.“

I da, u pažljivom čitanju može se primijetiti koliko puta se koristi riječ „pratiti“, ili asocijacija
na nju!

2
Svakog se uhodi i prati (čak i Ofeliju, kojoj oduzimaju pisma).

Pratiti i biti upleten u otvoreni prostor državnih spletki znači stvoriti tekst (interpretaciju), tj.
svijet u kojem nema mjesta za indivudualno ispunjenje, za ljubav!

Hamlet je tragedija u kojoj nema ljubavi!?

Zašto Hamlet Ofeliji govori da ide u manastir?

Da li je lud ili glumi ludilo?

Kakav je Hamlet?

Kao moralista postavlja kakvo pitanje?

Kao filozof, kakvo?

Kao intelektualac, kakvo?

Zašto oklijeva preći u akciju?

Isprva je siguran, potom postaje nesiguran!

Koja je prelomna tačka između djelovanja i oklijevanja?

Hamlet se vraća sa studija iz Vitenberga, drugačiji je, stekao je obrazovanje i više svijet očeva
dvora, taj feudalni svijet nasilja i laži, nije po njegovoj mjeri. (Prvi sukob!)

Njegovo oklijevanje vis-a-vis njihovo djelovanje!

Unutar Hamleta niz procjepa!

Kojih?

Naposlijetku, možete li se složiti sa mišlju da je Hamlet „pao kao tragična žrtva suprotnosti
čina i razuma“?

Kott kaže da je „Hamlet drama nametnutih situacija“!

Da li je to tačno? Pojasnite?

3
Hamlet jedini stoji izvan svijeta iako igra i nastoji „igrati“ po njihovim pravilima.

On tom svijetu ne vjeruje (a da mu ne može vjerovati pokazuje pokušaj da ga se drugom

fikcijom pojasni: pozorište u pozorištu)!

Zapravo, šta znači to da će mu pozorište otkriti istinu?

A potom odvesti Hamleta u ubistvo!

Kakvo je to ubistvo! Herojsko?

Zašto ubija, ako razmišlja da ubiti ne treba!? (pronaći citate)

On treba osvetiti oca (neki zakoni to nalažu!?), istovremeno on to ne želi: on je i onaj koji
mora biti, i neko drugi; on je primio nametnutu ulogu, ali se i bori protiv nje. I neprestano je
unutar i izvan!

On pokušava odbraniti ideju slobode djelovanja!?

Da li mu to polazi za rukom?

Hamlet je neprestano na granici. A sa te pozicije se ni ne može zauzeti radikalan stav!

Za Hamvaša Hemlet je prvi moderni lik (individua koja se izdvojila iz kolektiva, rekavši da se o
istini ne prosuđuje većinom glasova), ali to je i postmoderni lik?

Pojasniti kraj – Fortinbras postaje kralj Danske! Slučajnost!? Banalnost!?

Zašto je to tako????

***

Idi u samostan.

Kakvo remek-djelo je čovjek! (Up. sa Sofoklom), a potom Hamlet nastavlja: čovjek meni ne
pruža užitak!

Biti ili ne biti!

Krhkosti – ime ti je žena!

Pronaći cijele pasuse sa navedenim rečenicama i analizirati ih!

Govor grobara, analizirati!

4
Othello

Jedina uspjela operska adaptacija je ona Verdija!

Radnja se odvija u pet činova (I u Veneciji), te na Kipru (II, III, IV i V).

Međutim, kako sugerira Kott (V. Šekspir, naš savremenik, Sarajevo: Svjetlost, str. 109.)
Othello se zapravo mogao odigrati samo na elizabetanskoj sceni, jer upravo tu svijet ispada iz
sklada, nastupa haos koji ugrožava sam prirodni poredak. (Up. III, 3; V, 2)

Mjesec je skrenuo s puta; nebo je palo na zemlju... ljudi su poludjeli (v. Othello) itd.

Ipak, Othello nije pisan samo za elizabetansko doba, već za svako u kojem zlo odnosi prevagu
nad dobrim, u kojem ljubav postaje kazna, u kojem se ljudski svijet izjednačio sa animalnim!

Othello je tragedija čovjeka pod praznim nebom! (naći citate koji bi ovo potkrijepili)

Za buduća čitanja: upoređivat ćemo Leara, Othella, Macbetha, čak i Hamleta – koju sliku
svijeta u konačnici kreira Shakespeareov tekst!?

V. Hugo o Othelu: „Dezdemona je za Othella i svjetlost i ludilo“.

Protumačiti, potkrijepiti fragmenitma iz drame.

Jago – najviše muke zadavao tumačima!

Ko je Jago?

Zašto čini to što čini?

Iz ljubavi, iz zavisti, bez razloga!?

Kao da traga za granicama ljudske podnošljivosti, i igra se, i likuje!

5
Othello kao drama ljubomore!?

Jago/Othello – spor o prirodi svijeta (zlo – dobro)

Animalna simbolika (naći detalje).

Kako se animalno i ljudsko niveliraju, zašto?

Pronaći opise!

Othellov jezik odjednom postaje kao Jagov!!! Naći primjere!

Zašto Othello ubija Dezdemonu?

Othello je posumnjao u Dezdemonu?

(Tu je kraj!)

Hamlet je također sumnjao (u što?)

Po čemu se razlikuju?

Zašto naposlijetku Jago „likuje“? I, da li?

Othello – izvan „historije“, sada je to kamerna scena i porodična drama (kao Lear!).

Slažete li se sa paradoksom da je Jaga uništilo to što je bio u pravu (svijet je zlo)????