You are on page 1of 16

Grafički urednik: Mirza Bašić

Tehnički urednik: Mirza Bašić


Urednik: Mirza Bašić
Autor: Mirza Bašić
Lektor: Mirza Bašić
Izdavač/Nakladnik: Mirza Bašić
Za izdavača: Muhamed Rustempašić
Cijena: 10.00 BAM
Broj stranica: 16
Izdanje: prvo izdanje(1.)

Copyright © 2023 by Mirza Bašić. Sva prava zaštićena.


Nijedan dio ove knjige se ne smije kopirati, umnožavati i distribuirati bez
prethodne pismene saglasnosti autora. Stavovi izneseni u ovoj knjzi ne
Zbirka zadataka iz električnih predstavljaju stav autora niti izdavača.(Službeni glasnik BiH broj 63/10)

kola − Predgovor u kratkim crtama −

Ova knjiga je namijenjema učenicima srednjih elektrotehničkih škola koji


− induktivne sprege − žele da usavrše svoje znanje po pitanju električnih oscilatornih kola, polje
induktivnih sprega. Toploručno se zahvaljujem svom profesoru Mernesu
Jusufbašiću koji je ustupio određene zadatke i doprinjeo da ova knjiga vidi
I izdanje svjetlost dana. Neka ova literatura(a i one navedene u sekciji literatura) budu
mala odskočna daska za sve one koji će kasnije studirati polje
elektrotehnike. Svaku grešku, sugestiju i pohvalu ću rado da prihvatim.

Napomena: u zadacima iz ove zbirke uzimajte da je plus uvijek na gornjoj


strani(gdje je sinusoida pozitivna) izvora ako već na šemi nije označen
polaritet izvora.

Autor, 24. IV 2023.

Mirza Bašić, Bugojno, 2023.


Zadatak 1: Odrediti vrijednost očitanja voltmetra u električnom kolu/mreži Pogledajmo struje I2 i I3. Primjetimo da I2 ulazi u kraj zavojnice sa tačkom,
datog na slici. dok I3 ulazi u kraj zavojnice bez tačke. Zaključujemo da je sprega negativna.
Druga metoda određivanja znaka sprege jeste korištenjem smjera konturnih
XM = 5Ω ; R = X1 = X2 = X3 = 10Ω ; E = 5V
struja. Kako? Pratimo smjer konturnih struja. Ako se podudaraju(obe ulaze
u tačku ili obe izlaze iz tačke) tada je sprega negativna. U suprotnom, sprega
je pozitivna.
Sada, izračunajmo napon na voltmetru. Prema Kirhofovom zakonu napona
dobivanmo:
𝑈𝑉 = −(𝐼3 𝑗𝑋3 − 𝑗𝑋𝑀 𝐼) + 𝐼𝑗𝑋2 − 𝑗𝑋𝑀 𝐼3 = 𝐼𝑗(𝑋𝑀 + 𝑋2 ) = 𝑗7,5𝑉
Primjetimo da je kolo induktivno(ako kratko spojimo krug bez izvora i
eliminišemo R jer nema nikakvog utjecaja, dobijemo da je kolo induktivno),
te pretvaranjem napona UV u eksponencijalni oblik dobijamo:
𝜋
Rješenje: 𝑗7,5 = 7,5 ∗ 𝑒 𝑗 2

Poznato nam je da voltmetar ima veoma veliki otpor. Shodno tome, Istrumenti kojima mjerimo fizičke veličine u strujnim kolima/krugovima
možemo zaključiti da će struja kroz voltmetar biti veoma mala. Sa slike pokazuju efektivnu vrijednost, te napon koji pokazuje voltmetar je 7,5V.
vidimo da će nam I3 tj. struja koja ide u voltmetar biti jednaka nuli. Zadatak 2: Odrediti očitanje voltmetra u električnom kolu datom na slici.
I3 = 0 A; Sprega je pozitivna.

Po Kirhofovom zakonu struja dobivamo:


Σ I = 0 → I1 = I2 + I3 → I1 = I2
Iz prethodne relacije saznajemo da nam u kolu teče samo jedna struja I1 koju
ujedno možemo nazvati i strujom I. Koristeći Kirhofov zakon napona
dobivamo:
𝐸 5
𝐼 = = = 0.5𝐴
𝑅 + 𝑗(𝑋2 − 𝑋1 ) 10
Rješenje:
Kako odrediti znak sprege?
𝑍 = −𝑗𝑋𝐶 + 𝑗𝑋1 + 𝑗𝑋𝑀 𝐼2 = −20 + 40 = 20𝛺
1
Član jXMI2 se gubi, jer je I2 = 0A. Zašto? Pogledaj prethodni zadatak! Odredimo smjer sprege. U pitanju je pozitivna sprega. Koristimo zakone
Primjetiš da je otpor voltmetra RV veoma veliki, te struju koja prolazi kroz Kirhofa da bismo postavili jednačine:
njega je veoma mala, te je možemo zanemariti.
𝐼 = 𝐼1 + 𝐼2
𝑈 𝑗100
𝐼= = = 𝑗5𝐴 𝐼𝑗𝑋𝐿 + 𝑗𝑋𝑀 𝐼1 + 𝐼1 𝑗𝑋𝐿 + 𝐼𝑗𝑋𝑀 = 𝐸
𝑍 20
𝐼2 𝑅 − (𝐼1 𝑗𝑋𝐿 + 𝐼𝑗𝑋𝑀 ) = 0
𝜋
𝑈𝑉 = 𝐼1 × 𝑗𝑋𝑀 = 𝑗25 𝑉 = 25 × 𝑒 𝑗 2 I je glavna struja, tj. kada bi se kolo uprostilo na samo jedan strujni izvor i
Voltmetra će očitati vrijednost UV = 25V. jednu impedansu, tada bi ona bila jednaka zbiru konturnih struja.
Ubacivanjem vrijednosti u sistem jednačina dobivamo:
Zadatak 3: Naći konturne struje I1 i I2 u kolu datom na slici.
120𝐼1 + 𝑗60𝐼2 = 20
E = 20V; XL = 40Ω; R = 10Ω; k = 0,5; −𝑗60𝐼1 + 𝐼2 (10 − 𝑗20) = 0
Sistem možemo riješiti metodom substitucije, eliminacije ili ekvivalencije.
Treba se dobiti da je vrijednost I1:
Iz ovog sistema se dobiva da je:
1
𝐼2 = = 0,5 − 𝑗0,5 𝐴
Rješenje: 1+𝑗

