Teorija drutvenog ugovora

Darko Polek
Pravni fakultet u Zagrebu
dpolsek@public.srce.hr
Nastavak teorije igara
(drugim sredstvima)
Pretpostavke:
Ljudi su racionalna
bia
Racionalnost:
obraanje pozornosti
na vlastite interese
(sebinost)
Ljudi imaju izbore i
njihovi se izbori ne
poklapaju uvijek s
normama racionalnosti
Kako nastaje
altruizam i drutveno
stanje?
Teorija drutvenog ugovora
Hobbes
Socijalna fizika
Prirodno stanje: stanje
apsolutnog prava i
univerzalne nesigurnosti.
Prirodni zakon i pravilo
razuma (zapovijed): teiti
miru dok mu se moemo
nadati, a kada ga ne
moemo postii, moemo
traiti i upotrijebiti sva
sredstva i koristi rata.
Drugo pravilo prirodnog
zakona: Ako su drugi
spremni, bit emo i mi da
napustimo pravo na sve
stvari i da se zadovoljimo
s onoliko slobode prema
drugima koliko i mi elimo
njima priznati protiv
samih sebe.
Pitanje suverena i
suvereniteta
Teorija drutvenog ugovora
Locke (Druga rasprava o vladi)
Poetno, prirodno stanje:
Stanje savrene slobode
Stanje jednakosti
U kojem su mo i
jurisdikcija (ovlasti)
reciprone
Stanje slobode nije stanje
punih ovlasti (licence)
U poetnom stanju
pojedinci imaju mo nad
drugima, ali je ne smiju
koristiti proizvoljno, ve
samo u skladu s naelom
jednakosti -
retribucijski tj.
reciprono (sect.8) za
prekoraenja - kazna; ili
zbog reparacija
Pitanje vlade, suverena
i suvereniteta
Teorija drutvenog ugovora
John Stuart Mill (O slobodi)
Graanska sloboda: koliko
drutvo moe imati vlasti nad
pojedincem?
Problem imuniteta (pred
dravom)
Sloboda = imunitet = pravo
U sluaju prekoraenja
doputena pobuna
Uspostava Ustava
(Constitution) kojim se
ograniava mo suverena
Predostronosti (Checks and
ballances)
Pred tiranijom (dravnika)
Pred tiranijom socijalne ili
parlamentarne veine
Postoji granica za legitimno
mijeanje kolektivnog miljenja
u oblast pojedinane
neovisnosti:
Jedina svrha radi koje se
vlast moe s pravom koristiti
protiv volje bilo kojeg lana
jest da sprijei povrede
drugih
tzv. negativna sloboda
Teorija drutvenog ugovora
Rousseau
Svaki od nas stavlja svoju
osobu i svu svoju snagu pod
vrhovnu upravu ope volje i mi
kao zajednica primamo svakog
lana kao nerazdjeljiv dio
cjeline
Volonte de tous
Volonte generale
Drutveni ugovor je moralno
skupno tijelo koje se sastoji od
toliko lanova koliko ima u
skuptini glasova, te koje po
tom ugovoru dobiva svoje
jedinstvo, svoj zajedniki ja,
svoj ivot i volju
Vrhovna dravna vlast
izvravanje ope volje, ne
moe se nikada otuiti.
Vlast se moe prenijeti ali ne i
volja
Teorija drutvenog ugovora
Rawls
Veil of ignorance
Reflective equilibrium
Justice as fairness
Pravda kao pravednost
Poetna pozicija

Dva zakona pravedenosti:
1. svatko ima jednako pravo
na najvei stupanj slobode
koji se ne sukobljava sa istom
slobodom za sve tj. svi moraju
imati ista prava i dunosti
2. nejednakost je dopustiva
samo ako koristi
(nejednakosti) za jedne
moemo distribuirati drugima
sve drutvene i ekonomske
nejednakosti pravedne su
samo ako se
najdeprivilegiranijima mogu
kompenzirati te nejednakosti
Tj. odreenje vrste dopustive
nejednakosti