Nelinearne jednadžbe

Newtonova formula
Autor: Institucija:
Bojan Crnković Sveučilište u Rijeci
bojan.crnkovic@uniri.hr Odjel za matematiku

Bojan Crnković (Sveučilište u Rijeci) Nelinearne jednadžbe 11. ožujka 2016. 1 / 11

 Newtonova metoda

Pretpostavimo da smo uspjeli odrediti interval [a, b] u kojem postoji

nultočka funkcije. Dodatno, pretpostavimo da je na tom intervalu funkcija
f (x) = 0 i da je njena derivacija f 0 (x) 6= 0.
Newtonova metoda ili metoda tangente
Odaberimo jednu početnu aproksimaciju nultočke i označimo je s x0 . U
okolini x0 možemo funkciju aproksimirati Taylorovim polinomom prvog
stupnja.
T1 (x) = f (x0 ) + f 0 (x0 )(x − x0 )
Nultočku odabrane aproksimacije funkcije f (x) označimo s x1

f (x0 )
x1 = x0 − .
f 0 (x0 )

Bojan Crnković (Sveučilište u Rijeci) Nelinearne jednadžbe 11. ožujka 2016. 2 / 11

 Newtonova metoda

Slika : Newtonova formula u kompleksnoj ravnini. Jednadžba z 3 = 1

Bojan Crnković (Sveučilište u Rijeci) Nelinearne jednadžbe 11. ožujka 2016. 3 / 11

 Newtonova metoda

Slika : Newtonova metoda.

Bojan Crnković (Sveučilište u Rijeci) Nelinearne jednadžbe 11. ožujka 2016. 4 / 11

 Newtonova metoda

Iterativni postupak
Ovaj postupak možemo nastaviti i dobiti niz aproksimacija x0 , x1 , . . . , xi za
koji se nadamo da konvergira ka pravom korijenu.

f (xi )
xi+1 = xi − .
f 0 (xi )

Važno je naglasiti da u ovom postupku funkciju aproksimiramo

jednostavnijom funkcijom, a zatim tražimo nultočku aproksimacije.
Iako ne možemo uvijek garantirati konvergenciju ove metode, možemo u
nekim posebnim slučajevima dokazati konvergenciju i jedinstvenost rješenja.

Bojan Crnković (Sveučilište u Rijeci) Nelinearne jednadžbe 11. ožujka 2016. 5 / 11

 Newtonova metoda

Slika : Divergencija Newtonove metode.

Bojan Crnković (Sveučilište u Rijeci) Nelinearne jednadžbe 11. ožujka 2016. 6 / 11

 Newtonova metoda

Teorem o konvergenciji Newtonove metode

Neka funkcija f : [a, b] → R ima neprekidnu drugu derivaciju na intervalu
[a, b]. Neka je nadalje, f (a) f (b) < 0 odnosno funkcija mijenja predznak.
Neka prva i druga derivacija funkcije f (x) imaju stalan predznak.
Ako je početna aproksimacija odabrana tako da vrijedi

f (x0) f 00 (x0) > 0

tada niz aproksimacija dobiven Newtonovom metodom konvergira prema

jedinstvenom rješenju jednadžbe f (x) = 0.

Bojan Crnković (Sveučilište u Rijeci) Nelinearne jednadžbe 11. ožujka 2016. 7 / 11

 Newtonova metoda

Pri tome vrijedi ocjena pogreške aproksimacije

M2
|ξ − xi | ≤ (xi − xi−1 )2 ,
2 m1

gdje je M2 = max |f 00 (x)| i m1 = min |f 0 (x)|.

x∈[a,b] x∈[a,b]
Metoda ima kvadratnu brzinu konvergencije, tj. vrijedi
M2
|ξ − xi+1 | ≤ (ξ − xi )2
2 m1

Bojan Crnković (Sveučilište u Rijeci) Nelinearne jednadžbe 11. ožujka 2016. 8 / 11

 Metoda sekante

Najveći nedostatak Newtonove metode je računanje prve derivacije u svakoj

točki aproksimacije. Funkciju često ne poznajemo analitički pa nije ni
moguće odrediti derivaciju. Također, računanje prve derivacije može biti
računalno zahtjevno.
Prvu derivaciju moguće je aproksimirati sa zadovoljavajućom točnošću.
Ako umjesto tangente u točki na grafu koristimo dvije točke kroz koje
provučemo sekantu tada ne moramo računati prvu derivaciju. Svake dvije
sukcesivne aproksimacije nultočke koristimo kako bi dobili sekantu. Svaku
sljedeću aproksimaciju dobijemo kao sjecište sekante i osi x.

Bojan Crnković (Sveučilište u Rijeci) Nelinearne jednadžbe 11. ožujka 2016. 9 / 11

 Metoda sekante

Formula metode sekante

xi − xi−1
xi+1 = xi − f (xi ) .
f (xi ) − f (xi−1 )

Ako su početne aproksimacije x0 , x1 birane dovoljno blizu rješenja tada uz

uvjete
√
f 0 (x) 6= 0, f 00 (x) 6= 0 metoda sekante konvergira brzinom
1+ 5
2 ≈ 1.618.
Svojstva:
Prednost koja se dobiva zamjenom tangente sekantom je šire područje
primjene, brže izvođenje ali plaćamo sporijom konvergencijom nego
kod Newton-Raphsonove metode.
Konvergencija više nije kvadratična, ali je iznad linearne
Metoda sekante kao i Newton-Raphsonova metoda može divergirati
ako se aproksimacije nađu u blizini lokalnog ekstrema jer se može
pojaviti gotovo horizontalna sekanta.

Bojan Crnković (Sveučilište u Rijeci) Nelinearne jednadžbe 11. ožujka 2016. 10 / 11

 Metoda Regula falsi

Regula falsi je hibrid metode bisekcije i metode sekante. Ovom metodom

se pokušava nadoknaditi neki nedostaci obje metode.
Regula falsi je metoda ograđivanja rješenja xl < xs < xd kao i bisekcija, ali
za razliku od bisekcije aproksimacija nultočke xs se ne postavlja na sredinu
intervala već se određuje na temelju metode sekante:
xd − xl
xs = xd − f (xd ) .
f (xd ) − f (xl )
Svi ostali koraci su kao i kod metode bisekcije tj. za novi interval
pretraživanja bira se onaj na kojemu funkcija f mijenja predznak.
Ova metoda je puno stabilnija od sekante jer je gotovo riješen problem
horizontalne sekante i brzina konvergencije je veća od metode bisekcije.

Bojan Crnković (Sveučilište u Rijeci) Nelinearne jednadžbe 11. ožujka 2016. 11 / 11