RATARSKA KN JIZNICA

Ile&lule pnof. IDn. Vinho Dlandehi6 .' r',

' ,'
SVEZAK.7. CtrJENA
DIN lilr

t.

Fro8. ID!. Y. MANIIEK16:

PSENICA
SA 28 SLIKA

T
1930.
NAKLADA,,GOSPODAR.NOVINA" ZAGREB

'
TISAK JUGOSLOVENSKE
STANAPN
D. D. ZAGREB
a

t,
 fi\rL
Fsenica de dati najvedi prirod i najbolju R.ATARSKA KN JTZNIC^A,
kvalitetu ahojoj damodovoljnolostorne
' hlseline.
T a s e f o s f o r n a k i s e l i n a d a j en a j b o l j e
u obliku

Saperfosfata
Prof- Dr- V- Mandehie :

Superloslat
daie sigurnu poviiicu priroda, pa-prema
t o m e m o r a s v a k i g o s p o d a rd a u p o -
t r e b l i u i eS U P E R F OS F A T za gnoienie
PSE,NICA
pSenice.
SA 28 SLIKA
Superloslat
I sva ostala umlefna gnoiiva
nudi uz naipovoliniieciiene

FOSFAT d. d.
za promet i trgovinu umjetnim gnojivima,
h{
v.A
orV
{
\

Zagreb,
Irg DlaZuranida broi 6.
Telefon 2973.
Brzoiavni naslov FOSFAT Zagreb.
Sve upute besplatno.
Zastupstvau svim veiim miestima.
r
eesK$p.. d. d.
ZAPOI.JOPRII|RTDIIE
ODJET STROJEI|T
SREDISNJICAzZagreb, Preradovicevaul. 4. Predgovor.
Brzajaoi: SNAP, Zagreb. Telefon Inter. 47-03.
ISPOSTAVA: Osijek, Radi6eva ulica 20. Godine 1918. iziSla je u naklacli Dru5tva Sv. Jero-
Brzojaoi: SN0P, Osijeh. Telefon Inter. 6-59. nima moja II. knjiga NaSe Zitarice - posebni dio. Na-
klada ove knjige bila je ogromna, ali je sasvim raspa-
Zastupstva tvornice: dana. Kako je potraZnia za tom knjiZicom velika, odlu-
dio sam, da napiSem ovu bro5uru samo o pbenici, cla bih
ICKERL & Co, tako mogao udovoljiii bar djelomidnoj potrebi.
P5enjca je nai glavni izvozni proizvod i treba joj
WIEN.INZERSDORF posvetiti posebnu paZnju. Napisao sarn knjiZicu da po-
Svjetska
tvornica
apanla
za utnjstno peradi.
leienje dam mrvicu znanja na5im gospodarima, kako bi mogli
na svojim oranicama dobiti Bto ve6i prirod, jer kriza
Glavno zastupstvo tvornice: se moZe djelomidno rijeBiti sarno sa Sto veiom produk-
SOBOTIN.MORAVIA cijom. Ako gospodar irnade viSe, viBe moZe i prodati,
specijalne svihvrstayriacih
tyornice $rojeva
i nt0t0ra. viSe ie i novaca dobiti. Onaj, koji ne producira, ne
moZe ni5ta prodati makar i cijene bile velike.
Zastupstvo i prodajno skladidte zagreb' mjeseca augusta 1930'
0sjeike
ljevaonice
leljeza
i tvornice
strojeva, pisac.

OSIJEK.
Ideal-aparat
za umietno
leienie. Prodajno skladiite:
R. BACHER - FT. MELICIIAR.
r:E_Ft
H:--lr I najyeca
evropska plugoya,
tvornica sijalica
i kosilica
ttE:=ilt.77
I . rt FORDSON - TRAKTORI.
I Zastupstva u svim veiim mjestima.

1*
 Pisacooe kniiiice izdaoie do sada
slijedeeeknjige i radoae:
Beitriige zur Kultur und Ziichtung des Rapses
Onojidba ili uputa u upotrebu gnoja
Upotreba gnojnice 1. VaZnost i upotreba pEenice.
Gnoiidba livada I. i II. izdanje
Svakif sclekcionastanica Dok jo5 na6i djedovi nisu poznavali kukuruza, bila
Nadin gojidbe iitarica
Crna bolest na koriienju i,itarica
im je p6enica najvaZnija a i glavna kruSna biljka. Ona
NaSe Zitarice I. knjiga daje najbolji kruh i najbolje kolade, pa znamo da narodi
Na5e Zitarice II. knjiga u zapadnoj Evropi i Americi jedu samo bijeli kruh. I
Umjetna gnojiva njihova upotreba i djelovanje makar da je u srednjem vijeku do5ao kukuruz i krum-
Vapneni du5ik pir, nijesu ovi ni malo umanjili vaZnosi pBenice. PSe-
Die Entwicklung und der jetztige Stand der Pllanzenzichtung
in Kroatien nicu trebaju i oni, koji je mnogo imaju i oni, koji je ne
Minuli i nakanjeni rad siju ili samo rnalo.
Gnojidba livada III. izdanje. Za na1u trgovinu ona je najvaZniji artikal, pa je
Prilog gojidbi pSenice i glavni naS izvozni produkat.
Racionalna upotreba umjetnih gnojiva I.-XI. izdanje
S u p e r f o s f a tn j e g o v a u p o t r e b a i d j e l o v a n j e PBenidni je kruh vrlo ukusan i probavljiv, Od
Vererbung einiger Eigenschaftenb. Maise braSna se samog ili u smjesi s drugim prave najrazli-
Superfosfat njegova upotreba i delovanje (iirilicom) ditija jela. Isto tako rabi pBenica u tvornicama u razli-
Prilog gojidbl kukuruza
Gospodar. kalendar za 1923.
dite svrhe a poglavito za proizvodnju Skroba i Zeste i
Razumna upotreba ve5tadkih dubriva VIII. (6irilicom) bijelog piva. P3enidne su posije izvrsna krepka hrarra
Krompir za stoku, a slama ocllidan nastor (stelja) i hrana stoci.
eilska salitra Slamu se moZe upotrebiti i za pravljenje papira, Se5ira
Uzgoi i,itarica
Sadra ili gips
i celuloze te za bezbroj raznih clrugih produkata.
Die richtige Anwendung der Kunstdiinger
Razumna upotreba ve5tadkih dubriva XII. i XIII. izd. (iir.)
Umjetna gnojiva s osobitim pogledom na superfosfat 2. Sto znamo o pro5losti p5enice?
VeStadka dubriva (iirilicom)
joprivredn'
t' "t pol *' *' P3enica spada rnedu najstarije biljke. Vei nekoliko
hiJjarla godina prije Kristu *iiati iu je"Kinezi, a r trgip-
:i I'fi, tu _(Misiru) nalaze je medu najstarijim iskopinama. Ne-
",=,,"1930' kada vrlo davno, dok joB ljudi nisu znali pisati, nisu
Kulllrr, nam mogli ostaviti napisano o svom Zivotu. I mi ne bi
Predjesensku
sjetvu
Pored gornjeg napisano ie ioS bezbroj strudnih flanaka -o njima ni5ta znali, da ne nalazimo u zemlji ostatke,
koji su ostali joB ocl ovih pradavnih ljudi. T"ako su n.
u svim poljoprivrednim a i dnevnim listovima.
pr.
_oni zakapali rnrtvace u lijepb zidane grobove i u te
grobove metali razne stvari, medu njima i Lito. l{islili
su, da mrtvac u grobu jede. Ti su se grobovi do danas
dobro saduvali i-u njima se nasla p3enica, pa po tom
r'
T
znamo, da su je i najstariji ljucli sijali.
I

[:;
r
bra$navi dio u sjemenu, koji ima da posluZi kao hrana
Ona se ie uzgajala u svim diielovima-sviieta od
u prvoj mladosti biljke. Sto je za dojende majdino mli-
vajkada, pa j-ei te6ko reii, gdje je postala i koji je nje- jeko - prva njegova hrana - to je za mladu ditaricu
zin praotac.
brasnavi sloj u sjemenu.
3. Grlje se sije P5enica?

P5enica se sije tamo, gdje zemlia i klima to dozvo-

Ijavaju. Kod nas zauzima oko 5576 p_ovr5ine, koja" je
z"asijana i,itaricama a u Vojvotlini i Srijemu zauz,ima
i do 8A%. ProBle je godine bilo kod nas posijano
1,812.010hektara iti 3,149.000jutara. Inade je lalazimo
gotovo u cijelom svijetu. U Americi se siju silne koli-
Eine, koje se dakaho ne mo,gu da potro5e tamo' vei
eksportiiaju k nama. Kako je u Americi ude5eno sYe
na motornu snagu, koja je mnogo jeftinija otl ljudske
a sama zemlja mnogo ieftinija, razumije se da je i pro-
dukcija mnogo jeftinija, pa prema tome mogu s uspje-
hom da konkuriraju i u EvroPi.

4. LT koju vrstu bilja spaila p5enica?

P6enica ide u istu vrstu bilja, u koju iclu i na5e li- Slika 1. Prerez kroz p5enidno ztno: a kolica, b endospern, c klica.
vadne trave, pa vidimo, da se za mlada teSko razlikuje
orl tlrugih trava. Koriien je dupav, kratak i plitko ie u
zemlji. Vlat je Suplja ili na vrhu puna s nekoliko kolje- Biljka crpi iz zemlje na korijenje hranu. eim ona
naca; Iist nzak, dugadak s ravnim nerazgranjenim Zili- u prvoj mladosti razvije vi5e korijenja, tim ie ono iz
cama. Ploil je u klasu. zemlje crpsti viBe hrane i bolje hraniti biljku. Bolje
hranjena biljka dakako da ie biti jada, a d.onijet ie i
Kako izgleda sjeme?
ve6i prirod. Razrimljivo je, da ie ona klica razviti vi6e
PrereZemo li sjeme pSenice,to moZemovidjeti jasno kolendiia, koja je imala viBe hrane. U krupnijem zrnu
dva dijela: svjetlo-srnedu koZicu, koja obavija ditavo ima viSe hrane za mladu klicu, dakle ie i biljke od
sjeme i bijelu nutrinju. Ogulimo koZicu, moZe se ra- krupnijih zrna biti jade i donositi veii prirod. Zato go-
spoznati malu klicu. Svako sjeme Litarice ima izvana spodar mora nastojati, da za sjeme uzima aajkrupnije
kodicu (slika 1-a),a pod koZicom se. nalazi bijeli,bryS- zrnje. O tome, kako se to postizava, bit ie poslije go-
navi dio ili enclospern (b) i klica (c) prvi zametak bu- VOTA.
dude bilike. Izmedu bra3navog dijela i klice nalazi se
Stitac (scutellum). 5. Kemiiki sastav p5eniinog zrna i slame.
Kolica ima zadaiu, da Etiti klicu i nutarnji bra3na-
vi dio. Zato i jest jaka i LIlava. Od klice nastaje t g4lqu Zrno Slama
Bjelandevinastih tvari 72.b 3.1
biljka. A ocl irraBnavog dijela dobiva- se liiepo bijeio
Masti 7..7 I.2
bra5no, ali to nije nipoBto njegova zadada. Bra-3navi je
Nedu5idnat. ekstrakt. tvari 68.-_ 37.5
dio zato u sjemenu, da moZe posluZiti mlailoi biljci za
Surovih v]akanaca 2.5 40.-
hranu. eim podne klica rasti, ona treba hrane za svoj
Suhe tvari 86.5 85.----
razvitak. Korijenja io5 nema, da moZe crpsti hranu iz g.g
Pepela 1.8
zemlje, pa da ne ugine, pobrinula se priroda i stvorila
r
6. Kako izgleda klas i cvijet p5enice?
Promotri5 li malo bolje pBenidni klas, 5to ieB vidje-
ti? Opazit ieB, da on sastoji od mnogo dijelova, koji se
dadu lako jeclan od drugoga otlijeliti. Svaki ovaj zove
se klasii. Oni su poredani izmjenidno s obie strane
vretena klasa i klasiii dadu se joB rastaviti u viBe dije-
lova. Poku5ajmo to udiniti. Uzmimo jedan klas i kidaj-
mo redom sve klasiie. Neka ostane samo jedan u sredi-
ni. Kada smo to udinili, poku3ajmo hidati pojedine dije-
love klasiia i svaki promotrimo. Prva tlva dijela obu-
hvaiaju klasii, a zovu se pljevice. Daljnji dijelovi raz-
likuju se od prvih, jer nijesu jednostavni, nego su sa-
stavljeni. To su tek pravi cvjetiii. Oni se dadu dalje
rastaviti u obuvenac i ko5uljicu, koji skupa dine kao
/4ez
Slika 2. A. a) pljevica, b) obuvenac, c) koSuljica C. NjuSka B. Sema-
tidki prikaz cvjeti€a, h) pljevica, d)_obuvenac,1) plodnica, v) niu5ka,
a] prasnlcl.
neku Skatulju, u kojoj je zatvoren mu3ki i Zenski spol-
ni organ (dio). Otvorimo li ovu Skatuljicu, vidimo na
clnu plodnicu, koja je pustila d.va ku5trava repa, fiazva-
na njuSka. To je Zenski spolni dio. Iznad nju5ke provi-
ruju tri pra5nika, koji nijesu niSta clrugo, nego mu5ki
spolni organi.
Plod se razvija od ploclnice i to samo onda, ako mu-
5ki zamet, koji se nalazi u pra3niku, oplodi Zensko jaje,
koje je u plodnici. Pa kako se to zbiva? Na vrlo jedno-
stavan nadin. Kada je cvijet zreo za oplodniu, pra5nici
se raspuknu i istresu prah, koji se nalazi u njima, a
zove se pelu,d, na nju3ku plodnice. Ona je vlaZna, pa
pelud, koja paclnena nju, podne klijati, klica prode kroz
njuBku do jajeta i oplodi ga. Kada se to dogodi, otvori
Slika 3. a) Plodnica, b) nju5ka, c) pra5nici.
se Skatulja, u kojoj su zatvoreni spolni dijelovi, samo
od sebe, pa istrese praSnike i njuBku napolje, jer oni
nijesu viBe potrebni cvijetu. Zatim se opet sama zatvo-
ri. Oplodena plodnica razvije se dalje u plotl - pBe-
nidno zrno.
7. Vrste pBenica.
Kao3to imade kod Zivotinja raznih vrsta tako jmade
kod bilja. Kod goveda poznaS n. pr. staru na5u kravu
(bu6u), pincgavca ili simentalca, u voinjaku imade5 naj-
razliditijih jabuka, kruBaka, Sljiva itd., u vinogradu isto
tako raznih vrsta grodda, pa tako imade i kotl pBenice.
Podjela je razlidita, a mi iemo uzeti slijedeiu:
. 1. Obiina p3enica (Triticum vulgare). Vlat je tan-
Ita i Suplja do klasa. \rreteno je Zilavo, jedan klasii
prekriva drugi do polovice. Pljevice su mekane. Obri-
venac sa ili bez osja. Zrno le jajoliko, koje je na dnu
tubasto. Razne odlike razlikuju se po osju (bikulje, go-
lice ili Bi6ulje), po boji (bijel'e, crv-ene,iamne), po d1a-
lravosti, duljini klasa itd. Zrno ie caklasto.
, .2._JeZasta(patuljastal p5eriica (Triticum compac-
tum). Vlat ie na r,'rhu puna, klasovi su kratki i zbiti u
plorezu kvadratidni.
3. P5enica tvrdica-tvrilunka (Triticum durum). Do-
ztijeva vrlo rano, odoljeva wlo dobro smrzaviei,ali je
ipak
1 F 3 k prirod
nrirod closta
dncic eslab".
lqh \/loi
Vlat ije
c napunjena srdikom,'a
zrno je vrlo caklasto i tvrdo. Ova p5eniba imade uvijek
 6. Pir-krupnik (Triticum Spelta). Vlat je ivrsta i
Suplja. Listovi dlakavi. Klas se Iako lomi. Obuvenac
sa-ili bez osja. Plievice su tubaste i dri'e se jade zrna
neso Ii t<od bniOne p6enice' Sije se kod nas u Dalma-
ciji Hercegovini, Istri i u Srbiji. Daie fino bra3no, koje
je osobito dobro za tjestenine'

