PROSVJETITELJSTVO, SAPERE AUDE

ILI USUDI SE ZNATI

PROSVJETITELJSTVO
• duhovni i intelektualni pokret
• pojava prosvjetiteljstva u 17. i 18. stoljeću u Europi
• glavno obilježje – vjera u ljudski razum
• osnovna teza – prirodno pravo čovjeka su sloboda i jednakost

ZNAČENJE PROSVJETITELJSTVA
• Immanuel Kant – njemački filozof koji je među prvima odredio značenje prosvjetiteljstva
• vjera u ljudski razum
• sapere aude – usudi se znati
• želja za stvaranjem boljeg društva

UTJECAJI NA PROSVJETITELJSTVO

 racionalizam
spoznaja stvarnosti temelji se na razumu
utemeljitelj: francuski filozof Rene Descartes
- postavio je temelje racionalizma ističući važnost znanstvene
metodologije istraživanja
- u tvrdnji ”Mislim, dakle jesam” navodi da je čovjek misaono
biće i to je temelj njegova racionalističkoga gledišta

 empirizam
iskustvo je osnovni izvor spoznaje
utemeljitelj: engleski filozof John Locke
- utjecao je na duhovni život prosvjetiteljskog društva 18.
stoljeća
- isticao je da sva naša spoznaja polazi iz iskustva te da je naš
duh tabula rasa, prazan bijeli papir bez sadržaja
- njegovo spoznajno gledište, ideje liberalizma, vjerske
tolerancije i prirodnog odgoja razvijale su se upravo u 18.
stoljeću

ŠIRENJE PROSVJETITELJSKIH IDEJA

• prosvjetiteljstvo se širi europskim zemljama u 18. stoljeću
• ideje prosvjetiteljstva nisu jednako prihvaćene
• šire se putem tiska i javnim iznošenjem mišljenja
• svoj vrhunac prosvjetiteljstvo dostiže u Francuskoj
UTJECAJ PROSVJETITELJSTVA NA POLITIČKE IDEJE

1) Charles-Louis de Secondat Montesquie

• O duhu zakona (1748.)
• ograničenje kraljevske vlasti
• trodioba vlasti:
 zakonodavna
 izvršna
 sudska
• njegova ideja je prvi puta u praksi primjenjena u SAD-u nakon rata
za nezavisnost

2) Jean Jacques Rousseau

• Društveni ugovori (1762.)
• vlast se temelji na općoj volji i slobodi naroda
• svaka vlast je rezultat dogovora ljudi
• narod svoje predstavnike na vlasti može smijeniti

3) François-Marie Arouet Voltaire (1694. – 1776.)

• francuski pisac, povjesničar i filozof, slavu i bogatstvo stekao je mnogim
djelima
• kritika kršćanstva
• snažno vjerovanje u vjersku toleranciju
• jednakost svih građana pred zakonom
• Rasprava o toleranciji (1763.)  ”svi ljudi su braća pod Bogom”
• cijelog života zagovara deizam - vjerska filozofija iz 18. stoljeća
temeljena na razumu i prirodnom zakonu ( izgrađen na ideji
Newtonova svjetskog ustroja; mehaničar (Bog) stvorio je svemir (sat)  Bog, izrađivač sata,
stvorio ga je, pokrenuo i pustio da radi bez smetnji i prema vlastitim prirodnim zakonima)
ENCIKLOPEDIJA
• prikupljanje svog tadašnjeg ljudskog znanja u jednu knjigu
• enciklopedisti
• glavni urednici:
- Denis Diderot
- Jean le Rond d’Alembert
• prvo izdanje 1751. godine
• do 1765. godine izdano je 17 svezaka
• 72000 enciklopedijskih natuknica
• 160 autora

PRIRODNO STANJE

Thomas Hobbes John Locke Jean Jacques Rousseau

RAT MIR MIR
Ljudi su po prirodi zli Ljudi su po prirodi dobri Ljudi su po prirodi dobri
↓ ↓
Rješenje: društveni ugovor Privatno vlasništvo
(čovijek se odriče djela svoje ↓
slobode (dio koji omogućava da RAT
ugrožavamo druge) ↓
↓ Rješenje: društveni ugovor
Vladar (stvara se država) (čovijek se odriče djela svoje
- apsolutna vlast slobode (dio koji omogućava da
- vlast se ne može mijenjati jer ugrožavamo druge)
su „ljudi zli“ ↓
Vladar (stvara se država)
- apsolutna vlast
- vlast se može mijenjati jer su
„ljudi dobri“
TEORIJA DRUŠTVENOG UGOVORA
• objašnjava kako se formira vlast
• osnovna ideja: vlast postoji jer ljudi žele sigurnost
• sklapa se kako bi se izbjegli ratovi i sukobi
• sadržaj: ljudska sloboda se treba ograničiti (čovjek se mora odreći dijela slobode koji ugrožava
druge) čovjek ne može biti apsolutno slobodan

 prema Grcima svijet nazaduje (mit o Atlantidi – savršeno društvo; to propada) ↘

 prema prosvjetiteljima svijet napreduje ↗
 prema crkvi svijet ide prema kraju (sudnji dan) ─│