Ovdje je posebno naglašeno konturne struje, jer je njih najlakše i naći. Analognim putem dobivamo i ostale struje:
Posotje 2 načina traženja ovih struja: 𝐼1 = 0,25 + 𝑗0,08 𝐴
➢ postavljanjem sistema jednačina 𝐼 = 𝐼1 + 𝐼2 = 0,25 − 𝑗0,42 𝐴
➢ korištenjem Kirhofovih zakona
Zadatak 4: Naći struje u kolu na slici:
k je ovdje faktor sprege i označava utjecaj međuinduktiviteta 2 zavojnice
koje se posmatraju. Ovdje nam nije dat XM, te je potrebno da ga izračunamo. E = 12V; X1 = −j4Ω; X2 = j5Ω ; X3 = jΩ ; R = 12Ω ; XM = j3Ω;

𝑀 = 𝑘√𝐿1 𝐿2 = 𝑘 ∗ 𝐿 → 𝑋𝑀 = 𝜔𝑘𝐿 = 20𝛺

Ovdje su nam induktiviteta obe zavojnice jednaki, te je M/XM = k * L.

2
Rješenje: Rješenje:
Sprega je negativna. Jedančina za lijevo kolo glasi: Pogledajmo i,i1 i i2. Primjetimo da ove 3 struje grana poštuju relaciju:
−12 + (−𝑗4 + 𝑗5)𝐼1 − 𝑗3𝐼2 = 0 𝑖1 = 𝑖 + 𝑖2
𝑗𝐼1 − 𝑗3𝐼2 = 12 Ova relacija je veoma bitna, jer će nam kasnije, u završnom proračunu,
Jedančina za desno kolo glasi: povono zatrebati. Također se da primjetiti da kontrune struje I1 i I2 imaju
uticaja na ove struje grana. Kako? Poprilično jednostavno. Pogledajmo
−𝑗3𝐼1 + (12 + 𝑗6)𝐼2 = 0 smjer I1 u odnosu na struju i. Pošto se njihovi smjerovi podudaraju(okrenite
(12 + 𝑗6)𝐼2 I1 tako da je prilagođen i) možemo reći da konturna struja I1 podržava struju
𝐼1 = = (2 − 𝑗4)𝐼2 grane i. Za struju i2 vrijedi da je podržava konturna struja I2. Matematičkim
𝑗3
načinom se ovo da predočiti kao: i = I1, te i2 = I2. Sprega je ovdje pozitivna.
Ubacivanje substitucije I1 u prvu jednačinu dobivamo:
Sada, pošto koristimo konturne struje, koristit ćemo sistem jednačina:
(𝑗2 + 4 − 𝑗3)𝐼2 = (4 − 𝑗)𝐼2 = 12
𝑍11 𝐼1 + 𝑍12 𝐼2 = 𝐸1
Dobivamo da je: 𝑍21 𝐼1 + 𝑍22 𝐼2 = 𝐸2
12
𝐼2 = = 2,91 ∗ 𝑒 𝑗14,04° gdje su:
(4 − 𝑗)
➢ Z11 − suma svih impedansi u konturi 1(struja I1)
Analogno se dobiva da je:
𝐼1 = (2 − 𝑗4)𝐼2 ➢ Z12 = Z21 − zajednička impedansa konture 1 i konture 2
= 13,01 ∗ 𝑒 −𝑗49,39° ➢ Z22 − suma svih impedansi u konturi 2(struja I2)
➢ E1 − zbir napona u prvoj konturi(konturi 1)
Primjetimo da su struje grana date ➢ E2 − zbir napona u drugoj konturi(konturi 2)
u fazorskom obliku.
𝑍11 = 𝑗𝑋𝐶 + 𝑋𝑗𝐿 1 + 𝑅 + 𝑗𝑋𝑀 = −𝑗5 + 𝑗5 + 10 + 𝑗10 = 10 + 𝑗10
Zadatak 5: Naći struje grana u
𝑍12 = 𝑍21 = +(𝑗𝑋𝐿 1 + 𝑅 + 𝑗𝑋𝑀 ) = 𝑗5 + 10 + 𝑗10 = 10 + 𝑗15
kolu/krugu datom na slici.
𝑍22 = 𝑅 + 𝑗𝑋𝐿 1 + 𝑗𝑋𝐿 2 + 𝑗2𝑋𝑀 = 10 + 𝑗5 + 𝑗10 + 2 × 𝑗10 = 10 + 𝑗35
E = 20V; XC = −j5Ω; XL1 = j5Ω;
Sada da pojasnim šta je urađeno. U konturi 1 je jedna zavojnica i u konturi
XL2 = j10Ω; R = 10Ω; XM = j10Ω; 2 je jedna zavojnica, te pišemo jedno XM jer jedna zavojnica utiče na rad
druge(da su 2 zavojnice u konturi 1 bilo bi 2XM). U zajedničkoj konturi