Slika 4.
Obidnaplcnica Eogleska Poliska Pir Jednozruac Dvozrnac

osje, koje je vrlo dugadko, pa se ba5 po tome i lako

prepoznaie. fmade vi5e ocllika. BraBno sadrZaje mnogo
ljepiva (klebera), pa se vrlo dobro moze upotrebijavtti
za makarone, jer je tijesto vrlo elasti.dno.Sije se u juz-
nim krajevima.
4. Engleska p5enica (Triticum turgidum). Vlat je Slika 5. Prolific p5enica (crvena).
jaka, visoka a u zadnjem gornjem dijelu (internoclij)
ispunjena srdikom. Listovi su veliki i Siroki i poput
bar5una dlakavi. Klas velik, gust i rlebeo i vrlo desto a) Pir jerlnozrnac (Triticum monococcum)' Imade
dlakav. Osje dugo i grubo. Plocl krupan, debeo, okru- u klasiiu jedno zrno.
gao sa svodastim ledima, svjetlo-Zut * rede bijel, braB-
h) Pir ilvozrnac (Triticum dicoccum). U klasiiu su
nat rede caklast. Daje vrlo velik prirod, ali kvaliteta dva zrta. Vlat je Suplja ili puna. Sije se u juZnim kra-
nije osobita. Naziv >engleska<< nije ispravan, jer se sije jevima.
i u drugim drZavama, a i kod, nas.
5. P5eniea poljska (Triticum polonicum). Pljevice Samo se sobom razumiieva da imade i bezbroj ocl-
o
su vrlo dugadke i tanke poput papira. To joj daje izglecl lika izmetlu ovih vrsta.
ogromnog klasa. Zrno je dugoljasto i caklasto. Daje loB PBenica se moZe sijati u jesen, onda ju nazivamo
prirod. ozimicom ili u proljeie, a onda iu zovemo iari-
10 11
c o m. Ozimica ili ozimina dona3a uvijek veii prirod
od jarine, jer je dulje vremena u zemlji i mo1e naku-
piti vi5e hrane.
8. Potlneblje i tlo.
U raznim krajevima p5enica razlilito uspjeva. U
Alpama se p3enica sije do 800-900 m ali ima je i u vi-
Slika 6. Prolific p5enica bijela.
sini od 1200-1400 m. A u Meksiku tak kod 3000 m. Nai-
niZa je temperatura klijanja 3-4.50 C, maksimalna tem-
peratura 30-32; a optimum 25o C. Ozima pBenica moZe
da podnese i -20 C. To vrijedi za one vrste, koje se
redovno u takvim krajevima siju.
P3enica nije jako osjetljiva niti prema debelom sni-
iggg niti prema vlazi. Jedno i drugo dobro podna5a.
Medutim ako je jaka studen i bez snijega lako-se smr-
t?
zava i nestaje je. Hladno vrijeme u mjesecu maju i junu
usporava razvitak, protluljuje se vegetacijona perioda,
Bto moZe imati za posljetliclt razrro bolesti (rda, plame-
njada) i loS priroil. Duljina trajanja rasta od sjetve ilo
Letve iznaBa kod ozime pBenice 37-40 tjedana a kocl
jare 16-20.
P5enica voli jaka, bogata i teLa tla. Medutim moZe
ona uspijevati i na lak5im tlima. Dobro je tlo za p5e-
nicu glina ili ilovada sa mnogo zemlje crnice (humusa).
Ova tla daju najve6e prirode. Previ5e vlalna i previ5e
suha tla su nepodesna za pBenicu.
9.lza kojega de5 usjeva posijati p5enicu?
P5enica rocli najbolje iza ugara. Nekada ie bilo
mnogo zemlje, a malo fjuili, pa su lako mogli ostaviti
komad. posjeda po nekoliko godina bez obradbe. Sada
su se ljudi namnoZili, a uz to su izna,Sli i mnogo raznih
nadina za popravljanje tla, te se ugar nikome ne prepo-
ruduje. Zato neka ostavliaju zemlj,u na ugaru sarno o-ni
posjednici, koji su u vrlo hlatlnim krajevima, gclje pred-
usjev jako kasno dozori, pa se ne dospije zemliiSte obra-
diti za jesensku sjetvu.
Vrlo dobar predusjev je repica, pade nekoji ka?tt,
da je bolja nego ugar, jer na ugarenom tlu moZe p3e-
nica i poleii, ako je tlo prejako ili je priie dobro gno-
jeno. Vrlo dobar prirod daje p3enica iza lepirniada, a
to su crvena djetelina, lucerna, grahorica i esparzeta.
Sve ove biljke svojim clugim korjenjem rahle tlo, zasje-
njuju ga i obogaiuju sa duBikom.
Duhan, konoplja i hrmno bilje takotler su clobar
preduslov. Osobito je dobro krmno bilje (kao kukuruz
za zelenu krmu), koje se gusto sije, pa uguBi sav ko-
rov, a svojim brojnim korijeniem prorahljuje tlo, jer
ovo korijenje ostane nakon ko3nje u zemlii, gtlje stru-
ne i ostavi za sobom bezbroi sitnih Supljinica.
Iza okopavina pBenica no uspijeva dobro. One
ostavljaju tlo previBe usitnjono i rahlo, a takovo tlo
vrlo lako upija zimsku vlagu i skuplja se u grude, Ka-
cla u proljeie stanu duvati vjetrovi, otlmah ga osuSe, te
se napravi tvrda i nepropusna kora, koja spredava pri-
stup zra,ka. Takovo je tlo zbito i gusto te na njemlu
nastanu pukotine (tlo se raspuca).
13
 10. Kako deB ita prirerli5 tls za Fietvu? Ali dobrog orania ne moZe biti bez tlobrog pluga,
Pa kako da izaheremo dobar plug, koji ie biti nai-
Ti rijetko kada pravi5 razliku kod obraclivanja. bolji za na5e zemlje? Plugova ima viSe vrsti i svi se
Za svako tlo i poslije svakog usjeva jednako obra- izmedu sebe u nedem razlikuju. Jedan plug na pr. jade
tlujeS. A ipak nije tako. Radnie na polju treb_a,da rav- prevrie zemlju, drugi dublje ore, treii vi3e drobi zemlju
na3 prema vrsti tla, prema podneblju i preclusjevu,.-1 itcl. eak ni oni plugovi, koje izradi isti obrtnik ili tvor.
desto puta valja da se obazireB, ie li tlo gnojeno ili nica, od istog materijala, nisu uvilek ba5 sasvim jed-
niie. Tako ieB n. pr. na mr5avom, iscrpljenom tlu i naki.
hladnijem poclneblju morati daleko ranije posijati.
Iza Letve treba da strn odmah zapraSi6. Time si
plitko zaorao strnjiku i korov, da mogu u zemlji stru-
nuti i sluZiti kao hrana bududem usjevu. PraBenjem je
do5lo u zemiju mnogo ispalog zrnla i sjemena korova,
pa ga tako prisili5, da nikne. eim je niklo zrnje i korov,
valja rla ga protlrlja3 i uni5tiB. Na taj 6eBse nadin rije-
Siti velikog dijela korova.
Nije dobro, da strni5te predugo ostaviS bez obrad-
be, jer se jako zakorovi, a zemlja osuEi i otvrdne.
Najlak5e je obradivanle iza repice, lepirnjada i kr-
mnog bilja, jer le iza njih tlo prhko i bez korova.
Pogrje5no je miBljenie, da ie ti pBenica bolie uro-
iz tvorniceeervinka.&eihdk.
Slika7. Plug uPraktikn
diti, dim si viSe puta orao i tlo bolje usitnio. Dosta je
iza okopavine jedno oranje, koje se obavlja oko 5-tje-
dana n-akon detve ili 3-4 tjedna priJ,e sjetve. Nije
Ali opet ima neBto, Bto treba znati pri nabavljanju
potrebno
-samo dva puta orati. Takovo oranje ToZe koristiti
piuga. Jei svi se plugovi, ma koliko oni bili razlidni, -u
na teskom i jako zakorovljenom tlu, ili ako je
predusjev rano pobran. ltavnom mogu poAiietiti u nekoliko grupa: prerna duh-
ljini oranja,-prema zemlji, koja se ore' p-rerna zapte.zi
Ako ima5 te3ko tlo i velike grude ili ako je tlo pre- (stoei), koia vuee plug u oranju, prema poloZaju zemlje,
vi3e usitnjeno (iza okopavina), treba polie iza -orania pa i prema tome, cla Ii ie orad vje3t da upravlja plugom.
povaljati. Valjanjem se teske grude n-eBto razbiju,.-a
prerahlo se tlo pomalo zbije. Ako grude nisu previ5e Prema tome za svaki ie kraj i plug biti drukdiji'
velike, onda treba da ostanu, jer duvaju usjev od poze- ali za isti kraj ie se traZiti razni plugovi, ve'i prema
poloZaju zemlje, zaprezi itd.
be (rane ga od sjevernih hladnih vjetrova). Lagano tlo
moZe5 iza orania prodrljati lakom drljadom, koja ima Dobar plug mora zemlju drobiti i dobro prer'rt-ati,
vrlo sitne zube, tako da pri tom strn ne iskopaB. uni5tavati iiorov i dobro zaoravati tlubre i sjeme. Dobar
plug mora biti potlvozan i jednostavan, da njim moZe
Jesi ti prinuZden, da sije5 odmah iza oranja, onda
se preporu6a, da oranje povaljaB zubdas-tim-valjkom, lako upravljati i nevje3ti orad'
jer valiak pritisne zemlJu i tim spre6?v?,d-a tlo kasnije eim si tlo tako priredio, mora5 ga ostaviti clo sjet-ve
Za vriibme^rasta ne sieda. Ovakovo sjedanje jako Skocli 3-4 tjetlna, da se dobro slegne i ispune praznine u tlu.
korijenju mlatlih bitjki.
bd"orania najde5ge zavist, ka,kva ie hiti Zetva. Tko '
11. Kako deB obraititi iljeteliSte?
dobro i na vrijenie ore, mode unapred biti uvjeren, da
ne ie glaclovati, Za to razuman gospodar poklanja ora- Po5to drZim tla ie najbolji predusjev za p5enicu
nju vrlo veliku paZnju. , , djetelina, koia se kod nas podela da u dosta velikom
L4 15
oDSeEusiie, drZim da treba za obradivanje dieteliBta,
pbshJe kojeg ie doii pSenica, reii nekoliko riiedi.
- liiine on jednom detvom iz zemlle izvaLa. Samo se so-
DjeteliBte se moZe prirediti za sjetvu ili iza' prve
ili iza-druge ko5nje. Drugi put se kosi djetelina obidno
prekasno, pa ne dospije5 tla tlo temeljito pripremiB za
sietvu. Prvi put se kosi cljetelina rano, pa iza pra5enia
moZe tlo dugo stajati i time dobiiemo neku vrst ugara.
To je i potrebno, jer je djetelina nakupila iz zraka a
svoj'em kbrijenju mnogo duBika, pa treba cla ovaj du5il<
postane prikladan za hranu bilja. OreS Ii poslije druge
dietetinel onda je clovoljno jedno oranie. Uopie vrijedi
za dieteli3te, da se ore ili jedamput ili tri puta, ier oreB
li dvaput, to baeiS brazdu natrag, pa se trava opet po-
javi i zakorovi cijelu P3enicu.
denvrrxa * Crnix.dedxwrce
Slika 8. Taniirada.
Kad su velike grude koje se daju te5ko razbiti bra-
nanjem i valjanjem onda je najbolje upotrebiti >tanii-
radu<. koja taj posao odlidno obavi. Tanjirada ie potreb-
na u svakom gospodarstvu.
f okopavine ostavljaju prekasno tlo, ali kod -beznjih
se jo3 uvijek dospije jer je iza niih tlo prhk_o i ko-
rova pa ga ne treba praBiti, vei se moZe odmah orati.
12. Gnojiitba pbenice.
Sa 100 ks zrna pSenice izna5a se iz zemlje 2.08 kg
du5ika, 0.82 Lg fosf-orne kiseline, 0.55 kg kalija i 0-06
kg vapna. Sa 1OO kg slame izna5a se 0.48 kg clu3ika,
16
0.23 kg fosforne kiseline, 0.49 kg kalija i 0.26 kg vapna.
Pomoiu ovih brojki moZe svatko da izraduna, koje ko-
bom razumije, da se ta hraniva mogu nadoknaditi samo
gnojenjem bilo stajskim bilo umjetnirn gnojem.
'A.
Stajski gnoj.
Stajski g n o j c l o l a z in a z e m l j e m r S a v e ,a l i j e
najbolje tla dolazi u predusjevu. Ako se p5enica direkt-
no gnoji sa stajskim gnojem, ona polegne, a polegnuti
usjev dona5a i slabiji prirod. Medutim se stajski gnoj
isplaiuje najbolje na okopavinama, poslije kojih moZe
da dotle p5enica. Ako se vei stajski gnoj upotrebljuje,
onda ga valja dim ranije zaorati.
B. Umjetna gnojiva.
Mnogo se bolje isplaiuju umjetna gnojiva.
Umjetna su gnojiva za p5enicu od osobite vaZnosti. U
naprednim se drZavama niti ne sije p6enica tiez umjet-
nog gnoja. fma rloduBe i kod nas takvih krajeva, ali
ipak se joF uvijek malo upotrebljuje. Pomislite samo
dinjenicu, da se kod nas sije skoro 20,000.000(dvadeset
milijuna) jutara kulturnog tla i na tomu se upotrebljuje
tek 6500.vagona umjetnih gnojiva, a mi bismo trebali
samo za p5enicu da upotrebljavamo nekih 50.000 (pede-
set hiljada) vagona. Razumljivo je dakle, da ne moZe-
mo niti odekivati onakav prirod kao$to ga imaju druge
drZave.
Od umjetnih gnojiva d o l a z eu o b z i r : f o s f o r -
na gojiva, du5idna gnojiva, kalijeva gnojiva i vapno ili
kred.
1. X'osforn4 umjetna gnojiva.
NaBe su zemlje narodito glatlne na najvaZnijem bilj-
nom hranivu a to je fosforna kiselina. I baS je pomanl-
kanje ovog hraniva u zemlji krivo, da su na5e Zetve
minimalne, a kvaliteta razmjerno dosta slaba. Poznato
je naime, da fosforna kiselina vrio povoljno upliva na
razvoj plodova, a to zato, 3to ju susreiemo poglavito
u najmiactim dijelovima biljke. Tako jtr nalazimo kod
p5enice u zrnu i u slami. Fosforna kiselina upliva na
ranu zriobu plodova, upliva na sadrZaj bjelandevina u
plodovima i J. 4. Jednom rijedi fosforna je kiselina ono
T7
bilino hranivo, bez kojeg biljka ne bi mogla nikako da
dobro uspijeva. IJkai'e li se pomanjkanje tog hraniva,
biljka doskora zakrLlia i ugine.
Fosforne se kiseline nalaze u svakoj zemlji, ali u
malim kolidinama i u teSko topivim spojevima, pa ta,
fosforna kiselina nema osobite vaZnosti za bilje, jer iu
vrlo tesko moZe upotrijebiti. Sa stajskim se gnojem do-
vaZaju tek male kolidine, koje nisu nikako dovoljne,
:l
Slika 9. P5enica bez superfosfata.
da se postigne maksimalan prirod. Mi iemo morati da-
kie, Zelimo li da nam biljke dobro prosperiraju, dova-
dati fosforne kiseline u obliku umjetnih gnojiva, a to
dinimo najbolje, ako zemlji dovadamo superfosfata ili
thomasove drozge.
Superfosfat jest fosforno umjetno gnojivo, u kojem
je fosforna kiselina topiva u vodi, a to znali, da se fos-
18
forna kiselina T:rzoi.jednolidno porazdijeli po zemlji pa
ju biljka lako nade i mole odmah uzimiti i-upotrii"ebiti
ju
-z.a izgradnju svojeg tijela. Tu biljka ne^ trebl da
gubi pnergiiu za tralenje fosforne kiseline, kako se [o
dogada kod drugih fosfornih umjetnih grroii.,ru. u f<oli-
ma nije fosforna kiselina topiva u vodi] I io baS pru"a-
nost superfosfata pred drugim fosfornim umjetnim'gno_
Jrvrma.
Slika 10. P5enica gnojena superfosfatom.
. BqS radi toga, Sto superfosfat sadrlaje a vodi to-
_pivu fosfornu kiselinu, jtst njegovo cljelovanje vrlo
brzo. Prema tomu _moLe se supeifosfat
-i upotrijebiti s
velikim. uspjehom .kod pBenice u jesen i u p"roljeie.
Jeseni le za ditariee naibq1le, ako se dade pii samoj
sjetvi, te se zabrana, a u frbtleee kao ovrBn6 gnojivo.
Sipamo.li_ superfosfat za jarinu, onda je na;bolle aa,ti
ga prije brananja, te ga, nakon Sto smo gi posipali,
T9 ztt

