PROBAVNI/ DIGESTIVNI/ GASTROINTESTINALNI SISTEM

UVOD
1. Šta predstavlja digestivni sistem i koji mu je zadatak?
Digestivni sistem predstavlja sistem za varenje hrane/probavu i zadatak mu je da u ljudsko tijelo unese hranu,
da je svojim sokovima preradi kako bi postala upotrebljiva za organizam i da nesvarljive dijelove hrane izbaci
van iz organizma. Čitav probavni sistem je neprekinuta cijev i pridodate su joj žlijezde koje također imaju
važnu ulogu u probavi.
2. Iz čega se sastoji probavna cijev?
Probavna cijev se sastoji iz:
1) Cavum oris – ulazni otvor za hranu sa pomoćnim organima
a) Lingua – jezik
b) Dentes – zubi
c) Palatum durum et molle – tvrdo i mehko nepce
d) Glandulae salivatoriae – pljuvačne žlijezde
2) Pharynx – ždrijelo
3) Oesophagus – jednjak
4) Ventriculus/Gaster – želudac
5) Intestinum tenue – tanko crijevo
6) Intestinum crassum – debelo crijevo
7) Anus – analni otvor
Pridodate su i žlijezde hepar i pankreas.

CAVUM ORIS
3. Gdje je smještena usna šupljina?
Usna šupljina je smještena u visceralnom dijelu lobanje.
4. Ograničiti zidove usne šupljine (njih 6)?
- Gornji zid je koštan i izgrađuju tvrdo i mehko nepce.
- Prednji zid čine gornja i donja usna/labium superius et inferius koje ograničavaju poprečni usni procjep/rima
oris.
- Lateralne zidove čine obrazi/buccae koji su izvana prekriveni kožom ispod koje je dobro razvijeno potkožno
masno tkivo.
- Medijalne zidove čine tvrdo nepce sačinjen od nepčanih nastavaka i maksile.
- Donji zid čini jezik i ispod njega mišići koji čine usnu dijafragmu.
- Stražnji zid čine krajnici.
5. Tvrdo nepce?
Tvrdo nepce sprijeda čine nepčani nastavci, maksile, koji se spajaju u medijalnoj liniji, a straga nepčane kosti.
Sa sredine prema dolje visi nepčana resica i od nje se na desnu i lijevu stranu spuštaju prednji i stražnji nepčani
lukovi koji završavaju na lateralnom zidu ždrijela.
6. Meko nepce?
Ima veoma važnu ulogu prilikom gutanja kada se podigne prema gore i prisloni uz stražnji zid ždrijela i tako
prekine komunikaciju između usne i nosne duplje, i ne dozvoljava da zalogaj ode u nosnu duplju.
7. Krajnici?
Krajnici/tonsilla palatina su limfoidni organi u obliku badema i smješteni su između prednjeg i stražnjeg
nepčanog luka. Pripadaju odbrambenom sistemu i često su zahvaćeni infekcijom. Posuti su jamicama kroz koje
izlaze limfociti u usnu šupljinu, gdje stupaju u borbu sa uzročnicima infekcije.

DENTES
8. Zubi?
Zubi su parni organi čiji je zadatak da usitnjuju hranu i tako olakšaju njeno gutanje i probavu.
9. Objasniti denticije?
Kod čovjeka razlikujemo dvije generacije zuba – denticije:
1) Prva denticija – nakon 6 mjeseci života izbijaju prvi zubi koje traju do kraja druge godine i iznikne ukupno
20 zuba koje nazivamo mliječnjaci/dentes decidui.
2) Druga denticija – mliječni zubi traju do kraja 6 godine kada ih smjenjuju trajni zubi/dentes permanetes koji
ostaju do kraja života.
10. Kako dijelimo zube prema smještaju?
Dijelimo ih na:
1) sjekutiće/dentes incisive – smješteni su najviše prema naprijed (4 u gornjoj i 4 u donjoj vilici)
2) očnjaci/dentes canini – iza sjekutića (2 i gore i dolje)
3) pretkutnjaci/dentes premolares – samo se nalaze u prvoj denticiji i ima ih 8.
4) kutnjaci/dentes molares - u prvoj denticiji ima ih 8, a u drugoj 12.
11. Građa zuba?
Na svakom zubu razlikujemo zubnu krunu koja slobodno strši i zubni korijen koji je usađen u zubnu alveolu.
Zub je u unutrašnjosti šupakj i ta šupljina je ispunjena zubnom srži/pulpa dentis.

