You are on page 1of 4

Roko Sven Surać doi: 10.15291/misc.

3178
Odjel za povijest / Department of history Prikaz / Review
Sveučilište u Zadru / University of Zadar Primljeno / Received: 16. XII. 2020.
Obala kralja Petra Krešimira IV., 2
HR − 23000 Zadar
rsurac@unizd.hr

SILVIA BEKAVAC, ŽELJKO MILETIĆ, GENEZA, STRUKTURA I


ULOGA OSLOBOĐENIČKIH TIJELA SEVIRA I AUGUSTALA /
GENESIS, STRUCTURE AND ROLE OF FREEDMEN BODIES OF
SEVIRI AND AUGUSTALES
Zadar: Sveučilište u Zadru, 2019., 307 stranica, 25 slika, 3 grafikona, 1 tablica
ISBN: 978-953-331-228-6
Zadar: University of Zadar, 2019, 307 pages, 25 illustrations, 3 charts, 1 table
ISBN: 978-953-331-228-6

Knjiga docentice dr. sc. Silvije Bekavac s Odjela A book by the assistant professor Silvia Bekavac,
za povijest umjetnosti i izvanrednog profesora dr. PhD, Department of Art History, and her mentor
sc. Željka Miletića s Odjela za arheologiju Sveuči- on the postgraduate level, the associate professor
lišta u Zadru, njezina mentora na poslijediplom- Željko Miletić, PhD, Department of Archaeology,
skom studiju, predstavlja novu studiju o životu at the University of Zadar, represents a new study
jednog dijela oslobođenika iz perspektive njihova on the life of a particular group of freedmen from
društvenog života i u kontekstu stjecanja ugleda i the perspective of their social life in the context
utjecaja. Rad je proizašao, kako autori sami navode, of gaining influence. Per authors’ words, the book
iz problema s kojima se Bekavac susrela prilikom was born out of problems that Bekavac had en-
pisanja doktorske disertacije Rimska religija i kulto- countered while writing her thesis Rimska religija
vi u društvenoj strukturi pretkršćanske Salone, koji se i kultovi u društvenoj strukturi pretkršćanske Salone
mogu replicirati na područje rimske Dalmacije, ali [Roman Religion and Cults in Social Structure of the
i cijelog Carstva. pre-Christian Salona], which can be replicated on
Knjiga je dvojezična, napisana na hrvatskom i the territory of Roman Dalmatia, and also through-
engleskom jeziku, podijeljena na pet glavnih i nu- out the Empire.
meriranih poglavlja kojima prethodi Predgovor (str. The book is bilingual, written in Croatian and in
10–11, iako same stranice prije početka glavnih English and divided into five main and numerated
poglavlja nisu numerirane) u kojem autori donose chapters preceded by Foreword (pp. 12–13, even
razloge i ciljeve pisanja knjige te neke metode koje though the pages before the main chapters are not
su koristili prilikom istraživanja. To je, uz sam Sa- numerated) in which authors state the reasons and
držaj (str. 6–7) koji mu prethodi, jedini dio knji- goals for writing the book and some of the methods
ge koji ne prati praksu dvojezičnosti po kojoj se used during research. Alongside Contents (pp. 8–9),
na lijevoj stranici nalazi tekst na hrvatskome, a na it is the only part of the book which does not follow

