Tok izvođenja nastavnog sata

Motivacioni dio sata

Grafofolija:
Ponovimo šta smo naučili o prilozima!
Bakine naočari
...
Koliko puta su bistro gledale u mene,
Na plemenitom nosu radosno dršćući
Koliko puta tajnim suzama zamagljene
Što je već svanuće, a još se ne vraćam kući.
...
Nikola šop
Akvarel
...
O bistri jesenji dani,
Odozgo sa svijetlih palata
Osmijeh me vaš mami,
O bistri jesenji dani.
...
Hamza Humo

Mali princ
...
Tada se pojavi lisica:
-Dobar dan- reče lisica.
-Dobar dan-pristojno odgovori mali princ,
okrene se ali ne vidje ništa.
-Evo me ovdje- reče jedan glas- pod jabukom.
...
A.S Egziperi

Glavni dio sata

Najava nastavne jedinice

Glagolski prilozi: glagolski prilog prošli

Prilozi su polupromjenljive riječi koje se prilažu glagolima da bi se označilo

mjesto, vrijeme i način na koji se vrši radnja. Dakle, prilozi najčešće imaju službu
priloških odredaba.
Većina priloga je nepromjenljiva, samo neki prilozi se kompariraju (blizu, bliže,
najbliže).
Pogledajmo riječi istaknute u ovom odlomku!

Ibrahim-begov ćošak

...
A onaj mali čovječić, Ibrahim-beg, išao je čaršijom i ne sanjajući da je dao povod da se
o njemu govori. Išao je svojim sitnim korakom, noseći na ramenu veliku, šipkovu metlu,
kojom čisti čaršiju, i dugačke merdevine, po kojima se penje da utrne varoške fenjere.
(...)
Došavši do zgrade gradske općine, on ostavi metlu i merdevine u avliji. Zatim stenjući
sjede na jedan snizak kamen i poče puniti kratku lulu.(...)
Trepčući kapcima gledaše u Grgu, kao da nije dobro čuo.
-Jesi li gluh?- izadrije se Grga, iskrivivši se malo unatrag, kao što je u ljutnji obično činio.
...
Svetozar Ćorović

Koja je sličnost između priloga i ovih oblika glagola?

→ „Dobar dan“, pristojno odgovori mali princ. (kako? → pristojno → prilog)

→ Trepčući kapcima on gledaše u Grgu. (kako? → trepčući → glagolski oblik)

Koju službu u rečenici imaju istaknute riječi?

Obje riječi, i „pristojno“ i „trepčući“ imaju službu priloške odredbe za način jer
kazuju način na koji se vrši radnja.
Takvi su i glagolski oblici: ne sanjajući, noseći, stenjući, iskrivivši se...

Ove riječi su glagolski oblici koji se u rečenici ponašaju kao prilozi, pa ih zbog
toga zovemo glagolskim prilozima.
Kao i prilozi, i glagolski prilozi su nepromjenljivi.
Glagolski prilozi se nikad ne javljaju u predikatskoj službi, mada radnju
glagolskog priloga i radnju predikata vrši isti subjekt.
Glagolski prilog prošli
Ilustracija: Vanjka -i z čitanke 7 -
detalj
1. Oblik i značenje

Vanjka
...
Vanjka Žukov, dečko od devet godina, koji je prije tri mjeseca pošao u nauk obućaru
Aljahinu, noću uoči Božića nije legao da spava. Sačekavši da gazda, gazdarica i
pomoćnici odu na jutrenje, on je izvadio iz gazdina ormara bočicu sa tintom i držalo sa
zarđalim perom, i raširivši pred sobom zgužvan list papira, počeo pisati.
... Anton Pavlović Čehov

U kakvom vremenskom odnosu mogu biti radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim
(glagolski oblici istaknuti u tekstu) i neka druga radnja (radnja predikata)?

a) Vanjka je zatvorio vrata, ne dozvolivši da ga neko vidi..

→ Radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim vrši se istovremeno s nekom
drugom radnjom!

b) Spotaknuvši se o pocijepanu prostirku na podu, Vanjka je prišao stolu.

→ Radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim vrši se prije neke druge radnje!

c) Sjeo je za sto raširivši pred sobom zgužvan list papira.

→ Radnja iskazana glagolskim prilogom prošlim vrši se poslije neke druge

radnje!

Odredi predikate! U kakvom vremenskom odnosu je radnja iskazana predikatom s

radnjom iskazanom glagolskim prilogom prošlim?

Glagolskim prilogom prošlim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvršila
prije neke druge radnje izrečene ličnim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili
poslije nje. Obje radnje moraju se odnositi na isti, zajednički im subjekt.
Glagolski prilog prošli tvori se uglavnom od glagola svršenog vida (dozvoliti,
spotaknuti se, raširiti...)
Koju službu u rečenici imaju ovi rečenični članovi?

→ ne dozvolivši,
→ spotaknuvši se,
→ raširivši?

Glagolski prilog prošli u rečenici ne može nikad biti predikat, niti dio predikata.
Glagolski prilog prošli u rečenici ima službu priloške odredbe.

1. Tvorba glagolskog priloga prošlog

Kako se tvori glagolski prilog prošli?

Glagolski prilog prošli je prost neličan glagolski oblik.

Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -vši (-v), -avši (-av).

Kad se infinitivna osnova završava samoglasnikom, nastavci su : -vši, -v:

oprostiti → oprosti + vši → oprostivši; oprosti + v → oprostiv.
Nastavci -v i -av upotrebljavaju se rjeđe, stilski su obilježeni i arhaični.

Kad se infinitivna osnova završava na suglasnik nastavci su: -avši, -av:

peći → pek + avši → pekavši; pek + av → pekav.

Prisjetimo se infinitiva: Infinitivnu osnovu od glagola peći dobit ćemo kada od

1. lica jednine aorista → pekoh odbijemo nastavak -oh. Infinitivna osnova
glagola peći je, dakle, pek-.

Sinteza:

Kao i prilozi, i glagolski prilozi su nepromjenljivi.

Glagolski prilozi se nikad ne javljaju u predikatskoj službi, mada radnju glagolskog
priloga i radnju predikata vrši isti subjekt.
Glagolskim prilogom prošlim obilježava se radnja (stanje ili zbivanje) koja se izvršila
prije neke druge radnje izrečene ličnim glagolskim oblikom, istovremeno s njom ili
poslije nje.
Glagolski prilog prošli je prost neličan glagolski oblik.
Tvori se od infinitivne osnove i nastavaka: -vši (-v), -avši (-av).

Završni dio sata:

Infinitiv Infinitivna Nastavci. -vši (-v) glagolski prilog

osnova + -avši (-av) → prošli

raširiti raširi- -vši, -v raširivši, raširiv

+ →

Domaća zadaća:

Ispišite nekoliko rečenica u kojima ćete upotrijebiti sljedeće glagole u glagolskom

prilogu prošlom: doći, proći, naučiti, prodati, pročitati.