LINGUA
12. Šta je jezik i koje su mu uloge?
Jezik je neparno mišićno-sluzokožni organ, smješten u dnu usne šupljine. Funkcije:
1) miješa hranu pri žvakanju kako bi svi njeni dijelovi bili jednako sažvakani
2) organ čula okusa, opipa, boli i temperature
3) učestvuje u formiranju artikulisanih glasova
13. Što su bitne opšančene papile?
Posebno se ističu 8-10 krupnih papila smještenih bliže stražnjem kraju jezika tako da čine formaciju u obliku
latinskog slova V, otvorenog prema naprijed i to su opšančene papile jer su opkoljene dubokim žlijebom nalik
na jarak. Sadrže najveći broj tzv. okusnih pupoljaka koji su receptori ukusa.
14. Šta predstavlja Whartonov kanal i gdje se otvara?
Uz medijalnu liniju sa desne i lijeve strane se nalaze nabori koji čine podjezične žlijezde i na vrhu tih nabora se
nalaze ispupčenja sa otvorom na vrhu. Na taj otvor se izlijeva zajednički izvodni kanal podvilične i podjezične
pljuvačne žlijezde tzv. Whartonov kanal.

GL. SALIVATORIAE
15. Šta su pljuvačne žlijezde i šta luče?
Pljuvačne žlijezde su nakupine žljezdanog tkiva u samoj usnoj šupljini ili u njenoj okolini. Njihov product
lučenja je pljuvačka ili saliva gdje se izlučuje u usnu šupljinu.
16. Koje dvije vrste pljuvačke imamo i koja im je uloga?
1) Pljuvačka za odbranu ili ispiranje /zaštitna pljuvačka koja se stvara na mehaničke ili hemijske nadražaje.
Rijetka je i serozna i sadrži vrlo malo specifičnih tvari, a zadaća joj je da odstrani materije dospjele u usta.
2) Probavna pljuvačka – gusta i mukozna, a sastav joj se mijenja prema sastavu hranjivih tvari
17. Koje dvije grupe pljuvačnih žlijezda imamo i koja im je uloga?
Imamo:
I) Manje žljezdane nakupine koje luče zaštitnu pljuvačku i nalazimo ih u jeziku, na tvrdom i mehkom nepcu i u
zidovima usne šupljine.
II) velike žljezdane nakupine koje luče probavnu pljuvačku i tvore posebne žlijezde smještene u okolini usne
šupljine.
18. Nabrojati velike pljuvačne žlijezde i navesti njihovu lokalizaciju?
1) Glandula parotis / zaušna žlijezda
- smještena je u retromandibularnoj jami, između stražnjeg ruba mandibule i mastoidnog nastavka temporalne
kosti.
2) Glandula submandibularis / podvilična žlijezda
- smještena je sa unutrašnje strane mandibularnog ugla.
3) Glandula sublingualis / podjezična žlijezda
- smještena je ispod jezika.