3
imamo jednu zavojnicu i uticaj jedne zavojnice na drugu, te pišemo jedno Sada izračunajmo struje I1 i I2. Podjelimo determinantu odgovarajućeg
XM. Također, predznak Z12 se određuje gledanjem u smjerove struja I1 i I2. indeksa kao i struja sa glavnom determinantom.
Ako se podudaraju, onda je predznak pozitivan, U suprotnom, predznak je 𝐷1 200 + 𝑗700 −125 − 𝑗150
𝐼1 = = ×
negativan. U konturi 2 suma uzima uticaj 2 zavojnice, pa je 2XM. Upamtimo 𝐷 −125 + 𝑗150 −125 − 𝑗150
da je kapacitivna impedansa uvijek negativna, te to treba uzeti u račun kada
(200 + 𝑗700)(−125 − 𝑗150) 80000 − 𝑗117500
radimo sa impedansama. Ili ćemo pisati −XC u formulama ili ćemo 𝐼1 = =
uvrštavati negativnu vrijednost, a pisati +XC u formulama. (−125)2 − (𝑗150)2 38125
𝐼1 = 2,098 − 𝑗3,082 𝐴
Sada odredimo E1 i E2. Izvor E podržava E1, te je E = E1. E2 nema izvora da
ga podržavaju, te je E2 = 0V. Napokon možemo uvrstiti u formulu navedenu 𝐷2 −200 − 𝑗300 −20000 + 𝑗67500
𝐼2 = = = = −0,525 + 𝑗1,77 𝐴
gore vrijednosti, te dobivamo: 𝐷 −125 + 𝑗150 38125

(10 + 𝑗10)𝐼1 + (10 + 𝑗15)𝐼2 = 20 Sada se vratimo na prvu jednačinu ovog zadatka vezana za struje grana.
(10 + 𝑗15)𝐼1 + (10 + 𝑗35)𝐼2 = 0 Dobivamo:

Pošto su ovdje teško izvodive metode rješavanja sistema linearnih jednačina 𝑖 = +𝐼1 = 2,098 − 𝑗3,082 𝐴
sa 2 nepoznate, jer je ovdje teško izgubiti j koristit ćemo determinante koje 𝑖1 = 𝑖 + 𝑖2 = 1.573 − 𝑗1.312 𝐴
su puno lakše. Glavna determinanta D se računa: 𝑖2 = +𝐼2 = −0,525 + 𝑗1,77 𝐴
10 + 𝑗10 10 + 𝑗15 Predznaci struja se uzimaju u odnosu na konturne struje. Ovdje se smjerovi
𝐷=| |
10 + 𝑗15 10 + 𝑗35 i i I1 podudaraju, te je predznak +. Isto važi i za struje i2 i I2.
𝐷 = (10 + 𝑗10)(10 + 𝑗35) − [(10 + 𝑗15)(10 + 𝑗15)]
𝐷 = −125 + 𝑗150 Zadatak 6: Riješiti električno kolo dato na slici(naći sve struje grana).

Uradimo isto i za D1 i D2. Vrijednosti u kolonu 1 ili koloni 2(pogledad


indeks!) zamijenimo sa vrijednostima koje su date kao rezultati sistema
jednačina.
20 10 + 𝑗15
𝐷1 = | | = 200 + 𝑗700
0 10 + 𝑗35
10 + 𝑗10 20
𝐷1 = | | = −200 − 𝑗300
10 + 𝑗15 0

4
Rješenje:
𝑍11 = 𝑅 + 𝑗𝑋𝐿 1 − 𝑗𝑋𝑀 = 10 + 𝑗5
𝑍12 = 𝑍21 = −(𝑗𝑋𝐿 1 − 𝑗𝑋𝑀 ) = −𝑗5
𝑍22 = 𝑗𝑋𝐿 1 + 𝑗𝑋𝐿 2 − 𝑗2𝑋𝑀 = 𝑗10

Vidimo da se ovdje struje I1 i I2 sukobe tj. nisu istog smjera. Time je


predznak Z12/Z21 −.
(10 + 𝑗5)𝐼1 − 𝑗5𝐼2 = 100
−𝑗5𝐼1 + 𝑗10𝐼2 = 0
10 + 𝑗5 −𝑗5
𝐷=| | = −25 + 𝑗100 Rješenje:
−𝑗5 𝑗10
100 −𝑗5 𝑍11 = 𝑅1 + 𝑗𝑋𝐿 1 + 𝑗𝑋𝐶 − 𝑗𝑋𝑀 = −𝑗15
𝐷1 = | | = 𝑗1000
0 𝑗10
10 + 𝑗5 100 𝑍12 = 𝑍21 = −(𝑗𝑋𝐿 1 − 𝑗𝑋𝑀 ) = 10
𝐷2 = | | = 𝑗500 𝑍22 = 𝑗𝑋𝐿 1 + 𝑗𝑋𝐿 2 + 𝑅2 − 𝑗2𝑋𝑀 = 5 + 𝑗20
−𝑗5 0
𝐷1 𝑗1000 (10 − 𝑗15)𝐼1 + 10𝐼2 = 125
𝐼1 = = = 9,41 − 𝑗2,35 𝐴
𝐷 −25 + 𝑗100 10𝐼1 + (5 + 𝑗20)𝐼2 = 0
10 − 𝑗15 10
𝐷2 𝑗500 𝐷= | | = 250 + 𝑗125
𝐼2 = = = 4,71 − 𝑗1,18 𝐴 10 5 + 𝑗20
𝐷 −25 + 𝑗100 125 10
𝐷1 = | | = 625 + 𝑗2500
0 5 + 𝑗20
𝑖 = 𝐼1 = 9,41 − 𝑗2,35 𝐴
10 − 𝑗15 125
𝑖1 = 𝑖 − 𝑖2 = 4,7 − 𝑗1,17 𝐴 𝐷2 = | | = −1250
10 0
𝑖2 = 𝐼2 = 4,71 − 𝑗1,18 𝐴 𝐷1 625 + 𝑗2500
𝐼1 = = = 6 + 𝑗7 𝐴
Zadatak 7: Riješiti kolo sa slike(naći sve struje). 𝐷 250 + 𝑗125
𝐷2 −1250
E = 125V; R1 = 10Ω; R2 = 15Ω; XL1 = XM = j10; XL2 = j20Ω; XC = −j15Ω; 𝐼2 = = = −4 + 𝑗2 𝐴
𝐷 250 + 𝑗125
𝑖 = 𝐼1 = 6 + 𝑗7 𝐴
𝑖1 = 𝑖 − 𝑖2 = 10 + 𝑗5 𝐴
𝑖2 = 𝐼2 = −4 + 𝑗2 𝐴

5
Zadatak 8: Naći struje i1 i i2 u kolu sa slike. 𝐷2 40 + 𝑗10
𝑖2 = = = 1,27 + 𝑗0,15 𝐴
𝐷 32 + 𝑗4
Zadatak 9: Odrediti struje u kolu sa slike!