zabranamo. Tako dotle najbolje u zemlju, odmah se ota-
oa i moZe mladoi biljci otlmah da stoji na raspolaganje'
Superfosfat jest tlakle naibolje fosforno umjetno gno-
JlVo.
Superfosfat se moZe upotriiebiti na svim tlima, a
pogotovo na teZim tlima. Dakle na na3im svim zemlja-
mJ moZe se superfosfat s uspjehom upotrijebiti.
Superfosfat moLe se sipati u svako doba i jeseni i
u proljeie, jer nema bojazni, da bi se fosforna kiselina
izgubila. Sipa li se u vi5e obroka, kako se narodito p,re-
poirudava kod ozime p5enice, oncla valia posipati i-edgn
Iio (ffO kg. na 1 iutro) ieseni pri sietvi, a clrugi^dio
(opei fOO kg.) rano u proljeie kad podinje rast. Sipa
li se pod jaiinu, oncla po dvije stotine kilograma na 1
jutro.
-ditavom dim jetlgolidnije'
Sipanje mora biti po moguinosti
to jest, da po moguinoiti po usjevu dotle jed-
naka kolidina.
Ako ie superfosfat osobito iako tino samlieven, pa
se moZda"oclvi3e praEi, te ga vjetar lako raznaba, onda
je najbolje, da se-pomiieSa sa zemljom ili ako sipamo rr
isto vrijeme i kaiijevu sol, onda ie najbolje, da se s
njom pomije6a i tako siPa.
Rentabilitet je superfosfata yvijek osiguran',J00
kg superfosfata d-ajenajmanje 250 kg zrna pBenice' Pre-
m"a to'me sa 100 k$ pBenice plada se superfosfat, a su-
vi6ak ie disti Prihotl.
b) Thomasova drozga'
U thomasovoi drozgi talazi se fosforna kiselina'
koja je topiva u detrunikoj kiselini' Prema tome niie
iu'to.toroa kiselina topiva-u vocli kao u superfosfatu.
tlje-
O"; ;; dakle polagano-otapa ! Polagano dolazi.do
;;;"i; a u zemtii'se samo mehanidki porazdijelit .?u!o
jeseni ili,u vrlo rano proljece'
i; ;;ii; pogravito sipati
bipa ti s'e leseni vrl-o je uputno, da se ili zaore ili ba- 'ie
,ut"una. eim se boije smije3a sa zemlibm; ^tlp
"u'-
-360 dietovanie bolje-.- TJzima se q1ogleino 250 do
"i*f""[t. ni ;eano"iutro. MoZe se -upotrijobiti kocl svake
vrste-zemlje ali je najbolje za laka tla'
20
c) Ko5tano bra5no.
KoStano bra5no sadrZaje oko 18 fi fostorne kiseline
i oko 1 % dulika. Ovo se koBtano braBno preporuda na-
rodito_ za oziminq jer djeluje povoljno na rast i dobar
prirocl.
"
2. DuSiina umjetna gnojiva.
. Pqqit jest -za pSenicu od velike vaZnosti, jer biljke
bez duBika ne bi mogle_u opie da rastu. Potr-ebno jbst
gloga, da irnade u zemlji dovoljno duiika, kako bi- ga
i,itadce imale na raspolaganje tako, da se mogu no--r-
Tqlto razvijati i da donesu dobar prirod. Poznato je cla
du$i{ upliva.vrlo povoljno na razvitak zelenih dijelova,
1 kalo pBelica razvila veiu kolidinu slarne, poirebno
jest da imade dovoljno du5ika. Taj se du6ik dodu5e do-
vada i u stajskom gnoju. Na Zalost u nas se slaibo ba-
rata sa stajskim gnojem i u staji i na gnoji5tu i vani na
polju _tako, d? qg ve6e kolidine du6ika iz-njega izgube.
Potrebno je dakle, da du3ik dovada u obliku duSlOnih
umjetnih gnojiva. Orl ovih dolaze u obzir:
a) eilska salitra.
U njoj se najskuplje biljno hranivo - duBik - na-
lazi u takvom stanju, da ga bitjke mogu bez ikakve
predhodne promjene da upotrebe kao hfanu.
Pognojimo li pBenicu rano s proljeia dilskom sali-
trom Sto biva?
_ Usjev podne naglo da se razija, clobije zagasito
zelenu boju, obilno se hrani ne samo du5ikom iz Eilske
salitre vei i hranom iz fosfatnog, kalijevog i stajskog
gnoja. Biljke ie bivati svakim danom, sve snaZniie-,
uskoro ie podeti i da vlataju dok isti usjevi na obliZ-
njim njivama, koji nisu gnojeni dilskom salitrom, tek
ie podeti da se oporavljaju.
Njezino je tlakle cljelovanje odlidno.
Sva pak vje3tina u upotrebi ovoga gnojiva sastoji
se u tome, da se isto posipa po p3enici rano s proljeia,
dim nastane kretanje sokova t. j. obidnih goclina. naj-
dalje do 15. marta.
Upotrebi li se salitra kasno,,narodito za suSnih Eo-
dina, i na zernljama, koje nisu valjano pripremljeire,
njeno je djelovanje znatno umanjeno.
2L
l|l..E'
Za p3enicu najbolje ie posipati salitru bilo na ne-
koliko dana pred sjetvu, bilo po nicanju ili pretl prvo
okapanje mladoga usieva. Obidno se smatra salitra kao
prolietno gnojivo, dok se u jesen upotrebljava vapneni
huSik koji se sipa prije oranja i zaore do dubine ocl
20 cm.
Buduii da dilska salitra ima to svojstvo,ka upi.ja
vlagu iz nzd"uha, to ona u zatvorenom prostoru vlaZi
svoj okoli3, zbog toga ju treba dri'ati na suhom, zrad-
nom i povi5enom mjestu, i radi toga je najprobitadnije
nabavljati ju neposredno pred uporabom.
Najbolje je gnojiti tlo neposreclnoprije kiSe, budu-
ii da kiBa pospjeSuje njezino otapljanje i djelovanje.
eiiska je salitra skupo umjetno' gnojivo, po-
racli toga, mora se upotrebljavati razumno I sa velikorn
paZnjom, pa onda donosi veliku korist.
eilska salitra treba da bude priie upotrebe sitna,
stoga ju treba dobro istucati ili u Zrvnju samlieti' jer
u kotiko je salitra bolje samljevena, u toliko se bolie
razdjeljuje u zemlji i toliko jetlnoliinije d_ospijeva do
Zilja-usjeva. Ako je dilska salitra odviSe vlaLna, treba
ie briie upotrebe razastrti kraj peii ili na sunce, da se
brosu6i if se nakon Sto je stucana, pomje5a se-isto to-
liko potpuno suhoga pijeska i tako se sve zajedno upo-
trebljava.
Da salitra dotle Sto prije u vezu sa vlagom zemlje
(tla) valja je - ako je to moguie - zatlrliati.
Gnojenje pBenice, kacl ie u porastu, sa-dilskom s-aii-
trom vafa onavtiati vrlo oprezno, bududi da u-nepaZnji
znad.egnojenie 6iti opasno. -q.to ie naime li36e biljke'
usliied-kiSe ili rose vlaZno, zalijepi se salitra na list.
Usli.ied velikoga rastvarania, dogada se, da izgori list.
Poratli toga se salitrom gnoje zeleni u-sje-visamo u
ono doba dana, kada se rosa isparila ili kad se usjev
poslije ki5e ponovno Prosu5i.
b) Yapneni ilubik (kalqiigki cijanamiil). 44
Vapneni je du5ik otllidno dubidno qngjivo i ako.,se
prempr prppisirpa upotrebi, {aje wlo dobre rezultate'
Vapneni se duSik,dobiva Lz zraka, -a proizvada.s€
u posetnim tvornicama. SaclrZaje od"tr5.5/o.-d'o2-L%.dn'
Sit<ai oko 40-?0% vapna. Vapneni:je du6ik vrlo sitna
praBina, tamne boje.
Sipa se kod pBenice u jesen bar 10-14 dana priie
sjetve i najbolje je, da se ili zaore ili zabrana. Kod sanie
s_je_tyemoLe s_e_da_tisuperfosfat. Ako se zaore vapneni
duSik 20 cm duboko, Sto je vrlo dobro, ne treba eetati
sa sle-tvom osim izvjesnog vremena, da se zemlia slegne.
- Vapneni du5ik polagano prelazi u oblik, u ko*e- ga
korenje mo1e uzimati te tako i daie bilici duSika ono-
liko koliko ga t{g!u. Prema tome je'gubitak mini-
malan. I zu to vidimo njegovo dobr-o d-ielovanie vei
u jesen. V_apneni le au$it' gtavno- d"si;;; gririi""
za" lesenr Kako vapneni duSik imade i veie kolidine
vapna, sig.urno je5t da i ono p_ovoljno upliva i na
samu zemlJu, Kao r na rastvorbu hraniva u zemlii.
Prerna tome valja za p,Benicu u jesen upolrebiti
vapneni dusik i to 10b-1bO kg na 1 jritrq.
Kod ,sipanja dobro je, da se zaBtite odi.
\rapneni se du5ik mole upotrebiti i kao ovrSno
gnojivo, ali pSenica mora biti suha ocl rose ili kiSe. ina-
6e b1_n_astalo nepovoljno djelovanje.
Kod nas imade tvornica vapnenog du3ika u RuSa-
rna, Omi5u i Sibeniku
c) Amonijski sulfat.
Amonijski se sulfat ili amonijeva .sol dobiva kao
nuzgredni_ prg$ukt kod fabrikacije koksa ili plina ili
kod suhe destilacij-e du6idnih tvari". IJ novije se'vrijeme
narodito q^N1_emgpkojpravi iz zraka sintetidnim puie-.
SadrZaje 20 do 21 posto duBika. On se sipa ili u- iesen
ili u prolje6e, te se moZe upotrebiti i kod same si"etve,
p mo?9 _seupotrebiti i l<ao ovr5no gnojivo. Osobit"odo-
p1o. djgt^qje_na tlima, koja sadrZaviju- vapna. Sipa se
B0 do 100 kg na jedno jutro.
i[) Vapnena salitra.
Vapnena se salitra dobiva iz zraka te sadrZaie
15.5% duBika i oko 30% vapna. Ona se vrlo dobro ra-
stvara i du6ik dolazi vrlo brzo do rljelovanja. Kako ovo
gnojivo sarlrZaje i vapna, to 6e osobito do6ro cljelovati
na tlirya, koja nemaju vapna. Upotrebljujir se ili
Kod"onim
sjetve ili pak ovr5no, t. j. po,usjevu i to Tb-100
I{g n-a 1 jutro. Kako se brzo otapa nije potrebno da se
posebno jo5 brana.
Valja, strogo razlikovati vapnenu salitru od vap-
nenog rluSika.
 Slika 11. P5enica negnojena.
e) Druga sintetiina iluSiina umietna gnoiiva.
Danas se u Njemadkoi prod.ucira razna sintetidna
du5idna umjetna gnojiva, kao: Amonijski sulfat, amo-
nijski nitrat, mokraievina, le_unasalit_ra i neka druga,
koja satlrZavaiu sad vi3e, sad manje clu3ika.
Njihovo je djelovnje vrlo dobro.
3. Kaliieva umietna gnojiva.
4U%-tna kalijeva sol.
Kalij povoljno upliva na velidinu priroda i- na kva-
litetu. O-sonito povolJno upliva na tvorbu Skroba i sla-
dora. Prema tome ne-smije sipanje kalijeve soli izostati
kocl nijeclnog kulturnog bilja.
L
24
I
il
Slika 12. P5enica gnojena superfosfatom,kalijevom soli i dilskom
salitrom.
Kalijeve soli djeluiu kao hranivo i to s kaliiem,
magnezijem i sumpornom kiselinom. One imadu ta vaL-
nost, da tio razriie5uju, pa uslijed toga clolazi fosforna
kiselina do djelovanja. Isto tako djeluju kalijeve soli i
na vapno, pa stoga mogu biljke da prime i vapno. Os-o-
bito je va[no svojstvo kalijevih soli da podrZavaju tlo
vlaZnim, pa'prema tome ne trpi to od.su5e, dok se zimi
zemlje gnojeve s kalijevim solima teZe smrzavaiu'
Kalijeve se soli mogu tla mije3aju sa svim vrstama
umjetnih gnojiva. .i ,, i,
Od kaiijevih soli najvaZnija je za nas 40%-tna ka-
lijeva sol. Upotrebljuie se za p5enicu 100 kg na 1 jutro.
Najbolje jest, da se posipa u jesen.
z5
 4. Yapnena gnojiva.
Na Zalost se vapnu kod nas poklanja vrlo mala
vaZnost, a ipak je ono vrlo vaZng gnojivo i trebali bi-
smo od vremena do vremena da vapnimo. Vapno djeluje
kao hranivo, djeluje kemidki, fizikalno i bakteriolo5ki.
Slika 13. Lijevo negnojena, desno gnojena superfosfatom, kalijevom
soli i vapnenim duSikom.
Sailra.
Sadra sadrZaje vapno i sumpornu kiselinu. Va.pno
djetuje fizikalno da rahli zemlju i tako teBka zbita zem-
lja postaje lakBom; ono djeluje kemidki da otstranjuje
kiseline iz zemlje; cljeluje biolo5ki da pomaZe mikro-
organizme, koji su neophodno nuZni u svakoj z.emlji.
VaZnost je dakle vapna velika.
Sadrom dovaZarno i sumpornu kiselinu, pa kako
ona osohito dobro upliva na rast lepirnjada (tljeteline,
lucerne, graBka i t. d.), potrebno je da se je i zemlji
dovada.
NajVeiu vaZirost imade sadra za t. zv. salitiene
zemlje, kojih imaclemo mi mnogo, a donaBaju vrlo slab
ili nikakav prirod. Dovadanjem sadre te se zemlje po-
pravljaju i dona5aju dobar prirod.
I
I
I
Sadrom se moZe gnojiti svako kulturno bilje, a na-
rodito lepirnjade, koje su osobito zahvalne za svaku ko-
lidinu sadre. Kako se djeteline siju medu pBenice, pre-
porudam da se pSenica u jesen pognoji sa 400-500 kg
sadre.
Kako vidimo ,u ffn;r"u"su sva ova hraniva vrlo"
.vadnai treba ih rlodavati u dovoljnoj kolidini da bi mo-
gla donesti dobar prirod i dobru kvalitetu. Kada gno-
jimo sa fosfornom kiselinom, clu5ikom i kalijem odnosno
v a p n o m ,o n d a n a z i v l j e m ot o > > p u n o m g n o j i d b o m , < ,
za koju je, kako smo prije vidjeli, p5enica vrlo za-
hvalna.
Slika 14. Sipalica za umjetan gno!.
Medutim se gornja hraniva mogu dati i u smjesama.
Tako poznamo smjesu >)KA S<<, koja sadrZaje kalij, amo-
nijski sulfat, superfosfat i sadru (Sips). Zatim >H e r-
k u I e s<<,koji sarlrZaje ista hraniva kao i KAS, a po-
recl tih hraniva sadrZaje jo5 i organskih tvari u dovolj-
n o j m j e r i . > > N i t r o f o s k a l < < , s a d r Z a j es v u b i l j n u h r a -
nu koju biljka ffi.tiba,.aaizgradivanje svog tijela i dobrog
priroda naime du3ik, fop{ornu kiselinu, ka,lij i;vapno.
Razuman ie gospodar za pBenicu upotrebliavati
umjetna gnojiva, ier ie stajski gnoj upotrebiti za oko-
pavine i druge kulture, koje trebaju ba5 stajski gnoi.
r
Sipanje umjetnih gnojiva.
Umjetna_ gnojiva valja jednolidno porazclijeliti po
zemlji tako da svaka biljka dobije jeclnake kolidine, jer
inade je p5enica nejeclnolidna u rastu i nejednolidno
uo"lt?u
se rukom omaske ili pak sipalicom omaske ili
u redove ili u kuiice. Danas imade vei raznih sipalica
koje su -vrlo dobre, s, koje mogu da sipaju najmanje i
najveie kolidine. Sipalica radi jednolidno i dobro, pa su
osobito priklarlne za sva umjetna gnojiva, koja se praBe
(vapneni du3ik, sadra, vapno).
13. Sjetva.
Priprema sjemena za sjetvu.
Svaki dobar gospodar moZe malim trudom popra-
viti svoje sjeme i tako postiii daleko veii prirod, nego
Sto ga je prije imao.
Korov na primjer umanjuje prirod i kvari tlo a ti
ga_s?m 5iri5,' jer ga posijeB zajedno sa Zitom. Uspije li
ti dobiti takovo sjeme, koje ie biti disto od korov:a,'eto
vei velikog uspjeha. A nije to te3ko postiii.
Dok je jo5 Zito vani na polju, oda,beri si za sjeme
jedan dio zemlji5ta na kome ima najmanje korova.'JoB
ie5 bolje udiniti ako dadeB korov opljeviti. Malo truda
ali ie ti se obiiato naplatiti. Sasvim je razumljivo da
s_7rtu, koje je na takovom tlu poleto, nema sjemena
od korova.
Najprije treba razluditi pljevu od zrna. To se dini
na najrazliditije nadine, ali je ipak najbolji onaj sa v j e-
trenjadom. I m a d e r a z n i h v r s t a v j e t r e n j a d a ,a l i b e z
uje ne bi smjelo biti gospotlara, zadruga ni sela. Vje-
trenjada je tako vaLna kao i svaki drugi stroj. Ona radi
daleko jeftinije, br1e i di3ie, nego li vijanje. Ona zapre-
ma malo mjesta, nije ni skupa, a jednostavno je naprav-
ljena.
Provjetreno sjeme nije jo3 posve disto, pa sadrZaje
jo3 i razliditog sjemena, kamendiia i korova. Takovo se
sjeme ne srnije upotrebiti za ,sjetvu.
Ima zato posebnih strojeva, koji ti sjeme posvema
odiste otl svih nedistoia a napose od korova. Ovi stro-
jevi nisu skupi, a za nekoliko ie se godina lijepo ispla-
titi. MoZe se i viSe njih sioZiti, pa ga skupa naruditi.
Ovaj stroj zove se tri jer (redaljka). Imade i takovih
strojeva koji mogu da razlude grahoricu, kukolj ocl
p5enice ili zobi, dakle okruglo sjeme od tlugoljastog ili
plosnato. Takav se stroj zove >>ptt?trijer<<.
fma"de danas kombinovanih strojeva, koji diste, rede
i sortiraju sjeme, a tjeraju se ili rukom, ali joB bolje
motornom snagom. Tako poznarno >Petkus<<, >Selektor,<,
>>Phdnix<<, itd.
.Nije dosta da je sjeme disto od korova, vei mora
imati i druga dobra svojstva.
Slika 15.Trijer 'Feniks-Extra.
Ved kod mlatnje mora6 paziti da ga ne ozlijedif,
jer oztijedjeno sjeme teZe klije, a klica bolesti lako udjo
u njega. Ako ga modiS proti snijeti, :ulazi unutra teku-
iina te sjeme izgubi klijavost.
Dobro sjeme treba prije sYega tla ie saduvano na
suhom hladnom mjestu i da nijo prestaro. Sjeme, drZa-
no na vlaZnom miestu obidno je bez sjaja, a gdiekacla
i zaadara. Ovakovo sjeme slabo kliie, io5 slabije nide i
daje krZljavu biljku. Dobro sjeme mora biti _posvema
doZrelo, a ne valja ono, koje je nezrelo pokupljeno, pa
je namreBkano.
Vrlo je dobro znati,ada ii ie'sjerne kliiavdtli.nije.
Sieme od staniie kliiavosti, guS-ceie5 posijatS,.a.sieme'
kbie ima jako mnogo neklijavih zrrra'.,potro5it ie5 ra-
dij"e za hr-anu nego da ga sjetvom uniStiS.
29
 Klijavost moZeBlako ustanoviti. Todno izbroji sto
zrna i metni ih u vlaZnu bugadicu, ili viaZnu vunenu
krpu. PoloZi ih na toplo mjesto i svaki dan vodom malo
ol<vasi. Yei treci dan cie neBto proklijati, a domala ie
proklijati i sve klijavo zrnje. I tako ie3 skoro znati ko-
lilro je postotaha klijavog zrrrJa.
,,,
"t
Slika 16. PUZ trijer. Slika 17. l'vrda (smrdljiva) snijet na pSenici.
14. Pra5enje protiv snijeti.
Snijet (smrdljiva ili tvrrla) znade desto da nam uniSii
velik dio priroda. Na zrnju Litarica se zadrLavaju klice
snijeti koje sa sjemenjem dospiju u zemlju i tu za vri-
jeme kiijanja zaraze usjev u velikoj mjeri. Da se od sni-
jeti obranimo, moramo dakie sieme Litarica odistiti od
klica snijeti. Uni5tavanje klica snijeti na zrnLt, odrede-
leom za sijanje, j"qi:",t" -:;"U" i bezuvjetno je nuZno,
ako hoiemo da nam usjev ne bude napadnut od snijeti i
prirod uni3ten, jer je Bteta od snijeti golema. Dosada su
se upotrebljavale kao sredstyo za uniBtal'anje sniieti
na sjemenu Litartca razlidne vodene kemidke rastopine,
koje sq rnanje viBe, udovoljavale svrsi. aii je postirpak
kvaienja Ziiar"ica tekuiinom veorna nespretan, osim to-
Slika 18. Obidno brre za pra5enje pierrice
Slika 19. i 20. Strojevi za pra5enje protiv snijeti.
ga zahtijeva viSe vremena, dok se kva5eno sjeme opet
osu5i a moZe da Stetno djeluje i na klijavost. Medutirn
irnade sredstava za suho plaSenje sjemena, koja su da-
teko uspjeEnija i lakBi je s njima postupak, n. pr. Tilan-
tinom ili Porzolom ili Abavitom. Glavni je udinak kod
suhoga praBenja protiv snijeti da je svako zrno posve
3t
/-
koie
obavito prahom.to iest, tim sredstvbm za,pra5enje,
uhiia klice snijeti. Da to omoguiimo na5im gospodarr-
ma, imade zatopodesna i ieftina-patentirarla sprava za
suho pra3enje Zitarica protiv snijeti'
Ova se sprava sastoii u glavnom otl bubnja u koji
,nLttt" sjeire sa sredsivom za p-ra5enje' Okretanjem
bubnja sjeme se pomiie5a sa sredstvom za pra-sen3e'
""
g;nr";i oto f0 kg- sjemena. Sprava je tako vi-
soko grattena,, da se moZe lako okretati i da se radnlK
"i,d"zunu.
,itrio"i pri'poslu. SaclrZina bubnja .mole se na veoma
kojo
iednostavao ttiudio isprazniti u vieie ili posude
""
le stave ispocl sprave za pra5enje'
jed'-
Posao sa spravom za pra5enje je vanredno,
nostavan. Uretlaj bubnja omoguiuie pra5enje a da se
sredstvo tim pra5enjem ne gubi, jer je sprava
"9 \'l
jeme okretanfa hermetidki zatvorena, pa ie potrosaK
sredstva minimalan.
Sjeme koje je obavito prahom protiv sniieti moZe
i dulj"e vremeha'stajati bed opasnosti da- bi djelovanje
o*g""""a*tva imalo" lo5e posliedice na kliiavost' Qtoga
se tioZe praSiti u svako doba i pra5eno sjeme moZe se
spremiti do sijanja.
Dok pFenicu, koja je zaralena tvrdom ili smrcllji-
vom sniieii. moZemo"ra"skuZiti t. j' raznim sredstvima
tnoZ"-o"truske (spore, sjemenke) uni5titi, ali n-e moZe-
mo uni5titi spore'prasne snijeti nikakvim sredstvima,
i"r .u .po"a braSn'e snijeti nalazi u unutra5njosti. sje-
il;";; a,j- fo:e ne mogu doii ona" sredstva' Za pobiianje
stuZi s=amo ugrijana,voda, ali ie,i to sred-
p"rsrit-"iieii
itvo gotoio neuporabivo, ier malo veia toplina ubiia
klijavost. (Vidi stranu 56.)
15. Kaila se sije P5enica?
Sjetvu p5enice valja tako udesiti, da se bilika moZe
piiie nego li nastupi ia'ia studen razbusatr tuoo-
io5
i.Liiit.'p*nia tome treba dL se gospodar ravna PQprili-
iiu-"'aotidnog kraia. IJ hladnijim krajevima tr.eba,ra-
niie, a u topliiim kasnije sijati. Ako 3e kral odvrse nla-
Au""'o"au iti nbtie da se sije jarina nego li ozimina'
Kasnije se desto puta mora s.iiati i qlda,. ako se
jeseni pojavtiuju raznf Stetnici, koji bi z+?li.usjevu na-
Siloaitil- Ipak"se ne preporuda.prekasno sijati, ier sjemo
,i 32
I
n
I
nema dovoljno topline. Ono nabubri, a ne moZe da pro-
kliie, pa lako zapljesnivi i postane neklijavo, a mtad
usjev je joB_tako nje_Zan,da nije nikada siguran od
yr?27 i-pozebe. Dogorli se, da je dobro uroclila p5enica,
koja je bi$,_u prosincu posijala, ali to je vrlo riiett o i
moZe se vi5e uzeti kao iznimka.
Ali zato nemoj ni prerano sijati, najbolja je zlatna
sredina. P5enicu, lioju !i prerand po.iiao taiio "preialie
korov osobito na jakim i $nojnim itimi. eesto ie i pre-
iako razvi,Le,pa_lako pozebe ili se uduSi pod velikim
snijegom. ZnaB dobro, da svaka biljka treba za disanje
z.raka,.pa ga ne ie imati dosta ispocl jakog snijega, nego
ie uginuti i sagnjiti.
PBenica se obidno sije u rujnu i listopaclu, a u vrlo
hladnim krajevima i ranije u liolovozu.
16. Koliko se sije po rali i kako?
Prije nego odludi5, koliku ieB mnoZinu zasiiati na
svojem polju _moraBdobro promisliti i oprezno promo-
trili sve prilike, koje uplivaju na rast bilja, jer o tome
vrlo desto ovisi, koliko ieS Zeti. l{e moZe ti se todno
reii na broj: >toliko oclvaZi i posij< vei valja, da sam
odrediS prema uputi, koja 6e ti se dati. DrZi se ovih
uputa: vlaZnije, bolje gnojeno, jade tlo, pa i ono, koje
je rano posijano, treba manje sjemena. Kasno posijan
usjgv i na mr5avom tlu treba vi3e sjemena, a pri tom
ipik ne 6e poleii. Jarina treba, da jd uvijek g,i5e" po-
sijana nego ozimina.
Treba, da znaS, da se za vladna i lijepa vremena,
i na dobrom tlu usjev jade razbusa i stoga mora biti i
rede posijan, jer bi gusti usjev lako polegao. Posije5 li
prerijetko to opet ne valja, jer se polje silno zakorovi.
Prerijetka pSenica ne zasjenjuje tlo, pa moZe mladi ko-
rov po volji rasti.
Op6enito uzev5i sije se omaBke na ral oko B0 tlo
150 kg vei prema gore navedenim prilikama? a sa stro-
iem u redove 60-100 kg. To vrijecli za oziminu, jarine
ieB neBto vi6e posijati oko 100-160 kg omaSke i 70
do 110 kg u i'edove.-Tzovoga si mogao iazabraLi da se
sijanjem u redove priStedi na sjemenu.
Mnogo bolje i praktidnije, nego sijanje rukom je
sijanje sijalicom i to u .redove, jer ima sijalica, koje i
33