PROBAVA U USTIMA
19. Koje aktivnosti ubrajamo u sklopu fiziologije probave u ustima?
Ubrajamo:
1) grizenje i žvakanje (mastikacija)
2) sekrecija pljuvačke (salivacija)
3) gutanje (degluticija)
20. Šta je gutanje i koja 2 akta imamo?
Gutanje je refleksna radnja kojom se pljuvačkom nakvašena i sažvakana hrana otprema u želudac.
Prvi akt gutanja: U momentu gutanja nosne šupljine se zatvore podizanjem mehkog nepca, a ulauz u grkljan se
zatvori spuštanjem epiglotisa i istovremeno se zaustavlja disanje. Izvodi se refleksno, čim zalogaj dodirne
zalogaj jezika, nepčane lukove i zadnji zid ždrijela.
Drugi akt: Kad je zalogaj dospio u ždrijelo, kontrakcijom muskulature ždrijela se potisne u jednjak i dalje je
voljno gutanje nemoguće. Jednjak aktivno transportuje zalogaj, tako da iznad zalogaja nastaje prstenasto
stezanje mišuća koje u obliku vala napreduje prema želucu, potiskujući zalogaj ispred sebe.
21. Koja 3 uslova trebaju biti ispunjena za neometani akt gutanja?
1) zalogaj treba dotaći korijen jezika
2) u momentu gutanja, nosne šupljine se zatvore podizanjem mehkog nepca
3) ulaz u grkljan se zatvori spuštanjem epiglotisa

OESOPHAGUS
22. Šta je jednjak, gdje se nalazi?
Jednjak je neparna, mišićno-sluzokožna cijev koja odvodi zalogaj iz ždrijela u želudac. Počinje u visini VI
vratnog pršljena, gdje se nastavlja na ždrijelo. Ide ispred grudne kičme tako da preskače konkavitet kičme kao
tetiva na luku. U visini IX grudnog pršljena prolazi kroz dijafragmu i prelazi u trbušnu duplju gdje ima kratak
tok jer odmah ulazi u želudac.
23. Koliko suženja imamo na jednjaku i objasniti ih?
Na jednjaku imamo 3 suženja:
1. suženje je na samom početku jednjaka, a uzrokuje ga podsluzokožni venski splet
2. suženje je na mjestu gdje jednjak ukršta aortin luk, a proizvodi ga prelaz poprečno-prugaste muskulature u
glatku
3. suženje je dijafragmatični dio jednjaka