239
Prikazi, MHM, 7, 2020, 239–242

desnoj na engleskom jeziku, već je napisan u cije- the bilingual pattern where the Croatian text is on
losti na hrvatskome. Nakon numeriranih poglavlja the left page, and English on the right. Main chap-
slijede poglavlja Zaključci (str. 272–289), Prilozi ters are followed by Conclusions (pp. 272–289),
(str. 290–293), kojem bi možda prikladniji naslov Addendum (pp. 290–293) which consists of one in-
bio u jednini jer je tu naveden zapravo samo jedan scription, i.e. a base of a column found in Misenum,
epigrafski spomenik, tj. baza stupa pronađena u Mi- and Bibliography (pp. 294–307) which consists of
zenu, te Literatura (str. 294–307) koja predstavlja an impressive list of both older and recent titles
uistinu impresivan popis što starijih, što novijih re- written by authors that deal with the aspects of Ro-
levantnih naslova autora koji su se bavili aspektima man freedmen in the Principate. However, from the
rimskih oslobođenika u razdoblju principata, a u perspective of an historian, the chapter should have
kojem su – govoreći iz perspektive povjesničara – included a list of all ancient sources that the authors
trebali biti navedeni i relevantni antički izvori koje used and mentioned in the footnotes.
su autori koristili i naveli u bilješkama. The first numerated chapter, titled Augustus, the
Prvo numerirano poglavlje, naslovljeno August, Imperial Cult, and the Freedmen (pp. 15–48) deals
carski kult i oslobođenici (str. 15–48), bavi se druš- with the social role of the freedmen and imperial
tvenom ulogom oslobođenika te carskim kultom u cult in Augustan age. In the chapter, the authors
doba cara Augusta. Autori tu donose kratak pregled have written a short examination of understanding
poimanja oslobođenika u očima rimske javnosti te the freedmen in the eyes of the Roman public and
potrebu njihove organizacije u udruženja za koja the need for their organizing in associations which,
postavljaju hipotezu da nisu nužno morala imati according to the authors’ hypothesis, did not neces-
svećenički karakter. Poglavlje se nastavlja podužim, sarily have priestly character. The chapter continues
ali iznimno bitnim dijelom o carskom kultu Augu- with a lengthy, but extremely important part about
stova doba kojim su autori nastojali prikazati pri- the imperial cult in Augustus’ period in which the
mjere izjednačavanja svećeničkih službi namijenje- authors attempted to show examples of equali-
nih građanstvu slobodnog rođenja i onih oslobođe- sation of priesthoods intended for the freeborn
ničkih koje su nastale kasnije, gdje kao najznačajniji citizens and those intended for freedmen which
primjer, barem u sklopu nastavka knjige, argumen- appeared later. The authors argue that mention of
tiraju da se Tacitovo spominjanje augustala u Ana- Augustales in Tacitus’ Annals must have referred
lima moralo odnositi ili na bratstvo senatora i im- either to the fraternity of senators and the imperi-
perijalne obitelji collegium sodales Augustales ili na al family collegium sodales Augustales or to the civic
(slobodno rođene) građanske sacerdotes Augustales. sacerdotes Augustales.
Drugo poglavlje, naslovljeno Razlikovanje sevi- The second chapter, titled The Differentiation
ra od sevira Augustala (str. 49–117), predstavlja between Seviri and Augustales (pp. 49–117) rep-
zapravo najznačajniji dio rada jer nizom epigraf- resents the most important part of the book in
skih primjera detaljnije argumentira postojanje which the authors, through series of epigraphic
historiografske pogreške prilikom identificiranja examples elaborate the existence of a historio-
različitosti službi. Premisa autora o postojanju graphic mistake in identifying the differences
dvaju kolegija (seviri i seviri Augustales) te dva between offices. The idea of the existence of two
orda (ordo seviralis i ordo Augustalium) održiva je collegia (seviri and seviri Augustales) and two or-
i prilično dobro objašnjena pomoću analize ve- dines (ordo seviralis and ordo Augustalium) is tena-
ćeg broja natpisa pri čemu bi za stvaranje točne ble and quite well explained through the analysis
slike možda bilo bolje da nisu izbjegavali histori- of a large number of inscriptions. The impression
ografski razvoj teme kao što su naveli. Poglavlje je is that in order to generate an exact image, the au-
dobro koncipirano te su Bekavac i Miletić uspjeli thors should not have avoided the historiographic
predstaviti mogućnost razdvajanja dviju, tj. četiri- development of the topic. The chapter is well con-
ju službi, koje je dosadašnja historiografija najve- ceived and Bekavac and Miletić have managed to
ćim dijelom izjednačavala. present the possibility of splitting the two i.e. four
Treće poglavlje naslovljeno je Seviri (str. 120– offices which have been so far treated as equal by
151) i u sedam potpoglavlja, kao što sam naslov the historiography.