oma6ke siju. Sijanjem sa strojem se mnogo dobije na
'Ztno
p^d,a iednolidniie, pa se gtiev bolje ra-
,"ii".-1"" ima tlosta hrane i zraka. A najglavniiu ig, 4?
""L-""".
.e lijaiica moZe todno naravnati, da sije koliko s-e-hode
potrebno, jer samo lalro mozes po-
no rali. To ie vrlo -Ako
5ti6i naiveii"prirocl' naime p-revi5e zasije5 Pgl-ug:e
ti usjevl pa mnogo propaclne,a ako premalo zasiie5 do-
bijeB"rijedak usjev i daleko maniu Zetvu'
Razmak u redovima napravi obidno oko 10-15 cm'
je
Ne ie biti uvijek jednak razmak. Siri su redovi 3io
iofi" tto, Sto ie ti"epSevrijeme i Eto si ranije posijao'
Slika 21. Sijadica oBududnostooriginal Pracner.
-sijanja
i 17. Sto de5 napraviti, ako je pEenica slaba, a Bto, ako
Ima i drugih nadina -pSenice i to u vede
Bire redove, a iiie se i u kuiice. Narodilo se sije u 9iLe
redove ta io, da-bi se p5enica mogla okapati (pra5iti)'
jer je dokazano, da se okapanjem (pra5enjem) dade
lnatno porzisiti prirod.
Dobro ieB udiniti, da sjeme zagrne5 dim si posijao
p5enicu. Sije5 li u redove sa strojem, to -vei doneklg
'sam
stroj sle-e zatrpa, no dobro 6e biti,-ako prodrliaB
sijanje ioS iaganom drljadom, k-9ia ima sitne zube' Pri
tom se btvu"i tlo, da moZe laglje u njega ulazili zrak,
koji je potreban sjemenu za iilijanja i mladom korije-
nju za disanje.
Ti znab da svako sjeme moZe samo onda prokli-
jati, ako ima dovoljno viage. Sije3 li u vrijeme velihe
su3e, to je u gornjem dijelu tla, gdje leZi sjeme, taho
malo-vode, da ti sjeme ne ie dugo vremena "proklijati.
Sto bi_ti pri tom napravio i kako bi doveo'potreiitu
vodu do sjemena? Ako dobro promisli5, to 6e ti biti
na to vrlo jednostavno i lako odgovoriti. Sunce osu5i
samo ,gornji.sloj qemJje a donji je rijetko kada posve-
ma suh vei je,.kad vi5e, kad man.ie viai,an. Treba- samo
preii valjkom preko sijanja, da zbijeB gornji sloj uz
.
donji i vlaga ie doii do sjemena.
Ako je lijepo vrijeme i dosta vlage u ilu, nikne
p$enica vet za nekoliko dana. Potraje li dulje toplo je-
sensko_vrijeme,onda se p5enica vei u jeseni"dobfo
busa. Dobrq le busanje vrlo potrebno za dobar prirod, "dr-
jer je usjev prerijedak, pa ne mole iz naj-
_nerazbusali
bolje busanje i obradiva4je donijeti- obilat rod.
Sije5 li-preplit_lo moZe se dogoditi, da ti se pSenica
previ5e razbusa. Ni to ne valja, jer su izbojci dve sla-
biji Sto su dalje od sredine, pa imaiu slabiie klasie i
slabije zrno. Na takvom ieB polju dobiti mnbgo slame,
ali malo zrnla.
- Jeli sjeme previSe duboko zasijano, mora da raste
neko vrijeme kroz sloj zemlje, dok ne dode na povr-
Binu, da se moZe razbusati. Ovakov se usjev kasnd raz-
busa i Zlo -busa, jer oslabi prodiranjem- kroz zemlju.
j." tlo bolje i hranivije, tim ie i pBenica bolje raz-
_Ci*
busati, zato se mole i rede posijati. Ozima se uviiek
jade razbusa nego jarina.
je prejaka?
_ - Dogodi se desto, da je bila hladna jesen, pa je usjev
slabo u jeseni busao ili je bila jaka zima, p; je usjev
zlo_pr:zimio, - u jednom je i u drugom sludaju usjev
slab. Tome se rnoZe pomoii samo takb, da biljke prisi-
liB na jade busanje u proljeiu. Busanje ie biti snaZno
samo onda, ako je tlo gnojno; treba ga dakle pognojiti.
Stajskim gnojem ne moZe5 viSe pognojiti, pa ieB oda-
brati od umjetnih gnojiva ono, koje se brzo iopi u vodi
i prema tome brzo djeluje na biijku. U tom ie5 sludaju
u proljeie polje posuti s kojim duBidnatim umjetnim
gnojem (dilskom salitrom, vapnenom salitrom, vapne-
o'
 I
nim tluBikom i t. tl.) i superfo-sfat. Ova gnojiva imaju
sv" prednosti I za kratko ie ti se vrijeme
usiev "uvuaene
oiadati i razbusati.
_-'-Prelgust
i prebuian usjev ]ako po-legne..Da tome
izbiegnei, dobro ie viSke u-prolieie-pokositi ili pustiti
on".,"du popasu.-bujati'UOini to rano u proljeie, dok ioS-usjev
trii"'poA"o Pri tom mora5 ovce protjerati kr'):
pojiel a ne pustiti ih na jednom mjestu pasti..-Dogodr
i" iuto, da prekoradi5 mjeru, pa ti usiev- previ5e osla-
bi i donese manii prirotl. Isto tako treba, cla bud-eS-opre-
zan i kott otkoiivania. MoZeB polje i teSkom drljadom
piodrliati, ier ie ova i5dupati nekoje biljke, koje 6e
'nginuti,
pu
^Ctae" napraviti mjesta -ostalima' da mogu usPi-
ie"vati i imaiu dovoljno sviietla i hrane' Mora5 tai
se dr-
i,o.uo obaviti dbsta teBliom driiadom. Ovakovim
iian.ie- ujedno prorahljuje tlo, Sto je ocl velike koristi'
du.fo ie dobro,-da so povalja jeZastim valjkom, jer 6e
se -N;i njime nekoliko biljaka- uniBtiti.
sijanje desto napadaiu vrane i druge,.ptice i
kupe posiiano zrnje. Proti-vran?Ta qe mogu -ditati po
noi'itri-a razrra siedstva, koja joS nisu dovoljno pro-
ku5ana, a ni uspjeh im nije siguran. Tako n'- pr' ne-
toii noiadiBu zrio u tekuiini, da. postane iste boje po-
o"T ,utitti" i tla ga vrane ne opaze' AIi se time nije
5o.ti*o i'"liki u;pieh. JoS je naibot;e postreljati neko-
iit o itutu i povjeSati ih na koce po njivi' da se druge
pl*sbpuris
Ii dim ie usiev niknuo, tla sg vrane. iako. iz-
iele si'eme ili cla .i gu neoprezno modio proti snijeti,
i,u po".tuto neklijavo-ili da si ga kojim slu.daiem pre-
i'ii"tt o posijao, valja ti 9d-1h usjev nadosijati'
Za nadosijavg,nle treba, da namodi3 sjerne g
"o-di,
da nabubri, iei noti-e nide i {a;ga makar i orra5he 5a-
kom razaspe"Spo biazdama. P,rije i poslije nadosijava-
nia pobrariai polie laganom drljadom (branom)'
" Rt o niie bita preiaka zima i ako.je. usjev bio po-
krit snijegom, tada obicng dobro prezimi' c=estose tlo
ocl smrz"arTicenadigne. Takovo nadizanje Skodi ,osobito
*tuAi* biljkama, i*er im korijenje ispude, zato-ih treba
p"otj"O" prije ne,gose Zivot u bitiu podeo buditi, valj-
"kom opet natrag Pritisnuti.
Diilovanjed.- iraka i oborina napravila se je 1a po-
vr5ini" kora, koja za lijepih dana u proljeiu, jo5 vi5e
o1""4"". Ovako'se zbijena povr5ina za Lege lako isu-
pa ti polje desto strada od su3e
.6i, JO
Kruta kora ujedno prijedi, da ne mode zrakrlo ko-
rijena, pa biije slabo uspijeva. Zato neka ti bude prva
du_Znostu- prolieCe, dim podne Zivot u bilju, da polje
dobro prodrlja5 laganom drljadom sa oBtrim zubima (ne
uzimlji teBlle drljade, jer 6e ti usjev jako prorijediti).
Ovako prorlrljano polje mora iz dalelia izgledaii, kao
na_novo izorano, tek se gdje gdje vicli koji bus. To je
vrlo korisno, jer odisti polje od sitnog korova, koji-ula-
je
podeo_nicati i prorahliS .tio, da moZe zrak a njega
ziti. Pristup je zraka vrlo potreban, da mogu liraniva
u tlu strunuti i da moZe korijen uspijevati.
Drljanjem se ujedno razbije nteza izmedu najgornje
povr5ine, koja je izvrgnuta suncu i suhim vjetrovima i
donjeg tla punog vlage. Time se spredava, da gornja
povrBina tla ne vude vlagu iz donjeg dijela, gdje je
voda potrebna za hranu bilja. Na tai ie5 nadin moii
uzdri,ati tlo vlaZnim i u najveioj subi, pa ti usjev ne
ie stradati. Nemoj se obazirati na to, Sto moZda,nitko
tako u selu ne dini, jer su mnoge pametne stvari tek
kasno uSle na.selu u uporabu.
Takovo je drljanje dobro samo na lakim tlima, na
teBkim ne koristi mnogo. Najbolje je drljati prije kiSe,
jer ie kiSa, kad padne, opet lijepo sleii zemlju olio kori-
jenja. Ako dugo ne pada kiBa, onda usjev povaijaj, da
moZe vlaga doii do korijenja. Usjevi, koji su u redovi-
ma sijani, lako se okapalima okapaju, pa ie to mnogo
bolje nego drljanje i moLe se na svakom tlu rabiti.
18. Na koji de5 naiin otrraniti p5enicu oil zime i su5e?
PBenice ne stradaju zimi toliko od studeni koliko
od golomrazice, te od nestaSicevlage i zraka. One mogu
podnijeti veliku studen. Smrzavaju se tek kod 20-250
C, pa zato nije smrzavanje tako desto
Mnogo gore stradaju biljke od golomrazice. Golo-
mrazica ih i5dupa iz zemlle. IJzrok je tomu slijecleii:
Svakomu se vei dogodilo, da je zimi ostavio sta-
klenu bocu punu vode na prozorr ili gdje vani. Ako je
bila jaka studen pa se voda smrzla, naSao je u jutro
puknutu bocu. Mnogi se pitao: >A uslijed desa je hoca
pukla?<<Razlog je vrlo jednostava.n.Vorla se kod smr-
zavanja ra5irila, stijene boce nijesu mogle podnijeti