GASTER/ VENTRICULUS
24. Šta je želudac, gdje je smješten?
Želudac je prošireni dio probavne cijevi u kom se skuplja uzeta hrana i započinje proces probave. To je neparni
mišićno-sluzokožni organ smješten u najgornjem dijelu trbušne šupljine. Postavljen je koso tako da mu osovina
ide od lijevo i gore prema desno i dolje. Početni dio želuca je ispod lijevog rebarnog luka, dok mu se središnji i
završni dio nalaze u epigastrijumu, između oba luka.
25. Kojih 7 dijelova razlikujemo na želucu?
Razlikujemo:
1) Paries anterior/prednja ploština
2) Paries posterior/stražnja ploština
3) Cardia ventriculi/želučana vrata
4) Pylorus/izlazni dio želuca
a) peritoneum, b) subserosa, c) tunica muscularis, d) submukohni sloj, e) tunica mucosa
5) Corpus ventriculi sa fundus ventriculi
26. Opisati prednju i stražnju stranu želuca?
Prednja strana/paries anterior je glatka i sjajna, najvećim dijelom u kontaktu sa prednjim trbušnim zidom. Na
desnoj strani je ograničena malom želučanom krivinom/curvatura minor koja je konkavna, a prema lijevoj je
ograničen velikom želučanom krivinom/curvatura maior koja je konveksna.
Stražnja strana/paries posterior je okrenuta prema prostranoj šupljini koja se nalazi iza želuca/bursa omentalis
koja je ograničena velikom i malom krivinom.
27. Koji mišić se nalazi u području želučanih vrata i koja mu je uloga?
Nalazi se mišić stezač/musculus sphincter cardiae koji se otvara samo prilikom guanja da bi propustio zalogaj iz
jednjaka u želudac, a zatim se opet zatvara, i to je važno da bi se hrana u toku probave ne bi vraćala u jednjak.
28. Koji mišić se nalazi na izlaznom dijelu želuca i koja mu je uloga?
Nalazi se mišić m.sphincter pylori koji se otvara na mahove, dok probava traje u želucu i na taj način se male
porcije hrane puštaju iz želuca u duodenum.
29. Nabrojati slojeve zida želuca i objasniti samo mišićni sloj želuca?
To su:
a) peritoneum/potrbušnica
b) subserosa (tanki sloj)
c) tunica muscularis (mišićni sloj) – jako je razvijen jer želudac u toku probave vrši razne pokrete, a čine ga
glatki mišići poredani u tri sloja:
1) vanjski sloj u kom mišićne niti idu uzdužno
2) unutrašnji sloj čije niti idu kružno
3) kose mišićne niti koji se prebacuju preko kardije, a onda se lepezasto raspu po prednjoj i stražnjoj plohi
želuca.
d) submukozni sloj
e) tunica mucosa/želučana sluznica
30. Razlika između želučanog soka tokom probave i mirovanja?
Zdrav želudac za vrijeme mirovanja luči minimalne količine soka i taj sekret ne sadrži HCl, ni pepsin koji
cijepa bjelančevine. Ima neutralan karakter i sastoji se pretežno od sluzi.
A sekrecija želučanog soka uslijedi odmah na hemijski ili živčani podražaj želuca, odnosno čim se hrana stavi u
usta pod uticajem ogranaka n.Vagusa.
31. Kakvi pokreti se dešavaju u želucu i šta oni podrazumijevaju?
Želudac vrši pokrete koji omogućavaju probavu u želucu – probava polahko napreduje od zida želuca prema
sredini i počnu se stvarati prstenaste kontrakcije koje putuju prema duodenumu – peristaltički pokreti. Sav
želučani sadržaj se pomiješa sa želučanim soko. Homogenizirani kašasti sadržaj želuca/himus se jakim
peristaltičkim guranjem isprazni u duodenum u malim porcijama.
INTESTINUM TENUAE
32. Šta je tanko crijevo i koje dijelove razlikujemo na t.c.?
Tanko crijevo je neparna cijev koja se direktno nastavlja na želudac i dugo je 5-7m, koje je izuvijano u veliki
broj crijevnih vijuga/ansae intestinales koje se slažu jedna na drugu. Na tankom crijevu razlikujemo:
1) Duodenum – dvanaestopalačno crijevo
2) Intestinum tenuae mesenteriale – jejunum i ileum
33. Duodenum – šta je i koji položaj zauzima?
Duodenum je početni, kratki dio tankog crijeva čija je dužina 12 palaca (2,5cm), odnosno oko 25cm. Direktno
se nastavlja na pilorus želuca i pravi formaciju u obliku potkovice, koja svoj konkavitet okreće na lijevu stranu i
u taj konkavitet je uložena glava pankreasa.
34. Kako se naziva početni dio duodenuma i koji izvodni kanali se otvaraju u nj.?
Početni dio duodenuma je proširen i naziva se bulbus duodeni. U duodenum se sa zajedničkim proširenjem
ulijevaju glavni žučovod/ductus choledochus i glavni izvodni kanal pankreasa/ductus pancreaticus.
35. Šta su Kerkringovi nabori, čime su prekriveni i objasniti njihovo prisustvo u zasebnim dijelovima t.c.?
Kerkringovi nabori su kružni, prstenasti nabori koji se nalaze na sluzokoži duodenuma i strše u sam lumen
crijeva. Oni se nalaze u cijelom duodenumu, jejunumu, pa nestaju tek u ileumu. Površina nabora je prekrivena
sa ogromnim brojem sitnih izdanaka tzv. crijevnim resicama/villi intestinales.
36. Šta je intestinum tenue mesenteriale?
Intestinum tenue mesenteriale je mezenterijalno tanko crijevo kojeg čine jejunum i ileun, jer su zajedničkom
duplikaturom/mezentrijumom vezani za stražnji trbušni zid-
37. Zašto je bitno prisustvo limfnih čvorova i objasniti njihovo prisustvo u zasebnim dijelovima t.c.?
U duodenumu nema limfnih čvorova, a u jejunumu je prisutan mali broj. U podsluzokoži ileuma limfni čvorići
se udružuju u 2-4cm duge ploče/Pajerove ploče. U sluzokoži čitavog t.c. se nalaze nakupine žlijezda – crijevne
ili Lieberkuhnove žlijezde čiji se izvodni kanali otvaraju između crijevnih resica, a luče glavni sekret, crijevni
sok/succus entericus
38. Šta sve djeluje na himus u duodenumu?
Djeluju pankreasni i crijevni sok i žuč. Tu se vrši najvažniji dio probave, tj. pretvaranje ugljikohidrata,
bjelančevina i masti u oblik koji se može otopiti u vodi i resorbovati.
39. Sekret pankreasa – šta je i koje enzime luči?
Sekret pankreasa je bistra, rijetka tekućina izrazito alkalne reakcije. Najvažniji enzimi su:
- tripsin – probavlja proteine do albumoza i peptona
- amilaza – polisaharide
- pankreasna lipaza - masti na glicerin i masne kiseline
40. Kako nastaje crijevni sok i koje enzime sadrži?
Crijevni sok nastaje kao produkt lučenja Liberkinovih žlijezda koje se izlijevaju među crijevnih resica sluznice
tankog crijeva. Sadrži enzime:
- enterokinaza - aktivira pankreasni tripsin
- erepsin - razgrađuje peptide do aminokiselina, tj. dovršava probavu bjelančevina
- crijevna lipaza – cijepa neutralne masti na glicerin i masne kiseline.
- invertin, maltaza i laktaza – cijepanje disaharida u monosaharide koji se mogu resorbovati
41. Šta je žuč i koja joj je uloga?
Žuč je sekret jetre koji se pomiješa sa himusom u duodenumu i sastoji se iz žučnih kiselina i žučnih boja. Iako
ne sadrži enzime, neophodna je za probavu masti jer aktivira pankreasnu lipazu, i osim toga omogućaca
resorpciju probavljenih masti – cijepa masti na glicerin i masne kiseline.
42. Zašto se javlja bijela stolica?
Javlja se zato što je stolica neobojena usljed nedostatka žuči (aholična).