Rješenje:
Sprega je pozitivna. U ovakvim zadacima/zadatcima gdje je upotrebljen
transformator, ne trebamo dodavati međudjelovanje dviju zavojnica u
impedanse kontura. Dovoljno je što samo Rješenje:
međudjelovanje(međuinduktivitet) djeluje na samu centralnu
𝑍11 = 𝑗𝑋𝐿 1 + 𝑗𝑋𝐶 + 𝑗𝑋𝑀 = 𝑗10
impedansu(Z12/Z21).
𝑍12 = 𝑍21 = −(𝑗𝑋𝐶 + 𝑗𝑋𝑀 ) = −𝑗5
𝑍11 = 𝑅 + 𝑗𝑋𝐿 = 4 + 𝑗4 𝑍22 = 𝑗𝑋𝐿 2 + 𝑗𝑋𝐶 + 𝑗𝑋𝑀 = 𝑗15
𝑍12 = 𝑍21 = 𝑗2𝑋𝑀 = 𝑗6
𝑍22 = 𝑋𝐿 + 𝑋𝐶 = 𝑗 𝑗10𝐼1 − 𝑗5𝐼2 = 20
(4 + 𝑗4)𝑖1 + 𝑗6𝑖2 = 5 −𝑗5𝐼1 + 𝑗15𝐼2 = 0
𝑗6𝑖1 + 𝑗𝑖2 = 10 𝑗10 −𝑗5
𝐷= | | = −125
4 + 𝑗4 𝑗6 −𝑗5 𝑗15
𝐷= | | = 32 + 𝑗4
𝑗6 𝑗 20 −𝑗5
5 𝑗6 𝐷1 = | | = 𝑗300
𝐷1 = | | = −𝑗55 0 𝑗15
10 𝑗
𝑗10 20
4 + 𝑗4 5 𝐷2 = | | = 𝑗100
𝐷2 = | | = 40 + 𝑗10 −𝑗5 0
𝑗6 10 𝐷1 𝑗300
𝐷1 −𝑗55 𝐼1 = = = −𝑗2,4 𝐴
𝑖1 = = = −0,21 − 𝑗1,69 𝐴 𝐷 −125
𝐷 32 + 𝑗4 𝐷2 𝑗100
𝐼2 = = = −𝑗0,8 𝐴
𝐷 −125
6
𝑖 = −𝐼1 = 𝑗2,4 𝐴 𝑣𝑜 = 2,04 − 𝑗1,13 [𝐴] × 1[𝛺] = 2,04 − 𝑗1,13 [𝑉]
𝑖1 = 𝑖 − 𝑖2 = 𝑗1,6 𝐴
Pretvorimo dobiveni napon u fazorski oblik. Dobivamo:
𝑖2 = −𝐼2 = 𝑗0,8 𝐴 1,13
−𝑗𝑎𝑟𝑐𝑡𝑔( )
𝑣𝑜 = √(2,04)2 + (1,13)2 × 𝑒 2,04 = 2,33 × 𝑒 −𝑗0,50 [𝑉]
Zadatak 10: Riješiti strujno kolo dato na slici(naći struje grana) i napon na
𝑣𝑜 = 2,33 ∠(−29,055)° [𝑉]
otporniku vo.
Znači, efektivna vrijednost napona vo je 2,33V.
Zadatak 11: Riješiti strujno kolo sa slike(naći sve struje).

Rješenje:
𝑍11 = 2 + 𝑗6
𝑍12 = 𝑍21 = −(2 × 𝑗1) = −𝑗2
𝑍22 = 1 − 𝑗1 + 1 + 𝑗4 = 2 + 𝑗3
(2 + 𝑗6)𝑖1 − 𝑗2𝑖2 = 24
−𝑗2𝑖1 + (2 + 𝑗3)𝑖2 = 0
2 + 𝑗6 −𝑗2
𝐷= | | = −10 + 𝑗18
−𝑗2 2 + 𝑗3
24 −𝑗2 Rješenje:
𝐷1 = | | = 48 + 𝑗72
0 2 + 𝑗3
2 + 𝑗6 24 Ovdje ćemo se služiti Kirhofovim zakonima napona i struja.
𝐷2 = | | = 𝑗48
−𝑗2 0
𝐾𝑍𝑁: ∑ 𝐸 = ∑ 𝑅𝐼
𝐷1 48 + 𝑗72
𝑖1 = = = 1,92 − 𝑗3,74 𝐴
𝐷 −10 + 𝑗18 𝐾𝑍𝑆: ∑ 𝐼 = 0
𝐷2 𝑗48
𝑖2 = = = 2,04 − 𝑗1,13 𝐴 Korištenjem KZS dobijamo relacije:
𝐷 −10 + 𝑗18
Potrebno je sada izračunati napon vo. Pošto je u pitanju serijska veza, napon 𝑖 = 𝑖1 + 𝑖2
vo će biti jednak: 𝑖2 = 𝑖3 + 𝑖4
7
Odredimo znak sprege. Struje i1 i i4 ulaze u tačke. Ako odemo u odjeljak 𝑖1 = −𝐼2 = −0,29 + 𝑗3,8 𝐴
„Dodatak“ ove knjige vidjet ćemo da ako struja ulazi u tačku tada je 𝑖2 = 𝑖 − 𝑖1 = 1,82 − 𝑗4,28 𝐴
pozitivna, a u suprotnom negativna. Množenjem predznaka sprega obje
zavojnice kroz koje prolaze 2 različite struje dobijamo konačni predznak Da bismo dobili i3 i i4 trebamo izračunati napon UAB i napon zavojnice 5−j4.
sprege: 𝑈𝐴𝐵 = 𝑖2 × (5||(5 + 𝑗4)) = (8,86 − 𝑗7,77 ) × (2,84 + 𝑗0,86)
𝑖1 (+), 𝑖4 (+) → (+) × (+) = (+) 𝑈𝐴𝐵 = 8.85 − 𝑗10.59 𝑉