pritiska, pa su popucale. Lecl dakle treba vi5e prostora
irego voda, od hoje je nastao. Zato je on lahBi od vode,
pa pliva na povr6ini, a ne propada na dno.
Isto se dogacla kod golomrazrce u tlu. I tamo se
voda smrzne. Kod smrzavanja se 5iri, pa jako ti5ti gor-
nji dio tla, koji se uslijed pritisha malo nailigne, isto
tal<o lako kaho ce se tebi nadignuti papir, airo ga tiBti5
sa clvije stranne. Nadignuta zemlja podigne sa sohcm
i biljku, koja je na njoj, ako se nije irorijenom jaho
u,hvatila za dublji sloj tla. Nastane li sada toplo vri-
jeme, tlo se otkravi i opet splasne,dok horijenje uzdig-
nutih biljki ostane onoliiro u ztaku, za holiko je bila
biJjka dignuta.
Kod slijedeie smrzavice dogada se isto. Opetuje
li se to nekoliko pnta, srnrzavica iBdupa iz tla biljliu,
koja ima slabo razvijen korijen. Da se sprijedi ovo du-
panje, treJra rano sijati i treba nastojati, da je u tlu
dosta hrane, da se biljka do zime moZe dobro razviti.
Zato je dobro sijati Zitariee iza lepirnjada, jer one ra-
zvijaju bujno i cluboko korijenje, pa u Bupljinice, hoje
ostaju iza toga horijenja, iako prodire korijen Litarica.
Kad su donekle biljke izvudene valja ih u prolieie po-
r.aljati a nakon stanovitog vremena valja usjev pobra-
rrati.
eesto strada usjev zimi od Zede.Ako je vocla u thl
smrznuta, ne moZe je biljka primati, pa trpi oil nesta-
Sice vode. Lijek je proti tome opet rana sietva. Tada je
biljka dobro razvita i korijenje ide dublje u zemlju, a
dublji se slojevi rijetko liada smlznu, pa korijenje ima
dosta vode.
Vei smo duli, cla i biljka diSe. I njoj je potreban,
kao Sto i ljudima i Zivotinjama, zrak za disanje. Lei:i li
na polju dulje vremena veliki snijeg osobito, ako se na
njemu uhvati ledena kota, ne dolazi do biljke dovoljno
ztaka, pa se dogada, da ih se_dosta zagu5i. Y_aljani_ go-
spodar ie posipati dadu ili kakvu crnu pra5inu, koja
ie praviti na snijegu pukotine, a l<roz koje ie doii zrah.
Dakako to se dade udiniti na malim ploBtinama ali na
velikim ne.
Od su3e branimo se rahlenjem, okapanjem za vri-
jeme vegetacije, dubokim oranjem itd.
38
19. I.,ijeganje.
Svima nama gospodarima poznato ie, da p5enit:a
obidava poleii a ipak d,eih biti mnogo, koji ne znadu,
Sto bi mbgao biti uzrolr torn lijeganju. Svatko se [e !
rivjerio, ila mu pBenica, koja ie polegl-a don-es-9sl3,bij'i
prirod, a i kvaliteta tog siem_enaje dosta IoFa. Zrno
je naime polegnutog Zita slabo, nabrano i braSnato,
pak-o obidno pocrni, lla je gotovo ne rnoZemo ni
sla-a -pohraniti
blagu veE ju moramo isktriudivo upotrebiti
za stelju. I(od polegnrttog Ltta ne moZemo upotreblja-
vati ni-strojeva, a liako su danas radne siie i presirupe,
to ie nam polegnuto Zito clati dvostruko posia.
Froruatramo li bilihu, ho]a je polegla samo po nje-
zlnoj vanjEtini, pa nakar i sarno povrBno, kao i -onn
biljliu, koja nije-polegla, pa t'-r rnoZemo odmah vidieti
znatne raztrike"u gradnnji i razvoju poiedinih dijelova.
Na polegnutoj biljci, koju moZemo nazvati i holesnotn,
najdbnji-su se diSeiovi tako zvani >internodiii<<to jest
or.i diietovi, koji ie nalaze izmedu dvaiu koljenaca, oso-
bito produljili ie su tu i najtanii, dok su-ti di-ielovi hod
nepoiegnute odnosno zdrave biljke kratki i debeli.
Promatramo li gradnju unutraSniu ovih biljaka i
to moZda u uzcluZnomi prosjednom prorezu, Eto moZe-
mo osohito pove6alom (mikroskopom) opaZati, to iemo
uvidjeti, da- su te razlike joB znatnije. Stanice naime
polegnute biljke osobito su se-produliile, 1-u{" tanl<e
iti3"i", a ba5 ove stijene podavaju jakost-i tvrstoi.u
vlaiima pa usliied toga i teZe polijeSaiu:.No lijeganje
bit ie joB slabije, ako najdonji list- obaviia samu r'lat'
To je narodito hod tlrugog internodija.
Prorez poprijeko, ako ga promatramo s poveia-
lom, kaZe t uirr,-du-".tstanice kod polegnute biijke-tanke
-na su slabo razvile, nisu ni odviB-esklPa stisnute
i uopie
lrao primjer koil saia, nego ima medu-njimS- praznih
prostori,, a ii prostori podaju-slabost vlati. Mnogo sr:r
solidnije' i. dvr86e te stanice kod nepolegnute biljhe'
Promatramo li dalje na3e prereze, to moZemoiasno
viiljeti, kako su ti dijeiovi u zdrat'e i nepolegnute bitj-
-ma1a t. zv. lisnog zelerrila
ke zelene, to jest one posjeduiu
(Ktorofila). To su naime sitna okrugla zelena
tiele3ca, kojih ima u stanicama t'rlo mnogo a poredana
su uzduZ siil"nu stanica, a ba5 ova tjele5ca podaraiu
bilici onu int"enzivnu zelenu boju. ovih tjele5aca imacie
39
u biljci, koja je polegla, vrlo malo, pa su zato i dije-
Iovi kod polegnute biljke Zuikasti odnosno bijeli.
Pa zar nije dakle pornanjkanje svijetla uzrok lije-
ganju? Vidimo tlakle da je sundano svijetlo od velike
vaZnosti da nam Zito ne polegne.
No ovo lisno zelenilo ne sluZi samo za to Litaricama
i drugom bilju da ne polegne, nego je i giavni uvjet cla
moZe biljka primati hranu, odnosno da primljenu hranu
daije pretvara i upotrebljuje za izgradnju stanica.
tsiljka je naime u stanju da iz hraniva, koja ona primi
korijenom ili liSiem pretvara u tvar koju mi nazivljemo
>Skrobom<<, ovaj se Bkrob dalje pretvara u slador i
druge sastavine. Prema tomu da se ovaj Skrob moZe
stvoriti, potrebno je svijetlo, pa moZemo reii: Bez svje-
tla nema lisnog zelenila, bez lisnog zelenila nema
Skroba, bez Skroba nema stanidevine, a hez stanidevine
nema dvrstoie ni gipkosti, pa takva biljka vrlo lako
lijega.
Zapitat ie netko: Pa kako moZe na polju svijetla ne-
stati kad biljke u polju slobodno stoje, a moLe im priti-
eati svijetlo sa sviju strana: Na to odgovaramo, da je
prvi uzrok pomanjkanju svijetla: gusta sjetva. Kako god
nije dobro, kad mnogo ljudi i djece u jednoj sobi sta-
nuje, jer to pokazuje obidno sliku bijecle i nevolje, a
nastane li kakva priljepdiva bolest poumru gotovo svi
ili velika veiina i ta se bolest dalje 3iri, isto je tako i
sa Zitom, koje gusto stoji. Svaka biljka zahtiieva, za
svoj razvoj stanoviti prostor, a ako je pregusto, onda
viBe nije normalan razvoj. Sundano svijetlo ne moZe
prodrijeti do najtlonjih dijelova, lisno se zelenilo u tim
dijelovima ne moZe da stvori, a kako smo ved 6uli, ka-
kvo cljelovanje imade ovo zelenilo, to nije ni dudo, cla
su takve biljke u najdonjim dijelovima vrlo slabe i
lako prema tomu polegnu.
Kod guste se sjetve ne moZe ni biljka da razbusa, a
ipak je to nuZno, pa ie uslijed toga trebati manje sje-
menja. Stoga valja nastojati, da se preveliku gustoiu
sjetve izbjegne, jer bolje je da bude i usjev neBto rjedi,
jer ie se svojim busanjem i onako raBiriti i pokriti
zemlju, a sunce ie moii do najclonjih dijelova lako do-
spijevati, pa ie ti dijelovi moii ojadati i takve biljke
ne 6e poleii.
Ako je dakle potrebno, da svaka biljka imade svoj
razvojni prostor, to moramo isti i biljci dati, a da to mcr-
Zemo udiniti, najbolje jest da sijemo u redove. I o tom
nema dvojbe. I(ad se sije u redove, to je jeclnaki prostor
za_svaku biljku. Svako zrno dode jednako duboko, jed-
nako_s_ekorijen razvija, a isto tako i svi nadzemni dlje-
lovi. MnoZinu sjemena moZemo na vlas regulirati, dalile
moZemo upravo onoliko sijati, koliko hoiemo pa ako bi
moglo nastati poleganje, ali je ipak to reile, nego kad
sijemo-oma,3ke.Sundano svijetlo jednolidno ie dopirati
clo najdonjih intenodija, oni ie se najbolje razvijati, sta-
nice ie odebijati, pa makar da imade i mnogo du5ika,
taj ie se todno regulirati. Dakako da moZe i tu nastati
poleganje, ali je ipak to rede, nego kad sijemo oma5ke.
Da se pri redomidnoj sjetvi zaBtedi vrlo mnogo sjeme-
na, o tome nije potrebno rnno,gospominjati.
_ Vei iz ovoga pt:oizlazi, da iemo morati uvijek po-
duzimati redomidnu sjetvu. Na bujnim tlima preporuda
se osim toga i ne3to rjerle sijati, jer ie se usjev jo5 raz-
busati, a preveliho busanje i ako je gusto sijanje sprije-
dava rast u debljinu i prema tomu Zito polegne.
Kako gori 3to moZe gusta sjetva da pogoduje lije-
ganju, isto tako djeluje i prejako gnojenje, a narodito
gnojenje stajskim gnojem i drugim du5idnim gnojivima.
Svatko je naime vei mogao opaziti, da na onom mjestu
grlje je stajski gnoj u kupovima ledao, da se tamo oso-
bito Zito dobro razvija. Ono je vei prije klasanja tamno
zeleno, gotovo sasvim crno, mnogo jade od drugog Zita,
pa se iz svega vidi, da je tomu Zitu stajalo na raspo-
laganje vrlo mnogo duBika. No Sto se dogodilo iza prve
ki5ice pa makar bio i mali povjetarac? Zito je poleglo.
A za6to? Sila clu6ika pogodovala je brzom razvoju, pre-
jako se je razbusalo, tako da sundano svijetlo nije mo-
glo nikako doprijeti clo donjih dijelova. Oni su ostali
slabi i blijedi, stanice su bile clakle slabe, a dim je do-
Bao i mali vjetar sa kiSom, to je Zito poleglo. Isto bi se
to dogodilo, kad bi tlodavali veiu kolidinu du3ika sacl
bilo u obliku dilske salitre, amonijevog sulfata ili vap-
nenog du5ika. I taj duSik pogoduje razvitku slame pa
stoga i to Lito, ako ima previ5e du5ika lako polegne,
dona5a mnogo slame, malo zrna.
Kanimo li ipak upotrebiii dovoljno du3ika ili narr
je rlotidna oranica i previSe gnojna, narodito moZda po-
slije kukurl)za, a Zelimo ipak sijati Litarice, to da spri-
jedimo barem donekle lijeganje, moramo dodavati dru-
gih hraniva. Ta su hraniva fosforna kiselina, koju do-
4I
-
( l a i e r n ou o l ) i i l i u s u p c r l u s f a t ai l i l i o S l a n o gl r l a A n ai l i r -
k a l i j e v e . s o l ij' e r 3 e
i l j l f , o ; i d o d nj e r r r ot t -r i b l i l < u4 U o , - 1 n e
za naSe priiike. Time nairne, Bto jrnade i
ta"'najjeftinii-a
drugih hraniva na raspoiaganje osim duBil<a,nlogtl se
stan'icerazviiati u debljinu, doir ako ie na raspolaganje
santog tluBiki, laste stanica sarno ri duLjinr-1,pa taliva
biljka- vrlo la':io usiijed slabosti polegne.
"
I)a to potr.rtXirno navaatarno ovclje i pg.kr--rs,
proveden poslije kukuruza a pod_pBenicu'Pokus je za-
'ie plohu posipala fosforna
irzimao trf plohe: na ;iednuse
kiselfira (siperfosfat'2{}{)kg na t ha), a na drugu fos-
f,orna kiseljna i kalii (superfosfata 200 hg i 40-posfotnc
kalijer,'osoli 100 hg nna 1 ha,). Na tre6u plohu.niie se
niAt'a sipalo. Rezuilat tog pokusa je bio, cla ie 1. plcha
D)a t lI u q a l ; j r l i i ' l k " c .
t l r r r , ' s l1
Mi vidirno, da je prirocl, gcije su bila posipana-tujet-
na gnojiva bio naibol3i, a isto taho i nisu te.plohe.ni
polegle, rlok ie ploha, n3 $ojoj urnjetna gnojiva nisu
iiirrt o,'bila pole[la, a dahako da odatle i slabiji pr'irod
i l o s i j a l < v a l i l e { as j e n t e n a .
Spomenuti nam je nadalie, da ie na samo lijeganje
imati upliv i predusiev. Aho je, na primjer, preclusiu=r'
djeteliria ili ldcerna, korun ili hukumz ili moi'c\a lioia
di'uga lepirnjada, dakle usievi, koji ostavl,iaju u - tin
rrtrJeo clirBikL, onda ie dakako i tai clu5ik povoljno
upiirlati na brzi razvoj Litarica. Uslijed. ovog prebrzog
rista, produljit ie se i stanice na najdoniem internodiju,
pa de uslijed- toga i Zitarice lako lloleii. Pa tko se ve6
niie uvjerio kak"o mtt p5enica poslije djeteiine polegne?
I'r'lema tome vrijedit ie i ovdje, alto poslije djet-eline
sijemo Liiarice, tla im dodamo i drugih hraniva, dahle
foiforne kiseline i kalija. Ova ie hraniva uplivati na
drrrstoiu stanica, pa tahav usjev uopie ne 6e ili ie vrlo
malo poledi.
Oiirn spomenutih ve6 uzroka, koji prouzrohui..t ti-
ieganje, mor"amo spomenuti da i razne gljivice, koje
ira"paciajunaidrinle^dijelove vlati, pogoduiu Iijeganiu'
Ove gtjlvice zarazuiu naime na tim diieiovima stanice,
a usfiieA toga je viat slaba i lahava, pa nije nikahvo
"ako biljka polegne' Lijeganiu pogodu'ie
dutlo, t;kv;
r.utodiio bolest, hoja se 1e istom prije par godina kod
nas pojavila, a to ie >Ophiobolus<<ili crna holest na
lroriienlu Litarica. Ova gljivica naime razara stanice, a
odituje"se tako, cla klasovi pr1i9 dozore nego.li drug-i,
rlaju slabo i krZljavo sjeme i dakako takav prirod bude
42
slab. Osirn toga takvo Zito polegne. Kaho se je ilo sarla
pqg]o ispostaviti i ovdje dobro djeluje sup-erfosfat i
5?1tj,,u _treba !e p-o moglrincsti duvatil clavanja pre\re-
likih kolidina duBika.
Da i,_itafieepolegnu, imade tomu razlog desto puta
.
i samo tlo. OdnoSaji viage u tlu moraju bili normhlni.
koji 3e $9rijenj9 neka ide dirn dublje, jer tako'ie najboije odo-
lijevati i vjetru i u. gpie lijeganju. Dodu5e lijeganje de
uslijediti, ako tlo sadrZaje previ5e gline. U toni stieaiu
ne polegne biljka u najdonjem dijelu vlati, vei tik do
zemlje. Kako se naime tu nalazi vrlo mnogo giinenih
6estica, koje se uslijed jake kile sasvim ovlal,e, to te
pojedine destice viSe nisu skupa, pa uslijetl toga po-
stane z4nl_ia na tom dijelu sasvim rahla, pa biljl<e po-
lggt.t. To lijeganje moZemo nazvati lijeganjem u zemlli
ili_ korjenitirn lijeganjem, jer biljka zapravo polegn-e
ri korijenu.
Ne rnoram ni spominjati da je desto puta uzroli li-
jeganju i sama vrsta dotidne Zitarice. Tako imade I'r-
s_ta,koje l.rlo rado lijegaju, a imade opet vrsta, koje su
dosta otporne proti lijeganju.
Napokon moram da spomenem,da se lijeganje moZe
dogoditi u samoj r-lati. Uslijed jahog vjeira prekine se
stabljika, pa je takvo i:ito i dosta oBteieno, prirocl je
daleko slabiji no Sto to obidaje biti hod obidnoga lije-
ganja.
Kada smo naveli sve uzroke lijeganju, ne ie nam
biti ni teBko da ustanovimo, Sto nam treba raditi cla
nam Zito ne polegne.
1. Nikako ne valja pregusto sijati, da nam usjev ne
bude prebuja"n, jer ne ie moii sundano svijetlo tamo
priticati. Ako smo to vei udinili, onda valja usjev hra-
nom prorediti ili povaijati iii pako poslati ovce, da vr-
Ske pobrste. l{a taj nadin zaostat ie rast, a medntim
moii ie se i donje stanice ojadati i prema tomu sprijedit
ie se, barem ne5to, lijeganje.
2. Valja se klonuti gnojenla s veiom koiidinom clu-
5ika, jer je rast u duljini prevelik, a to pogoduje lije-
ganju. Ako vei tlo samo sadrZaje duBika, ne valja zabo-
raviti tla valja dodavati i superfosfata i kalija.
3. Na isti se nadin moZemo obraniti od lijeganja,
ako je predusjev koja lepirnjada ili ako je predusjer.
bio gnojen siajskim gnojem.
43