INTESTINUM CRASSUM
43. Šta je debelo crijevo i koje dijelove razlikujemo na d.c.?
Debelo crijevo je crijevo koji ima tanji zid od zida taknog crijeva, ali je zato njegov lumen znatno širi, što daje
utisak debelog crijeva. Razlikujemo:
1) Intestinum caecum (slijepo c)
2) Intestinum colon (okvirno d.c.)
3) Intestinum rectum (pravo crijevo)
44. Šta podrazumijeva ileocekalno ušće?
Intestinum caecum je smješteno u desnoj bočnoj udubini i u njega, sa lijeve strane, gotovo pod pravim uglom
izlazi zadnja vijuga ileuma tzv. ileoceokalno ušće. Ileum se uvuče u zid cekuma i udubi ga formirajući ventil
koji ne dozvoljava da se hrana iz cekuma vrati u ileum/valve ileocekalis. Kada ce cecum napuni hranom,
njegovi zidovi se rastegnu, a rubovi valve se priljube jedan uz drugi i zatvore ušće.
45. Šta je apendicitis?
Apendicitis je gnojna upala crijevnog krajnika/crvuljak-apendix vermiformis jer sadrži veliki broj limfnih
čvorića. Često se pogrešno naziva upalom slijepog crijeva.
46. Kako je građen kolon?
Kolon se od slijepog crijeva penje vertikalno prema gore – colon ascedens/uzlazno c., ide sve do jetre, a onda
naglo zavija prema lijevo i prelazi u poprečno d.c. –colon transversum. Ono ide do slezene pa naglo povija
prema dole i prelazi u silazno debelo crijevo – colon descendens. Došavši do lijevog bočnog grebena/crista
iliaca, bez vidjiive granice ono prelazi u krajnji dio okvirnog crijeva, zavinuto crijevo – colon sigmoideun.
47. Šta je rektum i koja mu je lokalizacija?
Rektum je završni dio debelog crijeva i probavne crijevi. Proteže se od III sakralnog segmenta pa do anusa, koji
je izlazni otvor probavne crijevi. Poviše anusa rectum se nešto proširi/ampula recti. Iznad samog anusa
sluzokoža rektuma pokazuje uzdužne nabore.
48. Kakvi fiziološki procesi se dešavaju u d.c?
Probava i resorpcija je već izvršena u t.c.
Probava biljne hrane u d.c se vrši vrenjem i gnilenjem.
Ne sadrži fermente, a sluzokoža je sposobna za resorpciju vode čime se zgušnjava crijevni sadržaj u feces.
Defekacija
49. Šta predstavlja normalna mikroflora?
Predstavlja bakterijsku floru debelog crijeva. Ove bakterije izazivaju vrenje i gnilenje pri čemu dolazi do
cijepanja ugljikohidrata, odnosno bjelančevina, do energetski neupotrebljivih konačnih produkata kao što su
ugljenikdioksid, amonijak.
50. Objasniti ulogu vanjskog i unutrašnjeg sfinktera rektuma?
Rektum ima dva sfinktera-vanjski i unutrašnji, koji ne dozvoljavaju da feces nekontrolisano izlazi van. Oba
sfinktera su nadražena. Ako je nadražen samo unutrašnji, a ne vanjski, do defekacije ne dolazi nego samo
postoji nagon. Ako je nadražen vanjski sfinkter, posredstvom velikog mozga se opusti tonus sfinktera, dolazi do
defekacije.