240
Reviews, MHM, 7, 2020, 239–242

govori, objašnjava funkcije sevirskih tijela koje Be- The third chapter is titled Seviri (pp. 120–151),
kavac i Miletić predstavljaju kao zasebno udruženje which throughout the seven subchapters, explains
šestorice, ne nužno istovjetno ostalim udruženjima – as indicated by the title – functions of the seviri
koja su mogla biti sačinjena od šest ljudi. Autori bodies that Bekavac and Miletić have introduced
su putem niza analiziranih natpisa išli na dekon- as separate associations of six persons, not neces-
strukciju ideje postojanja zasebnih građanskih (a sarily equal to other associations composed of six
pod time se kod autora podrazumijevaju isključivo people. The authors have deconstructed the idea
slobodnorođeni građani, ali ne i oslobođenici) i za- of existence of separate civic (by their account ex-
sebnih oslobođeničkih sevira i njihove svećeničke clusively freeborn citizens and not freedmen) and
uloge te objasnili mogućnost da je služba mogla biti separate freedmen seviri and their priesthood and
zajednička ljudima navedenih statusa, pri čemu bi explained the possibility that the office could have
oslobođenici od sevira mogli napredovati do augu- been common for people of the aforementioned
stala, dok bi slobodnorođenim građanima to bila status wherein freedmen could progress from seviri
preliminarna funkcija slijeda časti. Prema autorima to Augustales, and for the freeborn the office could
primjeri podizanja votivnih spomenika nisu dovo- have been the preliminary function of cursus hon-
ljan pokazatelj njihova značaja za carski kult jer je orum. The authors argue that the construction of
izostala prateća kultna aktivnost, što je dobro argu- the votive inscriptions is not enough of an indica-
mentirano, kao i nastavak poglavlja u kojem nazna- tion of their importance for the imperial cult seeing
čuju različitosti, kako ga oni nazivaju, korporatnog as the accompanying cult activity was missing. The
i javnog sevira te analiziraju sevirski ordo. Poglavlje remaining part of the chapter deals with the differ-
završava objašnjavanjem hijerarhijske razlike seni- ences between corporate and public seviri and pro-
orskih i juniorskih sevira i kraćim analizama sevir- vides an analysis of the seviri order and ends with
ske blagajne i patronatstva. the explanation of hierarchical difference between
Četvrto poglavlje, Augustali (str. 154–233), sadr- senior and junior seviri and short analysis of seviri
žajno je najduže i u devet potpoglavlja objašnjava treasury and patronage.
funkcije augustalskih tijela i neke razlike u odnosu The fourth chapter, Augustales (pp. 154–233) is
na sevire. Autori počinju objašnjavanjem augustal- the longest and, throughout the nine subchapters,
skih poslova koje putem analize natpisa diferencira- explains the functions performed by the bodies of
ju od sevirskih zbog angažmana oko carskog kulta Augustales and the difference between them and
zbog kojih se u vrijeme Augusta podižu i augustal- seviri. The authors have started with the explana-
ska sjedišta. U nastavku poglavlja Bekavac i Miletić tion of jobs performed by the Augustales, which
kreću u stupnjevanje augustala pri čemu navode da they distinguish from those done by the seviri be-
je potrebno razlikovati tri nivoa – seviri Augustales, cause of the engagement in imperial cult, due to
Augustales corporati i ordo Augustalium – koja su s which the Augustal centres were built during the
vremenom postala dio jednog korpusa što detaljno Augustus’ time. Later in the chapter Bekavac and
argumentiraju u dva potpoglavlja. Preostali dio po- Miletić gradate Augustales and imply that three lev-
glavlja bavi se augustalima kroz prizmu društvenih els should be differentiated – seviri Augustales, Au-
uloga, dok nekoliko potpoglavlja otpada na lokalne gustales corporati and ordo Augustalium, all of which
primjere kojima su autori nastojali prikazati proble- became part of a corpus. The remaining part of the
matiku njihova statusa. chapter deals with Augustales from the perspective
Posljednje numerirano poglavlje, peto, naslovlje- of social roles, while some subchapters dwell on the
no je Odnos građana i oslobođeničkih asocijacija (str. localised examples which authors used to show the
235–270), a u njemu autori raspravljaju o značaju problem of their status.
koji oslobođenici imaju u Carstvu u okvirima gra- The last numerated chapter, the fifth, is titled The
đanstva te o mogućnostima koje im se otvaraju za Relationship between Citizens and Freedmen Asso-
socijalno napredovanje. Naglasak je stavljen na slo- ciations (pp. 235–270). There the authors discuss
bodnorođeni građanski sloj te njihov odnos prema the importance of freedmen in the Empire within
oslobođenicima koji su unatoč slobodi i građanskom the citizenship framework as well as possibilities of
pravu ipak u neku ruku imali podređeni položaj. their social advancement. The emphasis is put on

241
Prikazi, MHM, 7, 2020, 239–242

Djelo Geneza, struktura i uloga oslobođeničkih tije- the freeborn citizens and how they relate to freed-
la sevira i Augustala Silvije Bekavac i Željka Miletića men who are somewhat subordinate to them de-
predstavlja dobru i argumentiranu raspravu o pro- spite their freedom and citizenship.
blematici oslobođeničkih udruženja koje ide korak Genesis, Structure and Role of Freedmen Bodies of
dalje u rasvjetljavanju slike postmanumisijskog Seviri and Augustales, a book by Siliva Bekavac and
života dijela rimskih oslobođenika. Postavljene su Željko Miletić represents a good and substantiat-
premise održive, a zaključci izvedeni iz istraživa- ed work on the problems of freedmen associations
nja natpisa te odgovarajućih izvora i literature su which goes a step further in uncovering the image
prihvatljivi tako da se njihova argumentacija o me- of post manumission life of Roman freedmen. The
đusobnoj različitosti tijela sevira i augustala može premises set by the authors are tenable, and conclu-
prihvatiti, ne nužno kao jedina, ali svakako kao naj- sions derived from researching the inscriptions and
vjerojatnija teorija. corresponding literary sources and literature are
acceptable, so their argumentation about the differ-
ence between seviri and Augustales can be labelled,
not necessarily as the only, but as the most likely
theory.

242

You might also like