4. Treba :uzimati takve vrste, koje odolijevaju lije-
ganju.
5. Treba uzimati takvo sjeme, koje nije bilo zara-
Zeno >Ophiobolusom<<, a ne smije se ni sijati na takvom
tlu, gdje je Ophiobolus prije bio.
6. Ne valja zaboraviti, da valja tlo dobro prire-
cliti, da se Zitarice dobro ukoriiene.
20. Njega p5enice.
Mnogi misle, kada su posijali, cla do iletve nemaju
nikakova posla. Jedino jo6.5to ih zabrinjuje jest to, ne
ie li cloii tuda ili nevrijeme i da li ie pasti dosta kiSe,
jer misle, da im sarno to moZe pokvariii ili pobolj6ati
Zetvu. Gdjegdje joS, karl su bez drugoga posla, dupaju
korove, ali i to samo onda, kada doista drugoga posla,
nema.Yeiina ih je uvjereno, da je tako najbolje, da to
mora biti, to jest, ne dirati vi5e u posijanu p5enicu.
Posao utro5en u radnje iza sjetve, u njegu usjeva, ve-
6ina drLi gubitkom vremena, pa za to u pBenicu poslije
sjetve nitko i ne dira.
A imaju li svi ti, koji tako misle, pravo? Ne racle
li oni u najboljem uvjerenju, da rade dobro, ipak samo
ono Bto su im radili djedovi? A da nije sve dobro, 3to
su radili djedovi, o tome se mogao vei svaki uvjeriti.
Svaki se dan pronalazi ne5to nova, za5f6 ss prije nije
zrtalo, osobito u gospodarstvu, pa se gospodar ne srnije
drlati ko pijan plota onoga, Bto su radili njegovi stari,
nego treba da radi onako, kako ie dobiti najveii
prirod.
Od vremena, kada je sjeme rloSlo u zemlju, pa do
Letve prode 4-L1 mjeseci. Kroz to vrijeme dogodi se
koje5ta; Ima kiSnih i lijepih sundanih dana, snijega i
mraza, smrzavice i dege. Sve ove promjene uplivaju
na rast biljke i na svojstva tla. Gospodaru ostaju ipak
neka sredstva, kojima moLe nepovoljno stanje tla tio-
nekle popraviti i pobolj5ati. Ati se zato, dok p5enica
raste, mora prihvatiti posla. 'laj ie mu posao biti bo-
gato naplaien daleko veiim i boljirrr prirodom.
Jaka ki5a usitni grudice tla, koje su ostale iza sje-
tve i slijepi skupa one vrlo sitne desiice, iz kojih se
sastoji zernlja. Zato vidimo, da se iza kiBe na povr*(ini
tla uhvati kao neka kora. eim je teZe tlo, i dim je sit-
nije bilo, tim ie se kora lakBe i brZe uhvatiti.
- Dok p5enic_a_ jo5 nije nikla, prijedi kora jednolidno
i br1,onicanje. Mlada klica ne moZe lako probiti gornji
tvrcli sloj tla, pa za,ostaje u rastu. Osim toga kora n-e
propu5ta Vra)<.a nutrinju zemlje. za to se desto dogarla,
da se mlada klica zagu3i prije nego li dode na povrEinu.
Prema tome bit ie i nicanje na-okorjelom ilir slabije.
I slabija biljka Stetuje od kore, koja se uhvatila na
powBini tla. Vei smo duli, da korijen treba zraka, da
se moZe dobro razvijati i primati dovoljno hrane, jer
-kiselinu,
i korijen udi5e zrak. On izdi3e ugljidnu koja
opet rastapa hraniva, da ih korijen moZe lakBe usisati.
eim on brZe di3e, tim ie vi3e izdisati ugljidne kiseline,
ova ie moii rastopiti vi3e hraniva, korijen ie imati
vi3e hrane i moii bolje hraniti biljku. Ako je na povr-
Bini tla kora, zrak ie te5ko dolaziti do korijena, kori-
je.nie ie -slabije disati, slabije se razvijati i lo5ije hra-
liti bitjku. ZIo hranjena biijka dakako, da ne moZe
donesti dobar prirod.
Okorjelo se tlo su3i mnogo brLe nego rahlo. 'Ir_r
treba imati svaki na umu? osobito u proljeii, kada svaki
mora nastojati, da Sto viBe vlage u5duva u tIu za lietne
4jesece, u kojima nema dosta oborine. Ako je povi5ina
tla zbita, siZu cjerrdice, kroz koje dolazi vod-a iz doniih
slojeva, upravo do povr5ine, pa se voda mnogo lakse
isparuje i tlo mnogo brLe su3i. U ovakovom tlu usiev
u sudnim godinama jako strada od nesta5ice vode, zino
se ne moZe dobro razviti i dati dobar prirod.
_ Z_eIlaje svakoga gospodara, da rlobije 3to veci pri-
rod, da mu se tako Bto bolje naplati trud, uloZen u obra-
divanje. Za to mora nastojati, da biljka ima sve, Sto
joj je potrebno, da se moZe dobro razviiati, dobro rasti
i donesti dobar plorl. Osim toga, Sfs je tlo dobro pogno-
jio i obradio, mora dobar gospodar nastojati i dok bilika
raste, da joj dade sve, 5to joj treba, i da odstrani sve,
Bto bi joj moglo Skocliti. euli smo, koliko usjev trpi
od kore, koja se uhvati na povr5ini tla, pa je upravo
duZnost svakoga gospodara, koji Zeli sebi dobro, da
tu koru razbije.
RazbijeS li koru na povr5ini tla, pospjeBio si nica-
nje biljke i udini, da ti viBe sjemena nikne. Ako je bilj-
ka starija, prorahli5 gornji dio tla i ornoguiiB zrahu,
da moZe lako dolaziti do korijenja. Korijenje se bolje
razvija i dobro hrani biljku, a dobro hranjena biljka
daje i dobar prirod. Osim toga, rahljenjem gornjega
F
sloga prekidaS cjevdice, kroz koje izlazi voda iz tla, tirn
spredava5 preveliko isuSenje i duvaS vlagu za su5ne
mjesece, kdda ie je biljka najvi5e trebati. Rahljenjern
si postigao isto, Sto i zaljevanjem za najve5e su5e.
Kora sa tla odstranjuje se vrlo lako, i to: valja-
njem,'branjanjem ili okapanjem.
Uhvati li se kora rano, dok jo3 usjev nije ni nikao
i.li je vrlo mlad, najbolje ju je razbiii valjhom, jer mla-
da klica kod toga najmanje trpi. Za to je napravljen
posebni jeZasti valjak. To je obidan drveni .valj, koji
ima na sebi Zeljezne klince,'slidne onima na drvenoj
brani. Ovim klincima lijepo razbije koru i prorahii gor-
nji'sloj tla, a mladoj klici ne dini nikakovu 3tetu. Ima
jeZa.stilrvaljaka, kojl gu ditavi od.Leljez.a..Bolji-.su di:-
veni, jer su mnogo lakBi, pa manje sabiju zemlju.
Ko nema valjka, mole za rahljenje kore, dok jo5
sjeme nije niklo, upoir"ijebiti i branu. Valjak je svakako
bolji, jer brana o3teti mladu biljku. Ipak je od brane
mnogo veia korist po tom, Sto razbije koru, nego li
Bteta otuda, 5to i5dupa mlade biljke.
Kada usjev poodraste, treba ga svakako prorahliti-
Time se ortroguii pristup zraka do korijenja, biljka sb
poslije snaZnije i bolje raskovadi. Rahliti je dobro u
jesen i u proljeie. Tko ne moZe rahliti u jesen, neka to
svakako udini u proljede, jer je tim malim poslom mno-
go naprayio za bududu detvu i dobar prirod.
21; Ohapanje p5enice.
Najbolje se tlo prorahli okapanjem, te bi svaki go-
spodar morao okapati svoju p3enicu. Znadem, da ie
mnogi kazati: >>Koje pametan vidio, da se Zita okapaju?
Ja okapam krumpir, kukuruz, grah, - ali tko da okapa
p5enicu? Nijesam valjda pao na glavu!<<Jest, mnogo-
me je smije5no, kada duje, da bi trebao okapati p5enicu.
A pitam ja sve one, koji tako misle, je li im smije5no,
kada duju, da u drugin naprednim zemljama Njemadkoj,
Francuskoj, Belgiji, Nizozemskoj ittl. Zanju ne kao hod-
na-s2, 3, 4 ili najviBe B-10 metara po rali, nego redo-
vito 12, 15 pa i 20 metara. Neka ne misle, da im je to
palo s neba samo kao dar BoZji. To su oni svojom mu-
kom i trudom postigli. Bog im je naplatio rad. Ali zato
oni svr6ivBi sa sjetvom, ne dekaju samo na Letvu, kao
46
kod nas, nego uvijek nadu kakova god posla na polju.
Oni u drugim zemljama ne drZe okapanje neobidnirn
poslom, kao mi, vei, upravo tako poirebnim, kao oranje
i sjetvu. - I ako se povi5enje prirotla ne da prekd notii
postiii, jer za to treha vi5e vremena a i spreme. No
uza sve to, mogao bi se prirod i kocl nas valjanim obra-
ctivanjem i njegorn upotrebom oplemenjenog sjemena i
umjetnih gnojiva podiii barem za jo5 jedanput onolilro,
koliko dobivamo sada.
Usjevi se okapaju na veioj povrBini okapalom, ko-
ga vude konj a na manjoj povrFini rudnom okapalom ili
motidicama. Za okapanje je nuZno, da je usjev sijan r_r
redove.
P5enica se okapa jeseni i u proljeie ili ako nije
moguie dva puta okapati, sarno u proljeie. Onda je tlo
od oborina najjade zbito, pa je upravo potreb4o, da, ga
se malo prorahli, da se sprijedi preveliko ishlapljivanje
i da se prozrati tlo. I kod jarina se isplati okapanje,
no nije niti iz daleka tako nuZno kao kod ozima.
Ako iz kojih god razloga nije moguie okapati pSe-
nicu, nemoj propustiti, a da na drugi nadin tlo ne pno-
rahliB, i to drljanjem. Drlja se obidno u proljeie kad se
tlo vei toliko prosu3ilo, da nije previ3e gnjecavo i cla
ga brana lijepo mrvi. [Jzimlje se srednje teska brana,
sa Eiljatim jakim zupcima. Prodi nekoliko puta po istom
mjestu. Ne trebaB Zaliti p3enice. Ona ie se doskora opo-
raviti i bit ie ljep6a i bolja nego 1i prije, a donijet de
znatno veii prirod.
22. Znoha.i tetva.
I ako ra,zlikujemo kod p5enice vise stadij a zriotte
(mlijedni, vo5tani, zreli i prezreli), ipak je najbolje rla
se p5enica Zanje u prelaznom stacliju iz voStanog u
zreli. Ovakovo zrno daje najbolji prirod i najbolju kva-
litetu i sjeme ne ispada iz ko5uljice. Zanje li se kasnije,
nastaje guhitak na zrnlr.
Vrijeme je zriobe razlidito. Ono zavisi od same od-
like, podneblja, tla, mjesnih prilika, gorliSnjeg vremena
it.d.
Prisilna zrioha, koja na,staje uslijed elementarnih
nepogoda (su5e, tude, Stetnika itcl,) ne dona5a dobar
prirod. Zrno le slabo, stisnuto i daje mnogo mehinja.
 Zeti valia po lijepom vremenu. O tome takoder
ovisi i kvaliteta zrna, ler ilanie li se po vlaZnom vre-
nenu, zrno poblijedi i nem& dobrog izgleda.
P5enicu moZemo poZeti sa s r p o m. To je najbolii
nadin ali i vrlo polagan. Kad se Lanie srpom ne ispa-
da ni3ta. Osobito je dobro za poleglu p5enicu.
K o s o m ide posao mnogo brZe. KocI kose kosac
kosi, a pobirad pobire pokg5enu pSenicu i stavlja ju u
snopove.

Slika 23. Kosilica original uKnoteku.