HEPAR
51. Šta je jetra i gdje je smještena?
Jetra je najveća žlijezda našeg organizma. To je veliki, neparni organ smješten ispod desnog rebarnog luka, a
dijelom prelazi u epigastrij i ispod lijevog rebarnog luka.
52. Koje 2 plohe jetre imamo?
Gornja ploha/facies diaphragmatica – u kontaktu sa dijafragmom, i konveksna je onoliko koliko je dijafragma
Donja ploha/facies visceralis – naliježe na organe koji na njoj ostavljaju otiske .
53. Kako peritoneum prekriva jetru – objasniti?
Jetra je sva prekrivena peritoneumom/intraperitonealno osim na dva mjesta:
- na gornjoj plohi, gdje peritoneum jetre prelazi na dijafragmu i sraste sa dijafragmom pa se zato jetra prilikom
disanja kreće sa dijafragmom.
- na donjoh plohi, gdje na jetru ulaze krvni sudovi i živci, a izlazi žučovod, tzv. jetrena vrata/porta hepatis.
54. Kako je jetra podijeljena i čime je obavijena?
Podijeljena je u dva režnja lobus exter et sinister, pri čemu je desni režanj veći. Obavijena je tankom, ali
čvrstom vezivnom ovojnicom koja čini njenu čahuru- Glissonova čahura.
55. Kako su građeni jetrenji režnjići?
Glissova čahura šalje tračke u unutrašnjost organa koju čine osnovu jetre(stromu). Ta osnoca dijeli jetreno
tkuvo na morfološko funkcionalne jedinice tzv. jetrene režnjiće/lobuli hepatis. Građeni su iz jetrenih
ćelija/hepatocita i žućnih kanalića koji započinju u samim hepatocitimma.
56. Objasniti nastanak jetrenog žučovoda?
Žućni kanalići u hepatocitima se udružuju tako da na kraju iz svakog režnja izlazi veliki žučni vod i njihovim
spajanjem nastaje jetreni žučovod – ductus hepaticus communis.
57. Dva krvotoka jetre?
- Nutritivni – ishrana samih hepatocita, a čini ga jetrena arterija/a.hepatica
- Funkcionalni – donosi krv iz probavnih organa koju jetra mora preraditi, a čini ga vena porte. Naziva se i
centralnom laboratorijom organizma jer se vrši sinteza i resinteza svih složenih materija, stvaraju se antitijela i
druge odbrambene materije. Vrši se detoksikacija otrovnih i štetnih materija, dopunuje se glikogen kao rezerva
energije, važan rezervoar krvi.