U konačnici, sprega je pozitivna. Potvrdi da li je i1 jednak količniku napona UAB i zavojnice 5−j4! Konačno,
dobivamo struje i3 i i4:
Korištenjem KZN zatvaramo lijevu konturu, te dobijamo:
𝑈𝐴𝐵 8.85 − 𝑗10.59
[−(10 + 𝑗5)]𝐼1 + (5||(5 + 𝑗4)𝐼1 + 𝑗10𝐼2 = 25 𝑖3 = = = 1,77 − 𝑗2,12 𝐴
5 5
Zatvorimo sada desnu stranu konture. Dobijamo: 𝑈𝐴𝐵 8.85 − 𝑗10.59
𝑖4 = = = 0,046 − 𝑗2,15 𝐴
5 + 𝑗4 5 + 𝑗4
(5 − 𝑗4)𝐼2 + (5||(5 + 𝑗4)𝐼2 + 𝑗2 × 10𝐼1 = 0 𝑖3 + 𝑖4 = 1,77 − 𝑗2,12 + 0,046 − 𝑗2,15 = 1.82 − 𝑗4.27𝐴
Sređivanjem ovih jednačina dobija se sljedeći sistem: Vidimo da 1.82=1.82 i 4.274.28. Razlog tome je upravo zaokruživanje na
(−7,16 − 𝑗4,14)𝐼1 + 𝑗10𝐼2 = 25 2 decimale. Vidimo da je prosječna greška bila oko 0,1 tako da, u suštini,
𝑗20𝐼1 + (7,84 − 𝑗3,14)𝐼2 = 0 struja je tačna.

−7,16 − 𝑗4,14 𝑗10 Zadatak 12: Izračunati ukupnu utrošenu snagu na otporniku R.
𝐷= | | = 130,87 − 𝑗9,98
𝑗20 7,84 − 𝑗3,14 E = 40V ∠0°; R = 40Ω; XL1 = 32Ω; XL2 = 2Ω; XC = 20Ω; k = 0,375
25 𝑗10
𝐷1 = | | = 196 − 𝑗78,5
0 7,84 − 𝑗3,14
−7,16 − 𝑗4,14 25
𝐷2 = | | = − 𝑗500
𝑗20 0
𝐷1 196 − 𝑗78.5
𝐼1 = = = 1,53 − 𝑗0,48 𝐴
𝐷 130.87 − 𝑗9.98
𝐷2 −𝑗500
𝐼2 = = = 0,29 − 𝑗3,8 𝐴
𝐷 130.87 − 𝑗9.98
Odredimo struje grana. Vratimo se u prvobitne jednačine i dobivamo:
𝑖 = 𝐼1 = 1,53 − 𝑗0,48 𝐴
8
Rješenje: E = 100V; XC1 = 2−j5Ω; XC2 = j5Ω; XL1 = 10+j10Ω; XL2 = 10−j10Ω; R =
10Ω; XM = j25Ω;
Prvo ćemo izračunati ukupni induktivni otpor koji je suglasan sa spojenim
zavojnicama. Rješenje:

𝑋𝐿 = 𝑋𝐿 1 + 𝑋𝐿 2 + 2𝑘 √𝑋𝐿 1 𝑋𝐿 2 = 32 + 2 + 2 × 0,375 × √64 = 40 𝛺 Sprega: i2(+), i3(+) → (+)  (+) = (+)

(𝑗𝑋𝐶 1 + 𝑗𝑋𝐿 2 )𝐼1 + 𝑗𝑋𝑀 𝐼2 = 𝐸


Impedansa spoja iznosi: (𝑗𝑋𝐿 1 ||𝑅)𝐼2 + (𝑗𝑋𝐶 2 + 𝑗𝑋𝐿 2 )𝐼2 + 𝑗2𝑋𝑀 𝐼1 = 100
𝑗𝑋𝐿 × (−𝑗𝑋𝐶 )
𝑍=𝑅+ = 40 − 𝑗40𝛺 (−2 + 𝑗5 + 10 − 𝑗10)𝐼1 + 𝑗25𝐼2 = 0
𝑗𝑋𝐿 − 𝑗𝑋𝐶 (10 + 𝑗10) × 10
( ) 𝐼 + (−𝑗5 + 10 − 𝑗10)𝐼2 + 𝑗2 × 25𝐼1 = 0
Struja kroz otpornik iznosi: 10 + 𝑗10 + 10 2
(8 − 𝑗5)𝐼1 + 𝑗25𝐼2 = 100
40 √2
𝐼= = 𝐴 𝑗50𝐼1 + (16 − 𝑗13)𝐼2 = 0
40 × √2 2
8 − 𝑗5 𝑗25
Napokon, snaga utrošena na otporniku R je: 𝐷= | | = 1313 − 𝑗184
𝑗50 16 − 𝑗13
2 100 𝑗25
√2 𝐷1 = | | = 1600 − 𝑗1300
𝑃 = 𝐼𝐿 2
× 𝑅 = ( ) × 40 = 20 𝑊 0 16 − 𝑗13
2 8 − 𝑗5 100
𝐷2 = | | = −𝑗5000
𝑗50 0
Zadatak 13: Naći struje grana u kolu sa slike. Odrediti napon koji vlada na
pločama kondenzatora XC2. 𝐷1 1600 − 𝑗1300
𝐼1 = = = 1,33 − 𝑗0,8 𝐴
𝐷 1313 − 𝑗184
𝐷2 −𝑗5000
𝐼2 = = = 0,52 − 𝑗3,73 𝐴
𝐷 1313 − 𝑗184
𝑖 = 𝐼1 = 1,33 − 𝑗0,8 𝐴
𝑖1 = 𝐼2 = 0,52 − 𝑗3,73 𝐴
𝑖2 = 𝑖 − 𝑖1 = 0,81 + 𝑗2,93 𝐴
𝑈𝐴𝐵 = 𝑖1 × (𝑗𝑋𝐿 1 ||𝑅) = (0,52 − 𝑗3,73) × (6 + 𝑗2) = 10,58 − 𝑗21,34 𝑉
𝑈𝐴𝐵 10,58 − 𝑗21,34
𝑖3 = = = −0,54 − 𝑗1,6 𝐴
𝑋𝐿 1 10 + 𝑗10