Korl obidnih kosilica, koje inade sluZe za koSenje

trave, pada Zito na zemlju onako, kao je odrezano. Ko-
silice za Zito slaZu ga posebnim napravama u snopove.
je stroj
Skka 22. Kombinovana Knotek kosilica za travu i I'itatice.
Q11kav- _vrlo dobar, d, nije mnogo skupfi-koie
od
obidne kosilice. Ima joS i drugih raznid spravi,,
veLu Lito odmah u snopove i lijepo slaZu po-polju. Ova-
kovi se_strojevi vrlo 6rzo i cto"bioisplairiju.-Sv"aki
-za ma-
Kosilica!e z a s v a k o g g o s p o d a r ab l a g o d a t . lopos.jednik rygr?o bi imati bar kosilica trayu, p&
Kosilica se sastoji iz dva glarrna diiela: Iz reza- 6e njome moii brzo i jeclnostavno poZeti svaku vist
lice, koja je obidno na desnoj strani i od stroja, Lojl i;ita.
mide noZem. Stroj, koji mide noZem, nalazi se ispod
sjedala kodija,Seva na dvjema kotadima. Sastav mu je
posve jednostavan. Kada kosilica ide, okreiu se veliki
kotadi i njihov se rad prena$a na drugi manji popredni
kotad, na kome je poluga s noZevima. Ovaj se okreie
vrlo brzo i giblje polugom.
Rezalica- je sastavljena od noLa i prstiiu. NoZ je
poluga, koja ima na sebi vrlo o5tre zube. Ovi se p1i-
tisnu na prste i rcil:u poput Skara. Katla rezalica zade
u Lito, raZdiiele ga prsti na jednake dijelove (po prilici
kao kad ruku urine3 u kosu), a noL samo podreLe- Za-
bi na noZu moraju biti oBtri, pa ga valja promijeniti
nekoliko puta na dan. NoZeva ima dvije vrsti ' ili glat-
kih ili pilastih poput turpije. Glatki noZevi sluLe za
travu, a pilasti za Lito, jer bi se tvrdo vlaie sklizalo
na glatkom noLu. MoZe se nabaviti i poseban brus. Slika 24. Samovezadicaoriginal Knotek.

49
 \
Kosilica je dosta skupa. Zato je treba paziti i dr-
Zati disto i uredno, hoiemo Ii, da nam traje dugo i da se
isplati. Preko dana je treba de5ie uljiti. A svaku je
veder, kad se vratiB s polja, dobro odisti i namaZi uljem.
23. Su5enje p5enice.
Poi,eta pSenica ima u sebi jo3 uvijek dosia vlage,
pogoiovo ako je Zeto, clok je pSenicavoBtena. Ovakova
se p5enica te3ko mlati, a spremljena na Zitnjak brzc
se npali i pokvari. Zato treba, da se rije5imo suviSne
vocle.Samo se pita, kako?
Poznato je, cla se iz mokra rubija rjeSava5 vode na
taj nadin, Sto ga izloLiS suncu i vjetru. Tako ie3 istcr
napraviti i sa Zitom.
Slika 25. Snopovi rrostavljeni u ,krsto.
Sve bi io doi:ro i5lo, kada bi bilo onahvo vrijene,
kakvo mi hoiemo, kada bi naime uvijek sijalo suncc
i cluvao suh vjetrii. U tom sludaju ostavili bismo sno-
pol'e na polju, tijepo ih poslagali, nekoliho puta olire-
nnli i za tri bi ih dana rnogli voziti kuii ravno na gum-
no. No desto se dogocli baS obratno, pa ntjesto sunca
uclari hiBa, a mjesto hlaga vjetra oluja.
Llvijek morarno biti plipravni i na najgore. Zato
rnolamo Lito na poljri talio urecliti, da rnu ne de naSl<o-
50
diti ni najjada kiSa, ni najveia oluja. Ima opet krajeva,
gdje iza Zetve vrio rijetho udari kiAa; tu riemo dakal<o
drukdije postupati, sve prema glavnoj svrsi, da budemo
sigurni od nevremena, a opet da se Ziio dobro i brzo
osuAi.
I jedno i drugo ne moZemo postiii u isti mah. Ako
hoiemo d,a i:ito brzo i jedostavno osu5imo, moramo ga
izvrgnuti velikoj opasnosti, da ga kiSa svega promodi.
Aho mislimo umanjiti pogibelj, koju mu nanaBa kiSa,
morat iemo tako postaviti stogove, da ie se teZe su5iti.
A kada uredimo, da bude opasnost od kiBe najmanja, i
kada smo stogove taho namjestili, da budu najsigurniji,
bit ie i su5enje najpolaganije. Vidimo dakle, da sigur-
nost od kiBe ide na radun brzine suSenja.
Z\to (,e se najljep5e osu5iti i najbrZe nadozrijeti,
ako ga ostavimo u otkosima. Taj je nadin ujedno i naj-
nesigurniji. Pailne li samo ne5io kiBe, promodi se i po-
hisne sve. Ako nije pala jaka i clugotrajna kiSa, osu6i
se istina ovako ostavljeno Zito dosta brzo nakon nje.
Treba ga tek nekoliko puta prevrnuti. No kakvoia mtr
je mnogo gora.
Samo jako zakorovljeno Zito i ono Zito, rr koje smo
posijaii djetelinu ili lucernu, preportrda se, da se ostavi
u otkosima. Za ovakovo je Zito taj nadin su5enja dobar,
jer bi se inade uslijecl zelenih dijelova snopovi vrlo
teSko osu5ili, pa bi lalio zapljesnivili te pokvarili i sa-
mo Zito.
N a j o b i d n i j i j e n a d i n s u B e n j ap 5 e n i c eu k r s t o v e -
Krst je lako napraviti. Postavi na zemlju dva snopa
istim smjerom iednoga nasuprot drugome, tako 4a int
ie klasje shupa a siama na protivnim stranama' Klasie
je,lnog; .topi neka leZi na i<lasju dmgoga, pa da sanio
jo3
Jedno-klasjercni na zemlji. Na njih pol_oZipoprijelto
ilva snopa, ali tako da uviiek slaZeS hlasje na klasje,
a slama da gleda na protivnu stranu. Na ovaj temelini
snop slaZe5 istim nadinom i smjerom drnge snopove po
priftci do dvadeset snopova. Na vrh metne se jadi snop,
file hlasie visi dolie i pokrivaju ono hlasje u sredini'
Inade se meie joS p5enica u starrice, ku6ice, gra-
nice itd.
24. lllatnja ili vrBidba pEenicc.
i-''imse zrno neBto posuSilo, moZeBzapodeti mlat-
njon.
A'i'
51
 Do nedavna se ioB kod nas mlatilo samo sa cijepo-
vima ili vr5ilo stokom. I danas se tako mlati u nekojim
krajevima, ali sve vi5e maha zahvata mlatilica te poti-
skule i cijepove i gaZenje stokom.-Malo vei ima sel,a,
edi6 ne bi znati za mlatilicu, a svaki ne3to bolji gazda
naitoji cla ie kupi.

Slika 27. Vr5alica sa dvostrukim di5denjem original ,Dobrfn.

O i i m m l a t i l i c a n a r u k u i m a d e d a n a sm l a t i l i c a
na paru, petrole j, benzinitd., koje daju odmah
disto zrno. U tom imade veliki izhor.

Slika 26. Obidna mlatilica ,Kaubo.

I(ako svako pozna cijepove i vr6enje i kako tai za-

starjeli nadin sve vise isdezava, to nije potrebno, da ti
o tome dulje govorim. Tek iu ti spomemti jednu veli-
ku, gotovo jetlinu prednost kod mlaienia rukom i to,
da cijep nikada ne oSteiuje zrna, pa ga zato treba ma-
nje kod sjetve. Slika 28. Motor za pogon vrSalica original ,,Lorenz,,.
Mlatilica naprotiv radi di3ie, bolje saduva slamu, a
mogu njome baratati i Lene, dok su za mahanie cijepo- Dobiveno Zito neka se prije vjetrenja prospe krup-
vima potrebni jaki muBkarci. nim sitom. Sito valja dobro okretati i deBie se rukom
IJporabom toga stroja za.poslenoje najmanj* 9-7 uvjeriti, nema li jo5 zrnja u njemu. Time se rije5imo
ljucli, a obidno i viSe. Od ovih ljudi detvorica.njih -okre- mnogog suviSnog posla, pa i vjetrenje ide brZe.
i.u stroj, jedan trpa snopove, a drugi pretresuju i odstra-
njuju siamu. Pretresivanju treba posvetiti osobito brigu, 25. Postupak sa pEenicom na Zitnjaku.
mnogo veiu, nego se to obidno dini. Kod ne5to byneg
i nemarnijeg posla ostane u slami sva sila zrnja. Naj- Kada si vei u redu posvr5avaosve poslove i sretno
vi5e se to dogada kod jedma. Ne bi dovjek gotovo vje- prebrodio najopasnije sludajeve, ostaje ti joB vrlo valna
rovao, koliko se zrnja gubi na ovaj nai.in. stvar, da pSenicu pr"eko zime dobro spremiB, pa da