VESICA FELLEA
58. Šta je žučni mjehur i gdje se nalazi?
To je neparan organ koji služi kao rezervoar za žuč tj. u njemu se žuč koncentrira i postaje 3-4 puta gušća od
one koja dolazi iz jetre. Smješten je na donjoj strani desnog režnja jetre.
59. Kako nazivamo izvodni kanal žučnog mjehura i sa čime se on dalje spaja?
Dno ž.mjehura se nastavlja u tijelo mjehura, postepeno sužava i prelazi u izvodni kanal žučnog mjehura –
ductus cysticus. Izvodni kanal se u vidu slova Y dalje spaja sa jetrenim žučovodom – ductus hepaticus
communis i s njim formira veliki žučovod – ductus chlodeochus i on ide iza duodenuma do pankreasa i ulazi u
njega. U glavi pankreasa se spoji sa glavnim izvodnim kanalom pankreasa/ductus pancreaticus tako da nastaje
azjedničko stablo koje se uliva u duodenum.
60. Koja je uloga Odijevog sfinktera?
Na ulazu u duodenum se nalazi Odijev sfinkter koji je normalno zatvoren. Otvara se u duodenumu samo kad se
vrši probava.

PANCREAS
61. Lokalizacija pankreasa i šta na nj. razlikujemo?
Pankreas je smješten osim repa retroperitonealno, odnosno prekriven peritoneumom samo sa prednje strane i
zalijepljen za stražnji trbušni zid. Glava pankreasa leži u konkavitetu duodenuma, trup je iza želuca, dok rep
dopire sve do slezene. Razlikujemo:
1) Caput pancreatis – glava pankreasa, zadebljani dio
2) Corpus pancreatis – tijelo pankreasa, trup
3) Cauda pancreatis – rep, ušiljeni dio
62. Kako nazivamo izvodni kanal pankreasa i za koje lučenje je zadužen (egzo ili endokrino)?
Pankreas ima svoj izvodni kanal – ductus pancreaticus koji počinje u repu i teče prema glavi. Zadužen je za
egzokrino lučenje, tj. ima vanjsko i unutrašnje lučenje.
63. Objasniti endokrinu funkciju pankreasa?
Endokrina funkcija pankreasa je lučenje hormona inzulina i glukagona. Inzulin se izlučuje iz beta stanica i njega
luče ćelije insulae pancreatis. izaziva hipoglikemiju (niska konc glukoze u krvi) tako što stimuliše ulazak
glukoze u ćelije skeletnih mišića i ćelije masnog tkiva. Pri nedostatku inzulina, ulazak glukoze je otežan, pa se
javlja hiperglikemija (povećana konc. glukoze u krvi), odnosno ne razgrađuje šećer normalno, pa se povećava
njegova koncentracija u krvi. Nastaje oboljenje nazvano šećerna bolest/diabetes mellitus. Neophodan je za
pravilan metabolizam šećera.
Izlučuje i glukagon koji se izlučuje iz alfa stanica, djeluje suprotno od inzulina. Luči se kod hipoglikemije,
djeluje na jetru gdje izaziva glikogenolizu (razlaganje glikogena do glukoze).

PERITONEUM