9
𝑈𝐴𝐵 10,58 − 𝑗21,34 (34,65 − 𝑗3,41)𝐼1 + (0,65 − 𝑗9,41)𝐼2 = 125
𝑖4 = = = 1,06 − 𝑗2,13 𝐴
𝑅 10 (0,65 − 𝑗9,41)𝐼1 + (47,65 − 𝑗14,41)𝐼2 = 250
Napon na kondenzatoru XC2 će biti jednak: 34,65 − 𝑗3,41 0,65 − 𝑗9,41
𝐷= | | = 1690,06 − 𝑗649,56
0,65 − 𝑗9,41 47,65 − 𝑗14,41
𝑈𝑋 𝐶 = 𝑖1 × 𝑋𝐶 2 = (0,52 − 𝑗3,73 )(−𝑗5) = −18,65 − 𝑗2,6 𝑉
2 125 0,65 − 𝑗9,41
𝐷1 = | | = 5793,75 + 𝑗551,25
Zadatak 14: Odrediti i naći vrijednost struja grana i struja kontura. Naći 250 47,65 − 𝑗14,41
34,65 − 𝑗3,41 125
koliko se utroši snage na otporniku R1. 𝐷2 = | | = 8581,25 + 𝑗323,75
0,65 − 𝑗9,41 250
𝐷1 5793,75 + 𝑗551,25
𝐼1 = = = 2,88 + 𝑗1,43 𝐴
𝐷 1690,06 − 𝑗649,56
𝐷2 8581,25 + 𝑗323,75
𝐼2 = = = 4,36 + 𝑗1,87 𝐴
𝐷 1690,06 − 𝑗649,56
𝑖 = 𝐼1 = 2,88 + 𝑗1,43 𝐴
𝑖1 = 𝐼2 = 4,36 + 𝑗1,87 𝐴
𝑖2 = 𝑖 + 𝑖1 = 7,24 + 𝑗3,3 𝐴

𝑈𝐴𝐵 = 𝑖2 × (𝑅2 ||𝑗𝑋𝐶 1 ) = (7,24 + 𝑗3,3)(2,65 − 𝑗4,41)


𝑈𝐴𝐵 = 33,74 − 𝑗23,18 𝑉
𝑈𝐴𝐵 33,74 − 𝑗23,18
𝑖3 = = = 3,37 − 𝑗2,32 𝐴
Rješenje: 𝑅2 10
𝑈𝐴𝐵 33,74 − 𝑗23,18
𝑍11 = 𝑅1 + (𝑅2 ||𝑗𝑋𝐶 1 ) + 𝑗𝑋𝐿 1 − 𝑗𝑋𝑀 𝑖4 = = = 3,86 + 𝑗5,62 𝐴
𝑋𝐶 1 −𝑗6
10(−𝑗6)
𝑍11 = 30 + ( ) + 4 + 𝑗6 − (2 + 𝑗5) Snaga utrošena na otporniku R1 će biti jednaka:
10 − 𝑗6
𝑍11 = 30 + 2,65 − 𝑗4,41 + 4 + 𝑗6 − 2 − 𝑗5 = 34,65 − 𝑗3,41 𝑃𝑅 1 = 𝑖 2 × 𝑅1 = (2,88 + 𝑗1,43)2 × 30 = 187,49 + 𝑗247,1 𝑊
𝑍12 = 𝑍21 = (𝑅2 ||𝑗𝑋𝐶 1 ) − 𝑗𝑋𝑀 = 2,65 − 𝑗4,41 − 2 − 𝑗5
Snagu možemo predočiti u eksponencijalnom obliku, pa dobivamo:
𝑍12 = 0,65 − 𝑗9,41
247,1
𝑍22 = 𝑋𝐶 2 + (𝑅2 ||𝑗𝑋𝐶 1 ) + 𝑅3 = −𝑗10 + 2,65 − 𝑗4,41 + 45 𝑃𝑅 1 = √(187,49)2 + (247,1)2 × 𝑒
𝑗𝑎𝑟𝑐𝑡𝑔(
187,49
)