zdrayo dode-lraljeto. Najbolje ie6 napraviti, ako se dim
prije rije5iB prekomjernog priroda i trgovcima odmah
predaBsuvi5ak. T'ime ieS se moii bolje brinuti za ostahl
p5enicu, drLati ju u manjem sloju, deBie ju premetnuti
i t. d. i bit 6eSmnogo sigurniji, da ti ne ie nastradati.
Jer nije to onako olako, kako mnogi misle: Nabacati
jednostavnozrnje u koji slobodan prostor.n. pr. tavan,
nazvati taj prostor hambarom, i viBe puta vaditt Lito
preko zime, hada treba da ide u mlin.
Prije svega mora5 cla irna5 dobar i prikladan i,it-
njak (hambar)" Zitnjak nemoj gracliti ni odvi5e d\.rstct,
jer stoji odviBe novaca, ni odviBe slabo, jer ne odgot'ala
svojoj svrsi. Svaki Ziinjah mora imati neha stanoviia
dobra svojstva, Zelimo li saduvati zdravo Zito. Najprije
ne smije biti vlaZan, vei tako poloZen i graden, da rto
njega ne doiazi voda. eesto se Ziinjaci grade nad Bta-
lom, podrumom ili drugim mjestima, odakle se diZu
kojekakr.i neugoclni plinovi. Stoga mola pod biti dvrst
i neprobojan, najboije da ga poplodi6 cementom. Inade
dobije Zito odmah neprijatan miris. Po stijenama ne
smije biti pukotina, hroz koje bi mogao strujati zrali.
Okna i prozori nroraju biti na suprotnim stranama, da
se moZe harnbar provjetriti unakrsnim strujama zraka.
Osim toga neka su prozori zaStiieni mreZom od, Lica,
koja ie Stititi od vrabaca i drugih proZdrljivih ptica.
Zito spremijeno na Zitnjaku ne smije biti u debeloj
naslagi barem ne ispodetka, dok se malo ne osuBi. Sto
je zrno vlaZnije, tim tanja mora da je naslaga. Pade ju
treba de5ie premetati i pt'evrtati lopatama.
U spremljenom ie Zitu podeti doshora rasti topli-
na. Ako je toplina umjerena, ne smeta mnogo, vei pade
korjsti, jer se dito prije osuSi. Prekomjerna toplina
moZe biti vrlo opasna i pohvari nam sve, pa moramo
nastojati, da je po moguinosti smanjimo. Najlak3e iemtr
to posti6i, ako deSie otvaramo prozore, pu5tamo u nLrtra
hladan zrak i vi5e puta premetnemo zrnje. A najbolje
ie biti da spremamo samo dosta osuBenoZito.
I kada je minula ova pogibelj, mora3 viSe puta
otvarati prozor i zraditi hambar. No ne smiie5 to diniti
svojeglavo u svako doba. Nerazumnim se pu5taniern
vlaZnog vanjskog zral<a mole Lito lako napiti vlage,
zapljesniviti i pokvariti se. Stoga je vrlo vaZno da zna6,
kada i u koje doba mora5 da otvaraS prozore.
54
Zapamti ovo pravilo: Prozore otvaraj samo onda,
ako je zrah vani hladniji nego na Ziinjaku; to je ponaj-
vi5e ditave jeseni i prve polovice zime. Koncem zime
i podetkom proljeia podne se zrak ugrijavati, te je to-
pliji nego Zito. Ako je zrak vani topliji, drti prozore
dim bolje zatvorenima. Tako (,eAza lijepih i toplih dana
zatvortti Zitnjak, a za hladnih dana i noci otvoriti, da
se prozradi i provjetri.
Ne valja dal<le odmah otvoriti Sirom prozore, dim
osvane usred zime po nekoliko toplih sundanih dana.
To je vrlo velika pogrje3ka, koja je gotovo posvuda
raiirena, pa treba nastojati, da se popravi. Usred ovahe
zablude moZe se lako pokvariti i ditava zaliha.
26. Bolesti i Stetoiine na pEenici.
Kao svaka kulturna biljl<a tako i pBenica imacle
hezbroj neprijatelja.
Ovdje ierno navesti neke neprijateije:
a) Bolesti:
Snijet (gara, glavnica). Najveie Stete na5im Zita-
ricama nana5aju snijeti. Stoga se valja protiv njih bra-
niii, kako bi se njihova Steta smanjila na minimum. Raz-
likujemo:
1. Tvrdu (smrilljivu) snijet), (Titldtia levis i T.
Tritici), koja nanaBa najveiu Stetu. OkuZuje zrno iz-
vana (na povrBini sjemena). U isto vrijeme, kad zrno
klije, podme klijati i truska (spora, klica) snijeti ulazi
u mladu biljku i zarazule ju. Proti ove bolesti imade
danas uspje6nih sredstava kao: Modra galica (1 kg mo-
dre galice na 100 litara vode i moditi 10 minuta, izvaditi
i posipati sa vapnenim prahom i posuBiti). Bordo5ka
juha (2 kg modre galice i 2 kg Zivoga vapna - kvasiti
10-15 minuta. Nakon kva5enja posuBiti). Formalin (na
100 l. vode pol litre formalina i kvasiti 15 minuta).
Mnogo su uspje5nija novija sredstva kao Uspulun i
Uspulun Univerzal (250 grama na 100 litara vode i
modi 30 minuta.)"
Modernija su sredstva pra5enje mjesto natapanja,
t. j. bez vode. Uzme se dotidno sredstvo u pra5ku, po-
sipa po pBenici, dobro smijesa i dezinfekcija je gotova:
Tillantin i Tillantin >>R<<(na 100 kg sjemena uzima se
200 grama). Porzol i Abavit (na 100 kg sjemena 200
grama).
55
 {Fr.
s"
2. Pra5na snijet (Ustilago tritici) okuZuje sam cvi-
jet, to jest kad p6enica ili jedam cvate, padne na nju5ku
spora (truska) pra3ne snijeti, tu proklije i zade u plotl-
nicu, gdje zarazi embrio. Ovu snijet moZeBuni5titi samo
vrudom vodom (54'C) ili wuiim zrakom. Sjeme se p3e-
nice ili jedma navlaLi vodom i pusti tako 4 sata, da na-
bubri. Nakon toga se metne u ko5 i spusti u vodu 3
puta po 1 minutu u vodu od 54o C. Time se ubija klica
spore, koja je poiela ba3 klijati
RtIa (plamenjada, pikac, magla, - Puccinia). Bo-
lest napada gotovo sve vrste Litarica, a osobito p3eniEir.-
----O*if-ove
opeivi5e jaru p5enicu. Ona se razvija iarodito
u vlaZnim godinama, a najjade znad.enastupiti, kad su
de5ie ki5e i sunce (zapara). Isto joj tako pogoduje ma-
gla. Odstrani iz sjemena krZljava i sitna zrna. Odstrani
iz okolice Sim5iriku i razne druge korove, na kojima
prezimljuju spore (sjemenice) hrde. Ne sij u dolinama
blizu vode, gdje se razvija magla.
Crna bolest na korijenju Zitarica (Ophiobolus gra-
minis). Pojavljuje se u najdonjem dijelu vlati, gdje vlat
sagnjije. Izgleda kao da je klas prije dozrio, ali je kraii
i prazan. Vlat je obidno znatno kra6a. Sipaj superfosfai.
SnijeZna plijesan (Fusarium nivale) pojavljuje se
u godinama sa veiim kolidinama snijega. Bujniji usjevi
(p3enica, jedarn, raZ) podinje gnjiti. IJspjeBna su sred-
stva ona, koja saclrZavaju Zive. Treba dakle sjeme pra-
Siti sa Tillantinom ili Porzolom.
Meilljika (trrysiphe graminis) pjege sa sivkastim
ili bijelim prevlakama, a koje imadu i udubljene crne
todke. Pojavljuje se u vtraZnim godinama.
b) Stetnici:
PSenica imade vrlo mnogo Etetnika, koji, pojave
li se u veiem opsegu, znadu napraviti velike Etete.
Hesenska mu5iea (Cecidomyia destructor). MuBica
leZe jajaBca iz kojih se izlijeZu lidinke, koje nagrizuju
najdonji dio vlati, uslijed dega se vlat osu5i. Ozimine
sij kasno. StrniBte odmah zaori.
Sveilska muSica (Oscinis frit) napada vei jeseni
p5enicu, a u proljeie zoh, koja ne ie cla ide u vlat. Sij
rano i duboko zaori strni3te.
Osa strnarica (Trips ceralium). Vrijedi isio kao
i za Svedsku muSicu.
Klisnjak (Skoiibuba - Agriotes lineatus - Draht-
wurm). Znade napasti pBenicu vrlo jako i ostale usjeve.
i
il
I
Obrana: izda5nom gnojidbom sa kainitom, dobrom gno-
jidbom stajskiT gnojem i upotrebom duBidnih umjelnih
gnojeva, narodito dilske salitre. Najbolje je ipak-srecl-
stvo >>sumporougljik<.
^ _Zitnog moljca (Tinea granella) te Zitnog Zi5ka
(Calandra pronaria) sa ciSZenjem hambara. IaraLeno
zrno metni u kruSnu pei, nakon 3to si kruh izvadio, ili
toplinom od 50n C ili pak Areginalom.
Poljskog miBa (Arvicola Arvalis) truj s fosfornim
preparatima, ubijaj_ ih za vrijeme oranja. GuBi sa pli-
nom, Sto_ihproizvad_ajuposebne patrone. Truj sa Zeiio-
zrnjem (1 kS na t hektar), a sllZi se pri tome kubu-
rama za sipanje otrova. Ovo je sredstvo danas najbolje
i najsigurnije, pa i najjeftinije.
_Vrlce (Gryllotalpa vulgaris) hvataj u klopke i lon-
ce, ljeti za Lege u slamnate rogoze.
Poljske puZeve uniBtavaj sa Zivim vapnom clva pu-
Ia uzastopce.
Grciie su lidinke hruBta, koje se pojavljuju svake
3. ili 4. godine. Znadu napraviti velike Stete. Sabiri
hruSteve, a kod oranja lidinke s koko3ima, djecom itcl.
c) Korovi:
Ima ih ditav niz. Oduzimaju hranrl, svjetlo i mjesto
p5enici, a time ona manje urodi. Za to valia distiti
polja i uzimati disto sjeme.
Pirika opasan je korov, koji se narodito 6iri, ako
se tlo dobro ne obraduje. Siri se podancima,koji su vrlo
dugadhi i koji se te5ko uniStuju. Najbolje je posijaii
grahoricu ili koju okopovinu, a onda pBenicu.
Osjak vrlo je dosadan korov, koji se vrlo brzo raz-
mnoZaju. Jedna biljka moZe dati 4-6000 sjemena,ka.Pu-
Sta duboko korijenje. Valja ga sjeii da ne zade u sjeme.
Inade valja sijati okopovinu.
Poilbjel. Siri se podancima, koji idu vrlo duboko i
zato ga je najteZe uni5titi.
Preslica pojavljuje se narodito na tlima, koja ne-
maju vapna,
Slak se penje pa psenicu steZe u liSiu, i time dini
5tetu,.
Divlji luk jest neugodan, jer docle li u sjeme, a to
u meljavu, kvari tek bra5nu.
Kukolj. Svaki ga pozna. Siri se sjemenjem. 'Ireba
sijati disto sjerhe.
ct
I
Repica i gorubica. Ako docle u sjeme, a pravodobnc
se ne otstrani, znade sasvim zarazitt p5enicu. eisto sie-
me, upotrebiti vapneni duSik, kad biljha imade tek de-
tvrti list, liainit, zelenu galicu.
Otrovni ljulj. Znacle se silno raBiriti. Oisto sjeme
i disto polje najbolji su mu neprijateiji.
Stoklasa ne'-rgodanje korov. eisto sjeme.
Mah ilivlji. I ako su mu cvjetovi lijepi, nije to lije-
po vidjeti u pdenici. Fljeviti i disto sjeme.
Grahorica ili graiica. Nana5a Stetu kao i svi horovi
oduzimanjem hrane a obavija se oko p5enice. eisto
sjeme.
27. NeBto o gajenju P6enice.
Mnogi su duli vei o oplemenjenom sj,emenu,koje je
postignuto razboritim izborom pojedinadnih biljaka ili
pak kriZanjem.
Ako hoiemo bar nesto da doprinesemo za pobolj-
Sanje p5enice, to moZemou polju izahrati najljepSe lila-
sove, koji ne potidu iz rubova ploha ili pak sa gnojnih
ploha. Ako te klasove posebno omlatimo i prodistimo,
v e l i m od a j e i o i z b o r u m a s i .
Izabirerno li pojedine biljke, pos_ebnosvaku odvag-
nemo, orunimo i posebno sijemo, onda velimo, da je to
individualni izhor - selekcija.
Kod samog izhora ovih biljki valja imati d9b19 i
vje5to oko, da-se mogu odmah izahrati najbolje biljke,
a 3to nam ne moZe oko izabrati, to 6e nam vaga poka-
zati. Za to pri selekciji igra veliku ulogu oko i vaga.
Pri selekciji valja nadalje paztti i na slijedeie:
L. Da biljka, koja ie sluZiti za claljnji priggi, 1e
potide moZda 1z huinog mjegtq ili sa ruba Plohe' jer..ie
s.lijg"
ioznato, da su te niiit<e naibolje tazvite, ali se u
heioi generaciji razviiaiu ba3 onako, kao i one,.koje
tru ribtld.r iz takvih miesta' To su tako zvane mjesne
mod'ifikacije, koje u piigoiu nemaju nikakve vaZnosti'
2. Da-izaberemo po moguinosti takve bilike koje
posjeduju samo dobra svojstva. Narodito valja paziti,
ha imaju jaku vlat, pa ie uilijed toga odoljevati 9o-lega-
niu; v6,t1d^ov-apripazitil da na slami r.re bude rde (pleme-
i"er silno uplivi5q n1 kvalitetu zrna' Oso-
bii; ftk valja pripaziti, da-dotidnabiljka fulo +9,?Ii-
"jade),
jeva.-Za naSe je to prilike od velike vaZnostr,Jer DIIJKe
sa kraiom vegetacijom daju bolji prirod i bolju kvali-
tetu i to radi toga, 5to u biljke, koja imade liratku ve-
getaciju, pada cvatnja i zrioba jos u ono vrijeme, kad
imade u zemlji jo3 dovoljno vlage, koja je potrehna kod
cvatnje i izgradnje sjemena. Kocl biljaka s dugom ve-
getacijom pada cvatnja i zrioba ba5 u ono vrijeme had
u zemlji ponestaje viage; uslijed toga ne moZe se zln,)
posvema da izgracli - nastane prisilna zrioha, a takvo
je zrno vrlo loBe i biljka dona5a lo3 prirod. Osim ioga
naseli se na li3iu i vlati mnogo rdte,koja podne da hara,
te napokon uniBti biljku. Kad su biljke izabrane i oru-
njene valja ih posijaii na izabrano mjesto, koje je do-
bro prirerleno.
Sjetva se ovog sjemena obavi na razlldit nadin. Ne-
koji siju posebnim strojevima, nekoji rukom itd. Re-
dovno se siju u male redove na 10 do 15 cm udaljenosti
red od reda, a u samom redu 10, 5, 3 cm.
Danas se obidaje sijati tako, da je red od reda uda-
ljen 10 cm? a zrno od zrna takoder 10 cm u redu. To se
vrlo lijepo moZe udiniti pomo6u daske, na kojoj su rupe
u obliku polukruZnice udaljene 10 cm jedna od druge.
'fa se daska poloZi opet na daske; jedna s jedne a druga
s druge strane, na kojima su crte udaljene opet 10 crn
jedna od druge. Ovih polukruga. imade 10. Na taj nadin
se posije svako zrno u razmaku 1-0X10 cm obidno s;e
uzinra 700 zrna, a s tima posijemo bad jedan detvorni
metar.
Tokom vegetacije valja opaZati rzizna svojstva kod
svakog pojerlinog tipa, koja svojstva valja zabiljeZiti u
posebnu knjiZicu. Narodito valja pripaziti, kako se bilj-
ke razvijaju, kako busaju, kao vlataju i klasaju, kakc
cvjetaju, ako su otporne proti raznim bolestima itr:l.
Iiad dotle vrijeme Letve, valja svaki tip zasebice po-
i,eti, svezati, numerirati i spremiti na suho mjesto tako,
da ne mogu Stetu nanesti vrapci, a niii mi3evi. Kad se
je snop, posuBio, valja svaki tip zasebice oruniti, valja
odvagnuti zasebno zrrlo, a zasebno dlamu, te odrediti,
kolikrr je hektolitarna teZina zrna i kolika je teZina
100ii zrna, tia se moZe ustanoviti kvaliteta zrna. I kad
se je sve to odredilo, rrzmese jedan tip za drugim prcd
odi te se l,odno klasificira. Svaki onaj tip, koji ne ocl-
govara ]rilo u kojem svojstvu, valja ga izbaeiti, ne tre-
ba ga viBe sijati i ne valja viSe s njim radunati. Kad
scrtiramo na na taj nadin, ostat ie nam jo5 dosta tipo-
va, koje valja posijati opet zasebice, ali sada na veioj
plohi, jer ie se na taj nadin moii bolje razna svojstva
opaLati, Sto treba dakako opet ubiljeZiti. Daljnji je po-
stupak isti kao kod prve generacije, pa sve ono, Sto
nam u drugoj generaciji ne odgovara, valja jednostavno
izbaciti. Ovaj nadin izbora, gdje se podne izbirati po
individuima, zovemo individual: nim zborom'
Prema tome je ovaj nadin za selekciju pBenice,odnosno,
da dobijemo dobre vrste s dobrim svojstvima, podesniji
od izbora u masi. Iz redenog proizlazi, da valja podeti
gajiti velikim materijalorn odnosno s mnogo biljaka, s
mnogo individua, jer samo na taj nadin moZemo ne5to SADRZAJ
dobroga na6i. Q+r

Ovako se radi kod t. zv. samooplodnjaka,dakle kod Predgovor 3

biljaka, koje se same sobom oploduju t. j. gdje se u 1. V;;;;;l rpot."tu pse;ic; : : : : : : 5
2. Sto znamo o pro5losti pSenice (
samom cvjetiiu muEka spolna stanica oploduje sa Zen- 3. Gdje se sije pSenica o
skom. Tako je kod pBenice. 4. U koju vrstu bilja spada p5enica 5
Izhor u masi i individualni izbor dona5aju narn, da 5. Kemidki sastav p5enidnogzrna i slame . 1
a
6. Kako izgleda klas i cvijet psenice . 8
s izborom u masi dobijemo tek donekle (veiinom samo 7. Vrste pSenica o
vanjska svojstva) nehu prodi5ienu vrstu, koja se s ob- B. Podneblje i tlo l2
zirom na mnoga druga svojstva u slijedeioj generaciji 9. Iza koieg ieS usjeva posijati pSenicu l3
raspada joS na mnoStvo clrugih tipova, koje laik ne 10. Kako ie5 da prirediS tlo za sjetvu t4
11. Kako ieS obraditi djeteli5te 15
prepoznaje, dok s individualnim izborom dobivamo ti- 12. Gnojidba pSenice trl
pove, koji su u svim svojstvima posvema konsiantni i 13. Sjetva 28
jednolidni, jer se potomstvo, koje proizlazi iz jednog 14. Pra5enje protiv snijeti 31
jedinog individua (ako je samooplodnjak), ne moLe 15. Kada se sije pSenica 33
16. Koliko se sije po rali i kako 33
obzirom r:ra r:azna srrojstva vi5e raspadati. 17. Sto ieS napraviti, ako je pSenicaslaba, a Sto, ako je prejaka 3 5
Prema tome,-kako je redeno, had smo razdijelili 16. Na koji deS nadin obraniti pSenicu od zime i sirSe 37
sa,mooplodnjakeindividualnim izborom u tipor.e (lini- 19. Lijeganje 39
je), ne da se viSe niSta pqstiii, jedino ako se pojavi 20. Njega pSenice ^A

21. Okapanje p5enice 16

l < a k v am u t a c i j a . 22. Zrioba i i.etva 47
Da postignemo daljnje dobre rezultate, trebamo rla 23. Su5enje pSenice 50
24. Mlatna ili vr5idba pSenice . 51
p o d u z m e m od a l j n j e p o s t u p k e n a i m e k r i Z , a n j e iii 25. Postupak sa p5enicom na i,itniaku 53
bastardiranje. 26. Bolesti i Stetodine na pSenici 55
I(riZanjem se dadu postiii najrazliditiji produkti, 27. Ne5to o gajenju p5enice 58
dapade mi smo danas u stanju c1adobijerno baS onakve
inclividue, kahve Lelimo, jer se svojstva cijepaju pre-
ma poznatom Mendelovom zakonu. Imade li na pr. jedna
vlst p5enice, koja daje veliki prirod, a,li slabo odoli-
jeva lijeganju i plamenjadi, to mi zgodnim hriZanjem
ovih dviju vrsta moZemodoii do takve jedne vrste, koja
imade i svojstvo dobrog priroda, a pored toga vrlo do-
bro odolijeva lijeganju i plamenjadi.

6C
 Naistarlit domarii oslgunavaiurit zavod
SPECIJALNO STRUCNA PROIZVODNJA

t nuZl
vocAKA
[ozn,
vil{ovn ,,CROATIA.,
OSIGURAVAJUCAZADRUGA U ZAGREBU
koiu ie
.osnova.laopiina slob. i kr. glavnog grada Zagreba g. 1gg4.,
rma svole sledrste
Cijenici izlaze svake godine u mjesecu u ZaGREBU,
rujnu (septembru) razaiilju se besplatno' u,vlastitoi paladi, na uglu Marovske i Preradoviieveulice, a svoje
tlhiale
u Beogr"du. Liubliand, Osiieku, Saraievu I Spritu.
U drilavl naivede skladlite Preuzima u.z povoljne. uslove sve vrsti osigurania kao na: liudski

ciiePliene loze- Zivot,, protiv 5teta.od. poiar-a, groma, explozi!e, provelne krad!.,
tude (gmda),, posliedica tielesn,h nezgodr, st;kle;ih ploda proiiv
razlupanla, chomage, transporta nn kopnu i na vodi, autoiaksa.

Petro$'aradilt (Srijem) Zadrudna imoaina

Do sada isplatene
tznosi oko Zi milijuna ilinara.
oditele preko Din i00 miliiwna.
dipl. strucnjak za vinogradarstvo i vo6arstvo' Poojereni'ci
0,":;:t:#':, naraiese
i;!ffl*!l:."

DTOTONT
orig.
,TSLAVIA5'
od2 do14EIP
Stabilni,pokretni,montiranisa kruinom pilom.
pumpom i dinamom
Vriilice, Plugovi, Skarifikatori, Livadne brane,
Okopadi i ogrtadi, Siialice, Siedkare.
Svi ostali gospodar.stroievi uviiek na skladiitu:
:
STAVIA|||OTOR, PARIK,
JAROMIR i
I
trgovina poljoprivrednih strojeva ll
ZAGREB, Radtilna uI. ? (Staro SajmiSte). I
1

l
l
{
,A J
 i

tr tr r r EttEr tI r r nr !t Etr s l r l tl r r r tf,z

I
tl
Zemliiitu treba povratiti hranliive sa- -I
stolke, koie smo ietvom oduzeli. Bilike Eflt.!
ne moguizgraditisvostijela i donestiobiian
plod, ako nemaiuna raspoloienjudovolino
hranliivih sastoiaka. Ove moiete dodati
zemliistukod iesenie obrade zemlii5tau
E bospodan :
r
- . tr.
upotrebliuite za Vaie oranice, diete,
r

= !
obliku i liSta,vrtove,travnike,Sliivike,voiniake
!
! i v i n o g r a d ea, k o Z e l i t e p o s t i r f i i

vAPNtruCIfi
illJ$!
}tA I
I
fr
nedcoibeneuspiehe
I f.t.
i
:
i Jsdru-btps i
I
ruITRtrTO$ItA!-A
N[JST Irua i naroditoonu iz PraunsperEerovog rova !
Vapneni duiik sadrii 16ft duiika i oko i u Samoboru, ier r"drt":;;;";;;;;; - =
70/s vapna, Sto ie od narodito velike vaZ- ! i sumpornekiseline. -
nosti za isprana zemlii5ta, da ih odriimo t dr . '-------
Sipajtesadru po staiama,mieSaite
plodna. ! :
Nitrofoskal Rude sadrZi sve hranive sa- i iu sa staiskim gooiem, oduzeti ie !
stoike, Kolr
koii biljci trebaju t.
t.
neugodan miris staii i ojaiati VaF
sro!Ke, Dillcl trebalu i. duiik, fos- i =
fornu kiselinu,kalii i vapno. snoi.
Stoga upoirebllavalte- za jesenie diu-
:I - !
brenieiskljudivovapneniduSiki Nitrofoskal Uz vr.Io povoline eiiene
Ruie, kojeg izra.duie i! ' - =
, m o Z e t en a r u i i t i sadru od
i !
tvornica za dm5ikd. d. RuBekod Maribora.
i
tI
frutANA
rRAUNSrERGERA,
I
z-***diz:r"":plr-tH,:-:Isqg-:sYiek SAD{OBOR, Starogradskaulica ZZ.
obratite se na istu adresu. i
[' !
:-
r
E-
ttrnEnrsrnGrrrnrrtlr!rrlrttrtuogluN
I