𝑍22 = 47,65 − 𝑗14,41 °


𝑃𝑅 1 = 310,18 × 𝑒 𝑗52,81 𝑊
10
Ovu snagu možemo prikazati u fazorskom obliku: Rješenje:
𝑃𝑅 1 = 310,18 ∠52,81° 𝑊 Primjetimo da se traži omjer napona zavojnica. Zadatak ćemo riješiti kako
je bio rješavan i ranije.
Zadatak 15: Odrediti vrijednost struje I1 sa trofaznog transformatora sa
slike. I2 = 10,0 ∠−53,13° A; I3 = 10,0 ∠−45° A; N1 = 20; N2 = N3 = 10. 𝑍11 = 100 + 30 + 𝑗5 − 10 = 120 + 𝑗5
𝑍12 = 𝑍21 = 30 + 𝑗5 − 10 = 20 + 𝑗5
𝑍22 = 30 + 𝑗5 + 𝑗10 − 𝑗2 × 10 = 30 − 𝑗5
(120 + 𝑗5)𝐼1 − (20 + 𝑗5)𝐼2 = 1 + 𝑗5
(20 + 𝑗5)𝐼1 − (30 − 𝑗5)𝐼2 = 0
Kada računamo determinantu, ubacujemo vrijednosti sa predznakom koja
se nalazi sa veličinom u jednačini. Ovdje je to znak minusa.
120 + 𝑗5 −20 − 𝑗5
𝐷= | | = −3250 + 𝑗650
20 + 𝑗5 −30 + 𝑗5
Rješenje: 1 + 𝑗5 −20 − 𝑗5
𝐷1 = | | = −55 − 𝑗145
0 −30 + 𝑗5
𝑁1 𝐼1 − 𝑁2 𝐼2 − 𝑁3 𝐼3 = 0 120 + 𝑗5 1 + 𝑗5
20𝐼1 = 10(10,0∠−53,13° + 10,0 ∠−45°) 𝐷2 = | | = 5 − 𝑗105
20 + 𝑗5 0
𝐼1 = 6,54 − 𝑗7,54 = 9,98 ∠ − 49,06° 𝐴
𝐷1 −55 − 𝑗145
Zadatak 16: Naći omjer napona V1/V2 u kolu sa slike. 𝐼1 = = = −0,02 − 𝑗0,04 𝐴
𝐷 3250 + 𝑗650
𝐷2 5 − 𝑗105
𝐼2 = = = −0,005 − 𝑗0,031 𝐴
𝐷 3250 + 𝑗650
𝑖 = 𝐼1 == −0,02 − 𝑗0,04 𝐴
𝑖1 = 𝑖 − 𝑖2 = −0,015 − 𝑗0,009 𝐴
𝑖2 = 𝐼2 = −0,005 − 𝑗0,031 𝐴
Napon V1 će biti jednak proizvodu otpora zavojnice kroz koju protiče struja
i1. Za V2, bit će jednako proizvodu i2 i zavojnice kroz koju prolazi.
𝑉1 = (−0,015 − 𝑗0,009) × (30 + 𝑗5) = −0,405 − 𝑗0,345 𝑉
𝑉2 = (−0,005 − 𝑗0,031 ) × (𝑗10) = 0,31 − 𝑗0,05 𝑉

11
Omjer napona V1/V2 će biti jednak: Zadatak 18: Riješiti strujno kolo sa slike(odrediti sve struje:struje grana i
struje kontura).
𝑉1 −0,405 − 𝑗0,345
= = −1,1 − 𝑗1,3 𝑉
𝑉2 0,31 − 𝑗0,05
Zadatak 17: Naći struje grana u kolu sa slike.

Rješenje:
𝑍11 = 𝑗𝑋𝐿 1 + 𝑗𝑋𝐶 + 𝑗𝑋𝑀 = 𝑗20
𝑍12 = 𝑍21 = −𝑗5
Rješenje:
𝑍22 = 𝑗𝑋𝐿 2 + 𝑗𝑋𝐶 + 𝑗𝑋𝑀 = 𝑗25
𝑍11 = 𝑗𝑋𝐶 + 𝑗𝑋𝐿 1 − 𝑗𝑋𝑀 = −𝑗5 + 𝑗10 − 𝑗5 = 0
𝑗20𝐼1 − (−𝑗5)𝐼2 = −20
𝑍12 = 𝑍21 = −(𝑗𝑋𝐿 1 − 𝑗𝑋𝑀 ) = −(𝑗10 − 𝑗5) = −𝑗5
−𝑗5𝐼1 + 𝑗25𝐼2 = −5
𝑍22 = 𝑗𝑋𝐿 2 + 𝑗𝑋𝐿 1 − 𝑗2𝑋𝑀 = 𝑗10 + 𝑗5 − 2 × 𝑗5 = 𝑗5
0𝐼1 − 𝑗5𝐼2 = 12 Zašto su E1 i E2 negativnog predznaka? Razlog tome leži u smjeru konturnih
12 struja. Naime, ako pogledamo, vidimo da strelica I1 ide ka plus polu izvora,
𝐼2 = − = 𝑗2,4 𝐴 te je, u konačnici, negativan predznak. Da je, recimo, strelica bila obrnuto
𝑗5
−𝑗5𝐼1 + 𝑗5𝐼2 = 0 okrenuta tako da izlazi iz plus pola, tada bi bio pozitivan predznak.
−𝑗5𝐼1 + 𝑗5 × (𝑗2,4) = 0 𝑗20 𝑗5
−𝑗5𝐼1 = −12 𝐷= | | = −525
−𝑗5 𝑗25
12 −20 𝑗5
𝐼1 = = −𝑗2,4 𝐴 𝐷1 = | | = −𝑗475
𝑗5 −5 𝑗25
𝑖 = 𝐼1 = 𝑗2,4 𝐴 𝑗20 −20
𝐷2 = | | = −𝑗200
𝑖1 = 𝑖 − 𝑖2 = 𝑗4,8 𝐴 −𝑗5 −5
𝑖2 = 𝐼2 = −𝑗2,4 𝐴 𝐷1 −𝑗475
𝐼1 = = = 𝑗0,9
𝐷 −525
12
𝐷2 −𝑗200 𝑖 = 𝐼1 = 1,64 − 𝑗0,62 𝐴
𝐼2 = = = 𝑗0,38
𝐷 −525 𝑖1 = 𝑖 − 𝑖2 = −1,36 − 𝑗0,62 𝐴
𝑖 = −𝐼1 = −𝑗0,9 𝐴 𝑖2 = 𝐼2 = 3 𝐴
𝑖1 = 𝑖 − 𝑖2 = −0,52 𝐴 Zadatak 20: Riješiti strujno kolo(naći struje grana). Sprega je pozitivna.
𝑖2 = −𝐼2 = −𝑗0,38 𝐴
Zadatak 19: Riješiti strujno kolo sa slike(naći sve struje).

Rješenje:
100𝐼1 + (20 + 𝑗20)𝐼2 = 240
Rješenje: (20 + 𝑗20)𝐼1 + (280 − 𝑗20)𝐼2 = 144
𝑍11 = 10 + 10 + 𝑗5 + 20 + 𝑗10 = 40 + 𝑗15 100 20 + 𝑗20
𝐷= | | = 28000 − 𝑗2800
𝑍12 = 𝑍21 = 0 20 + 𝑗20 280 − 𝑗20
𝑍22 = 5 + 𝑗10 − 𝑗20 + 20 + 𝑗10 = 25 240 20 + 𝑗20
𝐷1 = | | = 64320 − 𝑗7680
144 280 − 𝑗20
(40 + 𝑗16)𝐼1 + 0𝐼2 = 300 − 225 100 240
0𝐼1 + 26𝐼2 = 225 − 150 𝐷2 = | | = 9600 − 𝑗4800
20 + 𝑗20 144
(40 + 𝑗16)𝐼1 = 75 𝐷1 64320 − 𝑗7680
25𝐼2 = 75 𝐼1 = = = 2,3 − 𝑗0,04 𝐴
𝐷 28000 − 𝑗2800
Iz sistema dobivamo da su struje I1 i I2 jednake: 𝐷2 9600 − 𝑗4800
𝐼2 = = = 0,36 − 𝑗0,14 𝐴
75 𝐷 28000 − 𝑗2800
𝐼1 = = 1,64 − 𝑗0,62 𝐴
40 + 𝑗15 𝑖1 = 𝐼1 = 2,3 − 𝑗0,04 𝐴
75
𝐼2 = =3𝐴 𝑖2 = 𝐼2 = 0,36 − 𝑗0,14 𝐴
25
13
Dodatak Računanje determinanti 2.reda
Tačka označava na kojem kraju zavojnice će struja biti pozitivna ako teče 𝑎11 𝑎12
kroz zavojnicu.
∆ = 𝐷 = |𝑎
21 𝑎22 | = (𝑎11 × 𝑎22 ) − (𝑎21 × 𝑎12 )

Inverza determinante
𝑎11 𝑎12 1 𝑎22 −𝑎12
𝐷 = |𝑎 𝑎22 | = (𝑎11 × 𝑎22 ) − (𝑎21 × 𝑎12 ) |−𝑎21 𝑎11 |
21

Kompleksni broj
𝑗 = √−1
+i -i
Koristi se j umjesto i, jer se malo i koristi za označavanje struje. Također,
koristi se notacija npr. j15 umjesto 15j, jer, opet se vraćamo na označavanje
struje, 15i i 15j. Zbog toga, da bi se razlikovalo od matematičke notacije
pisanja, j ide ispred, a i ide kada se govori o struji kao promjenjivoj veličini.

Prosto električno oscilatorno kolo


−XM +XM 𝑑𝑖 𝑞
𝑢𝐿 + 𝑢𝐶 = 0 → 𝐿 + =0
𝑑𝑡 𝐶

-XM +XM

14
𝑞
𝑢𝐶 (𝑡) =
𝐶
= 𝑄𝑚 cos 𝜔0 𝑡 Citati
𝑑𝑖 −𝑄𝑚
𝑢𝐿 (𝑡) = 𝐿 = cos 𝜔0 𝑡 Teško je sa žena, ali je još teže bez njih. − Mirza Bašić
𝑑𝑡 𝐶
1 Sve knjige svijeta sadrže istu pamet, samo je svaka knjiga prikaže na
𝑓0 = | 𝑡0 = √2𝜋𝐿𝐶
√2𝜋𝐿𝐶 drugačiji način. − Mirza Bašić
Ovo se kolo ujedno i zove oscilatorno kolo drugog reda. Zašto? Razlog Ništa nije dovoljno dobro da ne bi moglo biti još bolje. − Anonimus
tome leži u tome što ovo kolo ima u sebi i zavojnicu i kondenzator. Bilo ovo Samo zbog svoje gluposti mogu biti tako sigurni u sebe. − Franc Kafka
kolo sa R ili bez njega kolo i dalje ostaje 2 reda. Drugi razlog što je ovo kolo Počnite s onim što je ispravno, a ne s onim što je prihvatljivo. − Franc
2. reda je u tome što koristi derivat drugog stepena(d2). Da bi se riješio takav Kafka
krug može mu se pristupiti sa 2 domene: vremenska i frekvenciona domena. Nikada nećete biti sretni ako nastavite tragati za onim od čega se sastoji
Zadaci su rađeni u frekventnoj domeni, dok se u višim školama koriste i sreća. Nikada nećete živjeti ako tražite smisao života. − Albert Camus
formule u vremenskoj domeni(tip: di/dt − ovo je derivat prvog stepena).
Nekad se i derivati pokrate, pa nam ostaje veličina bez derivata. Literatura
𝑑𝑤
𝑝= = 𝑢𝑖 ➢ Elekrična kola za 4.razred elektrotehničke struke, Zdravko Vrsalović,
𝑑𝑡 Sarajevo, 2000.
Energija 2 induktivno spregnute zavojnice: ➢ Zbirka riješenih zadataka iz Osnova elektrotehnike 1 i 2, Josip Huđek,
Udžbenici Veleučilišta u Varaždinu, Varaždin, 2009.
1 1 ➢ Teorija električnih kola I, VII izdanje, Branimir D. Reljin, Akademska
𝑤= 𝐿1 𝑖1 2 + 𝐿2 𝑖2 2 ± 𝑀𝑖1 𝑖2
2 2 misao, Beograd, 2009.
𝑀 = 𝑘√𝐿1 𝐿2 ➢ Fundamentals of Electric Circuits, Charles K. Alexander, Matthew N. O.
12 12 21 Sadiku, McGraw-Hill Education, 4./5./6. izdanje, 2017./2013./2009.
𝑘= = = ➢ Electric Circuits, Seventh edition, Mahmood Nahvi, Joseph A. Edminister,
1 11 + 12 2
McGraw-Hill Education, 2018.
21
= ➢ WEB lokacije:
21 + 22 https://www.youtube.com/watch?v=01c12NaUQDw&ab_channel=Khan
Academy | https://www.azquotes.com/author/7682-Franz_Kafka |
k − koeficijent sprege, 0  k  1 | M − XM https://www.goodreads.com/author/quotes/957894.Albert_Camus
− međuinduktivitet | L − induktivitet |  −
magnetni fluks | i − struja(promjenjive
vrijednosti fizičkih veličina se pišu malim Zbirka zadataka iz električnih kola, Mirza Bašić, 2023.
slovom)
15

You might also like